Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52022AE1663

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode (COM(2022) 141 final)

EESC 2022/01663

SL C 443, 22.11.2022, p. 106–111 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

22.11.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 443/106

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode

(COM(2022) 141 final)

(2022/C 443/15)

Izvjestitelj:

Florian MARIN

Suizvjestitelj:

Antonello PEZZINI

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 2.5.2022.

Pravna osnova:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Section responsible

Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

24.6.2022.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

14.7.2022.

Plenarno zasjedanje br.:

571

Rezultat glasanja

(za/protiv/suzdržani):

202/0/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 Tekstilna industrija može doprinijeti ostvarenju ciljeva EU-a u području zaštite okoliša i mora preuzeti odgovornost za svoj utjecaj na okoliš. Prava se ravnoteža mora postići između troškova na kraju vijeka uporabe za proizvođače tekstila i konkurentnosti industrije.

1.2.

 Kako bi se prihvatila kružna i digitalna tranzicija, tekstilnom ekosustavu potrebne su odgovarajuće i fleksibilne mjere koje se odnose na njegove posebne značajke. Kreativnost i održive inovacije moraju biti sastavni dio strategije za tekstil.

1.3.

 Odbor podržava opsežne zahtjeve za označivanje koji se odnose na stupanj recikliranja i otisak tekstilnih proizvoda kao moguć poticaj kojim bi se potrošače moglo motivirati da se odluče za održive proizvode te da daju prednost kvaliteti pred količinom. Međutim, za to je potrebna detaljna procjena učinka i informativna kampanja velikog opsega na europskoj razini.

1.4.

 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je zabrinut zbog praksi nepoštenog tržišnog natjecanja i zahtijeva pojačani tržišni nadzor uvezenih proizvoda, kao i bolju koordinaciju i suradnju nacionalnih provedbenih tijela. Odbor poziva na donošenje mjera kojima bi se osigurala ravnoteža među akterima u lancima opskrbe tekstilom i preporučuje uvođenje najboljih globalnih praksi u pogledu održivosti, u potpunosti u skladu s tehničkim standardnima CEN-a, CENELEC-a i ETSI-ja, uz istodobno isticanje prava na zdravlje i zaštitu okoliša.

1.5.

 Odbor smatra da je potrebno ojačati postojeće i buduće trgovinske sporazume i uvesti stavke koji se odnose na održivost i zaštitu ljudskih prava u sustav općih carinskih povlastica za zemlje u razvoju.

1.6.

 Odbor je očekivao da će se veći naglasak staviti na socijalne aspekte u tom sektoru, budući da zelena tranzicija mora ići ruku pod ruku s pravednom tranzicijom. Trebalo bi pripremiti daljnje inicijative povezane sa socijalnim dijalogom i kolektivnim pregovaranjem.

1.7.

 Odbor ukazuje na potrebu za ulaganjima i programima kojima će se konsolidirati kapaciteti inspekcijskih institucija i operativni kapaciteti socijalnih partnera za praćenje globalnih sporazuma te temeljnih i radničkih prava. Kohezijska sredstva moraju se koristiti pametno kako bi se doprinijelo smanjenju razlika među državama članicama i regijama.

1.8.

 EGSO smatra da bi državama članicama trebalo pružiti dodatnu pomoć u pogledu prekogranične suradnje, nadzora tržišta, učinkovite kontrole i usklađenih standarda te poziva na nadnacionalni postupak praćenja.

1.9.

 Odbor podržava obvezu postupanja s dužnom pažnjom za sva poduzeća iz EU-a, uz posebnu potporu za usklađivanje za MSP-ove, te poziva na stroge mjere kojima će se zabraniti gospodarski odnosi sa subjektima koji se koriste dječjim radom ili ne poštuju dostojanstvene uvjete rada utvrđene u temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada.

1.10.

 Sredstva EU-a koja se ulažu u tom sektoru trebala bi uključivati socijalne i ekološke kriterije za financiranje projekata, a EGSO poziva na namjensku inicijativu EU-a za poboljšanje socijalne sigurnosti, uvjeta rada, zdravlja i sigurnosti na radu te plaća u tekstilnom sektoru, uz sudjelovanje socijalnih partnera iz EU-a i izvan njega.

1.11.

