Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Izvješće o strateškim predviđanjima 2022.: Povezivanje zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu

(COM(2022) 289 final)

(2023/C 184/08)

Izvjestitelj:

Angelo PAGLIARA

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 27.10.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	10.3.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	22.3.2023.
Plenarno zasjedanje br.:	577
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	204/0/3

Preambula

Izvješće Europske komisije i ovo mišljenje sastavljeni su u vrijeme koje je u znaku društvenih, geopolitičkih i gospodarskih posljedica nastavka ruske vojne agresije na Ukrajinu. Strateške odluke koje Europska unija donosi u ovim mjesecima obilježit će ne samo postizanje ciljeva povezanih s dvostrukom zelenom i digitalnom tranzicijom, već i otpornost i stratešku autonomiju Unije.

Stoga EGSO, svjestan ključne uloge organiziranog civilnog društva u utvrđivanju i tumačenju megatrendova, pa dakle i važnosti njegova uključivanja u ranu fazu postupka strateških predviđanja EU-a, ovim mišljenjem želi doprinijeti i izradi izvješća o strateškim predviđanjima 2023., koje će biti usmjereno na strateške smjernice za jačanje globalne uloge EU-a.

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO potiče Komisiju da nastavi razvijati program strateškog predviđanja i poziva je da ga od samog početka više uključi u taj proces. Veće sudjelovanje EGSO-a, kao glasa socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva, poboljšalo bi kapacitete za analizu i predviđanja i pomoglo u utvrđivanju trendova i mogućih rješenja.

1.2.

EGSO se nada da će i program strateškog predviđanja i djelovanje Europske komisije biti usmjereni na izgradnju novog razvojnog modela usredotočenog na okolišnu, socijalnu i gospodarsku održivost.

1.3.

Budući da postizanje dvostruke tranzicije ovisi i o spremnosti i ponašanju građana, EGSO preporučuje da Komisija obrati pozornost i na bojazni društva i moguću nesklonost građana predloženim promjenama.

1.4.

U Izvješću se opisuju budućnost koja se želi postići i resursi potrebni da se to ostvari, ali se pritom o rizicima i prijetnjama ne govori dovoljno detaljno. EGSO poziva Komisiju da jasnije opiše i rizike te da analizira mogućnosti i scenarije u slučaju da se ne ostvare željeni ciljevi, posebno u dijelu koji se odnosi na dostupnost sirovina, rijetkih zemnih metala, vodnih resursa i pitanja koja bi s time mogla biti povezana.

1.5.

Aktualni geopolitički izazovi utjecat će na sustave opskrbe i otpornost europskog poljoprivredno-prehrambenog sektora, a nedavni događaji povezani s pandemijom COVID-a 19 i ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu poremetili su naš distribucijski sustav, što bi se uskoro lako moglo ponovno dogoditi. EGSO pozdravlja preporuku da se smanji ovisnost EU-a o uvozu hrane za životinje, gnojiva i drugih sirovina te predlaže uvođenje definicije otvorene strateške autonomije koja bi se primjenjivala na prehrambene sustave na temelju proizvodnje hrane, radne snage i pravedne trgovine uz sveobuhvatni cilj osiguravanja sigurnosti opskrbe hranom za sve stanovnike EU-a putem zdrave, održive, otporne i pravične opskrbe hranom.

1.6.

U Izvješću o strateškim predviđanjima ne razmatra se strateška važnost snažnog, povezanog i inovativnog europskog industrijskog sustava koji može stvarati kvalitetna radna mjesta. EGSO poziva Europsku komisiju da pripremi konkretne prognoze o budućnosti europske industrijske politike i preporučuje usvajanje odgovarajućih ekonomskih politika kako bi se dugoročno poboljšala konkurentnost i produktivnost i potaknula javna i privatna ulaganja u tom području.

1.7.

Ruska vojna agresija na Ukrajinu, energetska kriza i nova gospodarska i geopolitička stvarnost utjecat će na realizaciju dvostruke tranzicije. EGSO pozdravlja odlučnost EU-a da ostvari svoje ciljeve, ali istodobno poziva Komisiju i Vijeće da osmisle sve potrebne instrumente za povećanje strateške energetske autonomije, jačanje europskog industrijskog sustava i potporu poduzećima i radnicima po uzoru na ono što je učinjeno tijekom krize uzrokovane pandemijom, i to usvajanjem instrumenta koji bi se temeljio na modelu instrumenta SURE.

