1.   

PRIZNAJE da oporavak od učinaka pandemije bolesti COVID-19 predstavlja ekonomski i socijalni izazov s kojim se EU suočava te PONOVNO ISTIČE da, kako bi se odgovorilo na taj izazov, regulatorni okvir EU-a mora biti u što većoj mjeri konkurentan, djelotvoran, učinkovit, usklađen, predvidljiv, pogodan za inovacije, otporan na buduće promjene, održiv i otporan (1);

2.   

PREPOZNAJE da bolja regulativa mora biti jedan od glavnih prioriteta te da njezin pristup mora biti globalan i sveobuhvatan kako bi se doprinijelo rastu, konkurentnosti, socijalnoj dobrobiti i, među ostalim, zelenoj i digitalnoj tranziciji Unije te pravilnom funkcioniranju jedinstvenog tržišta;

3.   

PONOVNO ISTIČE da je bolja regulativa jedan od ključnih pokretača održivog i uključivog gospodarskog rasta te da se njome potiču konkurentnost i inovacije, omogućuju digitalizacija i stvaranje radnih mjesta te povećava transparentnost i javna potpora zakonodavstvu EU-a; u tom pogledu, UPUĆUJE NA zaključke Vijeća iz prosinca 2014. (2), svibnja 2016. (3), studenoga 2018. (4), studenoga 2019. (5) te veljače i studenoga 2020. (6); PODSJEĆA na zajedničku odgovornost Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije za postizanje kvalitetnog zakonodavstva Unije, kako su te tri institucije prepoznale u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva (7);

4.   

PRIZNAJE da se EU i njegove države članice suočavaju sa stalnim i ponekad disruptivnim okolišnim, tehnološkim i društvenim promjenama te da se zakonodavstvo EU-a i postupci kojima se ono podupire moraju moći prilagoditi tim promjenama i biti spremni za nove izazove;

5.   

ISTIČE da podatkovne tehnologije mogu doprinijeti djelotvornijim, učinkovitijim, vremenski manje zahtjevnim i pouzdanijim procjenama učinka, evaluacijama i predviđanjima, čime se podupire visokokvalitetno i prilagodljivo zakonodavstvo s manje opterećenja;

6.   

PRIMA NA ZNANJE Komunikaciju Komisije naslovljenu „Bolja regulativa: analiza stanja i nastavak naše obveze” iz travnja 2019. (8), u kojoj se navodi da se „instrumenti bolje regulative primjenjuju u promjenjivom svijetu u kojem se politički izazovi i prioriteti stalno razvijaju. (...) U ovom sve složenijem svijetu iznimno je važno da razumijemo međusektorske učinke i da prepoznamo prilike za sinergije kako bismo osmislili i provodili odgovarajuća politička rješenja u cijelom ciklusu politike, od evaluacije do provedbe.” (9); osim toga, PRIMA NA ZNANJE komunikaciju Komisije naslovljenu „Umjetna inteligencija za Europu” iz travnja 2018. (10), „Europsku strategiju za podatke” iz veljače 2020. (11), „Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji” iz veljače 2020. (12), zaključke Vijeća naslovljene „Oblikovanje digitalne budućnosti Europe” iz lipnja 2020. (13) te Prijedlog uredbe o uspostavi usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) (14) iz travnja 2021.