 Prelazak na nove održive poslovne modele koji se temelje na ekološkom dizajnu zahtijeva djelotvorne politike za materijale i dizajn, proizvodnju i distribuciju, razvoj tržišta, upotrebu i ponovnu upotrebu, prikupljanje i recikliranje. Te se politike moraju nadopuniti povećanim mogućnostima financiranja i poticajima za lokalne proizvođače kako bi ih se potaknulo na promjenu proizvodnih postupaka u smjeru visokokvalitetnih i trajnih proizvoda koji se mogu reciklirati.

1.12.

 Budućim programom proširene odgovornosti proizvođača trebalo bi potaknuti recikliranje tekstila kojim se od vlakna proizvode nova vlakna, umjesto procesa lažne kružnosti, a mora ga pratiti uspostava dovoljnog broja mjesta za prikupljanje u svim regijama svih država članica, uključujući ruralna područja.

1.13.

 EGSO poziva na pokretanje nacionalnih kampanji za promicanje mogućnosti zapošljavanja u tekstilnom sektoru, kao i na programe financiranja za usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage, uz provedbu programa strukovnog osposobljavanja i naukovanja.

1.14.

 Odbor poziva na posebna sektorska i usklađena socijalna pravila i pravila zaštite okoliša za javnu nabavu u Uniji. Trebalo bi osnovati europski tripartitni odbor u kojem će sudjelovati socijalni partneri i organizacije civilnog društva i koji će pratiti socijalne kriterije i kriterije zaštite okoliša u praksama nabave u tekstilnom sektoru te im pružati potporu.

2.   Aspekti tržišnog natjecanja

2.1.

 EGSO prima na znanje ambicije utvrđene u Komunikaciji Europske komisije (1), ali smatra da ta komunikacija predstavlja tek potrebne korake i buduće zakonodavne mjere, obveze i delegirane akte, a ne i konkretne mjere selektivno usmjerene na te ciljeve i njihovo ostvarivanje u tekstilnom sektoru. Odbor je bio spreman sudjelovati u detaljnijoj raspravi koju je sa zanimanjem iščekivao, ali pozdravlja uvođenje tekstila u raspravu i smatra da bi šesnaest najavljenih budućih zakonodavnih inicijativa trebalo biti usklađeno, realistično i provedivo.

2.2.

 Tekstilni je ekosustav iznimno složen i svaka njegova sastavnica ima svoje posebnosti koje zahtijevaju odgovarajuće i prilagođene mjere. Kako bi se zajamčila odgovarajuća kružna i digitalna održiva tranzicija, te se posebnosti moraju rješavati odgovarajućim postupnim pristupom, a ne univerzalnim pristupom za sve. Rat u Ukrajini i rast cijena energije dodatno opterećuju produktivnost i uspješnost tog sektora.

2.3.

 Uslijed brzog porasta kupovine putem interneta, tekstilna poduzeća suočila su se s problemom konkurentnosti i ta se industrija našla u poteškoćama, posebno u odnosu na velike platforme. Posebna pozornost mora se pridati poduzećima koja posluju u nekoliko država članica te u trećim zemljama. EGSO smatra da su potrebni regulacija digitalnih tržišta i nadnacionalno praćenje i da bi državama članicama trebalo pružiti dodatnu pomoć u pogledu prekogranične suradnje, nadzora tržišta, učinkovite kontrole i usklađenih standarda.

2.4.

 Politike nabave, odnosi između robnih marki i različitih podugovaratelja, velike količine i niske cijene čimbenici su koji pridonose kršenju ljudskih i radničkih prava. Ogroman utjecaj robnih marki na razini lanca opskrbe čimbenik je koji može ugroziti nastojanja proizvođača usmjerena na poštovanje radničkih i ljudskih prava te uvjeta zaštite okoliša. EGSO poziva na mjere kojima će se osigurati ravnoteža među akterima u lancima opskrbe. Nadalje, Odbor odlučno preporučuje da se u strategiji EU-a za tekstil i svim budućim s njom povezanim mjerama na odgovarajući način uzmu u obzir posebnosti MSP-ova, kao i da se prije i za vrijeme provedbe svih mjera izvrši posebna analiza učinka.

2.5.

