EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2021.

COM(2021) 421 final

2021/0240(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010, (EU) br. 1095/2010

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2021) 190, 191}
{SEC(2021) 391}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Pranje novca i financiranje terorizma ozbiljna su prijetnja integritetu gospodarstva i financijskog sustava EU-a i sigurnosti njegovih građana. Prema procjenama Europola za otprilike 1 % godišnjeg bruto domaćeg proizvoda EU-a „utvrđena je uključenost u sumnjive financijske aktivnosti” 1 . U srpnju 2019., nakon više istaknutih slučajeva navodnog pranja novca u kreditnim institucijama EU-a, Komisija je donijela paket dokumenata 2 u kojima je analizirala djelotvornost i učinkovitost EU-ova sustava za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma („SPNFT”) koji je tada bio na snazi te je zaključila da su potrebne reforme, među ostalim u područjima nadzora i suradnje među financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ-evi). U tom je kontekstu u strategiji EU-a za sigurnosnu uniju 3 za 2020.–2025. istaknuta važnost poboljšanja okvira EU-a za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma da bi se Europljane zaštitilo od terorizma i organiziranog kriminala.

Komisija je 7. svibnja 2020. predstavila akcijski plan za sveobuhvatnu politiku Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma 4 . U tom se akcijskom planu Komisija obvezala poduzeti mjere za jačanje pravila EU-a o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te je definirala šest prioriteta:

1.osigurati djelotvornu provedbu postojećeg okvira EU-a za SPNFT;

2.uvesti jedinstvena pravila EU-a o SPNFT-u;

3.uvesti nadzor SPNFT-a na razini EU-a;

4.uspostaviti mehanizam za potporu i koordinaciju financijsko-obavještajnih jedinica;

5.provoditi kaznenopravne odredbe na razini EU-a i poboljšati razmjenu informacija; i

6.ojačati međunarodnu dimenziju okvira EU-a za SPNFT.

Svrha ovog zakonodavnog prijedloga jest provesti 3. i 4. mjeru tog akcijskog plana, dok je svrha dvaju popratnih zakonodavnih prijedloga provesti 2. mjeru i pridonijeti 6. mjeri. Za 1. i 5. mjeru nije potrebna zakonodavna mjera.

Europski parlament i Vijeće poduprli su uspostavu nadzora u području SPNFT-a na razini EU-a te mehanizma za potporu i koordinaciju financijsko-obavještajnih jedinica:

Europski parlament u svojoj rezoluciji od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnoj politici Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma 5 pozdravio je akcijski plan Komisije i njezinu namjeru da predstavi nadzorno tijelo za SPNFT na razini EU-a te mehanizam EU-a za koordinaciju i potporu za FOJ-eve. Europski parlament dodatno je pozvao Komisiju da razmotri uspostavu mehanizma EU-a za koordinaciju i potporu u obliku FOJ-a EU-a, da osigura da odgovornosti nadzornog tijela za SPNFT obuhvate financijske i nefinancijske obveznike izravnim nadzornim ovlastima nad određenim obveznicima, ovisno o njihovoj veličini ili riziku koji predstavljaju, kao i nadzor nad primjenom pravila EU-a od strane nacionalnih nadzornih tijela, jasnu podjelu ovlasti između nadzornih tijela EU-a i nacionalnih nadzornih tijela te da se nadzornom tijelu za SPNFT na razini EU-a i FOJ-u EU-a dodijeli proračunska i funkcionalna neovisnost. U tom je kontekstu Europski parlament primijetio da predložena proračunska sredstva i ljudski resursi nisu dostatni kako bi se pružila puna potpora istragama povezanima sa sprečavanjem pranja novca i postojećim koordinacijskim mehanizmima te je zaključio da bi za borbu protiv pranja novca trebalo dodijeliti više ljudskih i financijskih resursa.

Vijeće isto tako podupire akcijski plan Komisije u svojim Zaključcima o sprječavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma od 5. studenoga 2020. 6 . Među ostalim, Vijeće je pozvalo Komisiju da uspostavu nadzora SPNFT-a na razini EU-a te mehanizma za koordinaciju i potporu FOJ-eva odredi kao prioritet. Nadzorno tijelo EU-a za SPNFT trebalo bi imati nadležnosti koje se temelje isključivo na procjeni rizika 7 . Tom bi tijelu trebalo omogućiti da podupire nacionalna tijela i potiče konvergenciju nadzora, također i u nefinancijskom sektoru. Kako bi ispunilo svoju zadaću izravnog nadzora, tijelo bi trebalo osnovati zajedničke nadzorne timove, obavljati opće inspekcije te izricati nadzorne mjere i administrativne sankcije uz poštovanje posebnosti nacionalnih sustava i sustava provedbe. Novo nadzorno tijelo trebalo bi imati neovisnu i autonomnu upravljačku strukturu te surađivati​ s drugim relevantnim tijelima EU-a i nacionalnim tijelima. Za uspostavu mehanizma za koordinaciju i potporu FOJ-eva Vijeće predlaže da se novom tijelu dodijeli središnja uloga u jačanju i olakšavanju zajedničke analize među FOJ-evima, podupiranju analiza FOJ-eva i promicanju razmjena i izgradnje kapaciteta među FOJ-evima te s drugim nadležnim tijelima. Upravljanje mehanizmom za koordinaciju i potporu trebalo bi se temeljiti na upravljanju u koje su u potpunosti uključeni FOJ-evi i kojim se poštuju temeljne uloge i odgovornosti FOJ-eva u pogledu operativne neovisnosti i autonomije te sigurnosti i povjerljivosti financijskih obavještajnih podataka.

Ovim prijedlogom osniva se tijelo za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma („AMLA” ili „Tijelo”). To novo europsko tijelo nužno je za otklanjanje postojećih nedostataka u nadzoru SPNFT-a u Uniji: nadzor SPNFT-a u EU-u trenutačno se provodi na razini država članica. Njegova kvaliteta i djelotvornost nisu ujednačeni zbog znatnih razlika u resursima i praksi u državama članicama 8 . Kao što pokazuju nedavni slučajevi navodnog pranja novca u koje su bile uključene kreditne institucije EU-a, pristup prekograničnim situacijama nije dosljedan. Izvješće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o pristupima nadležnih tijela nadzoru SPNFT-a 9 potvrdilo je da, unatoč napretku, nisu sva nadležna tijela u mogućnosti djelotvorno surađivati s domaćim i međunarodnim dionicima. Razlikuju se i metode utvrđivanja rizika i primjena pristupa nadzoru koji se temelji na procjeni rizika. Iako su neki rizici i dalje nacionalne prirode, drugi su horizontalni ili mogu utjecati na cijeli financijski sustav Unije. U odgovoru na ciljani upitnik koji je Komisija poslala u sklopu javnog savjetovanja pokrenutog pri donošenju akcijskog plana 7. svibnja 2020. 10 države članice naglasile su potrebu za zajedničkom, dosljednom metodologijom za procjenu i utvrđivanje rizika. Uz već opisane razlike u nadzornim ovlastima, EBA je napomenula i da nacionalna nadzorna tijela za SPNFT možda ne žele uvijek primijeniti sve nadzorne ovlasti koje su im dostupne. To dovodi ne samo do neodgovarajućeg nadzora na nacionalnoj razini, već i do nedostatnog nadzora nad pružateljima prekograničnih usluga, čime se stvaraju rizici za cijelo jedinstveno tržište. Ti su nalazi uglavnom potvrđeni i u najnovijem izvješću Europskog revizorskog suda 11 .

Kako bi se uklonili ti nedostaci, Tijelo će postati središnji dio integriranog sustava nadzora SPNFT-a, koji će se sastojati od samog Tijela i nacionalnih tijela s ovlastima za nadzor SPNFT-a (u daljnjem tekstu „nadzorna tijela”). Izravnim nadzorom i donošenjem odluka koje se odnose na neke od najrizičnijih obveznika iz financijskog sektora koji posluju prekogranično Tijelo će izravno pridonijeti sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u Uniji. Tijekom posljednjih godina u javnosti se raspravljalo o nekoliko slučajeva u kojima je došlo do propusta u provedbi u poduzećima i/ili su izostale odgovarajuće protumjere nadzornih tijela. Uspostavom izravnog europskog nadzora nad subjektima koji nose visok rizik od pranja novca i financiranja terorizma popunit će se te praznine, osobito u prekograničnom nadzoru. Istodobno će doći do koordinacije nacionalnih nadzornih tijela, što će im pomoći da povećaju svoju djelotvornost u provedbi jedinstvenih pravila i osiguravanju homogenih i kvalitetnih nadzornih standarda, pristupa i metodologija za procjenu rizika.

Svi nedavni veliki slučajevi pranja novca prijavljeni u EU-u imali su prekograničnu dimenziju. Međutim, otkrivanje tih financijskih transakcija prepušteno je nacionalnim FOJ-evima i njihovoj suradnji. Iako to odražava operativnu neovisnost i autonomiju FOJ-eva, nepostojanje zajedničke strukture kojom bi se poduprla ta suradnja dovodi do situacija u kojima se zbog nedostatka zajedničkih alata ili resursa ne provode zajedničke analize. Te razlike otežavaju prekograničnu suradnju i time smanjuju sposobnost ranog i djelotvornog otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. Posljedica toga je fragmentirani pristup koji je podložan zloupotrebama u pogledu pranja novca i financiranja terorizma i koji ne omogućuje pravodobno otkrivanje trendova i tipologija na razini Unije 12 .

Novo Tijelo trebalo bi odigrati ključnu ulogu u poboljšanju razmjene informacija i suradnje među FOJ-evima. Tijelo će služiti kao središnja točka za potporu i koordinaciju koje će im pomoći u radu, među ostalim, na zajedničkim analizama prijava sumnjivih transakcija i prijava sumnjivih aktivnosti sa znatnim prekograničnim učinkom te pružanjem usluga stabilnog smještaja na poslužitelju za platformu FIU.net. Nadalje, Tijelo će omogućiti razvoj zajedničkih predložaka i standarda izvješćivanja za FOJ-eve EU-a.

