Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Održivi proizvodi kao standard

(COM(2022) 140 final)

i Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ

(COM(2022) 142 final – 2022/0095(COD))

(2022/C 443/18)

Izvjestitelj:

Thomas WAGNSONNER

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 16.5.2022. Europski parlament, 2.5.2022. Vijeće, 10.6.2022.
Pravna osnova:	članak 192. stavak 1. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	30.6.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	14.7.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	571
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	205/1/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja prijedloge u okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo i u ovom mišljenju posebno podržava napore da se proizvode učini održivijima. Osim toga, smatra da je potreban i usklađen pravni pristup. Istodobno napominje da je Prijedlog nove uredbe o ekološkom dizajnu još uvelike nejasan zbog velikog broja delegiranih akata. Nadalje, EGSO predlaže bržu i ambiciozniju provedbu kako bi se smanjila potrošnja resursa i omogućila zaštita klime.

1.2.

EGSO osobito skreće pozornost na činjenicu da pristup usmjeren na kružno gospodarstvo može uspjeti samo uz dobru uključenost i informiranost svih gospodarskih aktera (proizvođača, potrošača i zaposlenika) te javnih tijela. Za dobru provedbu neophodna su odgovarajuća jasna, dobra i dosljedna pravila kako bi se održivim proizvodima pružila poštena prilika u tržišnom natjecanju.

1.3.

Novi elementi Uredbe, kao što su proširenje područja primjene, novi zahtjevi za ekološki dizajn (trajnost, mogućnost popravka, recikliranje, utjecaj na okoliš, emisije CO2 itd.), te obveze informiranja putem digitalne putovnice za proizvode i oznaka su dobrodošli, pri čemu se naglašava važnost točnih i svrsishodnih informacija, osobito onih za potrošače.

1.4.

EGSO podržava zabranu uništavanja neprodane robe, pod kojom se podrazumijeva nova, vraćena ili popravljiva roba. Također pozdravlja činjenicu da se Uredbom, zajedno s kružnim paketom, rješavaju postojeći problemi poput manipulativnog zelenog marketinga ili zastarijevanja.

1.5.

Forum za ekološki dizajn je pomoćno tijelo s brojnim zadaćama povezanima s provedbom. U njemu bi svi dionici i predstavnici civilnog društva, uključujući socijalne partnere, trebali imati priliku iznijeti ideje i prijedloge za poboljšanje postupka.

1.6.

EGSO je svjestan izazova s kojima se suočavaju proizvođači i poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi). U svakom slučaju, treba izbjeći nepotrebna administrativna opterećenja. Također je potrebno iskoristiti priliku da se sa standardima za održive proizvode dosegne novi standard proizvoda – „Proizvedeno u Europi”.

1.7.

Alati za izjavu o sukladnosti i samoregulaciju otvaraju prostor poduzetništvu. Učinkovitom i koordiniranom kontrolom između država članica, uz dobro informiranje potrošača, jača se povjerenje za pokretanje prelaska s linearnog na kružno gospodarstvo.

1.8.

Nažalost, EGSO mora uzeti u obzir činjenicu da Uredbom nije obuhvaćena socijalna dimenzija. Upućivanje na Komisijin Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje čini se nedovoljnim.

2.   Kontekst mišljenja

2.1.

Linearni gospodarski sustav opterećuje globalne resurse. U razdoblju između konferencija o klimatskim promjenama u Parizu i Glasgowu potrošeno je više od pola bilijuna tona novih resursa. U Izvješću o nedostacima u primjeni koncepta kružnosti za 2022. (1) stoji da se na globalnoj razini reciklira samo 8,6 % rabljenoga ili, drugim riječima, da nedostaci u primjeni koncepta kružnosti premašuju 90 %. Kružnim gospodarstvom može se učinkovito pridonijeti smanjenju potrošnje resursa.

2.2.

U Europi je prepoznata potreba za očuvanjem resursa. Europska komisija predložila je zeleni plan, strategiju rasta EU-a za pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. Potreba za djelovanjem pojačana je zbog problema u lancima opskrbe uslijed pandemije i invazije Rusije na Ukrajinu. Poduzeća i potrošači suočavaju se s nestašicama i povećanjima cijena u mnogim područjima.