 EGSO je zabrinut zbog praksi nepoštenog tržišnog natjecanja i zahtijeva pojačani tržišni nadzor uvezenih proizvoda, posebno završnih proizvoda koji pristižu iz trećih zemalja i ulaze na jedinstveno tržište. Bolja koordinacija i suradnja nacionalnih provedbenih tijela potrebna je kako bi se potrošačima pružili sigurni proizvodi, usklađeni s propisima.

2.6.

 EGSO smatra da se u okviru obveza u pogledu ekodizajna za tekstilni sektor moraju uzeti u obzir trajnost te mogućnost recikliranja, popravka i ponovne upotrebe proizvoda, zajedno s ograničenjima upotrebe kemikalija, kao i socijalna prava, što uvelike nadilaze „klasične” aspekte inženjerstva dizajna. EGSO napominje da je potrebno postići ravnotežu između troškova na kraju vijeka upotrebe koji će nastati za proizvođače tekstila i konkurentnosti industrije.

2.7.

 Sporazumima o slobodnoj trgovini može se doprinijeti promicanju dostojanstvenog rada, pravednih lanaca opskrbe i socijalnog dijaloga na razini sektora. Odbor smatra da je potrebno hitno ojačati poglavlja o trgovini i održivom razvoju u postojećim i budućim trgovinskim sporazumima te uvesti stavke koji se odnose na održivost i zaštitu ljudskih prava u sustav općih carinskih povlastica za zemlje u razvoju. U postupku pregovora trebalo bi se služiti ex ante i ex post procjenama učinka na ljudska prava i okoliš, uz sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva, koje bi trebale obuhvatiti dugo vremensko razdoblje u poduzeću.

2.8.

 Poduzeća socijalne ekonomije i nevladine organizacije trebaju i moraju sudjelovati u tome i dobiti potporu te mogu dati važan doprinos ostvarenju ciljeva u području zaštite okoliša za tekstilni ekosustav. S obzirom na težinu plastike koja se upotrebljava za proizvodnju odjeće, EGSO smatra da bi EU trebao razmotriti mogućnost uvođenja poreza na nova sintetička vlakna kako bi se smanjila upotreba nove plastike. Nadalje, u postupcima popravka, prikupljanja otpada, odabira i recikliranja trebalo bi uzeti u obzir razmještaj industrije, regionalne i geopolitičke ciljeve te ruralni razvoj.

3.   Održivost, kružnost i zelena tranzicija

3.1.

 EGSO bi želio naglasiti da su koristi od produžavanja vijeka trajanja proizvoda veće nego koristi od recikliranja, bez obzira na način razvoja puta tranzicije na otporniji, održivi i digitalni ekosustav tekstila u budućnosti. Odbor također napominje da je potrebno uspostaviti stvarno tržište sekundarnih sirovina u EU-u te smatra da EU može postati svjetski lider u trgovini sekundarnim tekstilnim sirovinama ako se budu poštovale obveze u pogledu recikliranja. Tome može doprinijeti Europska platforma dionika kružnog gospodarstva (2).

3.2.

 EGSO se zalaže za obvezu povećane sljedivosti i transparentnosti u pogledu broja proizvoda koje velika poduzeća odbacuju i uništavaju. Nadalje, Odbor od suzakonodavaca traži da podrže ovlašćivanje Komisije za uvođenje zabrana uništavanja neprodanih tekstilnih proizvoda te prema potrebi za poticanje donacija tekstilnih proizvoda skupinama u nepovoljnom položaju ili subjektima koji se bave humanitarnim djelovanjem.

3.3.

 Onečišćenje mikroplastikom uzrokovano trenutačnim dizajnom tekstila u znatnoj mjeri utječe na okoliš. EGSO podržava zaključak Komisije da su uzrok tomu uglavnom aktualni postupci proizvodnje, a posebno pojava „brze mode”.

3.4.