•    Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Sadašnji pravni okvir za SPNFT u Uniji sastoji se od Direktive o SPNFT-u 13 i Uredbe o prijenosu sredstava 14 . Uz ovaj Prijedlog dostavljaju se i tri druga prijedloga za izmjenu važećeg prava EU-a o SPNFT-u:

i.nova uredba kojom se utvrđuju jedinstvena pravila o SPNFT-u;

ii.nova direktiva o SPNFT-u koja nadopunjuje Uredbu; i

iii.preinaka Uredbe (EU) 2015/847 o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava.

Ovaj paket od četiri zakonodavna prijedloga smatra se jednom koherentnom cjelinom u provedbi akcijskog plana Komisije o SPNFT-u od 7. svibnja 2020., čime se stvara novi i stroži okvir za provedbu pravila o SPNFT-u u Uniji.

•    Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Iako će nadležnost Tijela biti ograničena na područje primjene zakonodavstva EU-a o SPNFT-u, to je zakonodavstvo povezano i usklađeno s drugim zakonodavstvom u području financijskih usluga i kaznenog prava. To uključuje zakonodavstvo EU-a o plaćanjima i prijenosu sredstava (npr. Direktiva o platnim uslugama, Direktiva o računima za plaćanje i Direktiva o elektroničkom novcu 15 ). Kad je riječ o FOJ-evima, uzeta je u obzir i Direktiva o olakšavanju uporabe financijskih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela 16 . Nadležnosti Tijela u području virtualne imovine usklađene su s paketom o digitalnim financijama koji je Komisija objavila 24. rujna 2020.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•    Pravna osnova

Ovaj Prijedlog temelji se na članku 114. UFEU-a, istoj pravnoj osnovi kao i postojeći pravni okvir EU-a za SPNFT. Utvrđeno je da je članak 114. primjeren za zakonodavstvo o SPNFT-u s obzirom na to da bi, s jedne strane, nejednak razvoj nacionalnih zakonodavstava mogao narušiti uredno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, dok bi se, s druge strane, slobodno kretanje kapitala i sloboda pružanja financijskih usluga mogli pokušati iskoristiti za aktivnosti pranja novca i financiranja terorizma, što bi dovelo do ekonomskih gubitaka, narušavanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta i narušavanja ugleda Unije.

•    Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 

•    Proporcionalnost

•    Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•    Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•    Savjetovanja s dionicima

Strategija savjetovanja o akcijskom planu Komisije o SPNFT-u sastojala se od nekoliko komponenti:

–savjetovanje o planu djelovanja kojim je najavljen akcijski plan Komisije. Savjetovanje se održavalo na Komisijinu portalu Iznesite svoje mišljenje od 11. veljače do 12. ožujka 2020., a od dionika iz različitih područja prikupljena su 42 mišljenja,

–javno savjetovanje o djelovanjima iznesenima u akcijskom planu, otvoreno općoj javnosti i svim skupinama dionika, pokrenuto 7. svibnja 2020. i otvoreno do 26. kolovoza. U okviru savjetovanja prikupljena su 202 službena mišljenja,

–ciljano savjetovanje država članica i nadležnih tijela za SPNFT. Države članice imale su mogućnost iskazati svoje stavove na raznim sastancima Stručne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a FOJ-evi EU-a dali su svoj doprinos na sastancima Platforme za FOJ-eve i u pisanim dokumentima,

–zahtjev za savjet Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz ožujka 2020.; EBA je svoje mišljenje dostavila 10. rujna 2020.,

–Europski nadzornik za zaštitu podataka svoje je mišljenje o akcijskom planu Komisije objavio 23. srpnja 2020.,

–Komisija je 30. rujna 2020. organizirala konferenciju na visokoj razini na kojoj su se okupili predstavnici nacionalnih tijela i tijela EU-a, zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici privatnog sektora i civilnog društva te članovi akademske zajednice.

•    Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•    Procjena učinka

Ovom prijedlogu priložena je procjena učinka 21 , koja je 6. studenoga 2020. dostavljena Odboru za nadzor regulative, a odobrena je 4. prosinca 2020. Ista procjena učinka priložena je dvama drugim zakonodavnim prijedlozima predstavljenima zajedno s ovim Prijedlogom, a to su Nacrt uredbe o SPNFT-u i preinaka Direktive 2015/849 o SPNFT-u. Odbor za nadzor regulative u svojem je pozitivnom mišljenju predložio različita poboljšanja u prikazu procjene učinka, koja su i provedena.

U procjeni učinka Komisija je zasebno razmotrila opcije politike u pogledu poboljšanja djelotvornosti i dosljednosti nadzora suzbijanja pranja novca te podizanja razine suradnje i razmjene informacija među FOJ-evima.

Kad je riječ o nadzoru, razmotrene su sljedeće opcije:

(1)nadzor suzbijanja pranja novca nastavio bi se provoditi na nacionalnoj razini, a Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo bilo bi zaduženo za nadgledanje tog nadzora u financijskom sektoru (osnovni scenarij);

(2)uspostava neizravnog nadzora nad svim obveznicima;

(3)ovlasti za izravni nadzor nad odabranim rizičnim obveznicima u financijskom sektoru koji podliježu zahtjevima za SPNFT i neizravno nadgledanje svih drugih subjekata;

(4)izravni nadzor suzbijanja pranja novca nad svim obveznicima na razini EU-a.

Na temelju ishoda procjene učinka utvrđeno je da je najpoželjnija treća opcija, kombinacija ovlasti za izravni i neizravni nadzor nadzornog tijela na razini EU-a u obliku decentralizirane agencije.

Kad je riječ o suradnji i razmjeni informacija među FOJ-evima, razmotrene su sljedeće opcije:

(1)financijsko-obavještajne jedinice nastavile bi surađivati u okviru platforme za FOJ-eve EU-a, koja bi se klasificirala kao mreža (osnovni scenarij);

(2)pretvorba platforme za FOJ-eve EU-a u komitološki odbor, pri čemu bi se Komisiji prepustilo da donese provedbene akte kojima se definiraju standardi za FOJ-eve;

(3)platforma za FOJ-eve EU-a postala bi mehanizam EU-a s ovlastima za izdavanje smjernica i tehničkih standarda, organiziranje zajedničkih analiza i osposobljavanja te provedbu analize trendova i rizika;

(4)platforma za FOJ-eve EU-a postala bi FOJ na razini EU-a koji bi zamijenio nacionalne FOJ-eve.

Najpoželjnija je treća opcija kojoj se daje prednost, mehanizam za koordinaciju i potporu za FOJ-eve na razini EU-a kao dio tijela EU-a.

Objedinjavanje svih tih zadaća u novom tijelu ključan je korak kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje novog tijela jer ono mora surađivati s različitim dionicima iz financijskog i nefinancijskog sektora te koordinirati funkciju nadzora i financijsko-obavještajnu funkciju. Nakon pažljive analize 22 mogućnost dodjele novih zadaća postojećim tijelima (na primjer Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, EBA) odbačena je iz nekoliko razloga: pojavile su se poteškoće povezane s izvršavanjem nekih od trenutačnih ovlasti EBA-e, posebno onih koje se odnose na provedbu, zbog posebnosti EBA-ina modela upravljanja: EBA bi trebala imati dvostruki model donošenja odluka, jedan za postojeće funkcije osim suzbijanja pranja novca, a drugi samo za zadaće suzbijanja pranja novca. Osim toga, učinci sinergije bili bi vrlo ograničeni jer EBA nema iskustva s izravnim nadzorom subjekata te bi morala steći odgovarajuća stručna znanja, i to ne samo za financijski nego i za nefinancijski sektor. To je u skladu i s nalazima javnog savjetovanja koji su pokazali nisku razinu potpore za prijedlog da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo postane buduće nadzorno tijelo EU-a za SPNFT. Dok jedna trećina ispitanika nije izrazila svoje mišljenje, samo 19 % onih koji jesu poduprlo je EBA-u.

•    Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•    Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

i.izravni nadzor određenih odabranih obveznika iz financijskog sektora;

ii.neizravni nadzor obveznika iz financijskog i nefinancijskog sektora nadgledanjem nadzornih tijela ili samoregulatornih tijela; i

iii.mehanizam za koordinaciju i potporu financijsko-obavještajnih jedinica EU-a.

5.DRUGI ELEMENTI

•    Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

izravni nadzor određenih odabranih obveznika iz financijskog sektora;

neizravni nadzor obveznika iz financijskog i nefinancijskog sektora nadgledanjem nadzornih tijela ili samoregulatornih tijela; i

mehanizam za koordinaciju i potporu financijsko-obavještajnih jedinica EU-a.

•    Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

•    Zadaće i ovlasti Tijela (članci od 5. do 44.) 

