EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, XXX

[...](2022) XXX draft

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Austrija, Poljska, Slovenija, Slovačka i Finska

Izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Austrija, Poljska, Slovenija, Slovačka i Finska

Izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

1.Uvod

1 Člankom 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Ugovor) utvrđuje se postupak u slučaju prekomjernog deficita. Taj je postupak dodatno razrađen u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita, koja je dio Pakta o stabilnosti i rastu.

Koordiniranim mjerama politike ublažene su gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 od proljeća 2020. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju 2 iz Pakta o stabilnosti i rastu u ožujku 2020. te privremenim okvirom za državne potpore omogućena je velika fiskalna potpora u svim državama članicama. Komisija je 23. svibnja 2022. zauzela stajalište da su ispunjeni uvjeti za daljnju primjenu opće klauzule o odstupanju u 2023. te za njezinu deaktivaciju od 2024. 3

Prethodne preporuke o politikama

4 Vijeće je 20. srpnja 2020. državama članicama preporučilo da 2020. i 2021. poduzmu sve potrebne mjere za djelotvoran odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti. Preporučilo je državama članicama i da, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provode fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja.

5 6 Godinu dana kasnije, 18. lipnja 2021., Vijeće je donijelo preporuke za fiskalnu politiku za 2022. Te su smjernice sažete u nastavku. Države članice s niskom/srednjom razinom duga trebale bi provoditi ili zadržati poticajan smjer fiskalne politike. Države članice s visokom razinom duga trebale bi iskoristiti Mehanizam za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja za potporu oporavku uz provedbu razborite fiskalne politike. Sve države članice trebale bi očuvati ulaganja koja financira država. Radi pružanja maksimalne potpore oporavku bez prejudiciranja budućih fiskalnih kretanja i stvaranja trajnog opterećenja javnih financija, trebalo bi zadržati pod kontrolom rast tekućih rashoda koje financira država i ograničiti ga u državama članicama s visokom razinom duga. Vijeće je državama članicama preporučilo i da, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provode fiskalnu politiku usmjerenu na postizanje razborite srednjoročne fiskalne pozicije i osiguravanje srednjoročne fiskalne održivosti. Istodobno bi trebalo povećati ulaganja kako bi se potaknuo potencijalni rast. Slično tome, u Preporuci Vijeća od 13. srpnja 2021. o ekonomskoj politici europodručja navedeno je da bi fiskalne politike u svim državama članicama europodručja trebale ostati poticajne tijekom cijele 2021. Vijeće je državama članicama europodručja preporučilo i da provode fiskalne politike usmjerene na postizanje razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanje održivosti duga uz istodobno poticanje ulaganja.

7 U Preporuci Vijeća o ekonomskoj politici europodručja od 5. travnja 2022. poziva se na kontinuiranu primjenu i koordinaciju nacionalnih fiskalnih politika u svim državama članicama kako bi se učinkovito podupro održiv i uključiv oporavak. Države članice trebale bi 2022. zadržati umjereno poticajni smjer fiskalne politike u cijelom europodručju, uzimajući u obzir nacionalne proračune i financijska sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Osim toga, države članice postupno bi trebale usmjeriti fiskalne mjere prema ulaganjima kojima se promiče održiv i uključiv oporavak, u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom, uz posvećivanje posebne pozornosti kvaliteti proračunskih mjera. Uzimajući u obzir određenu razinu nesigurnosti, države članice trebale bi zadržati prilagodljivost fiskalne politike kako bi mogle reagirati na razvoj pandemije bolesti COVID-19. Fiskalne politike trebale bi se razlikovati s obzirom na snagu oporavka, osiguravanje fiskalne održivosti i poticanje ulaganja te uzimati u obzir potrebu za smanjenjem razlika.

Glavni podaci na kojima se temelji ovo izvješće

Prema podacima koje je Eurostat potvrdio 22. travnja 2022. 8 , državni deficiti premašili su u 2021. Ugovorom utvrđenu referentnu vrijednost od 3 % BDP-a u sljedećih 14 država članica: Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Mađarska, Malta, Austrija, Slovenija i Slovačka 9 . Stvarni deficiti u 2021. iznad 3 % BDP-a su dokaz prima facie o postojanju prekomjernih deficita u tim državama članicama 10 , kako je definirano člankom 126. Ugovora.

Na temelju njihovih programa stabilnosti i konvergencije, planira se da će državni deficiti u Estoniji, Litvi i Poljskoj u 2022. premašiti 3 % BDP-a (to je prekoračenje potvrđeno u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. 11 ). Deficiti za 2022. planirani u tim programima su dokaz prima facie o postojanju prekomjernog deficita u tim trima državama članicama.

U Belgiji, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, Slovačkoj i Finskoj bruto dug opće države na kraju 2021. premašio je referentnu vrijednost od 60 % BDP-a 12 . Podaci za 2021. upućuju na to da su Njemačka, Grčka, Austrija i Slovenija poštovale referentno mjerilo za smanjenje duga, a Španjolska je ostvarila dovoljan napredak prema njegovu ostvarenju. Belgija, Francuska, Italija, Mađarska i Finska 2021. nisu poštovale referentno mjerilo za smanjenje duga. Slovačka je na kraju 2021. prekršila referentnu vrijednost iz Ugovora od 60 % BDP-a nakon što je prethodne godine zabilježila udio duga manji od 60 % BDP-a. To je dokaz prima facie da u tih šest država članica (Belgija, Francuska, Italija, Mađarska, Slovačka i Finska) postoji prekomjerni deficit na temelju kriterija duga.

***

U tom kontekstu Komisija je pripremila ovo izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora. U njemu se analizira usklađenost država članica s kriterijima deficita i duga. U njemu su uzeti u obzir svi relevantni čimbenici, a među ostalim se razmatra ozbiljan gospodarski pad uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19, makroekonomski i proračunski učinak ruske invazije na Ukrajinu i jesu li politike država članica u skladu s preporukama Vijeća.

13 Komisija je u svojoj Komunikaciji od 2. ožujka 2022. već najavila da u proljeće 2022. neće predložiti pokretanje novih postupaka u slučaju prekomjernog deficita jer pandemija bolesti COVID-19 i dalje ima izniman makroekonomski i fiskalni učinak koji je, zajedno s invazijom Rusije na Ukrajinu, stvorio iznimnu nesigurnost, među ostalim u pogledu detaljnog određivanja smjera fiskalne prilagodbe. Istodobno, nastavit će se pratiti kretanje deficita i duga i Komisija će na jesen 2022. ponovno ocijeniti relevantnost predlaganja pokretanja postupaka u slučaju prekomjernog deficita.

2.Kriterij deficita

Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Austrija, Poljska, Slovenija i Slovačka premašile su u 2021. referentnu vrijednost deficita ili je planiraju premašiti u 2022.

U svim tim državama članicama prekoračenja deficita u odnosu na referentnu vrijednost u 2021. ili planirana prekoračenja u 2022. su iznimna. Ta prekoračenja u 2021. posljedica su učinka gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 na javne financije i koordiniranog odgovora država članica u okviru fiskalne politike. Koordinirana potpora fiskalne politike bila je ključna za održavanje gospodarskog oporavka u 2020. i 2021. Mjere koje su države članice poduzele 2022. za ublažavanje gospodarskog i socijalnog učinka cijena energije i pružanje humanitarne pomoći osobama koje bježe iz Ukrajine nakon ruske invazije također pridonose visokim planiranim deficitima.

Državni deficit u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Latviji, Mađarskoj, Malti, Austriji, Sloveniji i Slovačkoj bio je iznad, ali ne blizu referentne vrijednosti (vidjeti tablicu 2.).

Estonija, Litva i Poljska 2021. imale su državni deficit ispod referentne vrijednosti iz Ugovora, ali u 2022. planiraju imati deficit koji je iznad, ali ne blizu 3 % BDP-a; to je potvrđeno u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. (dalje u tekstu „Komisijina prognoza”).

Predviđa se da će državni deficit u Bugarskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Latviji, Litvi, Austriji i Slovačkoj pasti ispod 3 % BDP-a u 2023. (u Njemačkoj već u 2022.). Stoga, iako su deficiti tih zemalja iznad 3 % BDP-a od 2020., očekuje se da će ta prekoračenja deficita biti privremena u smislu Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, ta predviđanja deficita za 2022. i 2023. iznimno su nepouzdana.

Ukratko, ova početna analiza upućuje na to da, prije nego što se uzmu u obzir odgovarajući relevantni čimbenici, 17 država članica ne ispunjava kriterij deficita: Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Austrija, Poljska, Slovenija i Slovačka.

