Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 17. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (1)

(2021/C 147/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

ZAHTJEV ZA IZMJENU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

„ÚJFEHÉRTÓI MEGGYPÁLINKA”

EU br.: PGI-HU-01829-AM01 – 18. travnja 2017..

Jezik izmjene: mađarski

Posrednik

Država članica: Mađarska

Ime posrednika: Ministarstvo poljoprivrede

Puna(e) adresa(e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država):

Kossuth Lajos tér 11

1055 Budimpešta

Mađarska

Tel. + 36 17951705

E-adresa: gi@am.gov.hu

Naziv oznake zemljopisnog podrijetla

Újfehértói meggypálinka

Stavka specifikacije na koju se primjenjuje izmjena:

—	Opis proizvoda

—	Zemljopisno područje

—	Povezanost

—	Ime i adresa inspekcijskih tijela

—

Ostalo: — Metoda proizvodnje jakog alkoholnog pića — Zahtjevi koje je utvrdila Unija i/ili su utvrđeni nacionalnim i/ili regionalnim odredbama — Ime i adresa za kontakt podnositelja zahtjeva — Dopune oznake zemljopisnog podrijetla i/ili posebna pravila za označivanje — Treća točka odjeljka o inspekciji — Referentni dokumenti

Izmjena

Izmjena specifikacije proizvoda koja uzrokuje izmjenu glavnih specifikacija.

Objašnjenje izmjene

Izmjena 1.:

Pododjeljak „Organoleptička svojstva” odjeljka B tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Prozirna i bezbojna tekućina ugodna okusa i mirisa višnje s citrusnim voćnim notama i notama marcipana iz koštica višnje.

Novi tekst:

—	prozirna i bezbojna tekućina ugodna okusa i mirisa višnje s citrusnim voćnim notama i notama marcipana iz koštica višnje;

—	dozrela pálinka odlikuje se žućkastom, jantarnom bojom. Zrela je karaktera i zadržava ključan buke i okus višnje. Dozrijevanje u drvenim bačvama daje dozreloj pálinki karakterističnu boju i okus;

—	nakon dugog dozrijevanja u drvenim bačvama odležana pálinka bogatijeg je okusa i mirisa te tamnije boje starog zlata;

—	ako je dozrela na podlozi od voća, buke pálinke oplemenjen je dozrijevanjem voća, a boja odgovara boji trešnje. Dozrijevanje na podlozi od svježeg ili sušenog voća poboljšava kvalitetu pálinke te joj daje intenzivniju aromu i karakterističniji okus.

Objašnjenje:

Budući da su u pododjeljak „Odležavanje, dozrijevanje” odjeljka D tehničke dokumentacije dodana tri nova postupka dozrijevanja kojima se mijenjaju organoleptička svojstva pálinke proizvedene tim postupcima, bilo je potrebno nadopuniti tekst koji se odnosi na organoleptička svojstva.

Izmjena 2.:

Pododjeljak „Kemijska i fizikalna svojstva” odjeljka B tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

—	alkoholna jakost: najmanje 40 % v/v,

—	udio metanola: najviše 1 000 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola,

—	udio hlapljivih tvari: najmanje 200 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola,

—	udio cijanovodične kiseline: najviše 7 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola.

Novi tekst:

—	alkoholna jakost: najmanje 40 % v/v, (+/–0,3 % v/v, odnosno +/–1,5 % v/v za rakiju „Újfehértói meggypálinka” dozrelu na podlozi od voća),

—	udio metanola: najviše 1 000 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola,

—	udio hlapljivih tvari: najmanje 200 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola,

—	udio cijanovodične kiseline: najviše 7 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola.

Objašnjenje:

Alkoholna jakost rakije „Újfehértói meggypálinka” iznosi 40 % v/v (+/–0,3 % v/v, odnosno +/–1,5 % v/v za rakiju „Újfehértói meggypálinka” dozrelu na podlozi od voća). U skladu s Prilogom XII. Uredbi (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, izmjena sadržava odstupanje u odnosu na navedenu alkoholnu jakost kako bi se uzele u obzir prirodne fluktuacije alkoholne jakosti i razlike koje proizlaze iz postupaka proizvodnje i skladištenja.

Izmjena 3.:

Odjeljak B (Opis jakog alkoholnog pića, uključujući glavna fizikalna, kemijska i organoleptička svojstva) tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dodaje se novi odlomak:

Posebna svojstva (u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iz iste kategorije):

Ugodan okus i miris višnje s citrusnim voćnim notama i notama marcipana iz koštica višnje.

Objašnjenje:

U skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 716/2013 opisu jakog alkoholnog pića dodana su posebna svojstva jakog alkoholnog pića.

Izmjena 4.:

U odjeljku B tehničke dokumentacije upotrijebljena sirovina mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Za proizvodnju pálinke s oznakom izvornosti „Újfehértói meggypálinka” mogu se upotrebljavati samo sorte višanja „Újfehértói fürtös” i „Debreceni bőtermő”.

Novi tekst:

Za proizvodnju pálinke s oznakom zemljopisnog podrijetla „Újfehértói meggypálinka” mogu se upotrebljavati samo sorte višanja „Újfehértói fürtös”, „Debreceni bőtermő”, „Kántorjánosi 3”, „Petri” i „Éva”.