1.8.

EGSO pozdravlja izraženiju socijalnu dimenziju i, kao što je već učinio u mišljenju iz 2021., poziva Komisiju da u okviru strateške analize razvije posebne alate za predviđanje učinka tranzicija na sustave socijalne sigurnosti i zatim predloži konkretne mjere za ublažavanje socijalnih posljedica dvostruke tranzicije.

1.9.

EGSO smatra da EU, da bi ojačao svoju ulogu globalnog aktera, mora insistirati na svojim vrijednostima i nastaviti surađivati s trećim zemljama, jačanjem zajedničke vanjske politike, traženjem zajedničkih rješenja i osiguravanjem da naša suradnja i trgovina budu korisne za gospodarska i socijalna prava građana tih zemalja, posebno u pogledu dugoročne održivosti.

2.   Opće napomene

2.1.

Ruska vojna agresija na ukrajinski teritorij i njezine posljedice na gospodarski, socijalni i industrijski sustav – bez obzira na to je li riječ o tehnologiji, trgovini, standardima ulaganja ili promjeni industrijske strukture – povećavaju potrebu za ulaganjem u zelenu i digitalnu tranziciju, među ostalim i radi ostvarivanja europske strateške autonomije. EGSO iz tih razloga pozdravlja strateško promišljanje o interakciji zelene i digitalne tranzicije i njihovoj sposobnosti da se međusobno osnažuju.

2.2.

Niz kriza, prvo pandemija, a zatim vojni sukob, doveo je do toga da građani traže veću sigurnost u različitim aspektima života i veću zaštitu. U vezi s time pri postizanju ciljeva dvostruke tranzicije posebnu pozornost treba posvetiti mogućim negativnim gospodarskim i socijalnim posljedicama, kao i posljedicama u svim drugim područjima, među ostalim i tako da se predvide odgovarajući instrumenti politike. EGSO u tom pogledu ističe da bi europski građani, osobito oni najslabiji, mogli biti manje skloni promjenama koje te tranzicije donose ako bi smatrali da će im njihove posljedice nanijeti štetu.

2.3.

Sve veći doprinos EGSO-a aktivnostima ciklusa programa strateških predviđanja – u svojstvu posrednika socijalnih partnera i organiziranog civilnog društva – ojačao bi sposobnost analize i predviđanja, što bi omogućilo bolje utvrđivanje trendova.

2.4.

EGSO razvija kapacitete organiziranog civilnog društva za strateško predviđanje. To, s jedne strane, čini putem svojih članova i članica odnosno nacionalnih organizacija koje oni predstavljaju, a s druge strane putem civilnog društva na razini EU-a posredstvom svoje Skupine za vezu u kojoj su zastupljene najveće mreže i organizacije civilnog društva na razini EU-a. Konkretno, ona pospješuje dijalog i savjetovanje s organiziranim civilnim društvom, podiže svijest o važnosti strateških predviđanja i pruža konkretne alate za njihovu realizaciju. Osim toga, zahvaljujući strukturiranoj uključenosti organiziranog civilnog društva koje predstavlja EGSO u strateški program lakše će se na sveobuhvatan način uključiti razne dimenzije (industrijska, socijalna, gospodarska, ekološka itd.).

2.5.

Iz svih tih razloga EGSO je vrlo spreman surađivati s Europskom komisijom u ciklusu strateškog predviđanja od samog početka procesa kako bi on postao participativniji. Primjer za to je savjetovanje u okviru kojeg je EGSO prikupio stajališta organizacija civilnog društva i stručnjaka kako bi se razmotrili izazovi i mogućnosti s kojima će se EU suočavati pri prelasku na socijalno i gospodarski održivu Europu. EGSO u cijelom ovom mišljenju iznosi doprinos i prijedloge o tim ključnim aspektima na koje bi se Europska komisija trebala usredotočiti u svojem sljedećem izvješću.

2.6.

S obzirom na izazove i prilike s kojima će se Europa morati nositi u desetljećima koja dolaze, važnost strateškog predviđanja bit će veća. Stoga EGSO poziva Komisiju da nastavi razvijati program strateškog predviđanja tako što će ojačati sudjelovanje Odbora u fazi analize i pripreme izvješća.

2.7.