Zadaće Tijela mogu se podijeliti u pet područja:

i.Tijelo u odnosu na odabrane obveznike osigurava usklađenost na razini grupe sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi/Uredbi o suzbijanju pranja novca i svim drugim pravno obvezujućim aktima Unije kojima se financijskim institucijama uvode obveze povezane sa SPNFT-om Provodi nadzorne preglede i procjene na razini pojedinačnog subjekta i na razini grupe, sudjeluje u nadzoru na razini grupe te razvija i održava ažuriran sustav za procjenu rizika i ranjivosti odabranih obveznika.

ii.Tijelo u odnosu na financijska nadzorna tijela provodi periodična preispitivanja kako bi se osiguralo da sva financijska nadzorna tijela imaju odgovarajuće resurse i ovlasti potrebne za obavljanje svojih zadaća. Olakšava funkcioniranje kolegija i pridonosi konvergenciji nadzornih praksi i promicanju visokih nadzornih standarda. Koordinira razmjenu osoblja i informacija među financijskim nadzornim tijelima u Uniji i pruža pomoć nadzornim tijelima.

iii.Tijelo u odnosu na nefinancijska nadzorna tijela, uključujući samoregulatorna tijela prema potrebi, koordinira stručne preglede nadzornih standarda i praksi te od nefinancijskih nadzornih tijela traži da istraže moguća kršenja zahtjeva koji se primjenjuju na obveznike i razmotre izricanje sankcija ili korektivnih mjera povezanih s tim kršenjima. Provodi periodična preispitivanja i pruža pomoć nadzornim tijelima. Kad se nadzor posebnih sektora delegira samoregulatornim tijelima na nacionalnoj razini, Tijelo izvršava zadaće iz prvog podstavka u odnosu na javna tijela koja nadgledaju djelovanje tih samoregulatornih tijela.

iv.Tijelo u odnosu na FOJ-eve u državama članicama ima značajnu ulogu u provedbi zajedničkih analiza s FOJ-evima, odnosno u utvrđivanju relevantnih slučajeva i izradi odgovarajućih metoda za zajedničke analize prekograničnih slučajeva. Nadalje, FOJ-evima stavlja na raspolaganje usluge IT-a i umjetne inteligencije te alate za sigurnu razmjenu informacija, uključujući i pružanje usluga smještaja na poslužitelju za FIU.net. Promiče stručna znanja o metodama otkrivanja, analize i distribucije informacija o sumnjivim transakcijama, pruža specijalističko osposobljavanje i pomoć FOJ-evima te priprema i koordinira procjene prijetnji.

v.Opće ovlasti Tijela koje se odnose na sve prethodno navedene zadaće uključivat će ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda i provedbenih tehničkih standarda ako je to predviđeno primjenjivim zakonodavstvom o SPNFT-u i široke ovlasti za donošenje smjernica ili preporuka upućenih obveznicima, nadzornim tijelima za SPNFT ili FOJ-evima. U kontekstu izravnog nadzora Tijelo ima ovlasti za donošenje obvezujućih odluka, administrativnih mjera i novčanih sankcija protiv izravno nadziranih obveznika. U kontekstu neizravnog nadzora, u odnosu na financijska i nefinancijska nadzorna tijela, Tijelo među ostalim ima ovlasti za izdavanje zahtjeva za postupanje i uputa povezanih izvršavanjem nadzornih ovlasti tih tijela.

•    Izravni nadzor određenih odabranih obveznika iz financijskog sektora (članci od 12. do 27.)

Tijelo će biti nadzorno tijelo ograničenog broja najrizičnijih prekograničnih obveznika iz financijskog sektora („odabrani obveznici”). Osim toga, predviđen je postupak za preuzimanje nadzora od nacionalnih nadzornih tijela nad bilo kojim obveznikom iz financijskog sektora u izvanrednim okolnostima ako postoje naznake o kršenju propisa o SPNFT-u koje nadzorno tijelo ne rješava učinkovito i na odgovarajući način. Periodični odabir subjekata za izravni nadzor obavljat će se svake tri godine na temelju objektivnih kriterija. Da bi bili odabrani, subjekti moraju imati aktivnosti u minimalnom broju država članica, a barem u određenom broju tih država članica trebaju biti razvrstani u kategoriju najvišeg rizika od strane nadzornog tijela na temelju usklađene metodologije procjene rizika.

Tijelo može preuzeti nadzor nad pojedinačnim obveznikom iz financijskog sektora u slučajevima kad je došlo do problema u usklađenosti s primjenjivim zahtjevima na razini subjekta, a odgovarajuće nadzorno tijelo nije poduzelo odgovarajuće mjere za pravodobno rješavanje neusklađenosti. Preuzimanje se može dogoditi samo nakon postupka okončanog odlukom Komisije kojom se potvrđuje preuzimanje. Prije toga bi Tijelo naložilo nadzornom tijelu da poduzme posebne mjere kako bi ispravilo utvrđene nedostatke na razini obveznika, nacionalno tijelo ne bi poduzelo takve mjere u predviđenom roku, a Tijelo bi to pitanje izložilo Komisiji i zatražilo donošenje odluke o prijenosu nadležnosti za nadzor. Nadzor nad izravno nadziranim odabranim obveznicima provodit će zajednički nadzorni timovi na čelu s Tijelom, ali u koje će biti uključeno i osoblje nacionalnih nadzornih tijela. Posjeti na licu mjesta bit će dio nadzora. Tijelo će imati ovlast za upućivanje obvezujućih odluka odabranim obveznicima i izricanje administrativnih sankcija pravnim subjektima u iznosu do najviše 10 % prometa ili 10 milijuna EUR, ovisno o tome što je više.

•    Neizravni nadzor neodabranih obveznika (članci od 25. do 27.) i    nefinancijskih obveznika (članci od 28. do 29.)

Uloga Tijela povezana s neizravnim nadzorom sastojat će se od koordinacije i nadgledanja nacionalnih nadzornih tijela za SPNFT, uključujući samoregulatorna tijela određenih država članicama za određene nefinancijske obveznike. Stručni pregledi i tematska preispitivanja bit će važni alati za utvrđivanje primjera dobre i manje dobre prakse i osiguravanje visokih nadzornih standarda u cijeloj Uniji. Tijelo će imati ovlasti za upućivanje smjernica, mišljenja i preporuka nacionalnim nadzornim tijelima i samoregulatornim tijelima.

•    Mehanizam za koordinaciju i potporu financijsko-obavještajnih jedinica (članci od 33. do 37.)

Tijelo će imati ovlast provedbenim tehničkim standardima donijeti obvezujuće predloške i modele za prijavu sumnjivih transakcija i sumnjivih aktivnosti obveznika FOJ-evima i time olakšati bržu i učinkovitiju suradnju i razmjenu informacija među FOJ-evima. Promicat će i sudjelovati u organiziranju zajedničkih analiza određenih prekograničnih sumnjivih transakcija i aktivnosti. Provodit će preispitivanja provođenja te metoda i procedura za provođenje takvih zajedničkih analiza s ciljem stalnog poboljšanja njihove djelotvornosti. Naposljetku, pružat će usluge smještaja na poslužitelju za FIU.net, sigurnu mrežu za komunikaciju među FOJ-evima, i upravljat će njome.

•    Organizacija i upravljanje Tijelom (članci od 45. do 63.)

Tijelo će uključivat dva upravljačka kolegija, Izvršni odbor s pet neovisnih stalnih članova i predsjednikom Tijela te Opći odbor sastavljen od predstavnika država članica. Kako bi se Opći odbor mogao baviti raznim zadaćama dodijeljenima Tijelu, imat će dva alternativna sastava – nadzorni sastav s čelnicima javnih tijela odgovornih za nadzor suzbijanje pranja novca i sastav FOJ-eva s čelnicima FOJ-eva u državama članicama. Općim odborom predsjedava predsjednik Tijela u oba sastava.

Opći odbor, u odgovarajućem sastavu ovisno o predmetu, donosit će sve regulatorne instrumente, nacrte regulatornih i tehničkih provedbenih standarda, smjernice i preporuke. Opći odbor u nadzornom sastavu može dati svoje mišljenje i o bilo kojoj odluci koja se odnosi na izravno nadzirane odabrane obveznike i koju pripremi zajednički nadzorni tim prije nego što Izvršni odbor donese konačnu odluku.

Izvršni odbor bit će upravljačko tijelo Tijela. Donosit će sve odluke koje se odnose na pojedinačne obveznike ili pojedinačna nadzorna tijela kad Tijelo djeluje kao izravno nadzorno tijelo odabranih obveznika ili kao neizravno nadzorno tijelo neodabranih obveznika ili nefinancijskih obveznika, uz posebne ovlasti za nadgledanje njihovih nadzornih tijela. Izvršni odbor donositi će i odluke povezane s nacrtom proračuna te drugim pitanjima koja se odnose na administraciju, poslovanje i funkcioniranje Tijela. Predstavnik Komisije ima pravo glasa o tim odlukama.

Tijelo će imati predsjednika i izvršnog direktora. Predsjednik će predstavljati Tijelo i bit će odgovoran za pripremu rada Općeg odbora i Izvršnog odbora. Izvršni direktor bit će zadužen za svakodnevno upravljanje Tijelom i odgovoran u administrativnom smislu za izvršenje proračuna, resurse, osoblje i nabavu Tijela. Predsjednik Tijela i izvršni direktor birat će se u skladu sa zasebnim postupkom odabira za svaku funkciju.

Postojat će Administrativni odbor za preispitivanja koji će rješavati žalbe protiv obvezujućih odluka Tijela upućene obveznicima pod njegovim izravnim nadzorom; na odluke Administrativnog odbora za preispitivanja moći će se uložiti žalba Sudu Europske unije. Administrativni odbor za preispitivanja sastojat će se od pojedinaca visokog ugleda koji će imati zadaću rješavanja upravnih žalbi odabranih obveznika povezanih s obvezujućim odlukama koje im je Tijelo uputilo. Administrativni odbor za preispitivanja može predložiti izmjenu ili zamjenu izvorne odluke Izvršnog odbora protiv koje je podnesena upravna žalba. Izvršni odbor uzima u obzir mišljenje Administrativnog odbora za preispitivanja, ali nije vezan njime.

•    Financijske odredbe (članci od 64. od 72.)

Tijelo će sastaviti godišnji proračun, koji mora biti uravnotežen i koji donosi proračunsko tijelo. Donijet će unutarnju financijsku uredbu i mjere za suzbijanje prijevara. Revizorski sud dat će svoje primjedbe na nacrt proračuna i bit će nadležan za reviziju Tijela. Europski parlament dat će razrješnicu za proračun kao što čini i za druge decentralizirane agencije.

