Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 909/2014 u pogledu discipline namire, prekograničnog pružanja usluga, suradnje u području nadzora, pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa i zahtjeva za središnje depozitorije vrijednosnih papira iz trećih zemalja

(COM(2022) 120 final – 2022/0074 (COD))

(2022/C 443/12)

Izvjestitelj:	Kęstutis KUPŠYS
Suizvjestitelj:	Christophe LEFÈVRE

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 12.4.2022. Europski parlament, 4.4.2022.
Pravna osnova:	članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	1.7.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	14.7.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	571
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	185/0/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Odbor smatra da su rješenja koja je Komisija predložila za pet glavnih problema utvrđenih tijekom postupka preispitivanja Uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (CSD) općenito dovoljna i djelotvorna. Učinkovitiji postupci namire u EU-u pridonijet će tome da tržišta kapitala postanu privlačnija i izdavateljima i ulagateljima te ćemo biti korak bliže ostvarenju unije tržišta kapitala.

1.2.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja razmjerne inicijative Komisije da se postojeći zahtjevi za izdavanje putovnica zamijene obaviješću, kao i prijedlog za bolju suradnju u području nadzora uspostavom odgovarajućih, ali ne dvostrukih, kolegija supervizora.

1.3.

Kad je riječ o pružanju pomoćnih usluga bankovnog tipa, Odbor vidi dodatne mogućnosti u rješenjima koja se temelje na namiri u novcu središnje banke. Kako bi se dodatno smanjio niz različitih rizika, trebalo bi u većoj mjeri iskoristiti postojeću platformu za namiru monetarnih vrijednosnih papira središnje banke u više valuta u okviru sustava TARGET2-Securities (T2S).

1.4.

EGSO smatra korisnim dopuniti postojeći prijedlog Komisije odredbama o priznavanju središnje uloge sustava T2S u europskoj infrastrukturi za namiru vrijednosnih papira, ali i riješiti, pa makar i djelomično, problem nedovoljne razvijenosti pomoćnih usluga bankovnog tipa među središnjim depozitorijima vrijednosnih papira.

1.5.

EGSO napominje da je najkontroverzniji dio prijedloga – pristup „u dva koraka” potencijalnom uvođenju obveznih nakupa – i dalje dobro uravnotežena opcija. Obvezne nakupe ne bi trebalo razmatrati sve dok se temeljito ne ispitaju temeljni razlozi za neuspjele namire i dok se ne razjasni hoće li se drugim mjerama za smanjenje broja neuspjelih namira postići zadovoljavajući rezultati.

1.6.

Odbor je potpuno svjestan da je pilot-režim tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) važan dio zakonodavnog konteksta preispitivanja Uredbe o CSD-ovima te upozorava da stvaranje „regulatornog izoliranog okruženja” ne smije biti presedan za snižavanje postojećih standarda tržišnog ponašanja i zaštite ulagatelja. CSD-ovi bi trebali imati ključnu ulogu u upravljanju mrežama DLT-a koje su definirane na način kojim se smanjuje rizik druge ugovorne strane. Nadalje, EGSO zagovara strožu regulativu za nadzor u svrhu izvršenja sankcija i predlaže da se Uredbom o CSD-ovima od CSD-ova, njihovih izdavatelja i sudionika zahtijeva da uspostave održiv i trajan mehanizam za razmjenu i dijeljenje podataka relevantnih za primjenu zajedničkih europskih sankcija.

2.   Kontekst

2.1.

CSD-ovi su subjekti koji drže vrijednosne papire i upravljaju njima te omogućuju obradu transakcija vrijednosnim papirima putem knjiženja (1). Upravljaju i infrastrukturom kojom se osigurava da se transakcije vrijednosnim papirima mogu dovršiti. Ta se glavna usluga CSD-ova obično naziva „namira”. U EU-u postojeći CSD-ovi (2) namiruju transakcije u vrijednosti od više od 1 000 bilijuna EUR godišnje (više od 70 puta više od bruto domaćeg proizvoda EU-a (3) ili 17 puta više od nepodmirene vrijednosti svih vrijednosnih papira koji se drže na računima CSD-ova (4)). CSD-ovi pružaju i druge osnovne usluge, kao što su i. bilježničke usluge, odnosno praćenje novoizdanih vrijednosnih papira i ii. usluge središnjeg vođenja računa, odnosno bilježenje svake promjene držanja tih vrijednosnih papira. Za CSD-ove koji posluju unutar nacionalnih granica već desetljećima postoje provjereni i učinkoviti postupci, ali s obzirom na to da su tržišta postala međusobno povezanija i zbog povećanja prekograničnih transakcija u Europi, u prvi je plan došla potreba za usklađivanjem prekograničnih namira i drugih usluga.