3.Kriterij duga

Među zemljama o kojima se raspravlja u ovom izvješću bruto dug opće države premašio je na kraju 2021. 60 % BDP-a u jedanaest država članica: Belgija, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Mađarska, Austrija, Slovenija, Slovačka i Finska (vidjeti tablicu 3.). U usporedbi s prethodnom godinom udio državnog duga smanjio se u svim tim državama članicama osim u Njemačkoj i Slovačkoj.

Podaci pokazuju da su 2021. referentno mjerilo za smanjenje duga poštovale Njemačka, Grčka, Austrija i Slovenija (vidjeti tablicu 4.). Belgija, Francuska, Italija, Mađarska i Finska nisu ga poštovale. Referentno mjerilo za smanjenje duga izračunava se tijekom trogodišnjeg razdoblja koje može biti usmjereno na budućnost (t–1 do t+1), retroaktivno (t–3 do t–1) i prilagođeno ciklusu 14 . Iako se referentno mjerilo za smanjenje duga ne može smisleno izračunati za Slovačku, očekuje se da će se već 2023. njezin udio duga smanjiti na manje od 60 % BDP-a. Španjolska, na koju se primjenjuje prijelazno pravilo o dugu, ostvarila je dovoljan napredak prema ostvarenju referentnog mjerila za smanjenje duga 2021. jer je promjena njezina strukturnog salda bila iznad njezine potrebne minimalne linearne strukturne prilagodbe (vidjeti tablicu 5. i odgovarajuće napomene).

Ukratko, analiza stoga upućuje na to da Njemačka, Grčka, Španjolska, Austrija, Slovenija i Slovačka ispunjavaju kriterij duga, dok ga, prije nego što se uzmu u obzir relevantni čimbenici, ne ispunjavaju Belgija, Francuska, Italija, Mađarska i Finska.

Ipak, kako je navedeno u Komunikaciji od 2. ožujka 2022., Komisija u svojoj ocjeni svih relevantnih čimbenika uzima u obzir da bi usklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga podrazumijevala veliki fiskalni napor u početnom razdoblju koji bi mogao ugroziti rast. Stoga Komisija smatra da usklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga nije nužna u sadašnjim izvanrednim gospodarskim uvjetima.

4.Relevantni čimbenici

U članku 126. stavku 3. Ugovora propisano je da se u ovom izvješću „vodi računa o tome je li državni deficit veći od državnih investicijskih izdataka i uzima u obzir sve ostale odgovarajuće čimbenike, uključujući srednjoročni gospodarski i proračunski položaj države članice”.

Ti se čimbenici dodatno pojašnjavaju u članku 2. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1467/97, u kojem je propisano i da Komisija s dužnom pažnjom razmatra „sve druge čimbenike, koji su po mišljenju dotične države članice relevantni, kako bi sveobuhvatno procijenila ispunjavanje kriterija deficita i duga, a koje je država članica predložila Vijeću i Komisiji”. Konkretno, u tom se članku navodi da se i srednjoročno stanje duga može smatrati relevantnim čimbenikom.

Stoga se, uz relevantne horizontalne čimbenike (odjeljak 4.1.), uzimaju u obzir i relevantni čimbenici specifični za pojedine zemlje. Oni uključuju srednjoročno gospodarsko stanje, srednjoročno stanje proračuna (uključujući javna ulaganja), srednjoročno stanje duga, postoje li u državi članici makroekonomske neravnoteže ili prekomjerne makroekonomske neravnoteže te sve druge relevantne čimbenike koje predlože države članice.

Kako je navedeno u članku 2. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1467/97 u pogledu usklađenosti s kriterijem deficita, ti se relevantni čimbenici mogu uzeti u obzir u postupku koji dovodi do odluke o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita, ali samo:

a)ako udio državnog duga u BDP-u ne premašuje referentnu vrijednost od 60 %; ili

b)u slučaju da je premašuje, ako je ispunjen je dvostruki uvjet, tj. da deficit ostane blizu referentne vrijednosti i da samo privremeno premašuje referentnu vrijednost.

Od država članica koje su 2021. premašile referentnu vrijednost deficita ili planiraju premašiti tu vrijednost 2022., udio duga nije premašio referentnu vrijednost od 60 % u sedam država članica: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Malti i Poljskoj.

U preostalih 10 država članica koje su premašile referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a, tj. u Belgiji, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Sloveniji i Slovačkoj, udio duga u BDP-u premašio je referentnu vrijednost od 60 %, a dvostruki uvjet potreban da se uzmu obzir relevantni čimbenici nije ispunjen. Deficiti tih 10 država članica nisu ostali (ili se ne predviđa da će ostati) blizu referentne vrijednosti. U slučaju Belgije, Španjolske, Francuske, Italije, Mađarske i Slovenije isto se tako očekuje da prekoračenje referentne vrijednosti neće biti privremeno. Stoga se za tih 10 država članica relevantni čimbenici ne mogu uzeti u obzir u postupku koji prethodi odluci o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita.

Kad je riječ o očitom kršenju kriterija duga u Belgiji, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj i Finskoj, u članku 2. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1467/97 predviđeno je da se relevantni čimbenici uvijek uzimaju u obzir pri procjeni usklađenosti na temelju kriterija duga, neovisno o razmjerima kršenja.

U nastavku se raspravlja o nekoliko relevantnih čimbenika, bez obzira na to što se ne mogu uzeti u obzir u postupku koji dovodi do odluke o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita.

4.1.Relevantni horizontalni čimbenici

Ključni čimbenik koji treba uzeti u obzir za sve države članice obuhvaćene ovim izvješćem gospodarski je i proračunski učinak pandemije bolesti COVID-19 i odgovor fiskalne politike. Pandemija i s njom povezan ozbiljan gospodarski pad doveli su do aktivacije opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu i do preporuka Vijeća od 13. i 20. srpnja 2020. 15 prema kojima sve države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere za učinkovito suočavanje s pandemijom bolesti COVID-19, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti.

Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020. uzrokovalo je krizu javnog zdravlja, što je dovelo do naglog pada gospodarske aktivnosti koji je samo djelomično ublažen učinkom automatskih stabilizatora. Države članice suočavale su se s nužnošću rješavanja hitne situacije u području javnog zdravlja, pružanja potpore kućanstvima i poslovnim subjektima te pružanja opće potpore gospodarstvu. Države članice donijele su i brojne mjere potpore za likvidnost i državna jamstva 16 .

Snažna potpora fiskalne politike na nacionalnoj razini i razini EU-a pridonijela je poboljšanju gospodarskih uvjeta 2021. Na temelju najnovijih podataka procjenjuje se da je kumulativna fiskalna potpora u Uniji u razdoblju 2020.–2021. 17 iznosila 11,6 % BDP-a (i 11,9 % BDP-a u europodručju).

Procjenjuje se da je smjer fiskalne politike 18 u EU-u u cjelini, uključujući javne rashode financirane bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a 19 , bio ekspanzivan i povećao se za 0,1 % BDP-a u 2020. i 0,9 % u 2021.

Nadalje, zbog ruske invazije na Ukrajinu koja traje od veljače 2022. na gospodarske i proračunske izglede za 2022. i nakon toga utječe izvanredna gospodarska nesigurnost. Milijuni ljudi pobjegli su iz svoje zemlje u potrazi za sigurnošću te im je potrebna potpora socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih sustava država članica. Na makroekonomske uvjete utječu i znatno više cijene energije, sirovina i hrane te sve veći poremećaji u opskrbi. Svi ti čimbenici, zajedno s povećanim rashodima za obranu, opterećuju javne financije.

4.2.Relevantni čimbenici specifični za pojedine zemlje

U ovom se odjeljku ocjenjuju relevantni čimbenici specifični za pojedine zemlje. Ti čimbenici uključuju srednjoročne makroekonomske izglede, srednjoročno stanje proračuna (uključujući javna ulaganja; vidjeti tablicu 6.), srednjoročno stanje duga, postoje li u državi članici makroekonomske neravnoteže ili prekomjerne makroekonomske neravnoteže te sve druge relevantne čimbenike koje su države članice predložile u skladu s člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1467/97.

