Sažetak

Procjena učinka potencijalnog institucionaliziranog europskog partnerstva za ključne digitalne tehnologije

A. Potreba za djelovanjem

O čemu je riječ? Zašto je to problem na razini EU-a?

Ključne digitalne tehnologije elektroničke su komponente i sustavi na kojima se temelje svi digitalni proizvodi i usluge. Smatraju se ključnima jer su osnovne sastavnice digitalnih sustava.

Ako EU ne zadrži vodeći položaj u području elektroničkih komponenti i sustava, mogao bi izgubiti svoj snažan položaj na tržištu u sektorima kao što su automobilska industrija, zdravstvo, industrijska proizvodnja, zrakoplovna i svemirska industrija i sigurnost.

Osim toga, postoji rizik da će biti tek sljedbenik kad je riječ o novim paradigmama i tehnologijama, kao što su umjetna inteligencija i računalstvo na rubu mreže, te povezanim tržištima koja stvaraju potražnju za elektroničkim komponentama i sustavima čije će se performanse morati razlikovati od onih danas dostupnih.

Jedan od glavnih problema s kojim bi se EU suočio jest sigurnost opskrbe pouzdanim, sigurnim i zaštićenim tehnologijama komponenti za kritične infrastrukture i industrijske sektore koji su važni za gospodarstvo.

Neusklađenost tih ključnih digitalnih tehnologija s političkim prioritetima EU-a lišila bi ga glavnog instrumenta s pomoću kojega bi digitalnu preobrazbu iskoristio za ostvarivanje svojih društvenih i okolišnih ciljeva.

Što bi se trebalo postići?

Istraživanja i inovacije dovoljnih razmjera i uz dovoljan stupanj koordinacije za ostvarivanje kritične mase resursa, organizacija raznovrsnog stručnog znanja i interesa te njihovo usmjeravanje prema zajedničkoj agendi sa sljedećim ciljevima koje treba ostvariti do 2030.:

1.Jačanje tehnološke suverenosti EU-a u području elektroničkih komponenti i sustava kako bi se poduprle buduće potrebe „vertikalnih” sektora i gospodarstva u cjelini.

Osigurati da EU ostane tehnološki predvodnik u području naprednih elektroničkih komponenti i sustava koji doprinose otpornim strateškim lancima vrijednosti. To će biti sve važnije s obzirom na napredak digitalne preobrazbe i sve veću raširenost digitalnih tehnologija u svim sektorima.

Veća suverenost trebala bi dovesti do udvostručenja vrijednosti projektiranja i proizvodnje elektroničkih komponenti i sustava u EU-u do 2030., u skladu s njihovim udjelom u proizvodima i uslugama općenito.

2.Uspostava vodeće uloge EU-a u znanstvenoj izvrsnosti i inovacijama povezanima s novim tehnologijama u području komponenti i sustava

Daljnjom minijaturizacijom do fizičkih ograničenja, brzim prodorom umjetne inteligencije i pojavom računalstva na rubu mreže i alternativnih računalnih paradigmi otvaraju se nove mogućnosti za elektroničke komponente i sustave te njihovu primjenu. Čvrsta znanstvena osnova u novim područjima može omogućiti EU-u da iskoristi takve mogućnosti. MSP-ovi i novoosnovana poduzeća koja se bave tehnologijama u nastajanju mogu imati koristi od novih ekosustava i pomoći u njihovu oblikovanju.

MSP-ovi bi trebali predstavljati najmanje trećinu ukupnog broja sudionika u inicijativi ključnih digitalnih tehnologija i primiti najmanje 20 % javnih sredstava.

3.Osiguravanje da se tehnologijama u području komponenti i sustava rješavaju društvena i ekološka pitanja u EU-u

Javna tijela EU-a i nacionalna javna tijela imala bi ključnu ulogu u koordiniranoj inicijativi kojom bi se osigurala usklađenost s političkim prioritetima. Tehnologije u području elektroničkih komponenti i sustava trebale bi pružati odgovarajuću razinu povjerenja i privatnosti te doprinijeti ciljevima EU-a u području okoliša.

Cilj inicijative bio bi smanjenje potrošnje energije za 32,5 % do 2030. 1

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a (supsidijarnost)? 