Objašnjenje:

Opravdanje za uvođenje sorti: s obzirom na nepredvidljive i neobično promjenjive vremenske uvjete u proizvodnju rakije „Újfehértói meggypálinka” bilo je potrebno uključiti sorte višanja Kántorjánosi 3, Petri i Éva jer se one desetljećima uzgajaju na definiranom zemljopisnom području i manje su osjetljive na mraz. Osim toga, sorte višanja Kántorjánosi 3, Petri i Éva uzgojene su u Újfehértóu odabirom među lokalnim kultivarima, a sve tri odlikuju se lokalnim genetskim materijalom. Distribucijski učinak propadanja usjeva zbog proljetnih mrazova smanjit će se upotrebom većeg broja sorti jer se tri nove sorte višanja dodane u tehničku dokumentaciju razlikuju u vremenu pojave fenoloških faza. Berba i prerada plodova traju dulje nego ranije, od kasnog lipnja do ranog srpnja, što proizvodnju pálinke čini pouzdanijom. Svih pet sorti višanja desetljećima se uzgaja na zemljopisnom području definiranom u odjeljku C.

Izmjena 5.:

Odjeljak C (Definicija predmetnog zemljopisnog područja) tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Rakija „Újfehértói meggypálinka” može se proizvoditi i puniti u boce u destilerijama koje se nalaze isključivo na području koje je ovdje definirano.

Novi tekst:

Rakija „Újfehértói meggypálinka” može se proizvoditi u destilerijama koje se nalaze isključivo na području koje je ovdje definirano.

Objašnjenje:

Pakiranje (punjenje u boce) na zemljopisnom području ne može se opravdati.

Izmjena 6.:

Pododjeljak „Kontrolom kvalitete obuhvaćaju se sljedeći aspekti ploda” odjeljka D tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

—	sortna čistoća: prihvatljive sorte su Újfehértói fürtös i Debreceni bőtermő,

—	zrelost: potpuno zreli (peteljka se odvaja od ploda bez ikakvih oštećenja),

—	zdravlje: plodovi moraju biti zdravi,

—	čistoća: ne smiju sadržavati suhe peteljke, lišće ni bilo koje druge nečistoće,

—	udio suhe tvari u višnji: najmanje 15 ref. %,

—	pH-vrijednost višnje: 4–5.

Novi tekst:

—	sortna čistoća: prihvatljive sorte su Újfehértói fürtös, Debreceni bőtermő, Kántorjánosi 3, Petri i Éva,

—	zrelost: potpuno zreli (peteljka se odvaja od ploda bez ikakvih oštećenja),

—	zdravlje: bez plijesni, truleži, oštećenja ili nagnječenja,

—	čistoća: ne smiju sadržavati suhe peteljke, lišće ni bilo koje druge nečistoće,

—	udio suhe tvari u višnji: najmanje 14 ref. %,

—	pH-vrijednost višnje: 3,5–4,5.

Objašnjenje:

Kako bi se uzele u obzir značajke triju novih sorti višanja, izmjenom su ažurirani prva stavka, udio suhe tvari u višnji i pH-vrijednost višnje. Zahtjev koji se odnosi na zdravlje izmijenjen je u skladu s točkom 3. tehničke dokumentacije.

Izmjena 7.:

Pododjeljak „Dozrijevanje i odležavanje” odjeljka D tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Izmjena 7.(a):

Naslov pododjeljka mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Dozrijevanje i odležavanje

Novi tekst:

Odležavanje, dozrijevanje

Objašnjenje:

Izmjena tehničke prirode.

Izmjena 7.(b):

Sadržaj pododjeljka mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Nakon destilacije destilat odležava i dozrijeva najmanje tri mjeseca u čistim spremnicima od nehrđajućeg čelika. (Briše se.)

Novi tekst:

Rakija „Újfehértói meggypálinka” mora odležati dok se ne postigne uravnotežen okus. Posuda koja se koristi za odležavanje mora biti izrađena od materijala s kojima sastojci pálinke neće reagirati i koji ne mogu otpustiti nikakvu tvar koja je štetna za zdravlje.

Rakija „Újfehértói meggypálinka” može dozrijevati i primjenom jednog od sljedećih postupaka:

—	dozrela rakija „Újfehértói meggypálinka”: dozrijevanje najmanje tri mjeseca u drvenim bačvama zapremine do 1 000 litara i najmanje šest mjeseci u bačvama veće zapremnine kako bi pálinka poprimila nove elemente okusa, djelomično oksidacijom, a djelomično otapanjem,

—	odležana rakija „Újfehértói meggypálinka”: dozrijevanje najmanje godinu dana u drvenim bačvama zapremnine manje od 1 000 litara ili najmanje dvije godine u drvenim bačvama zapremnine od 1 000 ili više litara,

—	rakija „Újfehértói meggypálinka” dozrela na podlozi od voća: dozrijevanje najmanje tri mjeseca s najmanje 10 kg zrelih ili najmanje 5 kg sušenih višanja na svakih 100 l pálinke, upotrebom sorti višanja koje su navedene u odjeljku D, a potječu iz područja navedenog u odjeljku C.

Objašnjenje:

Kako bi se što bolje zadovoljila potražnja potrošača, u skladu s relevantnim mađarskim zakonodavstvom, ažuriran je pododjeljak o proizvodnji rakije „Újfehértói meggypálinka” primjenom različitih postupaka dozrijevanja.

Izmjena 8.:

Informacije o metodi proizvodnje (odjeljak D) u glavnim specifikacijama tehničke dokumentacije dopunjene su informacijama o metodi proizvodnje jakog alkoholnog pića koje su već navedene u izvornoj verziji tehničke dokumentacije.

Objašnjenje:

Tehnološke informacije koje su već navedene u izvornoj verziji tehničke dokumentacije uključene su u glavne specifikacije kako bi se bolje opisao tehnološki postupak.

Izmjena 9.:

Pododjeljak „Punjenje u boce” odjeljka D tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Punjenje u boce

Kada je pálinka od višanja spremna za prodaju, ulijeva se u čiste staklene boce koje se zatvaraju sintetskim čepovima s drvenom glavom i zapečaćuju voštanim pečatima ili zatvaraju sintetskim čepovima s drvenom glavom ili navojnim čepovima. Zatvorena boca može se pakirati u papirnate kutije ili ukrasnu ambalažu. Najveća je dopuštena jedinica pakiranja 1 litra. Sve količine veće od toga mogu se pakirati samo kao jednokratan uzorak za dar. (Briše se.)