Iako odjeljci koji se odnose na pojedine zemlje sadržavaju ključne informacije o srednjoročnom makroekonomskom stanju, među ostalim o doprinosima rastu, više pojedinosti o makroekonomskim kretanjima nalazi se u Komisijinoj prognozi. Dodatne informacije o proračunskim mjerama i analizi održivosti duga svake države članice obuhvaćene ovim izvješćem uključene su u preporuke Komisije za preporuke Vijeća kojima se daju mišljenja o programima stabilnosti ili konvergencije za 2022., prateće tablice s fiskalnim statističkim podacima te izvješća po državama članicama za 2022. Analiza održivosti duga ažurirana je u odnosu na Izvješće o fiskalnoj održivosti za 2021. 20 uzimajući u obzir Komisijinu prognozu.

Rat je drastično promijenio stanje stvari jer je prouzročio nove poremećaje u globalnoj opskrbi, dodatno pojačao pritiske na cijene sirovina i povećao nesigurnost. Prema Komisijinoj prognozi rast realnog BDP u EU-u mogao bi usporiti s procijenjenih 5,4 % u 2021. na 2,7 % u 2022. i 2,3 % u 2023. Predviđa se da će inflacija biti viša i ostati visoka dulje nego što se prije očekivalo, potaknuta povećanjem cijena robe i sve većim pritiscima na cijene.

Državni deficit u EU-u i europodručju u cjelini smanjio se 2021. na 4,7 % odnosno 5,1 % BDP-a (smanjenje od oko dva postotna boda BDP-a u oba slučaja). Predviđa se da će se u 2022. još smanjiti, na 3,6 % BDP-a na razini EU-a i 3,7 % BDP-a na razini europodručja, a u 2023. dodatno smanjiti na 2,5 % BDP-a.

Smanjenje deficita u 2021. uglavnom je posljedica gospodarskog oporavka i uklanjanja velikog dijela mjera diskrecijske potpore koje su aktivirane radi suzbijanja učinaka krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Nadalje, kretanja prihoda bila su u 2021. povoljna. Od država članica koje se razmatraju u ovom izvješću udio deficita nije se smanjio 2021. samo u Bugarskoj, Češkoj, Latviji i Slovačkoj jer su mjere potpore gospodarstvu tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 ostale na snazi. Među državama članicama koje se razmatraju u ovom izvješću, predviđa se da će se udio deficita povećati 2022. u Estoniji, Litvi i Poljskoj, što je uglavnom odraz dodatnih rashoda za mjere za ublažavanje učinka rasta cijena energije i troška pomoći raseljenim osobama iz Ukrajine.

Na temelju trenda smanjenja deficita i gospodarskog oporavka očekuje se da će se tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom državni dug smanjiti u EU-u i europodručju u cjelini. Udio duga u BDP-u u EU-u smanjio se s 91,7 % u 2020. na 89,7 % u 2021. (s 99,2 % na 97,4 % u europodručju) te se predviđa da će se dodatno smanjiti na 87,1 % u 2022. i 85,2 % u 2023. (94,7 % odnosno 92,7 % u europodručju). Od država članica koje se razmatraju u ovom izvješću udio državnog duga nije se smanjio 2021. u Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Latviji, Malti i Slovačkoj.

4.2.1.Belgija

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 5,7 % u 2020., stopa rasta gospodarstva 2021. iznosila je 6,2 % te se očekuje da će 2022. iznositi 2 %, a 2023. 1,8 %. Rast u 2022. uglavnom je potaknut javnom i privatnom potrošnjom. Gospodarska aktivnost u 2021. premašila je godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 9 % u 2020. na 5,5 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 5 %, a 2023. 4,4 % BDP-a. Nakon povećanja na 2,7 % BDP-a u 2020., državna ulaganja ostala su stabilna u 2021., a predviđa se da će se u 2022. povećati na 2,8 % BDP-a. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 11,3 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Belgija poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Belgije za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –2,4 % BDP-a 21 . Belgija planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja u skladu s preporukom Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na smjer fiskalne politike 2022. biti neutralan. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Belgija namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 2,1 postotni bod na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,5 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a). Nadalje, predviđa se da će povećanje državne potrošnje zbog automatske indeksacije plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada te, u manjoj mjeri, veće državne potrošnje roba i usluga također pridonijeti ekspanzivnom učinku (neto) primarnih tekućih rashoda države. Na temelju Komisijine prognoze te mjere i uzroci većih rashoda nisu u potpunosti popraćeni kompenzacijskim mjerama.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 97,7 % na kraju 2019. na 112,8 % BDP-a na kraju 2020. Krajem 2021. iznosio je 108,2 % BDP-a, a predviđa se da će krajem 2022. iznositi 107,5 % i krajem 2023. 107,6 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na visoke rizike u srednjoročnom razdoblju 22 . Prema osnovnoj desetogodišnjoj projekciji, udio duga opće države trebao bi do 2026. ostati na razini od oko 108 % BDP-a. Međutim, 2027. udio duga trebao bi početi rasti na 117 % BDP-a u 2032. Osnovno kretanje duga osjetljivo je na makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira širok raspon mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, udio duga u 2026. vjerojatno će biti veći nego 2021. Za ukupnu procjenu održivosti duga relevantni su i drugi čimbenici. S jedne strane, čimbenici smanjenja rizika uključuju produljenje roka dospijeća duga posljednjih godina, relativno stabilne izvore financiranja (s raznolikom i velikom bazom ulagača), denominaciju cjelokupnog državnog duga u eurima i povijesno niske troškove zaduživanja. Osim toga, očekuje se da će provedba reformi u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, imati pozitivan i trajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao ojačati održivost duga. S druge strane, čimbenici koji povećavaju rizik odnose se na udio kratkoročnog duga, visoke bruto potrebe za financiranjem za koje se očekuje da će se povećati, velik udio državnog duga nerezidenata i nedostatak fiskalne koordinacije među različitim državnim razinama, pri čemu nekoliko saveznih subjekata pokazuje posebne slabosti.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: Belgija je 9. svibnja 2022. dostavila dodatne relevantne čimbenike koji prethodno nisu spomenuti u ovom izvješću. Konkretno, naglašava da su troškovi hitne potpore i obnove povezani s poplavama koje su pogodile zemlju u srpnju 2021. iznosili oko 0,4 % BDP-a u 2021. i 0,1 % BDP-a u 2022. Navodi i nedavno donesenu reformu tržišta rada čiji je cilj poboljšati osposobljavanje i vještine, omogućiti bolje usklađivanje privatnog i profesionalnog života te olakšati prelazak s jednog radnog mjesta na drugo, što bi moglo doprinijeti povećanju stope zaposlenosti. Naposljetku, spominje namjeru vlade da provede nekoliko strukturnih reformi kojima bi se moglo poboljšati stanje javnih financija, uključujući reformu mirovinskog i poreznog sustava, provedbu revizija potrošnje i povećanje razine javnih ulaganja.

4.2.2.Bugarska

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 4,4 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 4,2 % u 2021. te se očekuje rast za 2,1 % u 2022. i 3,1 % u 2023. Rast u 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Predviđa se da će se u 2022. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit povećao se s 4 % u 2020. na 4,1 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 3,7 %, a 2023. 2,4 % BDP-a. Nakon povećanja na 3,8 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 3,3 % BDP-a u 2021. i predviđa se da će se 2022. povećati na 5 % BDP-a, pri čemu je potonji postotak veći od državnog deficita 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 14,9 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Bugarska poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa konvergencije Bugarske za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –3,4 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. Bugarska planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 1,1 postotni bod BDP-a u odnosu na 2021. 23 Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike biti ekspanzivan i 2022. iznositi 1,1 postotni bod BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Bugarska namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,4 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,2 postotna boda BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 postotni bod BDP-a), a predviđa se da će rastu neto tekućih rashoda pridonijeti i izmjene mirovinskog sustava (0,6 %) i povećanje plaća (0,3 % BDP-a). Stoga prema trenutačnim procjenama Komisije Bugarska u 2022. ne drži dovoljno pod kontrolom rast tekućih rashoda koje financira država.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 20 % krajem 2019. na 24,7 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 25,1 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 25,3 %, a krajem 2023. 25,6 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 24 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Bugarska dostavila 10. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.3.Češka

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 5,8 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 3,3 % u 2021. te se očekuje rast za 1,9 % u 2022. i 2,7 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Predviđa se da će se 2023. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit povećao se s 5,8 % u 2020. na 5,9 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 4,3 %, a 2023. 3,9 % BDP-a. Nakon povećanja na 4,9 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 4,7 % BDP-a u 2021. i predviđa se da će se 2022. povećati na 4,9 % BDP-a, pri čemu je potonji postotak veći od državnog deficita 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 14,3 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Češka poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa konvergencije Češke za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti uglavnom neutralan i iznositi +0.1 % BDP-a, dok je Vijeće preporučilo poticajan smjer. Češka planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 1,0 postotni bod BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike u 2022. biti kontrakcijski i iznositi 0,6 postotna boda BDP-a. Češka stoga ne planira očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati kontrakcijski učinak od 0,7 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. To uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,03 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,4 % BDP-a).