Prihodi Tijela dolazit će iz proračuna EU-a i od naknada koje se ubiru od određenih odabranih i neodabranih obveznika iz financijskog sektora. Naknade koje se ubiru od odabranih i neodabranih obveznika odgovarat će troškovima Tijela za izravan i neizravan nadzor obveznika iz financijskog sektora. Delegiranim aktom Komisije odredit će se podskup obveznika koji podliježu naknadama i utvrdit će se metodologija za izračun naknada po obvezniku.

•    Pravilnik o osoblju (članci od 73. do 76.) i suradnja (članci od 77. do 81.) 

Tijelo će primjenjivati Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjete zaposlenja ostalih službenika, uključujući odredbe o čuvanju poslovne tajne, povlasticama i imunitetu. Pravilima o zaštiti podataka i pristupu dokumentima uspostavit će se obveza bliske suradnje s Europskim nadzornikom i Odborom za zaštitu podataka.

Od Tijela se zahtijeva da u dobroj vjeri surađuje s relevantnim vanjskim tijelima, uključujući tijela EU-a (Europol, europska nadzorna tijela, jedinstveni nadzorni mehanizam i Ured europskog javnog tužitelja), druga relevantna nacionalna nadležna tijela, kao što su bonitetna tijela, sanacijska tijela i tijela sustava za osiguranje depozita te tijela trećih zemalja.

•    Završne odredbe (članci od 82. do 93.) 

Nadležnosti Europskog nadzornog tijelo za bankarstvo u području SPNFT-a ukidaju se i prenose na Tijelo.

Tijelo će se osnovati početkom 2023., a aktivnost izravnog nadzora započet će početkom 2026. Evaluacija će se provesti do prosinca 2029.

2021/0240 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010, (EU) br. 1095/2010

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 30 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka 31 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Iskustvo s postojećim okvirom za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (SPNFT), koje se uvelike oslanja na nacionalnu provedbu mjera za SPNFT, pokazalo je slabosti ne samo s obzirom na učinkovito funkcioniranje okvira Unije za SPNFT nego i u pogledu integriranja međunarodnih preporuka. Te slabosti dovode do pojave novih prepreka pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, i zbog rizika na unutarnjem tržištu i zbog vanjskih prijetnji s kojima se unutarnje tržište suočava.

(2)Prekogranična priroda kriminala i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima ugrožavaju napore financijskog sustava Unije usmjerene na sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. S tim se valja uhvatiti u koštac na razini Unije osnivanjem Tijela odgovornog za doprinos provedbi usklađenih pravila. Osim toga, Tijelo bi trebalo primijeniti usklađen pristup kako bi se ojačao postojeći preventivni okvir Unije za SPNFT, a posebno nadzor sprečavanja pranja novca i suradnja među FOJ-evima. Tim pristupom trebale bi se smanjiti razlike u nacionalnom zakonodavstvu i nadzornoj praksi i uvesti strukture koje odlučno pridonose nesmetanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se stoga on trebao temeljiti na članku 114. UFEU-a.

(3)Stoga bi trebalo osnovati europsko tijelo za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, odnosno Tijelo za suzbijanje pranja novca („Tijelo”). Osnivanje tog novog Tijela ključno je za osiguravanje učinkovitog i primjerenog nadzora obveznika s visokim inherentnim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu se jačaju zajednički nadzorni pristupi za neodabrane obveznike i olakšavaju zajedničke analize i suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ-evi).

(4)Novi instrument dio je sveobuhvatnog paketa usmjerenog na jačanje okvira Unije za SPNFT. Taj će instrument, zajedno s Direktivom [unijeti upućivanje – Prijedlog šeste direktive o suzbijanju pranja novca], Uredbom [unijeti upućivanje – Prijedlog o preinaci Uredbe (EU) 2015/847] i Uredbom [unijeti upućivanje – Prijedlog uredbe o suzbijanju pranja novca], činiti pravni okvir kojim se uređuju zahtjevi za SPNFT koje moraju ispunjavati obveznici i na kojem će se temeljiti institucionalni okvir Unije za SPNFT.

(5)Kako bi nadzor SPNFT-a učinkovito i ujednačeno funkcionirao na razini cijele Unije, potrebno je Tijelu dati sljedeće ovlasti: izravan nadzor određenog broja odabranih obveznika iz financijskog sektora, praćenje, analiza i razmjena informacija o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište, koordinacija i nadgledanje nadzornih tijela za SPNFT u financijskom sektoru, koordinacija i nadgledanje nadzornih tijela za SPNFT u nefinancijskom sektoru, uključujući samoregulatorna tijela te koordinaciju i potporu FOJ-evima.

(6)Najprikladniji je način za ostvarenje nadzora i suradnje među FOJ-evima na razini Unije objedinjavanje nadležnosti za izravan i za neizravan nadzor nad obveznicima i funkcije mehanizma za potporu i suradnju FOJ-eva. To bi se trebalo postići uspostavom tijela koje bi trebalo biti neovisno i posjedovati visoku razinu tehničke stručnosti i koje bi trebalo osnovati skladu sa Zajedničkom izjavom i Zajedničkim pristupom Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama 32 .

(7)Između Tijela i države članice domaćina trebalo bi sklopiti sporazum o sjedištu, kojim se utvrđuju uvjeti osnivanja sjedišta i pogodnosti koje će država članica osigurati Tijelu i njegovu osoblju.

(8)Tijelo bi trebalo imati ovlasti koje mu omogućuju da na različite načine poboljša nadzor SPNFT-a u Uniji. Tijelo bi u odnosu na odabrane obveznike trebalo osigurati usklađenost na razini grupe sa zahtjevima utvrđenima u okviru za SPNFT i svim drugim pravno obvezujućim aktima Unije kojima se financijskim institucijama uvode obveze povezane sa SPNFT-om. Nadalje, Tijelo bi trebalo provoditi periodična preispitivanja kako bi se osiguralo da sva financijska nadzorna tijela imaju odgovarajuće resurse i ovlasti potrebne za obavljanje svojih zadaća. Time bi se trebalo olakšati funkcioniranje kolegija nadzornih tijela za suzbijanje pranja novca i pridonijeti konvergenciji nadzornih praksi i promicanju visokih nadzornih standarda. Tijelo bi u odnosu na nefinancijska nadzorna tijela, uključujući samoregulatorna tijela, prema potrebi, trebalo koordinirati stručne preglede nadzornih standarda i praksi te od nefinancijskih nadzornih tijela tražiti da istraže moguća kršenja zahtjeva za SPNFT. Osim toga, Tijelo bi trebalo koordinirati zajedničke analize koje provode FOJ-evi i FOJ-evima staviti na raspolaganje usluge i alate informacijske tehnologije i umjetne inteligencije za sigurnu razmjenu informacija, uključujući pružanje usluga smještaja na poslužitelju za FIU.net.

(9)S ciljem jačanja pravila o SPNFT-u na razini Unije i poboljšanja njihove jasnoće, uz osiguravanje usklađenosti s međunarodnim standardima i drugim zakonodavstvom, potrebno je uspostaviti koordinacijsku ulogu Tijela na razini Unije u odnosu na sve vrste obveznika radi pomoći nacionalnim nadzornim tijelima i promicanja konvergencije nadzora kako bi se povećala učinkovitost provedbe mjera za SPNFT, također i u nefinancijskom sektoru. Stoga bi Tijelo trebalo imati ovlasti za izradu regulatornih tehničkih standarda, donošenje smjernica, preporuka i mišljenja s ciljem da se, ako nadzor ostaje na nacionalnoj razini, na sve usporedive subjekte u načelu primjenjuju iste nadzorne prakse i standardi. Zbog visoko specijalizirane stručnosti Tijela trebalo bi mu povjeriti izradu metodologije nadzora, u skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika. Određeni aspekti metodologije, koji mogu uključivati usklađene kvantitativne referentne vrijednosti kao što su pristupi za klasificiranje profila inherentnog rizika obveznika, trebali bi biti detaljno opisani u izravno primjenjivim obvezujućim regulatornim mjerama, odnosno regulatornim ili provedbenim tehničkim standardima. Ostale aspekte koji zahtijevaju širu nadzornu diskreciju, kao što su pristupi procjeni profila preostalog rizika i unutarnje kontrole obveznika, trebalo bi obuhvatiti neobvezujućim smjernicama, preporukama i mišljenjima Tijela. U okviru usklađene metodologije nadzora trebalo bi uzeti u obzir i, prema potrebi, iskoristiti postojeće nadzorne metodologije koje se odnose na druge aspekte nadzora obveznika iz financijskog sektora, posebno kad postoji interakcija između nadzora SPNFT-a i bonitetnog nadzora. Konkretno, metodologija nadzora koju će izraditi Tijelo trebala bi nadopuniti smjernice i druge instrumente koje je izradilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, u kojima se detaljno opisuju pristupi bonitetnih nadzornih tijela u pogledu uzimanja u obzir rizika od pranja novca i financiranja terorizma u bonitetnom nadzoru kako bi se osigurala djelotvorna interakcija između bonitetnog nadzora i nadzora SPNFT-a.

(10)Tijelo bi trebalo biti ovlašteno za izradu regulatornih tehničkih standarda kako bi dovršilo usklađena pravila utvrđena u [unijeti upućivanje – Prijedlog šeste direktive o suzbijanju pranja novca, Uredba o suzbijanju pranja novca i Prijedlog o preinaci Uredbe (EU) 2015/847]. Komisija bi trebala potvrditi nacrte regulatornih tehničkih standarda delegiranim aktima na temelju članka 290. UFEU-a kako bi im dala obvezujući pravni učinak. Oni bi trebali podlijegati izmjenama samo u vrlo ograničenim i izvanrednim okolnostima s obzirom na to da je Tijelo u bliskom dodiru s okvirom za SPNFT i najbolje ga poznaje. Kako bi se osigurao nesmetan i žuran postupak donošenja ovih standarda, odluka Komisije kojom se odobrava nacrt regulatornih tehničkih standarda trebala bi podlijegati vremenskom roku.