Objašnjenje:

Pakiranje (punjenje u boce) na zemljopisnom području ne može se opravdati.

Izmjena 10.:

Četvrti odlomak odjeljka E tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

(Četvrti odlomak odjeljka E)

Zahtjevi za proizvodnju sorte Újfehértói fürtös savršeno odgovaraju svojstvima definiranog zemljopisnog područja i nije slučajnost da je ondje započela proizvodnja višanja ni da je odande potekla sorta Újfehértói fürtös, kao ni da većina usjeva višanja u okrugu Szabolcs-Szatmár-Bereg potječe odande.

Novi tekst:

Zahtjevi za proizvodnju sorti višanja „Újfehértói fürtös”, „Debreceni bőtermő”, „Kántorjánosi 3”, „Petri” i „Éva” koje predstavljaju sirovinu za rakiju „Újfehértói meggypálinka” savršeno odgovaraju svojstvima definiranog zemljopisnog područja i nije slučajnost da je ondje započela proizvodnja višanja ni da su odande potekle sorte višanja Újfehértói, kao ni da većina usjeva višanja u okrugu Szabolcs-Szatmár-Bereg potječe odande.

Objašnjenje:

Sorta koju je istraživačka stanica Újfehértó odabrala kao prvu bila je „Újfehértói fürtös”. Naziv „Újfehértó” postao je poznat u Mađarskoj i inozemstvu. I sorte višanja navedene u odjeljku B uzgajane su u Újfehértóu odabirom među lokalnim kultivarima, a sve tri odlikuju se lokalnim genetskim materijalom.

Izmjena 11.:

Deveti odlomak odjeljka E tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

(Deveti odlomak odjeljka E)

Od početka 19. stoljeća u Újfehértóu je bilo mnogo prostranih vinograda. Osim vinove loze bilo je i raznih voćaka, kao što su poludivlje voćke višnje sorte Cigančica i, u sve većem broju, sorte Szilágyi i Pándy. Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća počinju se pojavljivati višnjici na manjim poljoprivrednim gospodarstvima, uglavnom sorti Pándy i „fürtös”, razvijenih 1965. u istraživačkoj stanici Újfehértó.

Novi tekst:

Od početka 19. stoljeća u Újfehértóu je bilo mnogo prostranih vinograda. Osim vinove loze bilo je i raznih voćaka, kao što su poludivlje voćke višnje sorte Cigančica i, u sve većem broju, sorte Szilágyi i Pándy. Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća uzgoj stabala višanja razvija se na manjim poljoprivrednim gospodarstvima, uglavnom sorte Pándy i sorti Újfehértói razvijenih 1965. u istraživačkoj stanici Újfehértó.

Objašnjenje:

Izmjenom devetog odlomka samo se mijenja tekst „‚fürtös’, razvijenih 1965. u istraživačkoj stanici Újfehértó” tekstom „sorti Újfehértói razvijenih 1965. u istraživačkoj stanici Újfehértó”.

Izmjena 12.:

Sljedeće se dodaje odjeljku E (Detalji o povezanosti sa zemljopisnim okruženjem ili podrijetlom):

Vrste višanja s visokim prinosom, lokalno poznate kao „Fehértói csüngős Pándy” ili „Fehértói fürtös Pándy”, u Újfehértóu i okolici proširile su se do prve polovine 20. stoljeća. Lokalni selektivni uzgoj unutar i oko regije Újfehértó započeo je šezdesetih godina 20. stoljeća u istraživačkoj stanici Újfehértó pod vodstvom dr. Ferenca Pethőa i uključivao je prikupljanje klonova samoplodnih višanja visoke kvalitete i visokog prinosa koji se lako odvajaju od peteljke. Klon višnje s najpogodnijim svojstvima izdvojen je i klasificiran kao sorta kojoj je 1970. dodijeljeno privremeno državno priznanje pod nazivom „Újfehértói fürtös”. Lokalni selektivni uzgoj proširio se na okolne općine te regije. I sorte koje su ondje prikupljene ispitane su u Újfehértóu, a najboljim sortama, kao što su „Debreceni bőtermő”, „Kántorjánosi 3”, „Petri” i „Éva”, isto je dodijeljeno državno priznanje; te sorte predstavljaju sirovinu za rakiju „Újfehértói meggypálinka”.

Između velikih razlika u dnevnim i noćnim temperaturama te udjela šećera vlada odnos linearne regresije. Sorte višanja koje predstavljaju sirovinu za rakiju „Újfehértói meggypálinka” imaju visok udio šećera (najmanje 14 brixa) zbog znatne razlike u dnevnim i noćnim temperaturama na zemljopisnom području tijekom razdoblja vegetacije. Za sorte je karakterističan i nedostatak gorkih okusa. Zbog toga višnja ima ugodno sladak i kiseo ili blago kiseo okus.

Zbog kombiniranog učinka velike količine padalina na zemljopisnom području tijekom razdoblja vegetacije i dobrog kapaciteta zadržavanja vode pjeskovitog tla srednje gustoće s humusom, višnja ima nizak udio kiselosti (ukupna kiselost od 0,6 do 1,5 %), što sortama višanja koje predstavljaju sirovinu za rakiju „Újfehértói meggypálinka” daje prepoznatljiv, ugodno sladak i kiseo ili blago kiseo okus.

Pri pripremi koma dopuštena mala količina zdrobljenih koštica (najviše 3 %) dodaje se fermentirajućem komu. Ako je potrebno, dodaju se i suhe zdrobljene koštice kako bi se osigurao okus marcipana u rakiji „Újfehértói meggypálinka”.