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 30,1 % krajem 2019. na 37,7 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 41,9 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 42,8 %, a krajem 2023. 44 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 25 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Češka dostavila 11. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.4.Njemačka

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 4,6 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 2,9 % u 2021. te se očekuje rast za 1,6 % u 2022. i 2,4 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Predviđa se da će se 2023. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 4,3 % u 2020. na 3,7 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 2,5 %, a 2023. 1 % BDP-a. Nakon povećanja na 2,6 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 2,5 % BDP-a u 2021. i predviđa se da će se 2022. povećati na 2,7 % BDP-a, pri čemu je potonji postotak veći od državnog deficita 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 11,8 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Njemačka poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Njemačke za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –1.6 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. Njemačka planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a ostati stabilan u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike u 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,2 postotna boda BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Njemačka namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,5 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,7 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a), a predviđa se da će rastu neto tekućih rashoda pridonijeti i dodatni rashodi za zelenu tranziciju (0,2 % BDP-a).

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 58,9 % krajem 2019. na 68,7 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 69,3 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 66,4 %, a krajem 2023. 64,5 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na niske rizike u srednjoročnom razdoblju 26 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ocjena u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže: Njemačka bilježi neravnoteže u smislu postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže. Slabosti su povezane s trajnim velikim suficitom tekućeg računa, koji odražava slaba ulaganja u odnosu na štednju i ima prekogranični značaj. Kad je riječ o budućem razdoblju, planom za oporavak i otpornost pruža se prilika za rješavanje problemâ neravnoteža, ulaganja i potreba za reformama.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Njemačka dostavila 9. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.5.Estonija

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 3 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 8,3 % u 2021. te se očekuje rast za 1 % u 2022. i 2,4 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut neto izvozom i privatnom potrošnjom. Gospodarska aktivnost 2021. premašila je godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 5,6 % u 2020. na 2,4 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 4,4 %, a 2023. 3,7 % BDP-a. Nakon povećanja na 5,8 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 5,7 % BDP-a u 2021. te se predviđa da će se 2022. povećati na 6,3 % BDP-a, što je više od državnog deficita 2021. i 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 11,5 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Estonija poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Estonije za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –2.4 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. Estonija planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,1 postotni bod u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike biti ekspanzivan i 2022. iznositi 0,6 postotnih bodova. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Estonija namjerava zadržati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,4 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. U taj znatan ekspanzivni učinak uključeni su, među ostalim, povećanje plaća i socijalnih transfera te dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,5 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,4 % BDP-a).

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 8,6 % krajem 2019. na 19 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 18,1 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 20,9 %, a krajem 2023. 23,5 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na niske rizike u srednjoročnom razdoblju 27 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Estonija dostavila 6. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.6.Grčka

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 9 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 8,3 % u 2021. te se očekuje rast za 3,5 % u 2022. i 3,1 % u 2023. Rast u 2022. uglavnom je potaknut ulaganjima i privatnom potrošnjom. Predviđa se da će se 2022. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 10,2 % u 2020. na 7,4 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 4,3 %, a 2023. 1 % BDP-a. Nakon povećanja na 3,1 % BDP-a u 2020., državna ulaganja povećala su se na 3,6 % BDP-a u 2021. i predviđa se da će se dodatno povećati na 4,8 % BDP-a u 2022., pri čemu je potonji postotak veći od državnog deficita 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 26,4 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Grčka poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Grčke za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –3,3 % BDP-a. Grčka planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnosti imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na smjer fiskalne politike biti ekspanzivan i 2022. iznositi 0,8 postotnih bodova. Grčka stoga planira očuvati ulaganja koja financira država, kako je preporučilo Vijeće. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 2,2 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,6 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a), a predviđa se da će rastu neto tekućih rashoda pridonijeti (0,6 % BDP-a) i povećani rashodi za mirovine i socijalne naknade. Na temelju Komisijine prognoze te mjere nisu u potpunosti popraćene kompenzacijskim mjerama.

Srednjoročno stanje duga: državni dug povećao se sa 180,7 % krajem 2019. na 206,3 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 193,3 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 185,7 %, a krajem 2023. 180,4 % BDP-a. Nad Grčkom se provodi pojačani nadzor 28 . Općenito, analiza održivosti duga upućuje na visoke rizike u srednjoročnom razdoblju 29 . Prema osnovnoj desetogodišnjoj projekciji udio državnog duga trebao bi se smanjiti tijekom tog razdoblja na oko 131 % BDP-a u 2032. Kretanje duga vrlo je osjetljivo na makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira širok raspon mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, dug se vjerojatno neće stabilizirati do 2026., a osnovni je scenarij vrlo nepouzdan. Za ukupnu procjenu održivosti duga relevantni su i drugi čimbenici. S jedne strane, čimbenici smanjenja rizika uključuju velik udio duga koji drže službeni zajmodavci po niskim kamatnim stopama i strukturu duga s osobito dugim dospijećem u odnosu na usporedive zemlje. Denominacija valute duga i povijesno niski troškovi financiranja također pridonose ublažavanju rizika. Osim toga, očekuje se da će provedba reformi u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, imati pozitivan i trajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao ojačati održivost duga. S druge strane, čimbenici koji povećavaju rizik odnose se na nedavno odobrena državna jamstva, među ostalim u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19. Znatni rizici nepredviđenih obveza koji proizlaze iz visokog udjela neprihodonosnih kredita u bankarskom sektoru i troškovi sudskih postupaka koji se vode protiv države podrazumijevaju i fiskalne rizike.

Procjena u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže: U Grčkoj su u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže utvrđene prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokim državnim dugom, nepotpunim vanjskim rebalansom i visokim udjelom neprihodonosnih kredita u kontekstu niskog potencijalnog rasta i visoke nezaposlenosti. Kad je riječ o budućem razdoblju, planom za oporavak i otpornost pruža se prilika za rješavanje problemâ neravnoteža, ulaganja i potreba za reformama.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Grčka dostavila 9. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi sadržanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.7.Španjolska

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 10,8 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 5,1 % u 2021. te se očekuje rast za 4 % u 2022. i 3,4 % u 2023. Rast u 2022. uglavnom je potaknut neto izvozom i ulaganjima. Predviđa se da će se 2023. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 10,3 % u 2020. na 6,9 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 4,9 %, a 2023. 4,4 % BDP-a. Nakon povećanja na 2,6 % BDP-a u 2020., državna ulaganja povećala su se na 2,7 % BDP-a u 2021. te se predviđa da će 2022. ostati stabilna. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 12,8 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Španjolska poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –2.2 % BDP-a. Španjolska planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,9 postotnih bodova BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike biti ekspanzivan i 2022. iznositi 0,4 postotnih bodova. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Španjolska namjerava zadržati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,2 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,3 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a), a predviđa se da će veći porast potrošačkih cijena u odnosu na deflator BDP-a utjecati na ekspanzivni učinak primarnih tekućih rashoda koje financira država u 2022. jer će se povećati izdaci za državnu potrošnju roba i usluga. Na temelju Komisijine prognoze te mjere nisu u potpunosti popraćene kompenzacijskim mjerama.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 98,3 % krajem 2019. na 120 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 118,4 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 115,1 %, a krajem 2023. 113,7 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na visoke rizike u srednjoročnom razdoblju 30 . Prema osnovnoj desetogodišnjoj projekciji, udio duga opće države trebao bi se blago povećati na oko 116 % BDP-a u 2032. Kretanje duga osjetljivo je na makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira širok raspon mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, udio duga u 2026. vjerojatno će biti veći nego 2021. Za ukupnu procjenu održivosti duga relevantni su i drugi čimbenici. S jedne strane, čimbenici smanjenja rizika uključuju produljenje roka dospijeća duga posljednjih godina, relativno stabilne izvore financiranja (s raznolikom i velikom bazom ulagatelja), denominaciju valute duga i povijesno niske troškove zaduživanja. Osim toga, očekuje se da će provedba reformi u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, imati pozitivan i trajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao ojačati održivost duga. S druge strane, čimbenici koji povećavaju rizik odnose se na udio kratkoročnog duga, državna jamstva odobrena poduzećima i samozaposlenim osobama tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 i nepredviđene obveze povezane s bankarskim sektorom. Predviđa se povećanje bruto potreba za financiranjem.