Elektroničke komponente i sustavi temelj su industrijskih vrijednosnih lanaca koji imaju važan društveni i gospodarski učinak u cijeloj Europi.

Zbog brzog tehnološkog napretka u industriji, kao i činjenice da Sjedinjene Američke Države i azijske zemlje ulažu goleme napore kako bi bile predvodnice i na najmanju moguću mjeru svele svoju ovisnost o drugim regijama, potreban je koordiniran odgovor na razini EU-a.

Nijedna zemlja ni organizacija ne bi mogla samostalno ostvariti navedene ciljeve. Samo će se mobilizacijom država članica i industrije na razini EU-a osigurati potreban strateški pristup i kritična masa resursa, stručnosti i interesa.

B. Rješenja

Koje su opcije za postizanje ciljeva? Postoji li najpoželjnija opcija? Ako ne, zašto?

Sljedeće opcije razmatrane su kao način potpore istraživanju i inovacijama:

·tradicionalni pozivi u sklopu okvirnog programa (osnovni scenarij),

·europsko partnerstvo za zajedničke programe (opcija 1), i

·institucionalizirano europsko partnerstvo na temelju članka 187. UFEU-a (opcija 3).

Najpoželjnija je opcija institucionalizirano europsko partnerstvo jer bi u okviru te opcije šira industrija elektroničkih komponenti i sustava preuzela aktivnu ulogu u izradi agende za istraživanja i inovacije, zajedno s javnim tijelima (na razini EU-a i na nacionalnoj razini), kako bi se postigli prethodno navedeni ciljevi. Omogućila bi se održiva predanost članova partnerstva u odnosu na dogovoreni sedmogodišnji program i osigurala stabilna struktura za učinkovitu provedbu i koordinaciju s povezanim inicijativama. Radilo bi se na uspostavi veza ponajprije s digitalno usmjerenim partnerstvima (npr. fotonika, EuroHPC, pametne mreže i usluge, umjetna inteligencija, podaci i robotika) i područjima primjene (zdravlje, automobilska industrija, proizvodnja, svemir).

Procjenom je utvrđeno da ta opcija pruža najveću „usmjerenost” (osiguravanje usklađenosti s agendom za istraživanja i inovacije) i „dodatnost” (osiguravanje učinaka poluge).

Koja su stajališta različitih dionika? Tko podržava koju opciju?

U okviru savjetovanja s državama članicama o partnerstvima u okviru Obzora Europa, njih 96 % izjavilo je da partnerstvo za ključne digitalne tehnologije smatra relevantnim za svoje nacionalne politike i prioritete kao i za svoju industriju, istraživačke organizacije i sveučilišta.

U otvorenom javnom savjetovanju 82 % ispitanika navelo je da bi inicijativa za ključne digitalne tehnologije bila važna ili vrlo važna za osiguravanje pristupa pouzdanim komponentama i sustavima. To su stajalište ponajprije izrazili industrijska udruženja, sveučilišta, organizacije za istraživanja i tehnologiju, države članice i velika poduzeća.

Mnogi ispitanici (više od 40 %) smatrali su da je institucionalizirano partnerstvo najprikladnija opcija. Oni predstavljaju uravnoteženi presjek industrije (velika poduzeća te mala i srednja poduzeća), istraživačkih organizacija i država članica. Dionici s kojima se razgovaralo u okviru studije uz procjenu učinka također su snažno podržali tu opciju.

Manjina (npr. iz istraživačkih organizacija) smatra da postoji rizik da ta opcija bude složenija. Međutim, predloženom inicijativom obuhvaćeno je usklađivanje i pojednostavnjenje postupaka i praksi.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? 

Partnerstvo na temelju članka 187. UFEU-a moglo bi:

·podupirati stratešku agendu EU-a za istraživanja i inovacije povezane s tehnologijama u području elektroničkih komponenti i sustava te uskladiti prioritete EU-a, država sudionica i industrije radi postizanja kritične mase,

·računati na unaprijed preuzete obveze u pogledu doprinosa javnih (EU-ovih i nacionalnih) i privatnih članova partnerstva,

·osigurati strukturu pod središnjim upravljanjem za potporu dugoročnom sudjelovanju privatnih članova u provedbi ambicioznog programa, i

·osigurati snažan učinak poluge u omjeru 1:3 kombiniranjem sredstava EU-a s doprinosima država članica i industrije (1 EUR od EU-a, 1 EUR od država sudionica, 2 EUR od privatnih članova) za mobilizaciju kritične mase resursa za istraživanja i inovacija.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? 