(11)Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda putem provedbenih akata na temelju članka 291. UFEU-a.

(12)S obzirom na to da ne postoje dovoljno djelotvorni mehanizmi za rješavanje incidenata povezanih sa SPNFT-om koji imaju prekogranične aspekte, potrebno je uspostaviti integrirani sustav nadzora SPNFT-a na razini Unije kojim se osigurava dosljedna i kvalitetna primjena metodologije nadzora SPNFT-a i promiče učinkovita suradnja među svim relevantnim nadležnim tijelima. Iz tih razloga Tijelo i nacionalna nadzorna tijela za SPNFT („nadzorna tijela”) trebali bi činiti sustav nadzora SPNFT-a. Od toga bi imala koristi i nadzorna tijela pri suočavanju s posebnim izazovima, na primjer u slučaju povećanog rizika u pogledu SPNFT-a ili nedostatka resursa, jer bi unutar tog sustava trebala biti moguća uzajamna pomoć na zahtjev. To bi moglo uključivati razmjenu i upućivanje osoblja, aktivnosti osposobljavanja i razmjenu najbolje prakse. Nadalje, Komisija bi mogla pružati tehničku potporu državama članicama na temelju Uredbe (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća za promicanje reformi usmjerenih na jačanje borbe protiv pranja novca 33 .

(13)Uzimajući u obzir važnu ulogu tematskih preispitivanja u okviru nadzora SPNFT-a u Uniji, jer se njima omogućuje utvrđivanje i usporedba razine izloženosti rizicima i trendova u odnosu na nadzirane obveznike, te činjenicu da se nadzorna tijela u različitim državama članicama trenutačno nemaju koristi od tih preispitivanja, potrebno je da Tijelo utvrdi nacionalna tematska preispitivanja sličnog opsega i vremenskog rasporeda te osigura njihovu koordinaciju na razini Unije. Kako bi se izbjegle situacije moguće zbunjujuće komunikacije s nadziranim subjektima, koordinacijska uloga Tijela trebala bi biti ograničena na interakciju s relevantnim nadzornim tijelima i ne bi smjela uključivati nikakvu izravnu interakciju s neodabranim obveznicima. Iz istog razloga Tijelo bi trebalo istražiti mogućnost usklađivanja ili sinkronizacije rasporeda nacionalnih tematskih preispitivanja i olakšati sve aktivnosti koje bi relevantna nadzorna tijela željela provesti zajednički ili na sličan način.

(14)Učinkovitim korištenjem podataka postiže se bolje praćenje i usklađenost društava. Stoga bi se i izravni i neizravni nadzor koji Tijelo i nadzorna tijela provode nad svim obveznicima u cijelom sustavu trebao oslanjati na brz pristup odgovarajućim podacima i informacijama o samim obveznicima i nadzornim aktivnostima i mjerama koje se prema njima poduzimaju. U tu bi svrhu Tijelo trebalo uspostaviti središnju bazu podataka koja bi sadržavala informacije o SPNFT-u prikupljene od svih nadzornih tijela i te informacije selektivno stavljati na raspolaganje svim nadzornim tijelima u sustavu. Ti bi podaci trebali obuhvaćati i postupke oduzimanja odobrenja za rad te procjene sposobnosti i primjerenosti dioničara i članova pojedinačnih obveznika jer će se time relevantnim tijelima omogućiti da pravilno razmotre moguće nedostatke određenih subjekata i pojedinaca koji su se možda pojavili u drugim državama članicama. Baza podataka trebala bi sadržavati i statističke informacije o nadzornim i drugim javnim tijelima uključenima u nadzor SPNFT-a. Te bi informacije omogućile da Tijelo djelotvorno nadgleda ispravno funkcioniranje i djelotvornost sustava nadzora SPNFT-a. Zahvaljujući informacijama iz baze podataka Tijelo bi moglo pravodobno reagirati na moguće slabosti i slučajeve neusklađenosti neodabranih obveznika. U skladu s člankom 24. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 34 Tijelo će bez nepotrebne odgode izvijestiti EPPO o svakom kažnjivom postupanju u pogledu kojeg bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost u skladu s člankom 22. te člankom 25. stavcima 2. i 3. te uredbe. U skladu s člankom 8. Uredbe 883/2013 35 Tijelo će odmah proslijediti OLAF-u sve informacije o mogućim slučajevima prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije.

(15)Kako bi se zajamčila veća djelotvornost i manja rascjepkanost zaštite financijskog okvira Unije, Tijelo bi trebalo izravno nadzirati ograničen broj najrizičnijih obveznika. S obzirom na to da rizici od pranja novca i financiranja terorizma nisu razmjerni veličini nadziranih subjekata, za utvrđivanje najrizičnijih subjekata trebalo bi primijeniti druge kriterije. Posebno bi trebalo uzeti u obzir dvije kategorije: visokorizične prekogranične kreditne i financijske institucije s aktivnostima u znatnom broju država članica, koje se odabiru periodično, te, u iznimnim slučajevima, sve subjekte čije bitne povrede primjenjivih zahtjeva ne rješava u dovoljnoj mjeri ili pravodobno njegovo nacionalno nadzorno tijelo. Ti bi subjekti ušli u kategoriju „odabranih obveznika”.

(16)Prvu kategoriju kreditnih i financijskih institucija ili grupe takvih institucija trebalo bi procjenjivati svake tri godine na temelju kombinacije objektivnih kriterija koji se odnose na njihovu prekograničnu prisutnost i aktivnost te kriterija koji se odnose na profil njihova inherentnog rizika od pranja novca i financiranja terorizma. U postupak odabira trebale bi biti uključene samo velike složene financijske grupe prisutne u više država članica koje bi se mogle učinkovitije nadzirati na razini Unije. Kad je riječ o kreditnim institucijama, minimalna prekogranična prisutnost za uključivanje u postupak odabira trebala bi se temeljiti na broju društava kćeri i podružnica u različitim državama članicama jer je za rizične bankarske aktivnosti znatnog opsega potrebna lokalna prisutnost u obliku poslovnog nastana. S druge strane, drugi subjekti iz financijskog sektora mogu obavljati aktivnosti koje mogu biti dovoljno rizične iz perspektive pranja novca i financiranja terorizma izravnim pružanjem usluga, na primjer preko mreže agenata, iako možda nemaju društva kćeri ni podružnice u velikom broju država članica. Stoga bi primjena istih prekograničnih kriterija, odnosno kriterija povezanog sa slobodom poslovnog nastana, dovela do isključenja iz njihova opsega velikih subjekata iz financijskog sektora koji mogu imati znatan profil rizika u više država članica a da u njima nemaju poslovni nastan. Budući da je opseg aktivnosti u okviru izravnog pružanja usluga obično manji od opsega aktivnosti koje se obavljaju u podružnici ili društvu kćeri, primjereno je uzeti u obzir samo grupe koje imaju poslovni nastan u najmanje dvije države članice, ali pružaju usluge izravno ili preko mreže agenata u još najmanje osam država članica.

(17)Kako bi se osiguralo da se samo najrizičniji obveznici među onima sa znatnim prekograničnim poslovima nadziru izravno na razini Unije, trebalo bi uskladiti procjenu njihova inherentnog rizika. Trenutačno postoje razni nacionalni pristupi i nadzorna tijela primjenjuju zasebne referentne vrijednosti za procjenu i klasifikaciju inherentnog rizika obveznika za pranje novca i financiranje terorizma. Primjena tih nacionalnih metodologija za odabir subjekata za izravni nadzor na razini Unije moglo bi dovesti do nejednakih uvjeta među njima. Stoga bi Tijelo trebalo biti ovlašteno za izradu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju usklađena metodologija i referentne vrijednosti za kategorizaciju inherentnog rizika od pranja novca i financiranja terorizma kao niskog, srednjeg, znatnog ili visokog. Metodologiju bi trebalo prilagoditi određenim vrstama rizika i stoga bi trebala pratiti različite kategorije obveznika koji su financijske institucije u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma [OP, unijeti sljedeći broj za COM(2021)420]. Ta bi metodologija trebala biti dovoljno detaljna i u njoj bi se trebale utvrditi posebne kvantitativne i kvalitativne referentne vrijednosti, uzimajući u obzir barem čimbenike rizika koji su povezani s vrstama stranaka kojima obveznici pružaju usluge i proizvoda i usluga koje nude te zemljopisnim područjima, uključujući jurisdikcije trećih zemalja u kojima obveznici posluju ili su s njima povezani. Konkretno, svaki procijenjeni obveznik imao bi svoj profil inherentnog rizika klasificiran u svakoj državi članici u kojoj posluje na način koji je u skladu s klasifikacijom bilo kojeg drugog obveznika u Uniji. Kvantitativnim i kvalitativnim referentnim vrijednostima omogućilo bi se da takva klasifikacija bude objektivna i da ne ovisi o diskrecijskom pravu određenog nadzornog tijela u državi članici ili diskrecijskom pravu Tijela.

(18)Posljednjim kriterijem odabira trebalo bi zajamčiti jednake uvjete među izravno nadziranim obveznicima i u tu svrhu Tijelu i nadzornim tijelima ne bi trebalo ostaviti nikakva diskrecijska prava pri odlučivanju o popisu obveznika koji bi trebali podlijegati izravnom nadzoru. Stoga, ako određeni procijenjeni obveznik posluje prekogranično i nalazi se u kategoriji visokog rizika u skladu s usklađenom metodologijom u minimalnom broju država članica, trebalo bi ga smatrati odabranim obveznikom. U slučaju kreditnih institucija prekogranični aspekt trebalo bi riješiti uključivanjem kreditnih institucija koje su klasificirane kao visokorizične u najmanje četiri države članice i ako je subjekt u najmanje jednoj državi članici od te četiri bio pod nadzorom ili drugom javnom istragom zbog bitnih povreda zahtjeva za SPNFT. U slučaju drugih financijskih institucija prekogranični aspekt trebalo bi riješiti uključivanjem financijskih institucija koje su klasificirane kao visokorizične u najmanje jednoj državi članici u kojoj imaju poslovni nastan i u najmanje pet drugih država članica u kojima posluju izravnim pružanjem usluga.