Posebna svojstva sorti višanja koje se uzgajaju na zemljopisnom području proizlaze iz klimatskih i pedoloških uvjeta zemljopisnog područja i ljudskog znanja povezanog s Újfehértóom.

Objašnjenje:

Dodane su informacije o povezanosti sa zemljopisnim područjem i povezanosti starih i novih sorti višanja, kao i o utjecaju sorti višanja na značajke konačnog proizvoda. Tim dodacima želi se potkrijepiti tvrdnja da se kvaliteta jakih alkoholnih pića proizvedenih od novih sorti koje su uključene u tehničku dokumentaciju u osnovi može pripisati zemljopisnom području.

Izmjena 13.:

Odjeljak F tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

—	Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89,

—	Zakon LXXIII. iz 2008. o pálinki, rakiji Törkölypálinka i Nacionalnom vijeću za pálinku.

Novi tekst:

—	Zakon XI. iz 1997. o zaštiti žigova i zemljopisnih oznaka,

—	Zakon LXXIII. iz 2008. o pálinki, rakiji od grožđane komine i Nacionalnom vijeću za pálinku,

—	Uredba Vlade br. 158/2009 od 30. srpnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te za kontrolu proizvoda,

—	Uredba Vlade br. 22/2012 od 29. veljače 2012. o Nacionalnom uredu za sigurnost prehrambenog lanca,

—	Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89,

—	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 716/2013 od 25. srpnja 2013. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića.

Objašnjenje:

Izmjenom se ažurira relevantan zakonodavni okvir.

Izmjena 14.:

U odjeljku G tehničke dokumentacije ime podnositelja zahtjeva mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Ime: Zsindelyes Pálinka Kft.

Novi tekst:

Ime: Zsindelyes Pálinka Zrt.

Objašnjenje:

Promijenjeni su detalji podnositelja zahtjeva.

Izmjena 15.:

Odjeljak H tehničke dokumentacije mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Uz zahtjeve navedene u relevantnom zakonodavstvu na oznaci se nalazi i sljedeće:

„Újfehértói meggypálinka”

„zaštićena oznaka izvornosti”

Novi tekst:

Uz zahtjeve navedene u relevantnom zakonodavstvu na oznaci se nalazi i sljedeće:

„oznaka zemljopisnog podrijetla”

Objašnjenje:

Izmjene tehničke prirode koje proizlaze iz promjene zakonodavstva.

Izmjena 16.:

Sljedeća pojedinačna pravila dodana su u odjeljak H tehničke dokumentacije:

Dodatni tekst:

Naziv „Újfehértói meggypálinka” može biti dopunjen sljedećim:

Dopuna: „érlelt” [dozrela]

Posebni uvjeti upotrebe: proizvod može imati tu dopunu ako je dozrijevao najmanje tri mjeseca u drvenim bačvama zapremnine do 1 000 litara i najmanje šest mjeseci u bačvama veće zapremnine.

Dopuna: „ópálinka” [odležana pálinka]

Posebni uvjeti upotrebe: proizvod može imati tu dopunu ako je dozrijevao najmanje godinu dana u drvenim bačvama zapremnine manje od 1 000 litara ili najmanje dvije godine u drvenim bačvama zapremnine od 1 000 ili više litara.

Dopuna: „gyümölcságyon érlelt” ili „ágyas” [dozrela na podlozi od voća]

Posebni uvjeti upotrebe: proizvod može imati tu dopunu ako dozrijeva na podlozi od voća najmanje tri mjeseca i ako se tijekom dozrijevanja upotrebljava najmanje 10 kg zrelih ili najmanje 5 kg sušenih višanja, sorti navedenih u odjeljku D iz područja navedenog u odjeljku C, na svakih 100 l pálinke. Neto količina pálinke mora biti navedena na etiketi boce.

Objašnjenje:

Budući da su dodatne metode dozrijevanja dodane odjeljku D tehničke dokumentacije, potrebno je promijeniti pravila označavanja.

Izmjena 17.:

Točka 2. (Inspekcijska i certifikacijska tijela) „Naslova u skladu s odjeljkom 10. stavkom 1. Uredbe Vlade br. 158/2009 od 30. srpnja 2009.” mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Vladin ured okruga Szabolcs-Szatmár-Bereg – Uprava za sigurnost prehrambenog lanca i zdravlje životinja

Keleti Márton út 1, H-4400 Nyíregyháza

Tel. +36 42451200

Faks +36 42451221

E-adresa: elelmiszerlanc@szabolcs.gov.hu

Internetska stranica: http://www.kormanyhivatal.hu/hu/szabolcs-szatmar-bereg

Novi tekst:

Vladin ured okruga Szabolcs-Szatmár-Bereg

Hősök tere 5, H-4400 Nyíregyháza

Tel. +36 42599300

E-adresa: hivatal@szabolcs.gov.hu

Internetska stranica: http://www.kormanyhivatal.hu/hu/szabolcs-szatmar-bereg

Objašnjenje:

Promijenjeno je ime regionalnog inspekcijskog tijela.

Izmjena 18.:

Treća točka odjeljka tehničke dokumentacije o inspekciji mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Udio metanola

najviše 1 200  g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola, kako je utvrđeno u točki 9. podtočki (b) Priloga II. Uredbi (EZ) br. 110/2008

Novi tekst:

Udio metanola

najviše 1 000  g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola, kako je utvrđeno u točki 9. podtočki (b) Priloga II. Uredbi (EZ) br. 110/2008

Objašnjenje:

Izmjenom se ta vrijednost usklađuje s vrijednošću utvrđenom u relevantnom zakonodavstvu EU-a.