S obzirom na to da bi buduća inicijativa za ključne digitalne tehnologije imala strukturu postojećeg Zajedničkog poduzeća ECSEL, trošak provedbe najpoželjnije opcije odgovara tekućim troškovima ureda za zajedničko poduzeće tijekom trajanja inicijative. Taj trošak u velikoj mjeri nadoknađuju prethodno navedene koristi, posebno učinak poluge koji se stvara sufinanciranjem i kojim se osiguravaju odgovarajuća sredstva potrebna za ostvarivanje ambicioznih ciljeva. Zajedničko poduzeće ECSEL prilagodilo bi se partnerstvu za ključne digitalne tehnologije, a ukupni troškovi provedbe ostali bi isti.

Koji su učinci na MSP-ove i konkurentnost?

Jedna od preporuka iz međuevaluacije Zajedničkog poduzeća ECSEL jest poticanje aktivnijeg sudjelovanja MSP-ova. Usmjerenost na nove tehnologije i cilj izgradnje kapaciteta za projektiranje (područja u kojima su MSP-ovi posebno aktivni) vjerojatno će za inicijativu zainteresirati veći broj malih poduzeća, koja će imati važniju ulogu. Predviđene su posebne aktivnosti (npr. pristup tehnologiji i eksperimentiranje) za uključivanje malih dobavljača i korisnika u ekosustav.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? 

Partnerstvo za ključne digitalne tehnologije temelji se na trostranom modelu (Komisija, države članice i industrija) uz financijske doprinose i administrativno sudjelovanje država sudionica (države članice i pridružene zemlje). Taj se model trenutačno uspješno primjenjuje u Zajedničkom poduzeću ECSEL.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Pri razvoju i uvođenju tehnologija u području elektroničkih komponenti i sustava uzet će se u obzir temeljna prava, posebno sigurnost, zaštita i privatnost građana.

Proporcionalnost? 

Najpoželjnijom opcijom predviđeni su svi elementi za postizanje ciljeva i ona ne prelazi ono što je potrebno.

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Partnerstvo će se redovito preispitivati na razini projekta, tehnologije/sektora i programa. Nakon tri godine rada planira se međuevaluacija koju će provesti neovisna stručna skupina. Redovitim evaluacijama ocijenit će se napredak u odnosu na ciljeve inicijative, očekivane učinke i doprinos prioritetima politika EU-a.

Sažetak (najviše dvije stranice)

Procjena učinka potencijalnog institucionaliziranog europskog partnerstva za pametne mreže i usluge 1

A. Potreba za djelovanjem

O čemu je riječ? Zašto je to problem na razini EU-a?

Europski mrežni i uslužni sektor suočava se s problemom industrijske konkurentnosti i tehnološke suverenosti kad je riječ o uvođenju 5G infrastrukture kao temelja za vodeća digitalna tržišta te o istraživanju i inovacijama u području 6G sustava. Problemi uključuju:

·nemogućnost Europe da iskoristi puni potencijal digitalizacije gospodarstva,

·ograničenu tehnološku suverenost u pogledu ključnih tehnologija u vrijednosnim lancima pametnih mreža i usluga, posebno zbog sve veće globalne konkurencije koja prijeti europskim dobavljačima,

·sporo uvođenje infrastrukturnih platformi za vodeća digitalna tržišta, i

·ograničen interes za rješavanje društvenih pitanja, primjerice klimatskih promjena, primjenom digitalnih rješenja.

Glavni uzroci problema su sljedeći:

ûnedostatni kapaciteti 5G tehnologije da odgovori na napredne komunikacijske i računalne zahtjeve,

ûnedovoljna prisutnost subjekata iz EU-a u globalnim digitalnim vrijednosnim lancima,

ûneintegrirani vrijednosni lanci u EU-u,

ûspor razvoj 5G tehnologije,

ûpotreba za kibersigurnošću, etikom i privatnošću, i

ûmanjak energetske učinkovitosti.