2.3.

Konkretno, Europska komisija predstavila je krajem ožujka 2022. u okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo sljedeće inicijative: — Komunikaciju Komisije „Održivi proizvodi kao standard” — Prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda — Plan rada za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti u razdoblju 2022. 2024. — Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode — Prijedlog revizije Uredbe o građevnim proizvodima — Prijedlog za uključivanje potrošača u zelenu tranziciju

2.4.

Ovo se mišljenje odnosi na Komunikaciju „Održivi proizvodi kao standard” (COM(2022) 140 final) i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (COM(2022) 142 final – 2022/0095 (COD)).

2.5.

U Komunikaciji se naglašava potreba za preispitivanjem dominantnog linearnog gospodarskog modela i pokretanjem prelaska na kružno gospodarstvo. Usklađenim postupanjem diljem Europe ojačat će se konkurentnost, stvoriti radna mjesta i potrošačima ponuditi održivi proizvodi. Za to je potreban novi pristup proizvodnji proizvoda koji nadilazi trenutačne minimalne zahtjeve (REACH, označivanje energetske učinkovitosti, ambalaža itd.).

2.6.

Područje primjene nove Uredbe o ekološkom dizajnu znatno će se proširiti, a njezinim sektorskim inicijativama za tekstil, građevne proizvode itd. pridonijet će se očuvanju resursa i energetskoj učinkovitosti. Konkretno, novim sadržajima koji se odnose na povećanje životnog vijeka proizvoda (trajnost, mogućnost popravka, bolje recikliranje itd.) i poboljšanjem informiranja o proizvodu s pomoću digitalne putovnice za proizvode zahtijevat će se od poduzeća da transparentno prikazuju odlike i utjecaj svojih proizvoda tijekom životnog ciklusa. Potrošačima se omogućuje da uspoređuju, a time i da ocjenjuju proizvode koji zadovoljavaju europske zahtjeve održivosti.

2.7.

Zahtjevi za proizvode iz Uredbe o ekološkom dizajnu dopunjeni su drugim popratnim mjerama. Položaj i povjerenje potrošača ojačat će se obveznim informacijama o prednostima proizvoda i koristima za okoliš, kao i informacijama o popravku, trajnosti i zabrani manipulativnog zelenog marketinga. Kontrole proizvoda koje provode javna tijela i transparentno praćenje usklađenosti s kriterijima za proizvode pružaju sigurnost pri odabiru proizvoda visoke kvalitete i time jamče jednake uvjete za gospodarske subjekte.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO načelno izražava podršku ciljevima kružnog gospodarstva i inicijativi za održive proizvode jer održivost u ovom slučaju podrazumijeva povezivanje okolišnih, gospodarskih i socijalnih aspekata. To znači da svi gospodarski subjekti moraju ispuniti nužne, nove i stroge zahtjeve. Od poduzeća se zahtijeva da svoju proizvodnju i dizajn proizvoda usmjere na održivost i dostave informacije o njima. Potrošači to moraju razumjeti i na temelju informacija odgovorno donijeti „pravu” odluku. Smatra da su potrebne odgovarajuće kampanje za podizanje svijesti. Potrebna je također učinkovita kontrola kako bi se osiguralo da se ciljevi poštuju i ne potkopavaju jer bi to naštetilo Europi kao lokaciji za poslovanje, odnosno time bi se poticala nepovjerljivost prema zelenim politikama. Štoviše, cilj glasi: dobra radna mjesta, bolji razvoj, cjelovit pristup te informirani potrošači i kupci.

3.2.

Ova uredba i kružno gospodarstvo postavljaju nove standarde. Kako bi se ti zahtjevi prihvatili, proveli i kako bi vodili prema kružnom gospodarskom procesu, nužno je predano i proaktivno sudjelovanje gospodarskih aktera – potrošača, proizvođača, poduzetnika, sindikata i istraživačkih ustanova. U tu će svrhu biti korisno pružanje relevantnih informacija o mogućnostima i ciljevima te pravodobno uključivanje dionika.

3.3.