 EGSO ističe da je poduzećima potrebna financijska potpora kako bi usvojile tehnologije automatskog razvrstavanja tekstila koji se ne mogu ponovno nositi, a potreban je i razvoj poboljšanih postrojenja za recikliranje, uključujući mogućnost osmišljavanja lokalnih i regionalnih središta za recikliranje i razvrstavanje. Nadalje, dionici u industriji važnim pitanjem trebaju smatrati izgradnju infrastruture za popravak odjeće, kao što su trgovine i butici. Odbor u tom smislu pozdravlja inicijativu EURATEX za uspostavu pet središta za recikliranje tekstila (ReHub) u blizini europskih središta tekstilne industrije i industrije odjeće za prikupljanje, razvrstavanje, obradu i recikliranje industrijskog tekstilnog otpada prije i nakon upotrebe. Odbor smatra da su potrebni tehnički, ekološki, socijalni i energetski standardi za reciklirane proizvode koje bi trebalo prenijeti i primijeniti na razini ISO-a te ugraditi u međunarodne trgovinske sporazume.

3.5.

 EGSO je zabrinut zbog mogućnosti izvoza tekstilnog otpada u obliku rabljenih proizvoda te smatra da je u vezi s time potrebno odmah djelovati na razini EU-a. U svim lancima vrijednosti moraju se provesti učinkovite kontrole kemikalija. Nadalje, EGSO poziva na pokretanje globalnih najboljih praksi u pogledu održivosti kojima će se od kupaca i vlasnika robnih marki zahtijevati da provjeravaju i zahtijevaju usklađenost s tehničkim standardima CEN-a, CENELEC-a i ETSI-ja.

3.6.

 Odbor smatra da se u Uniji moraju izraditi posebna sektorska i usklađena socijalna i ekološka pravila za javnu nabavu kojima će se olakšati prekogranično sudjelovanje i osigurati jednaki uvjeti, pri čemu bi konačni cilj bio uspostaviti obvezne i usklađene sustave u cijelom EU-u. Trebalo bi osnovati europski tripartitni odbor u kojem će sudjelovati socijalni partneri i organizacije civilnog društva i koji će pratiti socijalne kriterije i kriterije zaštite okoliša u praksama nabave te im pružati potporu.

4.   Potrošači i digitalizacija

4.1.

 EGSO traži od Europske komisije da pripremi procjenu učinka u vezi s mogućim poboljšanjima označivanja tekstila koji se proizvode/prodaju na unutarnjem tržištu. Potrošačima se mora osigurati pravedan pristup informacijama o ocjeni mogućnosti popravka, sljedivosti i informacijama na digitalnoj oznaci. Odbor smatra da bi uvođenje opsežnih zahtjeva za označivanje u vezi sa stupnjem recikliranja i otiskom tekstilnih proizvoda moglo predstavljati važan poticaj potrošačima da se odluče za održivije tekstilne proizvode.

4.2.

 EGSO smatra da informativna kampanja velikog opsega na europskoj razini može pomoći građanima u donošenju informiranih održivih odluka i da bi trebalo uvesti poticaje za potrošače kako bi ih se motiviralo da daju prednost kvaliteti u odnosu na količinu, na primjer, različitim stopama PDV-a za održive i neodržive proizvode na unutarnjem tržištu.

4.3.

 Transparentni i zajednički dijeljeni podaci o proizvodima, recikliranim i ponovno upotrijebljenim spojevima, uništavanju robe, kemikalijama koje se upotrebljavaju u postupku proizvodnje, socijalnom utjecaju postupka proizvodnje i njegovom utjecaju na radnike, kao i utjecaju svakog poduzeća u lancu opskrbe na okoliš, važni su za praćenje tih lanaca opskrbe. Nadalje, kreiranje otvorenog okvira za podatke i osiguravanje slobodnog pristupa potrošačima, civilnom društvu i socijalnim partnerima ključni su za unapređenje ekološke i socijalne situacije u tekstilnom sektoru. EGSO smatra da se u obzir mora uzeti digitalna pismenost potrošača i da bi sadržaj tih podataka trebao biti usmjeren na sve dionike u lancu nabave. Između potrebe za transparentnim podacima i zaštite prava industrijskog vlasništva mora se postići prava ravnoteža.

4.4.

 EGSO je zabrinut jer se svega 1 % tekstila na svjetskoj razini reciklira u nove tekstile (3) te smatra da bi u okviru budućeg programa proširene odgovornosti proizvođača trebalo osmisliti odgovarajuće poticaje za recikliranje tekstila pri kojem se od vlakna proizvode nova vlakna, umjesto lažnih procesa kružnosti kao što je, na primjer, upotreba poliestera dobivenog od recikliranih plastičnih boca.