Očekuje se da će navedeni problemi dovesti do ograničene tehnološke suverenosti u pogledu ključnih tehnologija u vrijednosnim lancima pametnih mreža i usluga, nedostatka infrastrukturnih platformi za inovacije i rizika od zaostajanja u istraživanju u području mreža i usluga utemeljenih na 6G tehnologiji.

Što bi se trebalo postići?

Cilj je osigurati tehnološku suverenost u pogledu vrijednosnih lanaca pametnih mreža i usluga. U tom kontekstu želi se omogućiti da europski akteri razvijaju istraživačke i inovacijske kapacitete za 6G tehnologije kao temelj za buduće digitalne usluge u razdoblju do 2030. Usto se želi potaknuti razvoj vodećih tržišta za 5G infrastrukturu i usluge u Europi. Oba skupa aktivnosti (za uvođenje 5G infrastrukture te istraživanja i inovacije za 6G) poticat će usklađivanje budućih pametnih mreža i usluga s politikama i društvenim potrebama EU-a, što uključuje energetsku učinkovitost, privatnost, etiku i kibersigurnost.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a (supsidijarnost)? 

Partnerstvo će raditi na rješavanju prekograničnih/transnacionalnih pitanja, kao što su objedinjavanje resursa, strateški planovi i potreba za kritičnom masom kako bi se ispunili ciljevi politike i potreba za koordinacijom različitih aktera u različitim sektorima digitalnoga gospodarstva, koja države članice ne mogu jednako učinkovito riješiti samostalno, posebno kad je riječ o istraživanju i inovacijama u području 6G sustava.

B. Rješenja

Koje su opcije za postizanje ciljeva? Postoji li najpoželjnija opcija? Ako ne, zašto?

Opcije su sljedeće:

·osnovni scenarij – tradicionalni pozivi u sklopu okvirnog programa,

·opcija 1 – europsko partnerstvo za zajedničke programe,

·opcija 2 – institucionalizirano europsko partnerstvo.

Najpoželjnija je opcija 2, koja će vjerojatno imati najveći znanstveni, gospodarski i društveni učinak i kojom će se postići veća usklađenost, iako je najskuplja i najsloženija.

Koja su stajališta različitih dionika? Tko podržava koju opciju?

Dionici su prepoznali važnost partnerstva za budući europski ekosustav mreža i usluga u digitalnim vrijednosnim lancima. Tijekom savjetovanja utvrđeno je da se prednost daje partnerstvu za zajedničke programe ili institucionaliziranom partnerstvu, no mnogi ispitanici, uključujući ključne aktere, istaknuli su da su otvoreni za oba modela, ovisno o nizu administrativnih i pravnih čimbenika.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? 

Neupitno je da bi se najveće prednosti ostvarile odabirom opcije institucionaliziranog partnerstva (opcija 2):

1.    postigla bi se veća djelotvornost, posebno u smislu gospodarskih, tehnoloških i društvenih učinaka, zahvaljujući većoj predanosti dionika i doprinosu regulatornim i normizacijskim aktivnostima te javnim politikama, koje među ostalim obuhvaćaju tehnološku suverenost i ciljeve zelenog plana,

2.    poboljšala bi se vanjska usklađenost djelotvornim povezivanjem s drugim inicijativama i jasnim mandatom za uspostavu sinergija s programima EU-a te nacionalnim i regionalnim programima, posebno za potrebe uvođenja, i

3.    postigla bi se vrlo dobra cjelokupna učinkovitost unatoč dodatnim troškovima.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? 

Troškovi se odnose na osnivanje zajedničkog poduzeća i njegovo poslovanje.

Koji su učinci na MSP-ove i konkurentnost?

Najveće koristi ostvarit će poduzeća iz EU-a u području umrežavanja, računalstva u oblaku i interneta stvari, kao i poduzeća u „vertikalnim” sektorima. Inicijativa bi im trebala pomoći i da maksimalno povećaju učinkovitost ulaganja u istraživanja i inovacije te ubrzaju razvojni proces, što bi dovelo do povećanja njihove konkurentnosti. MSP-ovi i mikropoduzeća u EU-u koja posluju u tom sektoru imat će izravne i neizravne gospodarske koristi. Partnerstvo im neće nametnuti regulatorne obveze; umjesto toga, otvorit će im se mogućnosti za smanjenje troškova dizajna novih proizvoda i za lakši pristup ulaganjima u cilju uvođenja rješenja koja se mogu uvesti na tržište na razini EU-a.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? 