Procjena u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže: Španjolska bilježi neravnoteže u smislu postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže. Slabosti su povezane s visokim vanjskim dugom, javnim i privatnim, u kontekstu visoke nezaposlenosti te imaju prekogranični značaj. Kad je riječ o budućem razdoblju, planom za oporavak i otpornost pruža se prilika za rješavanje problemâ neravnoteža, ulaganja i potreba za reformama.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Španjolska dostavila 9. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.8.Francuska

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 7,9 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 7 % u 2021. te se očekuje rast za 3,1 % u 2022. i 1,8 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Predviđa se da će se 2022. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 8,9 % u 2020. na 6,5 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 4,6 %, a 2023. 3,2 % BDP-a. Nakon što su 2020. ostala na razini od 3,7 % BDP-a, državna ulaganja smanjila su se na 3,6 % BDP-a u 2021. te se predviđa da će 2022. ostati stabilna. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 10,4 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Francuska poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. predviđa se da će smjer fiskalne politike 2022. biti poticajan i iznositi –1,7 % BDP-a. Francuska planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a smanjiti za 0,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2021. To smanjenje 2022. posljedica je financijske potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost dodijeljene 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na smjer fiskalne politike 2022. biti neutralan. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Francuska namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,6 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,5 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a). Ostale tekuće mjere na strani rashoda uključuju mjere podnesene u „planu za gospodarsku i socijalnu otpornost” (Plan de résilience économique et sociale) za ublažavanje gospodarskih posljedica sukoba u Ukrajini, kao što su izravne subvencije ad hoc sektorima (0,1 % BDP-a) i povećanje plaća državnih službenika (0,1 % BDP-a). Na prihodovnoj strani predviđa se da će smanjenje stope poreza na dobit trgovačkih društava (0,1 % BDP-a) i poreza na nekretnine (0,1 % BDP-a) pridonijeti ekspanzivnom smjeru fiskalne politike. Predviđa se da će 2022. veći rast potrošačkih cijena u odnosu na deflator BDP-a povećanjem javne potrošnje i socijalnih naknada utjecati na ekspanzivni učinak primarnih tekućih rashoda koje financira država. Na temelju Komisijine prognoze te mjere i uzroci većih rashoda nisu u potpunosti popraćeni kompenzacijskim mjerama.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 97,4 % krajem 2019. na 114,6 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 112,9 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 111,2 %, a krajem 2023. 109,1 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na visoke rizike u srednjoročnom razdoblju 31 . Prema osnovnoj desetogodišnjoj projekciji udio duga opće države trebao bi se uglavnom stabilizirati u 10 godina i ostati na visokoj razini. Trend duga osjetljiv je na makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira širok raspon mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, udio duga u 2026. vjerojatno će biti veći nego 2021. Za ukupnu procjenu održivosti duga relevantni su i drugi čimbenici. S jedne strane, čimbenici smanjenja rizika uključuju produljenje roka dospijeća duga posljednjih godina, relativno stabilne izvore financiranja (s raznolikom i velikom bazom ulagatelja) i povijesno niske troškove zaduživanja. Osim toga, očekuje se da će provedba reformi u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, imati pozitivan i trajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao ojačati održivost duga. S druge strane, čimbenici koji povećavaju rizik odnose se na visok udio kratkoročnog duga, očekivano povećanje bruto potreba za financiranjem u srednjoročnom razdoblju i rizike nepredviđenih troškova koji proizlaze iz privatnog sektora uključujući putem moguće realizacije državnih jamstava odobrenih poduzećima i samozaposlenim osobama tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Procjena u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže: Francuska bilježi neravnoteže u smislu postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže. Slabosti su povezane s visokim državnim dugom i slabom konkurentnosti, koji imaju prekogranični značaj, u kontekstu niskog rasta produktivnosti. Kad je riječ o budućem razdoblju, planom za oporavak i otpornost pruža se prilika za rješavanje problemâ neravnoteža, ulaganja i potreba za reformama.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: Francuska je 9. svibnja 2022. dostavila dodatne relevantne čimbenike koji prethodno još nisu navedeni. Naime, francuska vlada tvrdi da će nedavno donesene reforme okvira za upravljanje javnim financijama, uključujući uvođenje pravila o višegodišnjim rashodima i veće odgovornosti francuskog fiskalnog vijeća, od 2023. omogućiti učinkovitu kontrolu javne potrošnje i postupni povratak na uravnotežene javne financije.

4.2.9.Italija

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 9 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 6,6 % u 2021. te se očekuje rast za 2,4 % u 2022. i 1,9 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Predviđa se da će se 2023. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 9,6 % u 2020. na 7,2 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 5,5 %, a 2023. 4,3 % BDP-a. Nakon povećanja na 2,6 % BDP-a u 2020., državna ulaganja povećala su se na 2,9 % BDP-a u 2021. i predviđa se da će se 2022. dodatno povećati na 3,2 % BDP-a. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 14,1 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Italija poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Italije za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –2.7 % BDP-a. Italija planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,9 % BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike biti ekspanzivan i 2022. iznositi 0,3 postotna boda. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Italija namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Predviđa se da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,3 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,2 % BDP-a) 32 i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a). Rast tekućih rashoda odražava i veće rashode za naknade zaposlenicima u državnom sektoru zbog obnavljanja ugovora o javnoj nabavi za razdoblje 2019.–2021., za koje će se znatan dio (u iznosu od 0,25 % BDP-a) bilježiti 2022., dok se dodatna sredstva unose u proračun i za zdravstveni sektor (0,1 % BDP-a). Na prihodovnoj strani predviđa se i da će smanjenje stope poreza na osobni dohodak i regionalni porez na proizvodne aktivnosti (0,4 % BDP-a) pridonijeti ekspanzivnom smjeru fiskalne politike. Italija stoga, prema trenutačnim procjenama Komisije, 2022. ne ograničava dovoljno rast neto tekućih rashoda koje financira država.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je sa 134,1 % krajem 2019. na 155,3 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 150,8 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 147,9 %, a krajem 2023. 146,8 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na visoke rizike u srednjoročnom razdoblju 33 . Prema osnovnoj desetogodišnjoj projekciji, udio duga opće države trebao bi se stabilizirati u sljedećih pet godina. Međutim, udio duga trebao bi početi rasti od 2027. i u 2032. dosegnuti 155 % BDP-a. Trend duga osjetljiv je na makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira širok raspon mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, udio duga u 2026. vjerojatno će biti veći nego 2021. Za ukupnu procjenu održivosti duga relevantni su i drugi čimbenici. S jedne strane, čimbenici smanjenja rizika uključuju produljenje roka dospijeća duga posljednjih godina, relativno stabilne izvore financiranja (s raznolikom i velikom bazom ulagatelja) i povijesno niske troškove zaduživanja. Osim toga, očekuje se da će provedba reformi u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, imati pozitivan i trajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao ojačati održivost duga. S druge strane, čimbenici koji povećavaju rizik odnose se na visok udio kratkoročnog duga, rizike nepredviđenih troškova koji proizlaze iz privatnog sektora, među ostalim putem moguće realizacije državnih jamstava odobrenih poduzećima i samozaposlenim osobama tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. Predviđa se da će se bruto potrebe za financiranjem povećati u srednjoročnom razdoblju.

Procjena u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže: Italija bilježi prekomjerne neravnoteže u smislu postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže. Slabosti su povezane s visokim državnim dugom i slabim rastom produktivnosti u kontekstu krhkog tržišta rada i određenih slabosti financijskog tržišta koji imaju prekogranični značaj. Kad je riječ o budućem razdoblju, planom za oporavak i otpornost pruža se prilika za rješavanje problemâ neravnoteža, ulaganja i potreba za reformama.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: Italija je 11. svibnja 2022. dostavila dodatne relevantne čimbenike koji nisu prethodno navedeni. Naime, nadležna tijela naglasila su da su protucikličke intervencije fiskalne politike djelotvorne u stabilizaciji gospodarstva, što je dovelo i do nižih deficita u razdoblju 2020./2021. od očekivanih, da je znatno povećanje obveza države učinkovito u zaštiti bilanci privatnog sektora, naglasila su relativno nizak iznos nepredviđenih obveza čak i nakon povećanja zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 i dosad ograničeni gospodarski učinak plana za oporavak i otpornost, za koji se ipak očekuje da će postati povoljniji nakon potpune provedbe mjera iz plana.