EGSO podržava usklađen pristup iz Uredbe i delegiranih akata kako bi se izbjegla fragmentacija i uzeli u obzir posebnosti proizvoda, cjenovna pristupačnost za potrošače i tržišno natjecanje. Održivi proizvodi prilika su za poduzeća, inovacije i radna mjesta u Europi te se njima uzimaju u obzir želje potrošača u pogledu utjecaja na okoliš i dugog životnog vijeka proizvoda.

3.4.

Pozdravlja se proširenje područja primjene na više proizvoda i povećanje zahtjeva. EGSO napominje da proizvodnim poduzećima predstoje novi izazovi, primjerice oni povezani s digitalnom putovnicom za proizvode, pravilima o neprodanoj robi i pravilima za pojedine proizvode, ali da je to nužno za postizanje kružnog gospodarstva. Time će se istodobno postaviti novi standard pod oznakom „Proizvedeno u Europi” i stvoriti prilike za gospodarstvo u području dizajna, zbrinjavanja i popravka proizvoda.

3.5.

EGSO ističe da je potrebno osigurati dosljednost svih relevantnih područja zakonodavstva. To uključuje vremensku i sadržajnu dosljednost u okviru predmetnog akcijskog plana kako se učinkovitost ne bi smanjila segmentacijom zakonodavstva i različitim praksama u državama članicama. Međutim, važno je osigurati i dosljednost s drugim važnim pratećim zakonodavstvom, primjerice s nedavno predstavljenom direktivom Europske komisije o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i pravilima koja su važna za kružno gospodarenje otpadom, uključujući izvozne mjere, Uredbu o nadzoru tržišta itd.

3.6.

EGSO prepoznaje potrebu za donošenjem delegiranih akata i traži od Europske komisije da izradi detaljniji plan rada s obzirom na to da ima još dosta nejasnoća. Time bi se osiguralo da su mnogi proizvodi obuhvaćeni delegiranim aktima. Istodobno, također bi trebalo u ranoj fazi uključiti organizacije civilnog društva i sindikate.

3.7.

EGSO smatra da je Uredba o ekološkom dizajnu vrlo složena pravna materija koja sa sobom donosi promjene gospodarskog modela. Nužnom smatra brzu, ali dobru provedbu njezinih sadržaja. Stoga su za provedbu delegiranih akata potrebni odgovarajući kadrovski resursi. Budući da se uvode i novi zahtjevi za potrošače, poduzeća, servisere i kontrolna tijela, nužnim se smatra i adekvatno uključivanje svih gospodarskih aktera u postupak informiranja.

3.8.

Javne ustanove morale bi imati vodeću ulogu u zelenoj nabavi u svojim postupcima javne nabave. Međutim, veći učinak mogao bi se postići i tako da se zelena nabava propiše kao jedan od uvjeta u smjernicama za financiranje potpora ili subvencija, primjerice u okviru raznih programa ulaganja EU-a za poduzeća ili treće osobe.

3.9.

EGSO napominje da bi zahtjevi za ekološki dizajn morali donijeti koristi potrošačima te da bi te koristi morale biti jasne i lako prepoznatljive. Opsežniji zahtjevi nove Uredbe o ekološkom dizajnu mogli bi dovesti do povećanja troškova za proizvode, no zauzvrat bi omogućili uštede na troškovima zahvaljujući boljoj učinkovitosti, trajnosti, mogućnosti modernizacije i popravka te većoj vrijednosti na kraju životnog vijeka. Energetski učinkovitiji uređaji omogućuju uštedu energije i novca. Osim toga, dugovječni su proizvodi ekonomičniji. Novim Prijedlogom direktive potrošačima bi se omogućila prosječna ušteda od 285 EUR (2) godišnje. U Uredbi se naglašava cjenovna pristupačnost, pri čemu bi taj zahtjev trebao uzeti u obzir i različitu kupovnu moć kućanstava kako bi se osiguralo da ekološki dizajn ne postane luksuzom. Stoga je još važnije pružiti financijsku potporu potrošačima za prvu kupnju i popravak održivih proizvoda.

3.10.   Aspekti okoliša

3.10.1.