U predmetnom se Izvješću ne uzima u odgovarajućoj mjeri u obzir činjenica da digitalni jaz među europskim regijama ugrožava postizanje ciljeva dvostruke tranzicije. U sljedećem se strateškom izvješću te razlike i moguće posljedice moraju uzeti u obzir i iz socijalnog gledišta i iz aspekta dostupnih mogućnosti.

2.8.

EGSO je svjestan činjenice da digitalne tehnologije mogu pozitivno utjecati na postizanje klimatskih ciljeva, pa i povećati energetsku sigurnost, i da zelena tranzicija može preobraziti digitalni sektor i gospodarstvo. U tom pogledu pozdravlja često spominjanje potrebe za tehnološkim ulaganjima i odgovarajućim politikama za postizanje ciljeva te podržava spominjanje potrebe za usvajanjem mjera kibersigurnosti za zaštitu strateških tehnologija.

2.9.

U Izvješću o strateškim predviđanjima 2022. u nekoliko se navrata ističe pitanje potrebe za energijom zbog digitalizacije i potrošnje koja nastaje radom mreža, sustava i uređaja, što je kompenzirano većom učinkovitošću i održivošću postupaka na koje se oni primjenjuju (poljoprivreda, logistika, računalstvo u oblaku itd.). Pozivi na nužnost poboljšanja energetske učinkovitosti i ponovnog jačanja središnje uloge Europe u kružnom gospodarstvu tog sektora (od pristupa kritičnim sirovinama do gospodarenja elektroničkim otpadom i razvoja naprednih digitalnih tehnologija) čine se pravodobnima.

2.10.

Međutim, trebalo bi jasnije ukazati na koristi od digitalne tranzicije (dematerijalizacija i zamjena) u pogledu održivosti i uštede energije, čime bi se doprinijelo pristajanju građana i tvoraca politika uz vrijednosti i učinak tih procesa dubinske transformacije.

2.11.

Među promjenama uslijed digitalizacije ne govori se o kriptovalutama i digitalnim valutama iako je njihova sve veća raširenost izravno povezana sa sveprisutnim procesima digitalizacije i razvojem tehnologije lanca blokova, čije tokove države mogu teško regulirati, što pak ostavlja velik prostor za nezakonite gospodarske aktivnosti. EGSO stoga ističe potrebu da se u izvješću o strateškim predviđanjima zasebno poglavlje posveti tumačenju i analizi upotrebe kriptovaluta i digitalnih valuta te potiče Komisiju da donese i provede jedinstveni regulatorni okvir u skladu sa zaključcima skupine G20.

2.12.

EGSO pozdravlja promišljanje posvećeno poljoprivredi u Izvješću o predviđanjima jer se u njemu, za razliku od mnogih drugih područja, u središte predviđanja stavlja uloga europske politike i važnost njezina djelovanja za budući razvoj. U Izvješću se u tom slučaju navode mjere koje EU treba poduzeti kako bi spriječio opasno nazadovanje, što nije slučaj s drugim sektorima koji se analiziraju.

2.13.

Prehrambeni sustavi u EU-u trebali bi biti raznolikiji, trebalo bi povećati radnu snagu u poljoprivredi, osobito privlačenjem mladih i osiguravanjem dostojanstvenih radnih uvjeta i primanja, te bi trebalo uskladiti trgovinske politike sa standardima prehrambene održivosti i konkurentnosti EU-a. Također bi se trebalo baviti pitanjem koncentracije u prehrambenim lancima i pitanjem financijskog vlasništva te transparentnosti tržišta kako bi se osiguralo da buduće krize ne budu dodatno pogoršane prekomjernom špekulacijom robom.

2.14.

EGSO želi naglasiti da je u trenutačnom geopolitičkom kontekstu pristup kritičnim sirovinama ključan ne samo za postizanje ciljeva dvostruke tranzicije, već prije svega za održavanje i jačanje europskog industrijskog sustava, kao i za socijalnu i gospodarsku stabilnost te stabilnost u području zapošljavanja. EGSO predlaže Komisiji da s pomoću odgovarajućih alata za analizu i predviđanje provede detaljniju analizu, među ostalim i s geopolitičkog gledišta.

2.15.