Izmjena 19.:

Odjeljak „Referentni dokumenti” mijenja se kako slijedi:

Dosadašnji tekst:

Jenő Tamás: Pálinka. Pálinkák és más nemes párlatok [Pálinka. Pálinka i druga kvalitetna jaka alkoholna pića], Alexandra Kiadó, 2003. (ISBN 9633686105)

Endre Némethy: Adatok a népi pálinkafőző eljárás előfordulásához [Informacije o provođenju tradicionalnog postupka destilacije pálinke], Ethnographia, 1945.

Dr. Lajos Sólyom: Pálinkafőzés kézikönyv kisüzemek számára [Priručnik o destilaciji pálinke za male destilerije], Mezőgazdasági Kiadó, 1986.

MAGYAR NÉPRAJZ II. Gazdálkodás/Gyümölcskultúra [MAĐARSKA ETNOLOGIJA II. Poljoprivreda/Uzgoj voća], Akadémiai Kiadó, Budimpešta, 2001.

Novi tekst:

Géza Balázs: Pálinka, a hungarikum [Pálinka, Hungaricum], Állami Nyomda Részvénytársaság, Budimpešta, 2004. (ISBN 9789638567437)

Jenő Tamás: Pálinka. Pálinkák és más nemes párlatok [Pálinka. Pálinka i druga kvalitetna jaka alkoholna pića], Alexandra Kiadó, 2003. (ISBN 9633686105)

Géza Balázs: A magyar pálinka [Mađarska pálinka], Aula Kiadó, Budimpešta, 1998., str. 29.

Géza Balázs: Az égetett szeszesitalok megjelenése [Izgled jakih alkoholnih pića], Néprajzi látóhatár VI., 1997.

Endre Némethy: Adatok a népi pálinkafőző eljárás előfordulásához [Informacije o provođenju tradicionalnog postupka destilacije pálinke], Ethnographia, 1945.

Dr. Lajos Sólyom: Pálinkafőzés kézikönyv kisüzemek számára [Priručnik o destilaciji pálinke za male destilerije], Mezőgazdasági Kiadó, 1986.

MAGYAR NÉPRAJZ II. Gazdálkodás/Gyümölcskultúra [MAĐARSKA ETNOLOGIJA II. Poljoprivreda/Uzgoj voća], Akadémiai Kiadó, Budimpešta 2001.

Objašnjenje:

Dodatni referentni dokumenti koji su uvršteni u bibliografiju rezultat su istraživanja provedenog kako bi se dokazao dobar ugled rakije „Újfehértói meggypálinka”.

GLAVNE SPECIFIKACIJE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

„ÚJFEHÉRTÓI MEGGYPÁLINKA”

EU br.: PGI-HU-01829-AM01 – 18. travnja 2017..

1.   Naziv

„Újfehértói meggypálinka”

2.   Kategorija jakog alkoholnog pića

Rakija od voća (kategorija br. 9 Uredbe (EZ) br. 110/2008)

3.   Opis jakog alkoholnog pića

Organoleptička svojstva:

—	prozirna i bezbojna tekućina ugodna okusa i mirisa višnje s citrusnim voćnim notama i notama marcipana iz koštica višnje;

—	dozrela pálinka odlikuje se žućkastom, jantarnom bojom. Zrela je karaktera i zadržava ključan buke i okus višnje. Dozrijevanje u drvenim bačvama daje dozreloj pálinki karakterističnu boju i okus;

—	nakon dugog dozrijevanja u drvenim bačvama odležana pálinka bogatijeg je okusa i mirisa te tamnije boje starog zlata;

—	ako je dozrela na podlozi od voća, buke pálinke oplemenjen je dozrijevanjem voća, a boja odgovara boji trešnje. Dozrijevanje na podlozi od svježeg ili sušenog voća poboljšava kvalitetu pálinke te joj daje intenzivniju aromu i karakterističniji okus.

Kemijska i fizikalna svojstva:

—	alkoholna jakost: najmanje 40 % v/v; (+/– 0,3 % v/v, odnosno +/– 1,5 % v/v za rakiju „Újfehértói meggypálinka” dozrelu na podlozi od voća),

—	udio metanola: najviše 1 000 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola,

—	udio hlapljivih tvari: najmanje 200 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola,

—	udio cijanovodične kiseline: najviše 7 g/hl preračunano na 100 % vol. alkohola.

Posebna svojstva (u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iz iste kategorije):

Ugodan okus i miris višnje s citrusnim voćnim notama i notama marcipana iz koštica višnje.

Sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju rakije:

Za proizvodnju pálinke s oznakom zemljopisnog podrijetla „Újfehértói meggypálinka” mogu se upotrebljavati samo sorte „Újfehértói fürtös”, „Debreceni bőtermő”, „Kántorjánosi 3”, „Petri” i „Éva”.

4.   Predmetno zemljopisno područje

Rakija „Újfehértói meggypálinka” može potjecati samo iz sljedećih naselja okruga Szabolcs-Szatmár-Bereg: Bálintbokor, Butyka, Császárszállás, Érpatak, Geszteréd, Kálmánháza, Kismicske, Kisszegegyháza, Lászlótanya, Ludastó, Petőfitanya, Szirond, Újfehértó, Újsortanya, Táncsicstag, Vadastag, Zsindelyes.

Rakija „Újfehértói meggypálinka” može se proizvoditi u destilerijama koje se nalaze isključivo na području koje je ovdje definirano.

5.   Postupak dobivanja jakog alkoholnog pića

Prihvaćanje ploda višnje: potpuno zreo i zdrav plod osnova je kvalitetne pálinke. Tijekom faze prihvaćanja provjeravaju se kvantiteta i kvaliteta ploda.