Ekološki dizajn poziv je na usvajanje koncepta kružnosti, pri čemu EGSO posebno naglašava sljedeće: — Zakonodavne i kontrolne mjere: ublažavanje/izuzeća u delegiranim aktima ili preuzimanje obveze na dobrovoljnoj obvezi te mogućnosti zaobilaženja i izigravanja kontrole bili bi u suprotnosti s ciljevima. Zahtjevi za ekološki dizajn, učinkovitost i informiranje, uključujući parametre proizvoda, morali bi biti dosljedni na visokoj razini. — Poduzeća bi već bi pri dizajnu proizvoda morala razmišljati o utjecaju proizvoda na okoliš tijekom životnog ciklusa, njegovoj dugotrajnoj uporabi te jednostavnosti njegova popravka i održavanja, odnosno o tome koji bi sljedeći proizvod mogao nastati od njega. Nadalje, trebalo bi ponovno razmotriti standardizaciju proizvoda. Primjeri uključuju različite dimenzije guma ili kabela za punjenje. — Potrošači bi pri donošenju odluke o kupnji morali dobiti bitne informacije o utjecaju na okoliš, životnom vijeku, popravku, naknadnoj uporabi i zbrinjavanju.

3.10.2.

Recikliranje je, nakon dugotrajne uporabe i ponovne uporabe, sljedeći element Uredbe kojim se pridonosi očuvanju resursa. Cilj je povećati udjel recikliranog materijala u proizvodima, mogućnost recikliranja proizvoda te vrijednost sektora recikliranja i popravka. EGSO podržava taj cilj, ali ističe da je još potrebno svladati određene tehničke, pravne i konceptualne prepreke. Razmišljanje o konceptu kružnosti materijala ukazuje na golemu potrebu za promjenama. Za ilustraciju se može navesti da bi veće stope recikliranja morale odgovarati minimalnim stopama upotrebe reciklata ili da bi se teoretska mogućnost recikliranja (3) proizvoda morala podudarati s tehničkom mogućnošću recikliranja i praktičnom provedbom mjera recikliranja ili da bi, primjerice u sektoru plastike, bile nužne znatne promjene u dizajnu i proizvodnji, ili pak činjenica da sekundarne sirovine nisu jednakovrijedne primarnima (4). Recikliranje je i prilika za Europu: tako se, primjerice, kvalitetni metalni minerali uvoze kao sirovina ili proizvod, da bi se nakon uporabe praktički „besplatno” zbrinjavali ili slali u svijet; to se posebno odnosi na automobile i elektronički otpad. Te bi materijale trebalo smatrati vrijednim materijalima, a i postupati s njima u skladu s time. Rastavljanje, prerada i recikliranje rabljenih proizvoda korisni su za klimu, ali isto tako dovode do stvaranja velike dodane vrijednosti i radnih mjesta (5). Uza sve to od presudne je važnosti da se ne zanemari ni gospodarska, ekološka i socijalna ravnoteža.

3.10.3.

EGSO pozdravlja prijedlog da se poduzmu mjere za postupanje s neprodanom robom, ali je potreban ambiciozniji pristup. Uništavanje netaknutih proizvoda, uključujući nove, vraćene ili popravljive proizvode, nepoželjno je sa stajališta društva jer predstavlja rasipanje resursa. EGSO smatra nedostatnim prijedlog Komisije da se za početak poduzeća obavežu samo na dokumentiranje, a da se mala i srednja poduzeća izuzmu i od te obveze. Već sama mogućnost da se strože mjere postignu delegiranim aktima baca sumnju na učinkovito ostvarivanje ciljeva. EGSO podržava zabranu uništavanja neprodanih proizvoda, pod uvjetom da nisu opasni. Nadalje, poduzeća i maloprodajne platforme trebalo bi pozvati da razvijaju poslovne prakse kojima se znatno smanjuje broj vraćenih proizvoda i neprodanih zaliha. Potrošače bi također trebalo upoznati s utjecajem vraćene robe na okoliš.

3.11.   Ekonomski aspekti

3.11.1.