(19)Kako bi se relevantnim institucijama osigurala transparentnost i jasnoća, Tijelo bi trebalo objaviti popis odabranih obveznika u roku od mjesec dana od početka kruga odabira, nakon provjere podudaranja informacija koje su dostavila financijska nadzorna tijela s kriterijima prekograničnih aktivnosti i metodologijom inherentnog rizika. Stoga je važno da na početku svakog razdoblja odabira relevantna financijska nadzorna tijela dostave Tijelu ažurirane statističke informacije kako bi moglo utvrditi popis financijskih institucija prihvatljivih za procjenu u skladu s ulaznim kriterijima za procjenu koji se odnose na njihove prekogranične aktivnosti. U tom kontekstu financijska nadzorna tijela trebala bi obavijestiti Tijelo o kategoriji inherentnog rizika u kojoj se financijska institucija nalazi u njihovim jurisdikcijama u skladu s metodologijom utvrđenom u regulatornim tehničkim standardima. Tijelo bi tada pet mjeseci nakon objavljivanja popisa trebalo preuzeti zadaće povezane s izravnim nadzorom. Navedeno vrijeme potrebno je za odgovarajuću pripremu prijenosa nadzornih zadaća s nacionalne razine na razinu Unije, što uključuje osnivanje zajedničkog nadzornog tima i postizanje svih relevantnih radnih dogovora s odgovarajućim financijskim nadzornim tijelima.

(20)Kako bi se osigurala pravna sigurnost i jednaki uvjeti za odabrane subjekte, svaki odabrani subjekt trebao bi ostati pod izravnim nadzorom Tijela najmanje tri godine, čak i ako od trenutka odabira i u te tri godine prestane ispunjavati bilo koje kriterije povezane s prekograničnom aktivnošću ili s rizikom zbog, npr. moguće konsolidacije, proširenja ili preraspodjele aktivnosti koje se obavljaju u okviru poslovnog nastana ili slobode pružanja usluga. Tijelo bi trebalo osigurati i da obveznici i njihova nadzorna tijela imaju dovoljno vremena kako bi se pripremili za prijenos nadzora s nacionalne razine na razinu Unije. Stoga bi svaki sljedeći odabir trebao započeti šest mjeseci prije datuma završetka trogodišnjeg razdoblja nadzora prethodno odabranih subjekata.

(21)Relevantni sudionici uključeni u primjenu okvira za SPNFT trebali bi međusobno surađivati u skladu s načelo lojalne suradnje utvrđenim Ugovorima. Kako bi se osiguralo da sustav nadzora sprečavanja pranja novca koji se sastoji od Tijela i nadzornih tijela djeluje kao integrirani mehanizam te da se rizici specifični za određenu jurisdikciju i lokalna nadzorna stručna znanja na odgovarajući način uzmu u obzir i dobro iskoriste, izravni nadzor nad odabranim obveznicima trebali bi provoditi zajednički nadzorni timovi. Te timove trebao bi voditi član osoblja Tijela koji koordinira sve nadzorne aktivnosti tima. Kako bi se osiguralo primjereno razumijevanje mogućih nacionalnih posebnosti, voditelj tima („koordinator zajedničkog nadzornog tima”) trebao bi biti smješten u državi članici u kojoj odabrani subjekt ima sjedište. Tijelo bi trebalo biti zaduženo za uspostavu i sastav zajedničkog nadzornog tima, a lokalna nadzorna tijela trebala bi osigurati da u tim bude imenovan dovoljan broj članova njihova osoblja uzimajući u obzir profil rizika odabranog subjekta u njihovoj jurisdikciji.

(22)Kako bi se osiguralo da Tijelo može učinkovito ispunjavati svoje nadzorne obveze u odnosu na odabrane obveznike, Tijelo bi trebalo biti u mogućnosti pribaviti sve interne dokumente i informacije potrebne za izvršavanje svojih zadaća te bi u tu svrhu svim nadzornim tijelima trebalo dodijeliti opće istražne ovlasti u skladu s nacionalnim upravnim pravom.

(23)Tijelo bi trebalo imati ovlasti zahtijevati provedbu mjera unutar subjekta kako bi se poboljšala usklađenost obveznika s okvirom za SPNFT, uključujući jačanje internih procedura i promjene upravljačke strukture, pa čak i razrješenje članova upravljačkog tijela, ne dovodeći u pitanje ovlasti drugih relevantnih nadzornih tijela istog odabranog subjekta. Po primitku odgovarajućih nalaza koji se odnose na neusklađenost ili djelomičnu usklađenost obveznika s primjenjivim zahtjevima, trebalo bi biti u mogućnosti nametnuti posebne mjere ili postupke za određene stranke ili kategorije stranaka koje predstavljaju veliki rizik. Redovna značajka tog nadzora trebali bi biti izravni nadzori na licu mjesta. Ako je za određenu vrstu izravnog nadzora potrebno odobrenje nacionalnog pravosudnog tijela, Tijelo bi trebalo podnijeti zahtjev za to odobrenje.

(24)Tijelo bi trebalo imati široke nadzorne ovlasti u odnosu na izravno nadzirane subjekte kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim zahtjevima. Te ovlasti trebale bi se primjenjivati​ u slučajevima kad odabrani subjekt ne ispunjava zahtjeve, u slučajevima kad nije vjerojatno da će neki zahtjevi biti ispunjeni, kao i u slučajevima kad unutarnji proces i kontrole nisu primjereni kako bi se osiguralo dobro upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma odabranog obveznika. Te ovlasti mogle bi se provoditi obvezujućim odlukama upućenima odabranim pojedinačnim obveznicima.

(25)Uz nadzorne ovlasti i kako bi se osigurala usklađenost, u slučajevima bitnih povreda izravno primjenjivih zahtjeva Tijelo bi trebalo biti u mogućnosti odabranim obveznicima izreći administrativne novčane sankcije. Takve bi sankcije trebale biti proporcionalne i odvraćajuće te imati kazneni i odvraćajući učinak i biti u skladu s načelom ne bis in idem. Maksimalni iznosi novčanih sankcija trebali bi biti u skladu s onima utvrđenima [unijeti upućivanje – Šesta direktiva o suzbijanju pranja novca] i dostupni svim nadzornim tijelima u Uniji. Osnovne iznose tih sankcija trebalo bi utvrditi u granicama utvrđenima okvirom za SPNFT, uzimajući u obzir prirodu zahtjeva koji su prekršeni. Kako bi Tijelo na odgovarajući način uzelo u obzir otegotne ili olakotne okolnosti, trebalo bi biti moguće prilagoditi odgovarajući osnovni iznos. Kako bi se štetna poslovna praksa pravodobno promijenila, Izvršni odbor Tijela trebao bi biti ovlašten izricati periodične novčane kazne kako bi se odgovarajuću pravnu ili fizičku osobu primoralo da prestane s predmetnim ponašanjem. S ciljem povećanja svijesti svih obveznika i njihova poticanja da usvoje poslovnu praksu u skladu s okvirom za SPNFT, sankcije i kazne trebalo bi objavljivati. Sud bi u skladu s člankom 263. UFEU-a trebao biti nadležan za preispitivanje zakonitosti odluka koje su donijeli Tijelo, Vijeće i Komisija, kao i za utvrđivanje njihove izvanugovorne odgovornosti.

(26)Kako bi Tijelo i financijska nadzorna tijela brzo i učinkovito komunicirali unutar sustava nadzora SPNFT-a i kako bi procesi donošenja odluka bili usklađeniji, potrebno je odrediti posebne aranžmane za komunikaciju unutar tog sustava.

(27)Nadzor SPNFT-a za neodabrane obveznike ostaje ponajprije na nacionalnoj razini, pri čemu nacionalna nadležna tijela zadržavaju potpunu odgovornost za izravni nadzor. Tijelu bi trebalo dodijeliti odgovarajuće ovlasti neizravnog nadzora kako bi se osiguralo da nadzorne aktivnosti na nacionalnoj razini budu dosljedne i visoke kvalitete u cijeloj Uniji. Stoga bi trebalo provoditi procjene stanja konvergencije nadzora i objavljivati izvješća o nalazima. Tijelo bi trebalo biti ovlašteno za izdavanje smjernica i preporuka obveznicima i nadzornim tijelima s ciljem osiguravanja usklađene nadzorne prakse na visokoj razini u cijeloj Uniji.

(28)Određeni obveznici u financijskom sektoru koji ne ispunjavaju zahtjeve za redovni odabir svejedno bi mogli imati profil visokog inherentnog rizika sa stajališta pranja novca i financiranja terorizma ili bi mogli započeti, promijeniti ili proširiti aktivnosti koje u sebi nose visok rizik, koji se ne smanjuje razmjernom razinom unutarnjih kontrola, što dovedi do bitnih povreda zahtjeva za SPNFT. Ako postoje naznake bitnih povreda primjenjivih zahtjeva za SPNFT, to može biti znak grube nepažnje obveznika. Nadzorno tijelo trebalo bi u većini slučajeva biti u mogućnosti primjereno odgovoriti na moguće povrede i spriječiti da se rizici ostvare i dovedu do grube nepažnje u pogledu zahtjeva za SPNFT. Međutim, u određenim slučajevima odgovor na nacionalnoj razini možda neće biti dostatan ili pravodoban, osobito ako postoje naznake da su bitne povrede na razini subjekta već počinjene. U tim slučajevima Tijelo bi trebalo biti u mogućnosti zatražiti od lokalnog nadzornog tijela da poduzme posebne mjere za ispravljanje situacije, uključujući izricanje financijskih sankcija. Kako bi se spriječilo ostvarenje rizika od pranja novca i terorizma, rok za djelovanje na nacionalnoj razini trebao bi biti dovoljno kratak.