2.2.

Uredba iz 2014., uvedena nakon financijske krize 2008., stupila je na snagu 17. rujna 2014. i postupno se provodila (5). To je dovelo do znatnih poboljšanja u okruženju nakon trgovanja, uključujući utvrđivanje standardiziranog razdoblja namire, poboljšanje discipline prekogranične namire, uvođenje dosljednih pravila za CSD-ove u EU-u (npr. izdavanje dozvole, odobrenje, nadzor) i omogućavanje izdavatelju vrijednosnih papira da odabere svoj CSD.

2.3.

Jedan od glavnih pomaka postignutih Uredbom odnosio se na disciplinu namire, odnosno mjere za sprečavanje neuspjelih namira i rješavanje takvih neuspjeha, ako do njih dođe. Međutim, u okviru daljnje procjene pokazalo se da te mjere nisu bile dovoljne jer su pokazatelji neuspjele namire u EU-u i dalje bili znatno lošiji od onih u drugim financijskim središtima, čak i ako se uzme u obzir vrlo rascjepkano tržište kapitala EU-a u usporedbi s iznimno homogenim tržištima na drugim lokacijama (6).

2.4.

Uredbom je obuhvaćeno još jedno veliko poboljšanje usmjereno na olakšavanje prekograničnih tokova kapitala, odnosno sloboda pružanja usluga u drugoj državi članici (ili „sustav putovnice”, sličan okviru za bankarstvo na razini cijelog EU-a, koji dobro funkcionira), čime se CSD-ovima daje poticaj da prošire svoje djelatnosti izvan nacionalnih granica. Uredbom se definira i pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa od strane CSD-ova (usluge kojima se podupire namira vrijednosnih papira), uz strogo poštovanje posebnih bonitetnih zahtjeva za kreditne rizike povezane s tim uslugama. Međutim, pravni okvir nije doveo do željene razine integracije sustava EU-a za usluge namire jer CSD-ovi nisu bili skloni preuzimati pomoćne usluge ili sudjelovati u skupom postupku izdavanja putovnica.

2.5.

Komisija je u ožujku 2022., postupajući u skladu s člankom 75. Uredbe kojom se zahtijeva preispitivanje, podnijela prijedlog o preispitivanju Uredbe iz 2014. (dalje u tekstu: preispitivanje, odnosno preispitivanje Uredbe o CSD-ovima). Riječ je o sljedećih pet glavnih pitanja: (i) opterećujući zahtjevi u pogledu izdavanja putovnice; (ii) slaba suradnja u području nadzora; (iii) nerazmjerni zahtjevi za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa; (iv) nedostaci koji dovode do neuspjelih namira; (v) nedostatne informacije o djelatnostima koje CSD-ovi iz trećih zemalja pružaju u EU-u.

2.6.

Gotovo istodobno sa stupanjem na snagu Uredbe o CSD-ovima, ali neovisno o tome, 22. lipnja 2015. pokrenut je sustav T2S kao prva platforma za namiru monetarnih vrijednosnih papira središnje banke u više valuta (7). Klijentima (obično banke) CSD-ova koji su povezani s platformom sustava T2S time se omogućuje da izaberu između namire u eurima novcem komercijalne banke i/ili novcem središnje banke. Namirom vrijednosnih papira u novcu središnje banke putem sustava T2S, CSD-ovi svojim klijentima mogu omogućiti pristup jedinstvenom skupu likvidnosti usluga sustava TARGET za kolateral, plaćanja i namiru vrijednosnih papira u okviru Eurosustava. Stoga je likvidnost koja je potrebna za namiru transakcija diljem Europe znatno smanjena. Međutim, to nije utjecalo na troškove iz raznih razloga, ali prvenstveno zato što i dalje postoji fragmentacija tržišta među valutnim linijama: naknade sustava T2S 2019. povećale su se s 15 eurocenta po transakciji „isporuka po plaćanju” na 23,5 eurocenta (8). Sustav T2S nije obuhvaćen Komisijinim prijedlogom preispitivanja Uredbe o CSD-ovima iz ožujka 2022.