Kontrolom kvalitete obuhvaćaju se sljedeći aspekti ploda:

—	sortna čistoća: prihvatljive sorte su Újfehértói fürtös, Debreceni bőtermő, Kántorjánosi 3, Petri i Éva,

—	zrelost: potpuno zreli (peteljka se odvaja od ploda bez ikakvih oštećenja),

—	zdravlje: bez plijesni, truleži, oštećenja ili nagnječenja,

—	čistoća: ne smiju sadržavati suhe peteljke, lišće ni bilo koje druge nečistoće,

—	udio suhe tvari u višnji: najmanje 14 ref. %,

—	pH-vrijednost višnje: 3,5–4,5.

Gnječenje

Oprano voće premješta se u stroj za otkoštavanje gdje se plodovi otkoštavaju. Pri podešavanju strojeva mora se uzeti u obzir prosječna veličina koštica i na taj se način smanjuje udio zdrobljenih koštica u komu na najmanju moguću mjeru. Zdrobljene koštice opasne su ako se nalaze u komu jer se gnječenjem i fermentacijom amigdalin razgrađuje u cijanovodičnu kiselinu i benzaldehid. Za plodove s košticama važno je zadržati njihov okus. Stoga se, ako je potrebno, u fermentirajući kom zajedno s dopuštenom količinom (najviše 3 %) zdrobljenih koštica dodaju suhe zdrobljene koštice. Slatki kom se u pripremljene spremnike za fermentaciju upumpava pumpom za kom. Kako bi se olakšala ekstrakcija soka, osigurala ujednačena fermentacija i olakšalo ispuštanje okusa i mirisa, tijekom gnječenja se u kom s otkoštenim plodovima višnje dodaje odgovarajuća količina pektinolitičkog enzima (1–3 g/100 kg, ovisno o godini i seriji).

Nakon što se utvrdi pH-vrijednost serije, pH-vrijednost od 3,0 određuje se pomoću fosforne kiseline, koja pruža odgovarajuću pH-zaštitu tijekom fermentacije i skladištenja koma te pomaže u očuvanju aroma voća. Važno je u kom dodati kiselinu u razrijeđenom obliku. Fermentacija se kontrolira: kom se – s razgrađenim pektinom i zaštićen kiselinom – čuva na 18–20 °C pomoću rashladne opreme, zatim se cijepi odgovarajuće pripremljenim rehidriranim sojem kvasca; to omogućava skraćivanje prve faze fermentacije.

Fermentacija

Kako bi se razlomio gornji sloj pulpe (šešir ili kaput) koji nastaje na vrhu koma, kom se miješa nekoliko puta dnevno, a rezultat je natapanje pulpe u tekućini i rastvaranje rasutog poroznog materijala na površini koma, što pomaže u sprečavanju gubitka arome ili prinosa. Fermentacija obično traje od 7 do 10 dana, a parametri potrebni za kontrolu postupka fermentacije neprekidno se mjere (ref. %, udio šećera i alkohola, pH itd.). Fermentirani kom destilira se što prije. Udio reducirajućeg šećera u fermentiranom komu ne smije biti veći od 4 g/l.

Destilacija, rafinacija

Kom od višanja može se destilirati dvjema vrstama opreme (uređajima za frakcijsku destilaciju ili opremom za kontinuiranu destilaciju). U oba slučaja cilj je proizvesti najkvalitetniji destilat ili pálinku. Stoga se trend odvajanja, koji se prirodnim putem može promijeniti tijekom destilacije (vremenski faktor), uspostavlja za svaku seriju (količina „glave”, „srca” i „repa” u destilatu). Odvajanje „glave” i „repa” obično se obavlja organoleptičkom procjenom. Nakon svake destilacije destilator se oko pet minuta čisti sustavom čišćenja na mjestu (CIP).

Odležavanje, dozrijevanje

Rakija „Újfehértói meggypálinka” mora odležati dok se ne postigne uravnotežen okus. Posuda koja se koristi za odležavanje mora biti izrađena od materijala s kojima sastojci pálinke neće reagirati i koji ne mogu otpustiti nikakvu tvar koja je štetna za zdravlje.

Rakija „Újfehértói meggypálinka” može dozrijevati i primjenom jednog od sljedećih postupaka:

—	dozrela rakija „Újfehértói meggypálinka”: dozrijevanje najmanje tri mjeseca u drvenim bačvama zapremine do 1 000 litara i najmanje šest mjeseci u bačvama veće zapremnine kako bi pálinka poprimila nove elemente okusa, djelomično oksidacijom, a djelomično otapanjem,

—	odležana rakija „Újfehértói meggypálinka”: dozrijevanje najmanje godinu dana u drvenim bačvama zapremnine manje od 1 000 litara ili najmanje dvije godine u drvenim bačvama zapremnine od 1 000 ili više litara,

—	rakija „Újfehértói meggypálinka” dozrela na podlozi od voća: dozrijevanje najmanje tri mjeseca s najmanje 10 kg zrelih ili najmanje 5 kg sušenih višanja na svakih 100 l pálinke, upotrebom sorti višanja koje su navedene u odjeljku D, a potječu iz područja navedenog u odjeljku C.

Smanjenje udjela alkohola

Udio alkohola u destilatima razrjeđuje se omekšanom pitkom vodom (najviše 1 dH) kontrolirane kvalitete do razine pogodne za konzumaciju. Nakon razrjeđivanja i prije punjenja u boce slijedi još jedno razdoblje odležavanja i dozrijevanja.

6.   Povezanost sa zemljopisnim okruženjem ili podrijetlom

Osnova je dobre pálinke visokokvalitetno voće izvanrednih svojstava. To se može postići samo ako se za proizvodnju voća odabere najbolje moguće mjesto uzimajući u obzir klimatske i pedološke čimbenike te položaj mjesta.