5.   Obrazovanje i uvjeti rada

5.1.

 Odbor ističe da se moglo navesti više pojedinosti o socijalnim aspektima u tekstilnom sektoru i da bi više inicijativa bilo dobrodošlo. Zelena tranzicija mora ići ruku pod ruku s pravednom tranzicijom i Odbor je razočaran time što nisu najavljene daljnje inicijative povezane sa socijalnim dijalogom i kolektivnim pregovaranjem.

5.2.

 Pravedna preraspodjela dodane vrijednosti u okviru lanaca opskrbe i odgovorniji proizvodi podrazumijevaju konsolidaciju kolektivnog pregovaranja, uz smanjenje atipičnih oblika zapošljavanja i odgovarajuće kontrole uvjeta rada. S obzirom na transformaciju sektora prema održivoj proizvodnji i digitalnim tehnologijama, hitno su potrebni kvalificirani radnici. Za razliku od prijašnjih godina, u tekstilnom sektoru raste potreba za srednjekvalificiranim i visokokvalificiranim zaposlenicima.

5.3.

 Taj se sektor suočava s ozbiljnim problemom starenja, a mlada generacija poslove u tekstilnoj industriji ne smatra atraktivnima. Većinu radnika u tom sektoru čine žene, zbog čega je ekosustav izložen dodatnom socijalnom pritisku. Posebnu je pozornost potrebno pridati ruralnim aspektima, malim poljoprivrednicima i njihovoj ulozi u globalnim lancima opskrbe. Odbor poziva na posebne kampanje u svim državama članicama za promicanje mogućnosti zapošljavanja u tekstilnom sektoru, kao i na programe financiranja za usavršavanje i prekvalifikaciju postojeće radne snage, uz provedbu programa strukovnog osposobljavanja i naukovanja u svim državama članicama s ciljem otvaranja visokokvalitetnih radnih mjesta u tekstilnoj industriji. Financijske institucije trebale bi u svoje standarde uspješnosti uključiti socijalne uvjete kao ugovorni uvjet za financiranje.

5.4.

 Problem kršenja radničkih prava i uvjeta rada (nesigurna radna mjesta, plaće ispod granice siromaštva, nedostatak zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, prisilni rad) i dalje je prisutan, a razne dobrovoljne inicijative (socijalne revizije, globalni sporazumi, kodeksi ponašanja) pokazale su se nedovoljnima. EGSO poziva na izgradnju i konsolidaciju kapaciteta inspekcijskih institucija, dosljednost i usklađenost metoda i kriterija inspekcije, osposobljavanje inspektora i suradnju sa socijalnim partnerima i civilnim društvom u EU-u i izvan njega. Ulaganja u povećanje operativnih kapaciteta socijalnih partnera za praćenje globalnih sporazuma te temeljnih i radničkih prava od ključne su važnosti. Kohezijska je sredstva potrebno pametno iskoristiti kako bi se pridonijelo smanjivanju razlika između država članica i regija u EU-u.

5.5.

 U uvjetima vrlo složenih i fragmentiranih lanaca opskrbe, put prema održivosti i socijalnoj pravdi iziskuje komplementarne pristupe. Asimetrični odnosi moći i nepoštene prakse tržišnog natjecanja otvorili su put za iskorištavanje radnika i proizvodni model koji ne poštuje ekološke granice. EGSO smatra da je za ispravnu provedbu strategije, kao i za poštovanje ljudskih i radničkih prava te ekoloških uvjeta, potreban mehanizam za podnošenje pritužbi na europskoj razini i u svakoj državi članici u kojem će sudjelovati organizacije civilnog društva, kako bi se izbjeglo ponižavajuće iskorištavanje radnika.

5.6.

 EGSO pozdravlja nedavno predstavljanje prijedloga Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (4) te smatra da je potrebna obveza postupanja s dužnom pažnjom za sva poduzeća iz EU-a, uz posebnu potporu za usklađivanje za MSP-ove, i poziva na stroge mjere kojima će se zabraniti gospodarski odnosi sa subjektima koji se koriste dječjim radom ili ne poštuju dostojanstvene uvjete rada utvrđene u temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada. Nadalje, Odbor primjećuje postojeća ograničenja sindikalnih aktivnosti u nekim državama i smatra da su ta ograničenja dovela do nesreća na radu, teških i nehumanih uvjeta rada, plaća dovoljnih tek za podmirenje najosnovnijih troškova, nedostatka osnovne zaštitne opreme itd.