4.2.10.Latvija

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 3,8 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 4,5 % u 2021. te se očekuje rast za 2 % u 2022. i 2,9 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Gospodarska aktivnost 2021. premašila je godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit povećao se s 4,5 % u 2020. na 7,3 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 7,2 %, a 2023. 3 % BDP-a. Nakon povećanja na 5,7 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 5,2 % BDP-a u 2021. te se predviđa da će 2022. porasti na 6,1 % BDP-a. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 13,9 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Latvija poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Latvije za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –3,3 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. Latvija planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,8 % BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike biti ekspanzivan i 2022. iznositi 0,3 postotna boda. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Latvija namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,5 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,8 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,3 % BDP-a). Latvija 2022. uglavnom zadržava pod kontrolom rast tekućih rashoda koje financira država jer je znatan ekspanzivni doprinos tekućih rashoda koje financira država 2022. uglavnom posljedica mjera za ublažavanje gospodarskog i socijalnog učinka povećanja cijena energije te troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 36,7 % krajem 2019. na 43,3 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 44,8 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 47 %, a krajem 2023. 46,5 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na niske rizike u srednjoročnom razdoblju 34 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Latvija dostavila 5. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.11.Litva

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 0,1 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 5 % u 2021. te se očekuje rast za 1,7 % u 2022. i 2,6 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Gospodarska aktivnost 2021. premašila je godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: Državni deficit smanjio se sa 7,3 % u 2020. na 1 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 4,6 %, a 2023. 2,3 % BDP-a. Nakon povećanja na 4,1 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 3,2 % BDP-a u 2021., a predviđa se da će 2022. porasti na 3,7 % BDP-a, pri čemu je prvi postotak veći od državnog deficita u 2021. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 12,6 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Litva poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Litve za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –4,2 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. Litva planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,5 postotnih bodova BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,3 postotna boda BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Litva namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 3,2 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (1,2 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,2 % BDP-a), a predviđa se da će, među ostalim mjerama, dodatna potpora kućanstvima s nižim dohotkom (dodatno povećanje mirovina, naknada za djecu, socijalne pomoći, minimalne razine neoporezivog dohotka) povećati rast neto tekućih rashoda za 0,4 % BDP-a. Litva stoga, prema trenutačnim procjenama Komisije, 2022. ne drži dovoljno pod kontrolom rast tekućih rashoda koje financira država.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 35,9 % krajem 2019. na 46,6 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 44,3 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 42,7 %, a krajem 2023. 43,1 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na niske rizike u srednjoročnom razdoblju 35 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Litva dostavila 5. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.12.Mađarska

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 4,5 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 7,1 % u 2021. te se očekuje rast za 3,6 % u 2022. i 2,6 % u 2023. Rast u 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i neto izvozom. Gospodarska aktivnost premašila je 2021. godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se sa 7,8 % u 2020. na 6,8 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 6 %, a 2023. 4,9 % BDP-a. Nakon povećanja na 6,4 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 5,8 % BDP-a u 2021. te se predviđa da će u 2022. iznositi 5,4 % BDP-a. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 15,1 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Mađarska poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa konvergencije Mađarske za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti uglavnom neutralan i iznositi –0,1 % BDP-a, iako je Vijeće preporučilo poticajan smjer. Mađarska planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a smanjiti za 1,0 postotni bod BDP-a u odnosu na 2021. zbog očekivanog usporavanja apsorpcije sredstava EU-a 36 . Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,2 postotna boda BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Mađarska namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 0,4 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. To uključuje dodatni učinak mjera kojima se nastoje ublažiti posljedice povećanja cijena energije na gospodarstvo i društvo (0,1 % BDP-a), kao i troškove pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,2 % BDP-a). Nekoliko diskrecijskih mjera pridonosi rastu primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda), kao što su ponovno uvođenje trinaeste mjesečne mirovine, naknade plaće za policijske i vojne službenike, smanjenje doprinosa poslodavaca za socijalno osiguranje i davanja za osposobljavanje. 

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je sa 65,5 % krajem 2019. na 79,6 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 76,8 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 76,4 %, a krajem 2023. 76,1 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 37 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Mađarska dostavila 9. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.13.Malta

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 8,3 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 9,4 % u 2021. te se očekuje rast za 4,2 % u 2022. i 4 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut javnom i privatnom potrošnjom. Gospodarska aktivnost 2021. premašila je godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 9,5 % u 2020. na 8 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 5,6 %, a 2023. 4,6 % BDP-a. Nakon povećanja na 4,5 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 4,2 % BDP-a u 2021. te se predviđa da će u 2022. iznositi 4,1 % BDP-a. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 21,8 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Malta poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Malte za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –1,5 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. Malta planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike 2022. biti kontrakcijski i iznositi 0,3 postotna boda BDP-a. Malta stoga ne planira očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,6 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. U taj znatni ekspanzivni učinak uključen je dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,5 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a). Nadalje, vlada je odobrila financijsku potporu kućanstvima (0,3 % BDP-a), povećala doprinosne i nedoprinosne mirovine iznad prilagodbe troškova života (0,2 % BDP-a), dok je stopa rasta intermedijarne potrošnje (bez mjera) ostala snažna (0,4 % BDP-a).

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 40,7 % krajem 2019. na 53,4 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 57 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 58,5 %, a krajem 2023. 59,5 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 38 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Malta dostavila 9. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.14.Austrija

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 6,7 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 4,5 % u 2021. te se očekuje rast za 3,9 % u 2022. i 1,9 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i neto izvozom. Predviđa se da će se 2022. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 8 % u 2020. na 5,9 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 3,1 %, a 2023. 1,5 % BDP-a. Nakon povećanja na 3,3 % BDP-a u 2020., državna ulaganja povećala su se na 3,5 % BDP-a u 2021. i predviđa se da će se dodatno povećati na 3,7 % BDP-a u 2022., pri čemu je potonji postotak veći od državnog deficita 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 15,9 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Austrija poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Austrije za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –1,2 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. Austrija planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,1 postotni bod BDP-a u 2022. u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,3 postotna boda BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Austrija namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 0,5 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. To uključuje dodatni učinak mjera kojima se nastoje ublažiti posljedice povećanja cijena energije na gospodarstvo i društvo (0,4 % BDP-a), kao i troškove pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,3 % BDP-a).

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je sa 70,6 % krajem 2019. na 83,3 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 82,8 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 80 %, a krajem 2023. 77,5 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 39 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Austrija dostavila 3. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.15.Poljska

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 2,2 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 5,9 % u 2021. te se očekuje rast za 3,7 % u 2022. i 3 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Gospodarska aktivnost 2021. premašila je godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 6,9 % u 2020. na 1,9 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 4,0 %, a 2023. 4,4 % BDP-a. Nakon povećanja na 4,5 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 4,1 % BDP-a u 2021. te se predviđa da će se 2022. povećati na 4,2 % BDP-a, što je više od državnog deficita 2021. i 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 10,5 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Poljska poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa konvergencije Poljske za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –3,4 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. Poljska planira pružiti potporu oporavku upotrebom Mehanizma za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,1 postotni bod BDP-a u odnosu na 2021. 40 Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,3 postotna boda BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Poljska namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 2,7 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (1,0 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,6 % BDP-a), a predviđa se da će rastu neto tekućih rashoda pridonijeti (0,1 % BDP-a) i novi doplatak za skrb o maloj djeci (Family Care Capital). Na prihodovnoj strani predviđa se da će smanjenje stope poreza na osobni dohodak u okviru „poljskog dogovora” (Polish Deal) (0,7 % BDP-a) i smanjenje stopa poreza na dobit trgovačkih društava (0,1 % BDP-a) pridonijeti ekspanzivnoj fiskalnoj politici. Predviđa se da će 2022. veći rast potrošačkih cijena u odnosu na deflator BDP-a utjecati na ekspanzivni učinak primarnih tekućih rashoda koje financira država povećanjem rashoda za državnu potrošnju robe i usluga.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 45,6 % krajem 2019. na 57,1 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 53,8 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 50,8 %, a krajem 2023. 49,8 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 41 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: Poljska je 9. svibnja 2022. dostavila dodatne relevantne čimbenike koji prethodno još nisu navedeni, odnosno da će predviđeni državni deficit 2023. od 3,7 % BDP-a, unatoč planiranom povećanju vojne potrošnje (koja se djelomično bilježi kao javna ulaganja), u skladu sa Zakonom o obrani domovine od 11. ožujka 2022., iznositi 3,0 % BDP-a u odnosu na 2,2 % BDP-a u 2022.