3.   Opće napomene

3.1.

Kao što je navedeno u mišljenju EGSO-a „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan” (9), Odbor pozdravlja inicijative Komisije za ostvarivanje ambiciozne vizije unije tržišta kapitala, odnosno omogućavanje protoka kapitala diljem EU-a u korist potrošača, ulagatelja i poduzeća. Od 16 mjera navedenih u Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala, jedna od najvažnijih mjera jest poboljšanje usluga prekogranične namire (13. mjera) jer su nedostaci postojeće uredbe očigledni i smatra se da će se brzim zakonodavnim djelovanjem unija tržišta kapitala unaprijediti.

3.2.

Kad je riječ o pet glavnih pitanja koja je utvrdila Komisija i koja su dovela do preispitivanja, Odbor smatra da su predloženi daljnji koraci dostatni i djelotvorni.

3.3.

Prijedlog da se postojeći zahtjevi za izdavanje putovnica, koji se smatraju nejasnima ili opterećujućima, zamijene obaviješću (što znači da države članice ne mogu odbiti zahtjev CSD-a) važan je korak prema usklađenijem i međusobno povezanijem sustavu za namire koji će dovesti do smanjenja troškova za CSD-ove koji žele pružati prekogranične usluge. Međutim, tek treba vidjeti kako će te mjere potpore dovesti do uštede u pogledu troškova za izdavatelje i ulagatelje. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti osiguravanju da nadzorna tijela u zemljama domaćinima zadrže nadzor nad tržištem.

3.4.

Potreba za smanjenjem troškova i poboljšanjem suradnje u području nadzora dovela je do prijedloga Komisije da se uspostave kolegiji supervizora, što EGSO snažno podupire kao odgovarajuću i uravnoteženu mjeru. Odbor pozdravlja uvođenje samo jednog kolegija za CSD, a ne dva zasebna kolegija, kako bi se osiguralo da CSD ne ovisi istodobno o kolegiju za izdavanje putovnica i kolegiju na razini grupe. To bi trebalo dovesti do smanjenja troškova i pridonijeti postizanju znatnih sinergija u području nadzora.

3.5.

Jedno od glavnih poboljšanja okvira pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa odnosi se na izmjenu članka 54. stavka 4. Uredbe, što Odbor snažno podupire jer se time CSD-ovima omogućuje da pružanje navedenih usluga traže ne samo od imenovanih kreditnih institucija već i od drugih CSD-ova.

3.5.1.

Međutim, EGSO uviđa da bi taj potez mogao povećati rizike u pogledu financijske stabilnosti. EGSO prepoznaje korist cilja poboljšanja pružanja prekograničnih usluga tako da se smanje prepreke pružanju pomoćnih usluga bankovnog tipa, te se slaže s tim nastojanjima, ali vidi prilike u rješenjima koja se temelje na namiri u novcu središnje banke jer je to samo po sebi sigurnije. To bi se trebalo rješavati uglavnom izvan okvira Uredbe o CSD-ovima, na primjer širenjem sustava T2S, razvojem digitalnih valuta velikih banaka, uklanjanjem pravnih prepreka itd.

3.5.2.

Međutim, nije jasno je li Komisija dobro postupila kad je odlučila dati mandat Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) da izradi nacrt regulatornih tehničkih standarda za utvrđivanje praga ispod kojeg kreditne institucije mogu pružati te pomoćne usluge bankovnog tipa. Pozitivna je činjenica da bi to tijelo najbolje moglo kalibrirati prag, dok bi Komisija prema potrebi imala veći manevarski prostor. Ne dovodeći u pitanje navedeno, EGSO je u više navrata (10) postavio pitanje oduzimanja ovlasti suzakonodavcima kad je riječ o odlučivanju o važnim pitanjima u zakonodavnom aktu o kojem se raspravlja. EGSO stoga poziva na to da se važna gospodarska pitanja rješavaju u redovnom zakonodavnom postupku (11).

3.6.