(29)Tijelo bi trebalo imati priliku na vlastitu inicijativu zatražiti prijenos nadzornih zadaća i ovlasti koje se odnose na određenog obveznika u slučaju nedjelovanja ili nepoštovanja njegovih uputa u predviđenom roku. S obzirom na to da bi za prijenos zadaća i ovlasti u odnosu na obveznika na Tijelo bez posebnog zahtjeva financijskog nadzornog tijela bila potrebna diskrecijska odluka Tijela, ono bi u tu svrhu trebalo uputiti poseban zahtjev Komisiji. Kako bi Komisija mogla donijeti odluku koja je usklađena s okvirom zadaća dodijeljenih Tijelu na temelju okvira za SPNFT, Tijelo bi uz zahtjev trebalo priložiti odgovarajuće obrazloženje i navesti točno trajanje preraspodjele zadaća i ovlasti Tijelu. Razdoblje preraspodjele ovlasti trebao bi odgovarati vremenu koje je Tijelu potrebno za rješavanje rizika na razini subjekta i ne bi smjelo biti dulje od tri godine. Komisija bi odluku o prijenosu ovlasti i zadaća za nadzor nad subjektom Tijelu trebala donijeti brzo, u svakom slučaju u roku od mjesec dana.

(30)Kako bi se poboljšala nadzorna praksa u nefinancijskom sektoru, Tijelo bi trebalo provesti stručne preglede nadzornih tijela u nefinancijskom sektoru, uključujući javna tijela koja nadziru samoregulatorna tijela, te objaviti izvješća sa svojim nalazima; uz njih bi se mogle priložiti smjernice ili preporuke upućene relevantnim javnim tijelima, uključujući javna tijela koja nadziru samoregulatorna tijela. Samoregulatorna tijela trebala bi moći sudjelovati u stručnim pregledima na pojedinačnoj osnovi ako su izrazila spremnost na sudjelovanje.

(31)Kako bi se povećala učinkovitost provedbe mjera za SPNFT i u nefinancijskom sektoru, Tijelo bi trebalo moći istraživati moguće povrede ili pogrešnu primjenu prava Unije nadzornih tijela u tom sektoru, uključujući javna tijela koja nadziru samoregulatorna tijela.

(32)Kako bi se analizirale sumnjive aktivnosti koje utječu na više jurisdikcija, relevantni FOJ-evi koji su primili povezana izvješća trebali bi moći učinkovito provoditi zajedničke analize slučajeva od zajedničkog interesa. U tu svrhu Tijelo bi trebalo biti u mogućnosti predlagati, koordinirati i svim odgovarajućim sredstvima podupirati zajedničke analize prekograničnih sumnjivih transakcija ili aktivnosti. Zajedničke analize trebalo bi pokrenuti kad postoji potreba za provođenjem takvih zajedničkih analiza u skladu s odgovarajućim odredbama prava Unije. Nakon izričitog pristanka FOJ-eva koji sudjeluju u zajedničkim analizama osoblje Tijela koje pruža podršku provedbi zajedničkih analiza trebalo bi biti u mogućnosti primiti i obraditi sve potrebne podatke i informacije, uključujući podatke i informacije koji se odnose na analizirane slučajeve.

(33)Kako bi se poboljšala djelotvornost zajedničkih analiza, Tijelo bi trebalo biti u mogućnosti pokrenuti preispitivanja metoda, procedura i provedbe zajedničkih analiza radi utvrđivanja stečenih iskustava te poboljšanja i poticanja tih analiza. Na temelju povratnih informacija o zajedničkoj analizi Tijelo bi trebalo biti u mogućnosti izdati zaključke i preporuke koji bi u konačnici doveli do redovitog usavršavanja i poboljšanja metoda i postupaka za provođenje zajedničkih analiza.

(34)Kako bi se olakšala i poboljšala suradnja između FOJ-eva i Tijela, među ostalim za potrebe provođenja zajedničkih analiza, FOJ-evi bi Tijelu trebali moći delegirati po jednog zaposlenika na dobrovoljnoj osnovi. Nacionalni predstavnici FOJ-eva trebali bi podupirati osoblje Tijela u izvršavanju svih zadaća koje se odnose na FOJ-eve, uključujući provedbu zajedničkih analiza i pripremu procjena prijetnji i strateških analiza prijetnji, rizika i metoda pranja novca i financiranja terorizma. Osim zajedničkih analiza Tijelo bi trebalo potaknuti i olakšati razne oblike uzajamne pomoći među FOJ-evima, uključujući osposobljavanje i razmjene osoblja kako bi se poboljšala izgradnja kapaciteta i omogućila razmjena znanja i dobre prakse među FOJ-evima.

(35)Tijelo bi trebalo upravljati, pružati usluge smještaja na poslužitelju i održavati FIU.net, posebni informatički sustav u okviru kojeg FOJ-evi mogu surađivati i razmjenjivati informacije međusobno, s ekvivalentnim tijelima iz trećih zemalja i s trećim stranama. Tijelo bi u suradnji s državama članicama trebalo održavati sustav ažurnim. U tu svrhu Tijelo bi trebalo osigurati da se u svakom trenutku za razvoj mreže FIU.net primjenjuje najnaprednija i najsuvremenija tehnologija, uz provedbu analize troškova i koristi.

(36)Kako bi se uspostavila dosljedna, učinkovita i djelotvorna nadzorna praksa i praksa povezana s FOJ-evima te osigurala zajednička, ujednačena i dosljedna primjena prava Unije, Tijelo bi trebalo moći izdavati smjernice i preporuke svim obveznicima ili određenoj kategoriji obveznika i svim nadzornim tijelima i FOJ-evima ili određenoj kategoriji nadzornih tijela i FOJ-eva. Smjernice i preporuke mogle bi se izdavati u skladu s posebnim ovlastima iz primjenjivih akata Unije ili na vlastitu inicijativu Tijela kad postoji potreba za jačanjem okvira za SPNFT na razini Unije.

(37)Za djelotvorno izvršavanje zadaća dodijeljenih Tijelu i za učinkovit i objektivan proces donošenja odluka ključna je uspostava čvrste upravljačke strukture unutar Tijela. Zbog složenosti i raznolikosti zadaća dodijeljenih Tijelu u području nadzora i FOJ-eva, odluke ne može donositi jedno upravljačko tijelo, kao što je to često slučaj u decentraliziranim agencijama. Dok određene vrste odluka, kao što su odluke o donošenju zajedničkih instrumenata, trebaju donositi predstavnici odgovarajućih tijela ili FOJ-ova u skladu s pravilima o glasovanju iz UFEU-e, neke druge odluke, kao što su odluke o pojedinim odabranim obveznicima ili pojedinim tijelima, treba donositi manje tijelo za donošenje odluka, čiji bi članovi trebali podlijegati primjerenim mehanizmima odgovornosti. Stoga bi Tijelo trebalo imati Opći odbor i Izvršni odbor koji se sastoji od pet neovisnih stalnih članova s punim radnim vremenom i predsjednika Tijela.

(38)Kako bi se osigurala odgovarajuća stručnost, Opći odbor trebao bi imati dva sastava. Za sve odluke o donošenju akata opće primjene, kao što su regulatorni i provedbeni tehnički standardi, smjernice, preporuke i mišljenja koji se odnose na FOJ-eve, odbor bi se trebao sastojati od čelnika FOJ-eva država članica („Opći odbor u sastavu FOJ-eva”). Za iste vrste akata koji se odnose na izravan ili neizravan nadzor nad financijskim i nefinancijskim obveznicima odbor bi se trebao sastojati od čelnika nadzornih tijela za SPNFT koji su javna tijela („Opći odbor u nadzornom sastavu”). Sve strane zastupljene u Općem odboru trebale bi nastojati ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta njegova rada. Sve strane trebale bi nastojati postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u Općem odboru.

(39)Za nesmetan proces donošenja odluka zadaće bi trebale biti jasno podijeljene: Opći odbor u sastavu FOJ-eva trebao bi odlučivati o relevantnim mjerama za FOJ-eve, a Opći odbor u nadzornom sastavu trebao bi odlučivati o delegiranim aktima, smjernicama i sličnim mjerama za obveznike. Opći odbor u nadzornom sastavu isto tako trebao bi moći Izvršnom odboru davati mišljenja i savjete o svim nacrtima odluka u odnosu na pojedinačne odabrane obveznike koje su predložili zajednički nadzorni timovi. U nedostatku takvog mišljenja ili savjeta odluke bi trebao donositi Izvršni odbor. Kad god Izvršni odbor u konačnoj odluci odstupi od savjeta Općeg odbora u nadzornom sastavu, trebao bi u pisanom obliku objasniti razloge za to.

(40)Za potrebe glasovanja i donošenja odluka svaka država članica trebala bi imati jednog predstavnika s pravom glasa. Stoga bi čelnici javnih tijela trebali imenovati stalnog predstavnika kao člana s pravom glasa u Općem odboru u nadzornom sastavu. U protivnom, ovisno o predmetu odluke ili dnevnom redu određene sjednice Općeg odbora, javna tijela države članice mogu odlučiti o ad hoc predstavniku. Praktične aranžmane povezane s donošenjem odluka i glasovanjem članova Općeg odbora u nadzornom sastavu trebalo bi utvrditi poslovnikom Općeg odbora koji Tijelo treba izraditi.