EGSO ističe da Prijedlog uredbe s gledišta MSP-ova načelno valja pozdraviti, ali uz određenu skepsu. MSP-ovi raspolažu samo ograničenim (kadrovskim) resursima. Konkretno, mjere potpore iz Uredbe morale bi biti usmjerene na potrebe i zahtjeve MSP-ova. Osim toga, MSP-ovi se suočavaju s poteškoćama u pristupanju javnoj nabavi. Stoga bi trebalo tražiti rješenja kojima bi im se omogućilo sudjelovanje u odgovarajućim postupcima. Naposljetku, s gledišta MSP-ova potrebno je zajamčiti komplementarnost između uredbe o održivim proizvodima i pravila za pojedine proizvode kako bi se izbjeglo udvostručenja troškova i administrativnog opterećenja.

3.11.2.

Serviseri imaju ključnu ulogu za dug životni vijek proizvoda. Stoga bi serviserima, poduzećima socijalne ekonomije specijaliziranima za ponovnu uporabu proizvoda i inicijativama civilnog društva te lokalnim inicijativama za popravak proizvoda trebalo olakšati da zauzmu svoje mjesto u tom kružnom modelu. Tako se, primjerice, u Njemačkoj i Austriji za inicijative za popravak pokazalo dobrim zaključivanje ugovora o osiguranju kojima se istodobno stječe ovlaštenje za popravak.

3.12.

U Komunikaciji se kao važno sredstvo navode novi kružni poslovni modeli (6). Oni moraju biti privlačni, popularni i poticajni za poduzeća i potrošače te osigurati pristojne radne uvjete. U praksi postoje modeli kao što su ekonomija dijeljenja, „proizvod kao usluga”, „naplaćivanje prema korištenju” itd. EGSO predlaže da se potakne uporaba postojećih platformi za najbolje prakse koje treba prilagoditi aktualnim izazovima kružnog gospodarstva. Kao primjeri se mogu navesti projekt Baukarussell u okviru kojega se materijali dobiveni rušenjem ili rekonstrukcijom zgrada nude novim korisnicima, ili mreže za popravak, koje omogućuju povezivanje potrošača i servisera. Međutim, brojne baze podataka nisu privlačna pružateljima i korisnicima.

3.13.

EGSO skreće pozornost na nužnost podizanja svijesti potrošača o održivom djelovanju i upotrebi proizvoda do kraja njihova životnog vijeka. Znanstvene studije (7) pokazuju da se proizvodi koji su uporabljivi, ali kojima se više nitko ne koristi (npr. prijenosna računala, mobilni telefoni, tosteri itd.) gomilaju po kućanstvima i do šest godina. Stoga su potrebni odgovarajući poticaji za potrošače kako bi predmete kojima se više ne koriste zadržali u kružnom toku uporabe.

3.14.   Socijalni aspekti

3.14.1.

Nažalost, EGSO mora uzeti u obzir činjenicu da Uredbom nije obuhvaćena socijalna dimenzija. Upućivanje na Komisijin Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (8) čini se nedovoljnim jer je u toj direktivi očito u prvom planu pristup globalnim lancima vrijednosti koji je usmjeren na postupak te se njome ne mogu u dovoljnoj mjeri obuhvatiti socijalna pitanja specifična za pojedine proizvode. EGSO naglašava da se s aspekta održivosti sve tri dimenzije, dakle gospodarska, socijalna i ekološka održivost, uvijek moraju razmatrati zajedno te stoga poziva Komisiju da još jednom preispita Uredbu u pogledu svrsishodnosti uključivanja i socijalnih aspekata specifičnih za pojedine proizvode.

3.14.2.

EGSO ističe da zelena radna mjesta nisu automatski održiva radna mjesta ako se ne uzimaju u obzir svi ciljevi održivog razvoja. Potrebno je osigurati poštovanje standarda rada, osobito zbog tržišnog natjecanja.

3.14.3.

U okviru projekta europskih socijalnih partnera (9) razmatrani su utjecaji kružnog gospodarstva na zapošljavanje i radne uvjete. Prelaskom na kružno gospodarstvo moglo bi se do 2030. stvoriti između 250 000 i 700 000 radnih mjesta. Ti se utjecaji znatno razlikuju među sektorima i regijama. Sektori otpada i popravaka imat će iznadprosječne koristi, dok će rudarski i kemijski sektor biti negativno pogođeni. Bit će nužna i dobro obrazovana radna snaga (npr. za gospodarenje otpadom). Općenito, mora se voditi računa o tome da budu dostupna dobra radna mjesta i da se isplaćuju pristojne plaće. EGSO izražava žaljenje zbog toga što Komisija trenutačno ne predviđa socijalni dijalog kako bi se uzele u obzir posljedice koje će prelazak na kružno gospodarstvo imati za radnike.