5.7.

 Sloboda udruživanja, pravo osnivanja sindikata ili pridruživanja sindikatu te sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju ne bi trebali predstavljati prepreke za radnike u tekstilnom sektoru. Tablica za evaluaciju za financijska sredstva EU-a koja se ulažu u tekstilni sektor na razini EU-a trebala bi uključivati socijalne i ekološke kriterije za financiranje projekata. Zbog posebnosti tekstilnog sektora, EGSO poziva na namjensku inicijativu EU-a za poboljšanje socijalne sigurnosti, uvjeta rada, zdravlja i sigurnosti na radu te plaća, namijenjenu isključivo tekstilnoj industriji, uz sudjelovanje socijalnih partnera iz EU-a i izvan njega.

6.   Financiranje i ulaganja

6.1.

 Odbor smatra da konsolidiranje konkurentnosti i smanjenje ugljičnog otiska europskog tekstilnog sektora ovise o integriranoj i međusobno povezanoj politici proizvoda, popraćenoj strožim propisima, tržišnim instrumentima i poticajima, novim standardima i odgovarajućim informacijama za potrošače, proizvođače i ostale dionike. Mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama može se smanjiti rizik od istjecanja ugljika i osigurati da se u cijenama uvoznih proizvoda u potpunosti uzme u obzir ekološki otisak.

6.2.

 Tranzicija na nove održive poslovne modele zahtijeva djelotvorne politike za materijale i dizajn, proizvodnju i distribuciju, razvoj tržišta, upotrebu i ponovnu upotrebu, prikupljanje i recikliranje, te mora biti popraćena povećanim mogućnostima financiranja i poticajima za lokalne proizvođače za promjenu postupaka proizvodnje, istraživanje novih tehnologija i njihovu provedbu, usvajanje održivih politika upravljanja otpadom i iskorištavanje velike količine dostupnih podataka, uz promicanje kulturne kreativnosti. EGSO prepoznaje ulogu kreativnih tekstilnih sektora u osmišljavanju inovativnih rješenja s pozitivnim utjecajem na druge sektore koja će doprinijeti jačanju europske konkurentnosti.

6.3.

 Obveze povezane s klimom moraju se primijeniti na razini lanca opskrbe, budući da robne marke nisu vlasnici tvornica u kojima se proizvodi izrađuju. Također bi trebalo dodijeliti poticaje poduzećima koja su klimatski neutralna i koriste se isključivo energijom iz obnovljivih izvora. Punim iskorištavanjem namjenskih sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU može se doprinijeti osiguravanju strateških ulaganja, gospodarskog rasta te stvaranju prosperiteta i mogućnosti zapošljavanja, posebno za MSP-ove.

6.4.

 Industriji su potrebni zajednički europski okvir i financijska potpora kako bi mogla proizvoditi visokokvalitetne i trajne proizvode koji se mogu reciklirati. To se može postići snažnim ulaganjima u istraživanje i razvoj te opsežnim europskim programima za financiranje suradnje između velikih poduzeća i MSP-ova te potporu toj suradnji, uz izravno sudjelovanje socijalnih partnera, akademske zajednice i ostalih dionika.

6.5.

 Uvođenje programa proširene odgovornosti proizvođača mora biti popraćeno uspostavom dovoljnog broja mjesta za prikupljanje u svim regijama svih država članica, koja moraju biti dostupna i u ruralnim područjima. EGSO traži posebne mjere namijenjene MSP-ovima za povećanje kapaciteta za ostvarenje sljedivosti i transparentnosti na razini lanca opskrbe te za osiguravanje odgovarajuće povezanosti s proizvođačima, uz pridavanje posebne pozornosti mikropoduzećima i malim poduzećima.

Bruxelles, 14. srpnja 2022.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1)  Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode.

(2)  Europska platforma dionika kružnog gospodarstva.

(3)  Europska komisija – Strategija za tekstile.

(4)  Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i priloga.

Top