Mjere za poboljšanje discipline namire iznimno su dobrodošle. Kad je riječ o pitanju discipline namire, Odbor također podržava navođenje pojašnjenja i iznimaka na više mjesta u preispitivanju. Od posebne je važnosti odluka Komisije da ne uvodi odmah obvezne nakupe; ti bi se nakupi mogli primjenjivati ako i kad se utvrdi da sustav kazni nije poboljšao stanje u pogledu neuspjelih namira u Europskoj uniji. Čini se da se uvođenjem mehanizama prijenosa, čime bi se spriječila kaskada obveznih nakupa, ublažavaju temeljne slabosti (ili strah od neoptimalne primjene) predloženog režima obveznih nakupa. Odbor smatra da je pristup obveznim nakupima „u dva koraka” razborit i smatra da će na taj način europska tržišta kapitala dugoročno postati privlačnija i izdavateljima i ulagateljima.

3.7.

Odredbe koje se odnose na CSD-ove iz trećih zemalja osobito su važne u kontekstu nastojanja EU-a da se ostvari otvorena strateška autonomija. EGSO pozdravlja zahtjev iz izmijenjenog članka 25. Uredbe o CSD-ovima u kojem se navodi da bi CSD-ovi koji namjeravaju pružati usluge namire u skladu s pravom države članice trebali o tome obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Odbor također podržava mjere uvedene u okviru preispitivanja kojima se uređuju drugi aspekti poslovanja u EU-u CSD-ova iz trećih zemalja, čime se stvaraju jednaki uvjeti i okruženje za bolje tržišno natjecanje.

4.   Posebne napomene

Uloga sustava T2S

4.1.

S obzirom na veliku važnost sustava T2S, EGSO smatra da bi trebalo uspostaviti dosljedan okvir supervizije i nadzora u pogledu uloge te platforme u cjelokupnom sustavu za namiru. Treba unaprijediti postojeće dobrovoljne sporazume između Europske središnje banke (ESB), ESMA-e, nacionalnih nadležnih tijela CSD-ova koji sudjeluju u sustavu T2S i središnjih banaka koje nadziru CSD-ove kako bi se osiguralo da novi zakonodavni okvir pruža jasne uloge svim uključenim tijelima, pri čemu bi nacionalna nadležna tijela, središnje banke i ESB trebali biti vodeći nadzornici, a ESMA supervizor. Taj poboljšani okvir mogao bi imati oblik kolegija supervizora.

4.2.

EGSO stoga poziva suzakonodavce da uključe platformu za namiru u okviru sustava T2S u područje primjene Uredbe o CSD-ovima i stvore uvjete za široko uvođenje namire putem instrumenta sustava T2S u EU-u. (12) To je potrebno kako bi taj sustav u više valuta konačno počeo funkcionirati punim kapacitetom, unatoč razumljivoj suzdržanosti središnjih banaka i CSD-ova u zemljama izvan europodručja. Osim toga, trebalo bi prepoznati ulogu sustava T2S u usklađivanju tokova podataka i informacija jer je riječ o ključnom aspektu za djelotvorno pružanje usluga CSD-ova, te je uključiti u zakonodavni prijedlog.

4.3.

Sustav T2S trenutačno se prati na temelju niza načela za infrastrukturu financijskih tržišta uključenih u nadzorni okvir ESB-a, što predstavlja „lagani” pristup kojim se prepoznaje sistemska važnost te platforme za Europski gospodarski prostor. Odbor smatra da ne postoje regulatorni sukobi koji bi utjecali na neospornu neovisnost ESB-a jer se sustav T2S može smatrati infrastrukturnim alatom za sudionike financijskih tržišta koji je, zbog niza razloga, bolje razvijen pod okriljem ESB-a, a ne drugdje. Nadalje, sudjelovanje ESB-a u namiri vrijednosnih papira putem platforme korak je dalje od klasičnih funkcija središnje banke, što jasno dovodi do potrebe za uključivanjem sustava T2S u Uredbu o CSD-ovima kako bi regulatorni okvir postao usklađen i djelotvoran.

Praćenje discipline namire

4.4.

EGSO napominje da je moguće izvršenje obveznih nakupa koji se provode u okviru pristupa „u dva koraka” najkontroverzniji dio prijedloga, ali i dalje predstavljaju dobro uravnoteženu opciju koju treba razmotriti dok se ne razjasni hoće li se drugim mjerama za smanjenje broja neuspjelih namira postići zadovoljavajući rezultati.