4.   Posebne napomene

4.1.   Informacije u DPP-u, oznake i znak za okoliš

4.1.1.

EGSO pozdravlja pristup da se u digitalnoj putovnici za proizvode (DPP) evidentiraju sveobuhvatne informacije o proizvodima. Informacije bi morale biti svrsishodne, prilagođene korisnicima i dostupne svim akterima uzduž lanca opskrbe. Njihov sadržaj morao bi potrošačima pružati konceptom kružnosti prožetu osnovu za donošenje odluka o kupnji, ponovnoj uporabi, popravku i zbrinjavanju proizvoda. To uključuje sadržaj CO2 u proizvodu, udjel elemenata rijetkih zemalja, opasnih sastojaka, materijala koji se ne mogu reciklirati, popis popravljivih dijelova, njihovu dostupnost odnosno, u slučaju softvera, kompatibilnost i troškove. Pozdravlja se mogućnost da se u DPP uključe i informacije o drugim aspektima održivosti (10). U tom se pogledu predlaže da se DPP dopuni indeksom popravaka koji bi, među ostalim, sadržavao informacije o mogućnosti popravka, osobito važnih habajućih dijelova, cijenama rezervnih dijelova i njihovoj vremenskoj dostupnosti, kao i informacije o radnim uvjetima u kojima su proizvodi proizvedeni. Bitne informacije također bi trebale biti dostupne potrošačima u fizičkom obliku, kao što su jamstvo, sadržaj ugljika u proizvodu.

Za poduzeća DPP ne bi smio biti alat koji iziskuje upotrebu dodatnih resursa (prikupljanje podataka), nego bi morao objedinjavati postojeće sustave. Međutim, zahtjev za pružanje sve transparentnijih, ali istovremeno i osjetljivijih podataka može dovesti do potrebe za preispitivanjem dosljednosti odluke o pravima industrijskog vlasništva.

4.1.2.   Oznake

Svrha je oznaka da se potrošačima pružaju informacije o proizvodima, koje će se tek utvrditi delegiranim aktima. EGSO naglašava točno, vidljivo i jasno informiranje potrošača, pri čemu su ključni podaci o utjecaju na klimu, sadržaju i sastavu, poštovanju standarda za radnike te trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda.

4.1.3.   Znak za okoliš

Mnogi proizvodi i usluge certificirani su u okviru europskog znaka za okoliš na temelju stručnog mišljenja. Cilj je potrošačima olakšati utvrđivanje ekološke prihvatljivosti, trajnosti i visoke kvalitete te omogućiti usporedbu s drugima. Međutim, zahtjevi za znak za okoliš mogu u najboljem slučaju dopuniti, ali ne i zamijeniti zakonodavstvo o proizvodima na temelju Uredbe o ekološkom dizajnu, pri čemu nadzor nadležnih tijela u skladu s Uredbom o ekološkom dizajnu obuhvaća i informacije o ekološkim oznakama.

4.2.   Internetska tržišta

Budući da je važno za sve gospodarske subjekte uspostaviti jednake uvjete, trebalo bi primjenjivati pravila o odgovornosti za internetska tržišta, osobito kada nijedan drugi akter u lancu opskrbe ne poduzme mjere protiv nesukladnog proizvoda (11).

4.3.