Učinak na državne proračune i upravu bit će ograničen na sudjelovanje u upravljanju.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Bit će pozitivnih učinaka na konkurentnost, globalnu normizaciju i povezanu trgovinu i ulaganja.

Proporcionalnost? 

Najpoželjnija opcija ne premašuje ono što je potrebno za rješavanje izvornog problema.

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Partnerstvo će se preispitati u skladu sa standardnom politikom programa Obzor Europa o preispitivanju partnerstava, što će vjerojatno uključivati godišnja preispitivanja ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) i detaljno preispitivanje u sredini razdoblja i pred kraj provedbe programa Obzor Europa.

Sažetak (najviše dvije stranice)

Procjena učinka europskog partnerstva za preobrazbu željezničkog sustava Europe

A. Potreba za djelovanjem

O čemu je riječ? Zašto je to problem na razini EU-a?

Problem koji treba riješiti jest to da željeznički sektor ne uspijeva razviti zajedničku viziju promjena omogućivanjem brze primjene modernih tehnologija (posebno digitalizacije i automatizacije) radi uspostave potpuno interoperabilnog, fleksibilnog i troškovno učinkovitog željezničkog sustava.

Djelovanje su potakli sljedeći čimbenici:

·fragmentacija željezničkog sektora – djelotvorna primjena većine inovacija u vrlo složenom sustavu zahtijeva koordinaciju između država članica, između infrastrukture i željezničkih vozila te između subjekata koji razvijaju različite podsustave,

·potreba za usklađenošću istraživanja i inovacija s normizacijom i regulativom,

·ograničeno i nekoordinirano sudjelovanje u istraživanjima i inovacijama,

·visoki troškovi istraživanja i inovacija, veliki rizici i dugotrajan postupak i

·nedovoljna usklađenost.

Posljedice utječu na sve dionike u vrijednosnom lancu i zbog njih željeznički sektor:

ûsamo u manjoj mjeri doprinosi održivijem prometnom sustavu,

ûovisi o individualno prilagođenim proizvodima, koji su skupi i nedovoljno fleksibilni i

ûpostiže manju konkurentnost u odnosu na druge vrste prijevoza.

Što bi se trebalo postići?

Glavni su ciljevi sljedeći: 

Ømodernizacija željeznice u Europi kako bi se povećao njezin tržišni udio,

Øjačanje željezničkog teretnog prometa kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova iz prometa i

Øpoticanje dovršetka jedinstvenog europskog željezničkog prostora ostvarivanjem integriranog i održivog željezničkog sustava uz maksimalno iskorištavanje digitalizacije i automatizacije.

Time bi se povećao doprinos željezničkog sektora društvenom razvoju u EU-u jer bi se povećali kapaciteti i mogućnosti za prijevoz tereta i osiguralo da se istraživanja i inovacije u tom sektoru usmjere na korisnike i bolje prilagode potrebama tržišta.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a (supsidijarnost)? 

Zajednička europska strategija za istraživanja i inovacije u željezničkom sektoru pridonijela bi usklađenijem tržišno usmjerenom pristupu koji bi omogućio okupljanje dionika kako bi se ostvarila zajednička vizija. Tako bi željeznički sektor mogao doprinijeti postizanju europskih ciljeva u području prometa i širih političkih ciljeva jer bi željeznički promet postao privlačniji u usporedbi s drugim načinima prijevoza.

B. Rješenja

Koje su opcije za postizanje ciljeva? Postoji li najpoželjnija opcija? Ako ne, zašto?

Opcije su podupiranje istraživanja i inovacija u željezničkom sektoru putem:

·tradicionalnih poziva u okviru Obzora Europa,

·partnerstva za zajedničke programe ili

·institucionaliziranog partnerstva na temelju članka 187. UFEU-a.