4.5.

Međutim, Odbor smatra da bi rješavanje tog pitanja što ranije dovelo do boljeg i dubljeg razumijevanja razloga za neuspjele namire. EGSO stoga poziva da se utvrdi rok za procjenu napretka u pogledu pokazatelja neuspjeha namire i temeljnih razloga za neuspjeh, i to u obliku javnog izvješća koje bi sastavilo nadležno tijelo, po mogućnosti u razdoblju od 12 mjeseci nakon stupanja na snagu sustava kazni.

4.6.

Dok neki zagovaraju potpuno ukidanje obveze obveznih nakupa, EGSO je oprezniji s obzirom na neprihvatljivo velik broj (i u usporedbi s drugim velikim financijskim jurisdikcijama) neuspjelih namira. Uklanjanje značajne opcije politike iz paketa mjera Komisije ne bi dovelo do poboljšanja situacije u tom pogledu. Čini se da je donošenje provedbenog akta u ovom konkretnom slučaju prikladna opcija.

4.7.

Odbor prepoznaje da postoji vrlo djelotvoran način za postizanje brzog smanjenja broja neuspjelih namira, a to je povećanje postojećih kazni dok se ne postigne odgovarajuća ravnoteža. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti neuspjelim namirama koje uključuju prakse „kratke prodaje”. Obvezni nakupi mogli bi postati krajnja mjera, spremna za iznimno opreznu provedbu nakon odgovarajućih savjetovanja sa sudionicima na tržištu ako sve drugo ne uspije.

4.8.

Prije poduzimanja bilo kakvih mjera posebnu pozornost trebalo bi posvetiti mjerama čiji je cilj skraćivanje lanaca posrednika. Razlozi za široku primjenu tehnike „prethodnog uparivanja” iziskuju temeljito ispitivanje. Budući da do brojnih (tehničkih) kvarova dolazi zbog kašnjenja u dugim lancima namire, obvezni nakupi ne mogu se uvesti bez uzimanja tog čimbenika u obzir i prije provedbe odgovarajućih mjera za poticanje skraćivanja „zapovjednih lanaca” namire.

Namira „digitalne imovine” u sustavu za namiru u okviru CSD-ova

4.9.

Rast „digitalne imovine” istaknuo je funkcionalnu međusobnu povezanost usluga trgovanja i namire kod određene imovine. Usvajanje DLT-a financijskom i drugim sektorima nudi golem potencijal. Ako želimo da trgovanje i namira „tradicionalne” imovine ostanu konkurentni s trgovanjem i namirom „digitalne imovine”, CSD-ovi bi trebali moći lako uspostaviti vlastite trgovinske platforme za instrumente kojima namiruju trgovanje. Odbor je potpuno svjestan da je pilot-režim DLT-a važan dio zakonodavnog konteksta preispitivanja Uredbe o CSD-ovima. Odbor podržava opciju da se sve izmjene Uredbe o CSD-ovima čiji je cilj ostvarivanje punog potencijala DLT-a odgode dok Komisija ne donese prijedlog za navedeni pilot-režim. Međutim, Odbor kao privremenu mjeru predlaže mogućnost uspostave multilateralne trgovinske platforme (MTF) za instrumente koji se namiruju unutar sustava za namiru CSD-ova. Održavanje MTF-a trebalo bi se smatrati pomoćnom uslugom u smislu odjeljka B, dijela 1. Priloga Uredbi o CSD-ovima.

4.10.

Odbor upozorava da stvaranje „regulatornog izoliranog okruženja” ne smije biti presedan za snižavanje postojećih standarda tržišnog ponašanja i zaštite ulagatelja. Potpunim premještanjem postupaka namire na mreže koje se temelje na DLT-u poboljšava se učinkovitost jer se time smanjuju povezani troškovi transakcija i uključeni rizici pri skraćivanju predugačkog lanca posrednika. Međutim, rizik druge ugovorne strane ne zastarijeva samo iskorištavanjem mreža DLT-a. Ključno je osigurati da se zahtjevi za sudjelovanje u tim mrežama definiraju na način kojim se smanjuje rizik druge ugovorne strane. CSD-ovi bi trebali imati ključnu ulogu u upravljanju infrastrukturom.