4.2.16.Slovenija

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 4,2 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 8,1 % u 2021. te se očekuje rast za 3,7 % u 2022. i 3,1 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Gospodarska aktivnost 2021. premašila je godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se sa 7,8 % u 2020. na 5,2 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 4,3 %, a 2023. 3,4 % BDP-a. Nakon povećanja na 4,1 % BDP-a u 2020., državna ulaganja povećala su se na 4,7 % BDP-a u 2021. i predviđa se da će se dodatno povećati na 5,7 % BDP-a u 2022., pri čemu je potonji postotak veći od državnog deficita 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 15,8 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Slovenija poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –2,6 % BDP-a. Slovenija planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,9 postotnih bodova BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Slovenija namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,6 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,4 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a). Predviđa se da će 2022. veći rast potrošačkih cijena u odnosu na deflator BDP-a utjecati na ekspanzivni doprinos primarnih tekućih rashoda koje financira država povećanjem rashoda na državnu potrošnju robe i usluga, kao i na socijalna davanja kao rezultat indeksacije te na plaće u javnom sektoru zbog sve većeg pritiska na plaće.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je sa 65,6 % krajem 2019. na 79,8 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 74,7 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 74,1 %, a krajem 2023. 72,7 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na visoke rizike u srednjoročnom razdoblju 42 . Prema osnovnoj desetogodišnjoj projekciji, udio duga opće države trebao bi se stabilizirati u sljedećih pet godina. Međutim, 2027. udio duga trebao bi početi rasti na oko 83 % BDP-a u 2032. Trend duga osjetljivo je na makroekonomske šokove. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira širok raspon mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, udio duga u 2026. vjerojatno će biti veći nego 2021. Osim toga, bilo bi potrebno uložiti napore u fiskalnu konsolidaciju od 4,5 postotnih bodova kako bi se dug smanjio na 60 % BDP-a u razdoblju od 15 godina. Za ukupnu procjenu održivosti duga relevantni su i drugi čimbenici. S jedne strane, čimbenici smanjenja rizika uključuju produljenje roka dospijeća duga posljednjih godina, relativno stabilne izvore financiranja, denominaciju valute duga i povijesno niske troškove zaduživanja. Osim toga, očekuje se da će provedba reformi u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, imati pozitivan i trajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao ojačati održivost duga. S druge strane, čimbenici povećanja rizika odnose se na udio duga nerezidenata, veće dodatne rashode za dugotrajnu skrb koji proizlaze iz nedavno donesenog zakona o dugotrajnoj skrbi i nepredviđene rizike od obveza koji proizlaze iz privatnog sektora, među ostalim mogućom realizacijom znatnih državnih jamstava odobrenih poduzećima i samozaposlenim osobama tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: ključni čimbenici koje je Slovenija dostavila 9. svibnja 2022. već su uzeti u obzir u analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima.

4.2.17.Slovačka

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 4,4 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 3 % u 2021. te se očekuje rast za 2,3 % u 2022. i 3,6 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut ulaganjima i privatnom potrošnjom. Predviđa se da će se 2022. gospodarska aktivnost vratiti na godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit povećao se s 5,5 % u 2020. na 6,2 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 3,6 %, a 2023. 2,6 % BDP-a. Nakon smanjenja na 3,5 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 3,2 % BDP-a u 2021. i predviđa se da će 2022. porasti na 4,2 % BDP-a, pri čemu je potonji veći postotak od državnog deficita u 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 11,9 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Slovačka poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Slovačke za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti kontrakcijski i iznositi +0,3 % BDP-a, iako je Vijeće preporučilo poticajan smjer. Slovačka planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,7 postotnih bodova BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,4 postotna boda BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Slovačka namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati kontrakcijski učinak od 1,6 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. To uključuje dodatni učinak troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a). Zbog zaostajanja u indeksaciji s inflacijom, veliki državni rashodi kao što su socijalne naknade koje nisu u naravi ili naknade zaposlenicima imaju nižu stopu rasta od inflacije 2022. i pridonose kontrakcijskom smjeru.

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 48,1 % krajem 2019. na 59,7 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 63,1 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 61,7 %, a krajem 2023. 58,3 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na visoke rizike u srednjoročnom razdoblju 43 . Prema osnovnoj desetogodišnjoj projekciji, udio duga opće države trebao bi se smanjiti tijekom sljedećih pet godina na 54 % u 2026. Međutim, 2027. udio duga trebao bi početi rasti na oko 61 % BDP-a u 2032. Prema stohastičkim projekcijama, u kojima se simulira širok raspon mogućih privremenih šokova na makroekonomske varijable, predviđanja su vrlo nepouzdana. Za ukupnu procjenu održivosti duga relevantni su i drugi čimbenici. S jedne strane, čimbenici smanjenja rizika uključuju produljenje roka dospijeća duga posljednjih godina, denominaciju valute duga, ograničeni udio kratkoročnog javnog duga i povijesno niske troškove zaduživanja. Osim toga, očekuje se da će provedba reformi u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, imati pozitivan i trajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao ojačati održivost duga. S druge strane, čimbenici povećanja rizika odnose se na visok udio duga nerezidenata, negativnu neto međunarodnu investicijsku poziciju i nepredviđene rizike obveza koji proizlaze iz privatnog sektora, među ostalim mogućom realizacijom znatnih državnih jamstava odobrenih poduzećima i samozaposlenim osobama tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: Slovačka je 6. svibnja 2022. dostavila dodatne relevantne čimbenike koji prethodno još nisu navedeni, posebno u pogledu učinka povećane pristojbe uplaćene u proračun EU-a zbog nepravilnosti u carinjenju (0,5 % BDP-a). Slovačka osim prevladavajućeg primarnog deficita spominje i dodatnu akumulaciju financijske imovine (2,2 % BDP-a), pri čemu se ukupna vrijednost procjenjuje na 12 % BDP-a, što je znatno iznad povijesnih vrijednosti.

4.2.18.Finska

Srednjoročno makroekonomsko stanje: nakon pada od 2,3 % u 2020., gospodarstvo je poraslo za 3,5 % u 2021. te se očekuje rast za 1,6 % u 2022. i 1,7 % u 2023. Rast 2022. uglavnom je potaknut privatnom potrošnjom i ulaganjima. Gospodarska aktivnost 2021. premašila je godišnju razinu iz 2019.

Srednjoročno stanje proračuna uključujući ulaganja: državni deficit smanjio se s 5,5 % u 2020. na 2,6 % BDP-a u 2021. Predviđa se da će 2022. iznositi 2,2 %, a 2023. 1,7 % BDP-a. Nakon povećanja na 4,9 % BDP-a u 2020., državna ulaganja smanjila su se na 4,1 % BDP-a u 2021. te se predviđa da će se 2022. povećati na 4,4 % BDP-a, što je više od državnog deficita 2021. i 2022. Fiskalna potpora, mjerena kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019. uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a, procjenjuje se na 7,1 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere i primjenu automatskih stabilizatora. Mjere koje je Finska poduzela 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020.

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz Programa stabilnosti Finske za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –0,6 % BDP-a. Finska planira pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja prema preporuci Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,2 postotna boda BDP-a. Stoga u skladu s preporukom Vijeća Finska namjerava očuvati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati uglavnom neutralan učinak od 0,1 postotni bod na opći smjer fiskalne politike. To uključuje dodatni učinak mjera kojima se nastoje ublažiti posljedice povećanja cijena energije na gospodarstvo i društvo (0,1 % BDP-a), kao i troškove pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a).

Srednjoročno stanje duga: državni dug porastao je s 59,6 % krajem 2019. na 69 % BDP-a krajem 2020. Krajem 2021. iznosio je 65,8 % BDP-a te se predviđa da će krajem 2022. iznositi 65,9 %, a krajem 2023. 66,6 % BDP-a. Općenito, analiza održivosti duga upućuje na srednje rizike u srednjoročnom razdoblju 44 . Očekuje se da će provedba reformi i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, posebno Mehanizma za oporavak i otpornost, u sljedećim godinama imati znatan pozitivan i dugotrajan učinak na rast BDP-a, koji bi trebao pridonijeti jačanju održivosti duga.

Ostali čimbenici koje je dostavila država članica: Finska je 6. svibnja 2022. dostavila dodatne relevantne čimbenike koji prethodno još nisu navedeni, posebno u pogledu snažne neto pozicije imovine.

5.Zaključci

Za svih 17 država članica koje su 2021. premašile referentnu vrijednost deficita iz Ugovora ili je planiraju premašiti 2022. (tj. za sve države članice koje se razmatraju u ovom izvješću osim Finske) deficit je bio iznad, a ne blizu 3 % BDP-a. Prekoračenje referentne vrijednosti iz Ugovora smatra se iznimnim kako je utvrđeno Ugovorom. Međutim, za Belgiju, Češku, Estoniju, Španjolsku, Francusku, Italiju, Mađarsku, Maltu, Poljsku i Sloveniju ne očekuje se da će prekoračenje referentne vrijednosti biti privremeno.