EGSO ističe da voda i vodni resursi, koji se u Izvješću spominju u više navrata, nisu samo problem, već i potencijal, osobito u pogledu poboljšanja učinkovitosti potrošnje vode, upravljanja resursima i kampanja za podizanje svijesti o odgovornoj potrošnji. Konkretnije, plavo gospodarstvo ima značajnu ulogu i sve veći potencijal u gospodarstvu EU-a i svjetskom gospodarstvu i u pogledu stvaranja radnih mjesta i u pogledu blagostanja i zdravlja ljudi. EGSO smatra da te mogućnosti, koje obuhvaćaju širok spektar tradicionalnih i novih sektora i poslova, treba iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri, ali da istodobno treba umanjiti negativan učinak na klimu, biološku raznolikost i okoliš.

2.16.

EGSO poziva Komisiju da u okviru dvostruke tranzicije u većoj mjeri uzme u obzir moguće promjene scenarija s obzirom na rat u Ukrajini, posebno u pogledu opskrbe energijom i kritičnim sirovinama.

2.17.

EGSO se slaže s pozivom na prilagodbu europskih politika novom gospodarskom modelu radi povećanja ulaganja kojim bi se poboljšalo blagostanje i radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti europskog industrijskog i gospodarskog sustava te u vezi s tim poziva na izradu posebnih predviđanja o budućnosti europske industrijske politike, što je ključno za postizanje potpune strateške autonomije.

2.18.

EGSO podržava preporuku da se povećaju javna i privatna ulaganja kako bi se ostvarili ciljevi tranzicije. Međutim, ističe da europske odluke u području ekonomske politike, a posebno izgledi za daljnje povećanje kamatnih stopa, mogu negativno utjecati na ulaganja.

2.19.

EGSO pozdravlja poziv na pravednu tranziciju i veću usredotočenost na socijalnu koheziju i ulogu socijalnog dijaloga u usporedbi s prethodnim izvješćem. EGSO također smatra da će pozornost posvećena socijalnoj dimenziji i kvaliteti rada postati prioritetni faktor europskih institucija, čime će se promijeniti redoslijed prioriteta u kojem se one i dalje nalaze u sekundarnom položaju.

2.20.

EGSO cijeni pozornost koja se u Izvješću o strateškim predviđanjima 2022. pridaje promjenama koje dvostruka tranzicija donosi na tržištu rada i u ekonomskim uvjetima u kojima se nalaze najranjivije društvene skupine (obitelji, zajednice), kao i naglasak na potrebi za odgovarajućim sredstvima za socijalne mjere. EGSO također poziva na posvećivanje veće pozornosti pitanjima siromaštva i socijalne isključenosti.

2.21.

EGSO poziva EU da uzme u obzir starenje stanovništva i demografske promjene odnosno, s jedne strane, posljedični porast predvidive potražnje za skrbi, a s druge manjak zdravstvenih radnika. EU se mora pobrinuti za to da skrb ostane dostupna i cjenovno pristupačna te da ne postane luksuz.

2.22.

EGSO skreće pozornost na činjenicu da se u Izvješću o strateškim predviđanjima 2022. o pitanju ubrzane hibridizacije radnih mjesta koja proizlazi iz procesa digitalizacije govori samo uopćeno (među ostalim stavljanjem tog pitanja u odlomak o digitalizaciji i potrebi za mobilnošću). Osim toga, ono se tretira samo kao posljedica procesa tehnološke transformacije, a zanemaruju se njezini učinci na radne uvjete i radne odnose, kao i potreba za reguliranjem tog pitanja.

2.23.

EGSO napominje da postoji rizik da bi, zbog načina na koji je sustav strateških predviđanja osmišljen, on mogao postati pretjerano usmjeren na ekonomiju, tržišno natjecanje i tržište kao istinsku poveznicu europskog djelovanja, interesa i strategije, dok se društveno tkivo i radnici stavljaju „na kraj lanca procesâ”. Njime se civilnom društvu i radnicima daje sekundarna uloga, a pritom se u dovoljnoj mjeri ne uzima u obzir sposobnost dvostruke tranzicije da stvara novo i veće bogatstvo i pospješuje stvaranje novih modela kojima se mogu smanjiti ranjivosti i socijalizirati ostvarene koristi.

2.24.

EGSO poziva Komisiju da provede posebno istraživanje Eurobarometra o temama obuhvaćenima sljedećim izvješćem o strateškim predviđanjima kako bi se bolje shvatila očekivanja i stajališta građana. To je ključno i za to da se u budućnosti predvidi stupanj prihvaćenosti mjera koje se predlažu u analizi predviđanja.