Prethodno navedeno zemljopisno područje nalazi se u središtu regije Nyírség, u okrugu Szabolcs-Szatmár-Bereg. Godišnja količina padalina iznosi od 570 do 590 mm, ali u određenim područjima može biti i od 550 do 600 mm. Količina padalina tijekom sezone rasta iznosi oko 420 mm, od čega 65–78 mm padne u lipnju, što pogoduje uzgoju voća. Prosječna godišnja temperatura iznosi od 9,3 do 9,9 °C. Mraz se posljednji put pojavljuje sredinom travnja, a prvi jesenski mraz dolazi sredinom listopada. Najtopliji je mjesec srpanj s temperaturama od 20,2 do 20,7 °C, što je za 1–2 °C niža temperatura nego u drugim područjima Alfölda [Velike mađarske nizine]. U tom zemljopisnom području ljeto je umjerenije nego u ostalim predjelima Alfölda jer su noći čak i ljeti značajno hladnije. Proljeća počinju kasnije nego u okolnim regijama, pa cvjetovi višnje obično nisu izloženi proljetnom mrazu. Iznimno toplo vrijeme na tom području započinje nakon prve polovine srpnja, ali do tada su višnje već obrane. Godišnje ima od 1950 do 2030 sunčanih sati, od čega 760–800 sati pripada ljetnom razdoblju.

Na definiranom zemljopisnom području prevladava pjeskovito tlo s humusom na pjeskovitim stijenama. Toj vrsti tla svojstven je udio humusa veći od 1 % i površinski sloj tla debljine od oko 40 cm. Ima dobar kapacitet zadržavanja vode, propusno je, prozračno i ne suši se lako, a nutritivni kapacitet dovoljan je za postizanje dobrog prinosa. Povećanjem rezervi dušika prinos se može znatno povećati. Uz prethodno navedenu vrstu tla prisutni su i veći ili manji komadi crvenosmeđeg šumskog tla, s udjelom humusa od 1 do 1,5 %. I svojstva tla povezana s upravljanjem vodom povoljna su jer uz relativnu propusnost vode tlo ima i dobru sposobnost zadržavanja vode. Daljnji su pozitivni čimbenici prozračnost i svojstva upravljanja hranjivim tvarima.

Zahtjevi za proizvodnju sorti višanja „Újfehértói fürtös”, „Debreceni bőtermő”, „Kántorjánosi 3”, „Petri” i „Éva” koje predstavljaju sirovinu za rakiju „Újfehértói meggypálinka” savršeno odgovaraju svojstvima definiranog zemljopisnog područja i nije slučajnost da je ondje započela proizvodnja višanja ni da su odande potekle sorte višanja Újfehértói, kao ni da većina usjeva višanja u okrugu Szabolcs-Szatmár-Bereg potječe odande.

Vrste višanja s visokim prinosom, lokalno poznate kao „Fehértói csüngős Pándy” ili „Fehértói fürtös Pándy”, u Újfehértóu i okolici proširile su se do prve polovine 20. stoljeća. Lokalni selektivni uzgoj unutar i oko regije Újfehértó započeo je šezdesetih godina 20. stoljeća u istraživačkoj stanici Újfehértó pod vodstvom dr. Ferenca Pethőa i uključivao je prikupljanje klonova samoplodnih višanja visoke kvalitete i visokog prinosa koji se lako odvajaju od peteljke. Klon višnje s najpogodnijim svojstvima izdvojen je i klasificiran kao sorta kojoj je 1970. dodijeljeno privremeno državno priznanje pod nazivom „Újfehértói fürtös”. Lokalni selektivni uzgoj proširio se na okolne općine te regije. I sorte koje su ondje prikupljene ispitane su u Újfehértóu, a najboljim sortama, kao što su „Debreceni bőtermő”, „Kántorjánosi 3”, „Petri” i „Éva” isto je dodijeljeno državno priznanje; te sorte predstavljaju sirovinu za rakiju „Újfehértói meggypálinka”.

Između velikih razlika u dnevnim i noćnim temperaturama te udjela šećera vlada odnos linearne regresije. Sorte višanja koje predstavljaju sirovinu za rakiju „Újfehértói meggypálinka” imaju visok udio šećera (najmanje 14 brixa) zbog znatne razlike u dnevnim i noćnim temperaturama na zemljopisnom području tijekom razdoblja vegetacije. Za sorte je karakterističan i nedostatak gorkih okusa. Zbog toga višnja ima ugodno sladak i kiseo ili blago kiseo okus.

Zbog kombiniranog učinka velike količine padalina na zemljopisnom području tijekom razdoblja vegetacije i dobrog kapaciteta zadržavanja vode pjeskovitog tla srednje gustoće s humusom, višnja ima nizak udio kiselosti (ukupna kiselost od 0,6 do 1,5 %), što sortama višanja koje predstavljaju sirovinu za rakiju „Újfehértói meggypálinka” daje prepoznatljiv, ugodno sladak i kiseo ili blago kiseo okus.

Pri pripremi koma dopuštena mala količina zdrobljenih koštica (najviše 3 %) dodaje se fermentirajućem komu. Ako je potrebno, dodaju se i suhe zdrobljene koštice kako bi se osigurao okus marcipana u rakiji „Újfehértói meggypálinka”.

Posebna svojstva sorti višanja koje se uzgajaju na zemljopisnom području proizlaze iz klimatskih i pedoloških uvjeta zemljopisnog područja i ljudskog znanja povezanog s Újfehértóom.