Najpoželjnija opcija je institucionalizirano partnerstvo jer samo ta opcija pruža platformu za zajednički razvoj istraživanja i inovacija koji bi služio usklađenoj cjelokupnoj viziji. Njome bi se najbolje osigurala dugoročna strategija i angažman industrije i EU-a. Ta je opcija dokazala svoju vrijednost u postojećem zajedničkom poduzeću Shift2Rail (S2R). Stabilnost te opcije i pravno obvezujući angažman EU-a i partnera iz industrije bili bi ključni za uključivanje dionika u razdoblju nakon pandemije COVID-a 19 i njezinih očekivanih gospodarskih učinaka, koji bi mogli uključivati smanjenje ulaganja u istraživanje i inovacije u tom sektoru.

Koja su stajališta različitih dionika? Tko podržava koju opciju?

Više od 65 % ispitanika navelo je da su institucionalizirana partnerstva najprimjereniji način za rješavanje problema u željezničkom sektoru i preobrazbu europskog željezničkog sustava. Kao razlog tome naveli su cjelokupan ciklus razvoja proizvoda, dugoročan angažman i prihvaćanje na tržištu.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? 

Institucionalizirano partnerstvo najbolji je način da se osigura da privatni i javni sektor i dalje aktivno sudjeluju u razvoju i provedbi dugoročne strategije za istraživanje i inovacije u željezničkom sektoru, a njime se potiče i široko sudjelovanje ključnih dionika. Ta opcija osigurava znatne znanstvene, gospodarske, tehnološke i društvene učinke, npr. prihvaćanje inovativnih rješenja na tržištu i smanjenje emisija. Ona će isto tako omogućiti iskorištavanje financijskih sredstava i sredstava u naravi predmetnog sektora kako bi se maksimalno povećao učinak financiranja sredstvima Komisije.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)?

Troškovi zajedničkog poduzeća S2R po godini rada iznose 3,5 milijuna EUR (od toga administrativni troškovi iznose 1,6 milijuna EUR, a troškovi osoblja 1,9 milijuna EUR). Njegovi ukupni tekući troškovi ne smiju premašiti 27 milijuna EUR (50 % od EU-a, a 50 % od drugih članova). Ti bi se osnovni troškovi trebali prilagoditi na temelju ambicije, programa i proračuna kandidata za partnerstvo za preobrazbu željezničkog sustava Europe.

Koji su učinci na MSP-ove i konkurentnost?

Široko sudjelovanje dionika i stvaranje mreža za povezivanje sveučilišta i istraživačkih organizacija koje bi koordiniralo buduće partnerstvo dovelo bi do većeg uključivanja MSP-ova, čija fleksibilnost omogućuje razvoj inovacija i njihovo relativno brzo uvođenje na tržište.

Institucionalizirano partnerstvo imalo bi znatan učinak na konkurentnost sektora željezničkog prijevoza i industriju opskrbe željeznica. Omogućilo bi uvođenje velikog dijela rezultata istraživanja i inovacija na tržište.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? 

Institucionalizirano partnerstvo moglo bi pojednostavniti administrativne zadaće povezane sa sudjelovanjem članova u aktivnostima istraživanja i inovacija. Moglo bi osigurati usklađenost razvoja nacionalnih istraživačkih i inovacijskih programa u području željeznica, a time i bolje korištenje javnih sredstava.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Inicijativa bi:

üznatno ojačala prava građana EU-a stavljanjem većeg naglaska na integraciju nacionalnih, regionalnih i lokalnih željezničkih sustava s drugim načinima prijevoza i

üomogućila djelotvoran dijalog između sudionika u aktivnostima istraživanja i inovacija i subjekata odgovornih za željezničku politiku i regulativu na nacionalnoj i međunarodnoj razini (uključujući međunarodna tijela za normizaciju).

Proporcionalnost 

Institucionalizirano partnerstvo osiguralo bi se da privatni i javni sektor nastave snažno angažirati u razvoju i provedbi dugoročne strategije za istraživanja i inovacije u željezničkom sektoru i da se financijska sredstva i sredstva u naravi u tom sektoru iskoriste radi postizanja najvećeg mogućeg učinka financiranja sredstvima Komisije i ostvarivanja prioriteta zelenog plana. Stoga se najpoželjnijom opcijom ne prelazi ono što je potrebno za rješavanje izvornog problema i ostvarenja ciljeva inicijative.

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Međuevaluacija predloženog institucionaliziranog partnerstva provela bi se nakon tri godine njegova djelovanja.