Izvršenje sankcija

4.11.

Preispitivanje Uredbe o CSD-ovima odvija se u iznimno zahtjevnom trenutku, dok je u tijeku rat Rusije protiv Ukrajine. Infrastruktura europskog financijskog tržišta osmišljena je kako bi mogla prevladati takve šokove; nadalje, (sustavno) važan dio te infrastrukture, odnosno mreža CDS-ova, sada ima ključnu ulogu u osiguravanju pravilne provedbe na operativnoj razini sankcija koje je Zapad nametnuo Rusiji. EGSO poziva Komisiju da pruži potrebne smjernice za slučajeve kad se mjere povezane sa sankcijama odnose na „neistražena područja”, što dovodi do nesigurnosti među sudionicima na tržištu. Moglo bi se razmotriti i korištenje određenih odredbi iz tih smjernica za „brza rješenja” u svrhu daljnjeg poboljšanja prijedloga preispitivanja kako bi se on bolje prilagodio budućim izazovima.

4.12.

U kontekstu međunarodnih kretanja, EGSO predlaže da se Uredbom o CSD-ovima od CSD-ova, njihovih izdavatelja i sudionika zahtijeva da uspostave održiv i trajan mehanizam za razmjenu i dijeljenje podataka relevantnih za primjenu zajedničkih europskih sankcija. Ne bi smjelo doći do toga da se neka mjera ne poduzme samo zato što razni sudionici ne mogu donijeti zaključak koji bi inače trebao biti jednostavan ili barem ostvariv (tj. ako se razmatra zajednički). Opravdano je pitanje treba li Uredbu o CSD-ovima smatrati odgovarajućim pravnim instrumentom za to. Međutim, EGSO zagovara strožu regulativu za nadzor u svrhu izvršenja sankcija.

---

(1)  Vrijednosni papiri mogu se držati u fizičkom ili nematerijaliziranom obliku.

(2)  Postoji 26 CSD-ova i dva međunarodna CSD-a. Izvor: Registar ESMA-e.

(3)  Na temelju podataka Eurostata o BDP-u za 2021., odnosno 14,4 bilijuna EUR.

(4)  Krajem 2020. vrijednost vrijednosnih papira u sustavima EU-a za namiru vrijednosnih papira iznosila je više od 56 bilijuna EUR. Podaci dobiveni iz Baze statističkih podataka ESB-a o trgovanju, poravnanju i namiri vrijednosnih papira. Pristupljeno 4. svibnja 2022.

(5)  SL C 299, 4.10.2012., str. 76.

(6)  Neuspjele namire vlasničkih vrijednosnih papira, izračunane kao postotak ukupnog broja transakcija, pale su na 3 % prije previranja na tržištu uslijed pandemije bolesti COVID-a 19, ali su se od tada ponovno povećale na 4,5 %. Izražen u postotku vrijednosti, omjer se u siječnju 2021. povećao na 9 %, dok je prije ožujka 2020. iznosio 6 %. Izvor: Izvješće o procjeni učinka. Međutim, tržišno iskustvo pokazuje da se većina „neuspjeha” događa jer uputa o namiri dolazi do sustava za namiru kroz lanac posrednika nakon datuma koji su krajnje strane odredile kao „predviđeni datum namire”.

(7)  Sustav za vrijednosne papire TARGET2. Trenutačno je 19 CSD-ova iz 20 europskih zemalja povezano sa sustavom T2S. U sustavu T2S od listopada 2018. za namiru dostupna je i danska kruna.

(8)  Određivanje cijena sustava za vrijednosne papire TARGET2.

(9)  SL C 155, 30.4.2021., str. 20.

(10)  Posljednji put u mišljenju EGSO-a „Revizija Direktive Solventnost II”, donesenom u veljači 2022., vidjeti točku 2.3. (SL C 275, 18.7.2022., str. 45.).

(11)  Mišljenje EGSO-a „Revizija Direktive Solventnost II” (SL C 275, 18.7.2022., str. 45.).

(12)  Osim danske krune, putem sustava T2S ne može se izvršiti namira ni u jednoj drugoj valuti osim u eurima jer relevantni sudionici u namiri izvan europodručja oklijevaju s pristupanjem i zauzimaju pristup „pričekajmo pa ćemo vidjeti”.