Općenito, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike prema potrebi 45 , analiza upućuje na to da Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Austrija, Poljska, Slovenija i Slovačka ne ispunjavaju kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997.

Među državama članicama koje su na kraju 2021. premašile referentnu vrijednost duga od 60 % BDP-a, Belgija, Francuska, Italija, Mađarska i Finska nisu poštovale referentno mjerilo za smanjenje duga. Očekuje se da će se udio duga u Slovačkoj smanjiti na manje od 60 % BDP-a u 2023.

Općenito, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, analiza upućuje na to da Slovačka ispunjava kriterij duga kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997. Kriterij duga ne ispunjavaju Belgija, Francuska, Italija, Mađarska i Finska. 

Međutim, Komisija smatra da bi, u okviru procjene svih relevantnih čimbenika, usklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga mogla podrazumijevati prezahtjevni fiskalni napor koji bi na samom početku mogao ugroziti rast. Stoga Komisija smatra da usklađenost s referentnim mjerilom za smanjenje duga nije nužna u sadašnjim izvanrednim gospodarskim uvjetima.

Pandemija bolesti COVID-19 i dalje ima izniman makroekonomski i fiskalni učinak koji, zajedno s ruskom invazijom na Ukrajinu, stvara iznimnu nesigurnost, među ostalim i u pogledu detaljnog određivanja smjera fiskalne politike. Na temelju toga Komisija u ovoj fazi ne predlaže pokretanje novih postupaka u slučaju prekomjernog deficita. Nastavit će se praćenje kretanje duga i deficita, a Komisija će u jesen 2022. ponovno ocijeniti relevantnost predlaganja pokretanja postupaka u slučaju prekomjernog deficita.

(1)    SL L 209, 2.8.1997., str. 6., kako je izmijenjena.

(2)    Primjena te klauzule kako je navedeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ) 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 209, 2.8.1997., str. 1.) te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) 1467/97 olakšava koordinaciju proračunskih politika u razdobljima ozbiljnoga gospodarskog pada. Njome se ne obustavljaju postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, aktivacija tog instrumenta omogućila je državama članicama proračunsku fleksibilnost za rješavanje trenutačne krize privremenim odstupanjem od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju svake države članice, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost.

(3)    COM(2022) 600 final.

(4)    Preporuke Vijeća od 20. srpnja 2020. (od 2020/C 282/01 do 2020/C 282/27), SL C 282, 26.8.2020., str. 1.–182.

(5)    Preporuke Vijeća od 18. lipnja 2021. (od 2021/C 304/01 do 2021/C 304/28, SL C 304, 29.7.2021., str. 1.–134.). U slučaju Rumunjske Vijeće je istog dana donijelo Preporuku u cilju okončanja stanja prekomjernog državnog deficita (2021/C 304/24, 29.7.2021., str. 111.–115.).

(6)    Preporuka Vijeća od 13. srpnja 2021. o ekonomskoj politici europodručja, SL C 283, 15.7.2021., str. 1.

(7)    Preporuka Vijeća od 5. travnja 2022. o ekonomskoj politici europodručja, SL C 153, 7.4.2022., str. 1.

(8)    Eurostat, Euro Indicators (Pokazatelji u europodručju) 46/2022 od 22. travnja 2022.

(9)    I državni deficit Rumunjske premašio je 2021. 3 % BDP-a. Međutim, Rumunjska nije obuhvaćena ovim izvješćem jer se na nju od Odluke Vijeća od 3. travnja 2020. primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita.

(10)    U tim slučajevima planira se da će i deficiti za 2022. iznositi više od 3 % BDP-a.

(11)    Ako nije navedeno drukčije, izvor podataka navedenih u ovom izvješću jest Komisijina proljetna prognoza 2022. Više informacija u proljetnoj gospodarskoj prognozi 2022.: https://ec.europa.eu/info/system/files/economy-finance/ip173_en.pdf

(12)    Državni je dug i u Hrvatskoj, Cipru i Portugalu krajem 2021. iznosio više od 60 % BDP-a. Međutim, o tim se državama članicama ne raspravlja u ovom izvješću jer su njihovi državni deficiti 2021. i 2022. bili (i predviđa se da će ostati) ispod 3 % BDP-a te su u 2021. poštovale referentno mjerilo za smanjenje duga.

(13)    COM(2022) 85 final.

(14)    Ako je u bilo kojoj godini udio duga manji od 60 % BDP-a, referentno mjerilo ne može se smisleno izračunati. To se odnosi na države članice koje su bile ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a a zatim su je premašile, kao što je slučaj u Slovačkoj.

(15)    Preporuka Vijeća od 13. srpnja 2020. relevantna je samo za države članice europodručja.

(16)    Ako i dok se ne aktiviraju, te mjere potpore za likvidnost, posebno državna jamstva kojima se podupiru kreditni tokovi, nemaju izravan učinak na proračun.

(17)    Fiskalna potpora u razdoblju 2020.–2021. može se mjeriti kumulativnom godišnjom promjenom primarnog salda 2020. i 2021. u odnosu na 2019., uvećanom za fiskalni poticaj sredstava EU-a.

(18)    U skladu s pristupom iz Preporuke Vijeća od 18. lipnja 2021. smjer fiskalne politike trenutačno se najbolje mjeri kao promjena primarnih rashoda (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda), isključujući privremene hitne mjere uvedene zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, ali uključujući rashode koji se financiraju bespovratnom potporom (bespovratnim sredstvima) iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a, u odnosu na srednjoročni potencijalni rast. Kako bi se ocijenilo je li nacionalna fiskalna politika razborita i potiče li se njezinom strukturom održiv oporavak u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom, uz opći smjer fiskalne politike pozornost se posvećuje i razvoju primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda i privremenih hitnih mjera povezanih s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19) i ulaganjima.

(19)          Bez privremenih hitnih mjera povezanih s bolešću COVID-19.

(20)    Fiscal Sustainability Report 2021 (Izvješće o fiskalnoj održivosti za 2021.), travanj 2022., European Economy–Institutional Papers 171.

(21)    Negativan (pozitivan) predznak pokazatelja odgovara prekomjernom (nedovoljnom) rastu primarnih rashoda u usporedbi sa srednjoročnim gospodarskim rastom, što upućuje na ekspanzivnu (kontrakcijsku) fiskalnu politiku.

(22)    SWD(2022) 602 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(23)    Komisija je 7. travnja 2022. pozitivno ocijenila bugarski plan za oporavak i otpornost.

(24)    SWD(2022) 603 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(25)    SWD(2022) 605 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(26)    SWD(2022) 607 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(27)    SWD(2022) 608 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(28)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/216 od 15. veljače 2022. o produljenju pojačanog nadzora za Grčku (SL  L 37, 18.2.2022. , str. 34.).  

(29)    SWD(2022) 609 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(30)    SWD(2022) 610 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(31)    SWD(2022) 612 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(32)    Mjere za ublažavanje gospodarskog i socijalnog učinka povećanja cijena energije u Italiji su 2021. već bile na snazi i iznosile su 0,3 % BDP-a. Te su se mjere uglavnom sastojale od smanjenja fiksnih pristojbi i stopa PDV-a za račune za električnu energiju i prirodni plin te povećanja socijalnog dodatka za račune za električnu energiju i prirodni plin.

(33)    SWD(2022) 616 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(34)    SWD(2022) 619 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(35)      SWD(2022) 617 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(36)    Riječ je o procjenama Komisije. Komisija još nije ocijenila Plan za oporavak i otpornost Mađarske.

(37)      SWD(2022) 614 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(38)      SWD(2022) 620 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(39)      SWD(2022) 601 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(40)    Riječ je o procjenama Komisije. Komisija još nije ocijenila Plan za oporavak i otpornost Poljske.

(41)      SWD(2022) 622 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(42)      SWD(2022) 626 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(43)      SWD(2022) 627 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(44)      SWD(2022) 611 final, Prilog o analizi održivosti duga.

(45)      U odjeljku 4. objašnjavaju se nužni uvjeti da bi se relevantni čimbenici uzeli u obzir u postupku koji dovodi do odluke o postojanju prekomjernog deficita na temelju kriterija deficita. Relevantni čimbenici uvijek će se uzimati u obzir pri procjeni usklađenosti na temelju kriterija duga.