Proizvodnja i potrošnja pálinke u Karpatskoj kotlini potječe od naroda koji su se ondje nastanili u davnoj prošlosti. Stanovnici Árpáda već su znali kako proizvoditi jaka alkoholna pića jer su taj zanat donijeli sa sobom iz svoje domovine koja se nalazila nešto istočnije. Trebalo je proći nekoliko tisuća godina da se od primitivnih alata i jednostavnih destilatora izrađenih od gline i breze dođe do današnjeg destilatora pálinke i usavršenih uređaja za destilaciju. Upotreba jakih alkoholnih pića i funkcija koja im se pripisuje mijenjale su se u skladu s okolnostima pojedinog vremena. Opojni nektar u prošlosti se upotrebljavao samo kao lijek, tj. za pripravu biljnih esencija. (To je sjećanje živjelo u kolektivnoj svijesti stanovnika Újfehértóua sve donedavno jer su do sredine 20. stoljeća stariji ljudi razno prikupljeno bilje namakali u pálinki kako bi poprimilo ljekoviti učinak). Opojni napitak postao je popularan u srednjem vijeku. Unatoč tome, pálinka čak ni tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća nije postala svakodnevno piće kakvo danas poznajemo jer se, prema starijim stanovnicima Újfehértóa, i dalje pila samo tijekom posebnih svečanosti kao što je žetva.

U vrijeme početka proizvodnje pálinke uređaji za destilaciju nisu bili odvojeni te su se upotrebljavali za destilaciju voća, vina, žitarica, krumpira itd. U 18. stoljeću kapacitet uređaja za destilaciju još je bio vrlo nizak. Prvi podaci o prodaji jakih alkoholnih pića u Újfehértóu datiraju iz tog doba, a potječu iz svratišta u naselju koja su se iznajmljivala i stanovnicima donosila odlične prihode. Iznajmljivači tih svratišta, koji su uz vino prodavali i pálinku, u to su vrijeme sve češće bili pripadnici židovske zajednice koja se naseljavala u tom području. Međutim, količina pálinke bila je vrlo mala, što isto dokazuje da se za njezinu proizvodnju morao upotrebljavati uređaj kućne izrade i niskog kapaciteta koji je služio kao destilator. Kasnije je ipak postala sve popularnija u regiji, što se vidi i iz izjave umirovljenog poručnika za trošarine Sándora Bakóa.

U Újfehértóu, kao i općenito u Alföldu, voće je igralo važnu ulogu u prehrani. Jedna od tih voćki bila je višnja, čije su se divlje sorte već početkom 17. stoljeća mogle pronaći u okolnim područjima.

Mali posjednici s većim gospodarstvima i voćnjacima proizvodili su ljetnu pálinku u isto vrijeme kada su stanovnici naselja proizvodili „žetvenu pálinku”.

Od početka 19. stoljeća u Újfehértóu je bilo mnogo prostranih vinograda. Osim vinove loze bilo je i raznih voćaka, kao što su poludivlje voćke višnje sorte Cigančica i, u sve većem broju, sorte Szilágyi i Pándy. Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća uzgoj stabala višanja razvija se na manjim poljoprivrednim gospodarstvima, uglavnom sorte Pándy i sorti Újfehértói razvijenih 1965. u istraživačkoj stanici Újfehértó.

Nekad su u Újfehértóu djelovale dvije veće industrijske destilerije pálinke, od kojih je jednu financiralo naselje, a drugu lokalni zemljoposjednici. Prva se nalazila u sjevernom dijelu naselja, a druga – koju je osnovao prvi poručnik tijekom revolucije 1848.–1849. Lőrinc Csernyus – još djeluje u ulici Rákóczi út u južnom dijelu naselja.

Sve u svemu, može se reći da, s obzirom na pogodne klimatske uvjete, na definiranom području postoji dugogodišnja tradicija proizvodnje i konzumacije pálinke od višanja.

7.   Odredbe Europske unije ili nacionalne/regionalne odredbe

—	Zakon XI. iz 1997. o zaštiti žigova i zemljopisnih oznaka

—	Zakon LXXIII. iz 2008. o pálinki, rakiji od grožđane komine i Nacionalnom vijeću za pálinku

—	Uredba Vlade br. 158/2009 od 30. srpnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te za kontrolu proizvoda

—	Uredba Vlade br. 22/2012 od 29. veljače 2012. o Nacionalnom uredu za sigurnost prehrambenog lanca

—	Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

—	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 716/2013 od 25. srpnja 2013. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića

8.   Podnositelj zahtjeva

Ime: Zsindelyes Pálinka Zrt.

Poštanska adresa: Zsindelyes tanya 1. sz, H-4245 Érpatak

9.   Dopune oznake zemljopisnog podrijetla

Naziv „Újfehértói meggypálinka” može biti dopunjen sljedećim:

Dopuna: „érlelt” [dozrela]

Posebni uvjeti upotrebe: proizvod može imati tu dopunu ako je dozrijevao najmanje tri mjeseca u drvenim bačvama zapremnine do 1 000 litara i najmanje šest mjeseci u bačvama veće zapremnine.

Dopuna: „ópálinka” [odležana pálinka]

Posebni uvjeti upotrebe: proizvod može imati tu dopunu ako je dozrijevao najmanje godinu dana u drvenim bačvama zapremnine manje od 1 000 litara ili najmanje dvije godine u drvenim bačvama zapremnine od 1 000 ili više litara.

Dopuna: „gyümölcságyon érlelt” ili „ágyas” [dozrela na podlozi od voća]

Posebni uvjeti upotrebe: proizvod može imati tu dopunu ako dozrijeva na podlozi od voća najmanje tri mjeseca i ako se tijekom dozrijevanja upotrebljava najmanje 10 kg zrelih ili najmanje 5 kg sušenih višanja, sorti navedenih u odjeljku D iz područja navedenog u odjeljku C, na svakih 100 l pálinke. Neto količina pálinke mora biti navedena na etiketi boce.

10.   Posebna pravila za označivanje

Uz zahtjeve navedene u relevantnom zakonodavstvu na oznaci se nalazi i sljedeće:

„oznaka zemljopisnog podrijetla”

---

(1)  SL L 39, 13.2.2008., str. 16.

(2)  SL L 130, 17.5.2019., str. 1.