Nadzor tržišta, uključujući kontrole, zabrane i novčane kazne, povjeren je državama članicama, a povrede se objavljuju u informacijskom i komunikacijskom sustavu za tržišni nadzor (ICSMS), europskom sustavu prijavljivanja i informiranja za proizvode za koje je utvrđeno da nisu usklađeni ili da su opasni. Odbor podržava prijedlog za proširenje i poboljšanje nadzora tržišta jer 10 % do 25 % ispitanih proizvoda nije u skladu s Direktivom o ekološkom dizajnu (12). Kako bi se državama članicama omogućilo obavljanje njihovih zadaća, potrebno je osigurati resurse za nadzor tržišta. Konkretno, u pogledu povreda trebalo bi osigurati da tijela za nadzor tržišta nastave primjereno pratiti nesukladnost proizvoda. Nažalost, uvijek se iznova pojavljuju slučajevi zaobilaženja ocjenjivanja sukladnosti, kao npr. nedavno u slučaju maski za zaštitu od koronavirusa. Nadležna tijela uvijek bi trebala provoditi nasumične provjere. Organizacije potrošača također bi trebale biti uključene kao prijavitelji povreda. To bi stupilo na snagu brzo i učinkovito te bi dopunilo Direktivu o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. Učinkovit nadzor tržišta u svim državama članicama zahtijeva vrlo aktivnu ulogu Europske komisije u tom području kako bi sva poduzeća u Europskom gospodarskom prostoru imala jednake uvjete uz jednaku razinu kontrole. Osim toga, skreće se pozornost i na potencijal za poboljšanje internetskih stranica sustava ICSMS i informacija koje tamo nalazimo.

4.4.

Valja pozdraviti Forum za ekološki dizajn i sudjelovanje svih dionika u tom procesu, no potrebno je i osigurati učinkovito funkcioniranje i zajamčiti jasne nadležnosti, kompetencije i resurse za navedene zadaće. Primjerice, Forum ne može primjerice provoditi evaluaciju samoregulatornih mjera. To je zadaća nadležnih tijela, odnosno Europske komisije.

4.5.

Samoregulatorne mjere kao alternativni instrument za delegirani akt za skupinu proizvoda trebale bi biti iznimka. Kada se primjenjuju, njihovi kriteriji jasnoće, pokrivenosti tržišta i kvalitete trebali bi biti slični delegiranim aktima.

4.6.

U vezi s time EGSO želi skrenuti pozornost na „Europsku platformu dionika kružnog gospodarstva” (13). Tom inicijativom, koju su zajednički pokrenuli EGSO i Europska komisija u ožujku 2017., podupiru se nova partnerstva i daljnji razvoj rješenja za kružno gospodarstvo diljem Europe. Naglašava se i važan doprinos kružnog gospodarstva provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

---

(1)  Circle Economy: The Circularity Gap Report 2022, Project Platform for Accelarating the Circular Economy (PACE) (Kružno gospodarstvo: Izvješće o nedostacima u primjeni koncepta kružnosti za 2022., Projektna platforma za ubrzavanje kružnog gospodarstva).

(2)  https://ec.europa.eu/info/energy-climate-change-environment/standards-tools-and-labels/products-labelling-rules-and-requirements/energy-label-and-ecodesign/about_en#Energysavings.

(3)  Pomberger, R. (2020). Über theoretische, praktische und reale Recyclingfähigkeit (O teoretskoj, praktičnoj i realnoj mogućnosti recikliranja), https://doi.org/10.1007/s00506-020-00721-5, https://doi.org/10.1007/s00506-019-00648-6

(4)  Komunikacija „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu”, COM(2018) 28 final.

(5)  SL C 220, 9.6.2021., str. 118.

(6)  Vidjeti INT/778 „Inovacije kao pokretač novih poslovnih modela” (razmatračko mišljenje), SL C 303, 19.8.2016., str. 28.

(7)  Javna rasprava, NAT/851, izlaganje Gudrun Obersteiner, 29.4.2022.

(8)  COM(2022) 71 final.

(9)  https://www.etuc.org/en/publication/european-social-partners-project-circular-economy-and-world-work-0

(10)  COM(2022) 142 final – 2022/0095(COD), str. 29, uvodna izjava 26.

(11)  Napomena: U mišljenju INT/957 „Direktiva o sigurnosti proizvoda / revizija” (SL C 105, 4.3.2022., str. 99.) već se tematiziraju važni aspekti sigurnosti proizvoda.

(12)  J. Bürger/G. Paulinger, Bečka radnička komora (2022.) https://emedien.arbeiterkammer.at/viewer/resolver?urn=urn:nbn:at:at-akw:g-5230098, str. 88.

(13)  https://circulareconomy.europa.eu/platform/.