(41)Predsjednik Tijela trebao bi predsjedavati sjednicama Općeg odbora i imati pravo glasa kad se odluke donose običnom većinom glasova. Komisija bi trebala biti član Općeg odbora bez prava glasa. Kako bi uspostavio dobru suradnju s drugim relevantnim institucijama, Opći odbor trebao bi biti u mogućnosti primiti i druge promatrače bez prava glasa, kao što su predstavnik jedinstvenog nadzornog mehanizma i svakog od triju europskih nadzornih tijela (EBA, EIOPA i ESMA), u Opći odbor u njegovu nadzornom sastavu te Europola, EPPO-a i Eurojusta u Opći odbor u njegovu sastavu FOJ-eva kad se raspravlja ili odlučuje o pitanjima iz djelokruga rada tih tijela. Kako bi se omogućio nesmetan proces donošenja odluka, odluke Općeg odbora trebale bi se donositi običnom većinom glasova, osim odluka o nacrtima regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, smjernicama i preporukama, koje bi se trebale donositi kvalificiranom većinom glasova predstavnika država članica u skladu s pravilima o glasovanju iz UFEU-a.

(42)Upravljačko tijelo Tijela trebao bi biti Izvršni odbor sastavljen od predsjednika Tijela i pet stalnih članova, koje imenuje Opći odbor na temelju na temelju popisa kandidata koji su ušli u uži izbor koji sastavlja Komisija. Radi osiguranja brzog i učinkovitog procesa donošenja odluka Izvršni odbor trebao bi biti zadužen za planiranje i izvršavanje svih zadaća Tijela, osim ako su posebne odluke izričito dodijeljene Općem odboru. Kako bi se osigurala objektivnost i odgovarajuća brzina procesa donošenja odluka u području izravnog nadzora nad odabranim obveznicima, sve obvezujuće odluke upućene odabranim obveznicima trebao bi donositi Izvršni odbor. Osim toga, zajedno s predstavnikom Komisije, Izvršni odbor trebao bi biti kolektivno odgovoran za administrativne i proračunske odluke Tijela. Kad Izvršni odbor donosi odluke povezane s upravljanjem proračunom, nabavom, zapošljavanjem i revizijom Tijela, trebala bi biti potrebna suglasnost Komisije s obzirom na to da će se dio financiranja Tijela osigurati iz proračuna Unije.

(43)Kako bi se omogućilo brzo donošenje odluka, sve odluke Izvršnog odbora, uključujući odluke u kojima Komisija ima pravo glasovanja, trebale bi se donositi običnom većinom glasova, s tim da u slučaju izjednačenog broja glasova predsjednik ima odlučujući glas. Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje Tijelom, za odluke povezane s proračunom, administracijom i zapošljavanjem trebala bi biti potrebna suglasnost Komisije. Članove Izvršnog odbora s pravom glasa, osim predsjednika, trebao bi odabirati Opći odbor na temelju popisa kandidata koji su ušli u uži izbor koji sastavi Komisija.

(44)Kako bi se osiguralo neovisno djelovanje Tijela, pet članova Izvršnog odbora i predsjednik Tijela trebali bi djelovati neovisno i u interesu Unije u cjelini. Oni bi se tijekom svojeg mandata i nakon njega trebali ponašati časno i diskretno kad je riječ o prihvaćanju određenih imenovanja ili pogodnosti. Kako se ne bi stvorio dojam da bi član Izvršnog odbora mogao iskoristiti svoj položaj člana Izvršnog odbora Tijela kako bi po isteku svojeg mandata dobio visoko rangirani položaj u privatnom sektoru i radi sprečavanja bilo kakvih sukoba interesa nakon odlaska iz javne službe, za pet članova Izvršnog odbora, uključujući predsjednika Tijela trebalo bi uvesti razdoblje mirovanja.

(45)Predsjednika Tijela trebalo bi imenovati Vijeće na temelju objektivnih kriterija nakon odobrenja Europskog parlamenta. Ta osoba trebala bi zastupati Tijelo i izvješćivati o izvršavanju zadaća Tijela.

(46)Izvršni odbor trebao bi imenovati izvršnog direktora Tijela na temelju popisa kandidata koji su ušli u uži izbor koji sastavi Komisija. Izvršni direktor Tijela trebao bi biti viši administrativni dužnosnik Tijela, zadužen za svakodnevno upravljanje Tijelom i odgovoran za upravljanje proračunom, nabavu te zapošljavanje i kadrovske poslove.

(47)Kako bi se djelotvorno zaštitila prava predmetnih strana te radi ekonomičnosti postupka i smanjenja opterećenja Suda Europske unije, Tijelo bi trebalo fizičkim i pravnim osobama omogućiti da zatraže preispitivanje odluka koje su im upućene ili koje se izravno i pojedinačno na njih odnose, a donesene su na temelju ovlasti povezanih s izravnim nadzorom koje su dodijeljene Tijelu ovom Uredbom. Neovisnost i objektivnost odluka koje donosi Administrativni odbor za preispitivanja trebale bi, među ostalim, biti osigurane njegovim sastavom od pet neovisnih i odgovarajuće kvalificiranih osoba. Protiv odluka Administrativnog odbora za preispitivanja može se uložiti žalba Sudu Europske unije.

(48)Kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje Tijela, financiranje bi se trebalo osigurati kombinacijom naknada koje se ubiru od određenih obveznika i doprinosa iz proračuna Unije, ovisno o zadaćama i funkcijama. Proračun Tijela trebao bi biti dio proračuna Unije, koji na temelju prijedloga Komisije potvrđuje proračunsko tijelo. Tijelo bi trebalo Komisiji podnijeti nacrt proračuna i unutarnju financijsku uredbu na odobrenje.

(49)Kako bi se osiguralo da Tijelo može ispuniti i svoje zadaće kao izravno i neizravno nadzorno tijelo obveznika, trebalo bi uvesti odgovarajući mehanizam za utvrđivanje i naplatu naknada. Kad je riječ o naknadama koje se ubiru od odabranih obveznika i određenih neodabranih obveznika, metodologiju njihova izračuna i postupak naplate naknada trebalo bi utvrditi u delegiranom aktu Komisije. Metodologija bi se trebala temeljiti na riziku izravno i neizravno nadziranih subjekata te na njihovu prometu ili prihodima.

(50)Pravila o donošenju i izvršenju proračuna Tijela, kao i način podnošenja godišnjih financijskih izvještaja Tijela, trebali bi biti u skladu s odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 36 u pogledu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja i djelotvornosti istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara.

(51)Radi sprečavanja i djelotvornog suzbijanja unutarnjih prijevara, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti unutar Tijela, ono bi trebalo podlijegati Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 u pogledu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja i djelotvornosti istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara. Tijelo bi trebalo pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu o unutarnjim istragama OLAF-a, koji bi trebao biti u mogućnosti provoditi provjere na licu mjesta u okviru svoje nadležnosti.

(52)Kao što je navedeno u Strategiji Europske unije za kibersigurnost 37 , ključno je osigurati visoku razinu kiberotpornosti u svim institucijama, tijelima i agencijama EU-a u kontekstu rastućih prijetnji. Izvršni direktor stoga mora osigurati odgovarajuće upravljanje rizicima u području informacijske tehnologije, snažno unutarnje upravljanje informacijskim tehnologijama i dostatno financiranje za informatičku sigurnost. Tijelo blisko surađuje s timom za hitne računalne intervencije institucija, tijela i agencija Europske unije (CERT EU) te njemu i Komisiji prijavljuje velike incidente u roku od 24 sata.

(53)Tijelo bi za izvršavanje svojih zadaća i provedbu ove Uredbe trebalo biti odgovorno i Europskom parlamentu i Vijeću. Predsjednik Tijela trebao bi svake godine podnijeti odgovarajuće izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

(54)Osoblje Tijela trebalo bi se sastojati od privremenog osoblja, ugovornog osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka te nacionalnih delegata koje FOJ-evi Unije stave na raspolaganje Tijelu. Tijelo bi u suglasnosti s Komisijom trebalo donijeti odgovarajuće provedbene mjere u skladu s postupcima iz članka 110. Pravilnika o osoblju 38 .

(55)Kako bi se osiguralo primjereno postupanje s povjerljivim informacijama, svi članovi upravljačkih tijela u okviru Tijela, sve osoblje Tijela, uključujući upućeno osoblje i osoblje stavljeno na raspolaganju Tijelu, kao i sve osobe koje obavljaju zadaće za Tijelo na temelju ugovora, trebali bi podlijegati obvezi čuvanja poslovne tajne, uključujući sva ograničenja i obveze povjerljivosti koje proizlaze iz odgovarajućih odredbi zakonodavstva Unije, u odnosu na posebne zadaće Tijela. Međutim, obveze povjerljivosti i čuvanja poslovne tajne ne bi trebale sprečavati Tijelo da surađuje i razmjenjuje informacije s drugim relevantnim nacionalnim tijelima ili tijelima Unije ili im objavljuje informacije ako je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća i u slučajevima u kojima su takva suradnja i razmjena informacija obveze predviđene pravom Unije.

(56)Ne dovodeći u pitanje obveze povjerljivosti koje se primjenjuju na osoblje i predstavnike Tijela u skladu s odgovarajućim odredbama prava Unije, Tijelo bi trebalo podlijegati Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 39 . U skladu s ograničenjima u pogledu povjerljivosti i čuvanja poslovne tajne povezanima s nadzornim zadaćama Tijela i njegovim zadaćama potpore i koordinacije FOJ-eva, takav pristup ne bi se trebao odnositi na povjerljive informacije kojima rukuje osoblje Tijela. Povjerljivima bi se posebno trebali smatrati svi operativni podaci i informacije povezane s takvim operativnim podacima Tijela i FOJ-eva EU-a kojima Tijelo raspolaže radi izvršavanja zadaća i aktivnosti povezanih s potporom i koordinacijom FOJ-eva. Kad je riječ o nadzornim zadaćama, pristup informacijama ili podacima Tijela, financijskih nadzornih tijela ili obveznika dobivenima prilikom izvršavanja zadaća i aktivnosti povezanih s izravnim nadzorom u načelu bi se isto tako trebao smatrati povjerljivim i ne bi trebao podlijegati ikakvom objavljivanju. Međutim, navedene povjerljive informacije koje se odnose na postupak nadzora mogu se u cijelosti ili djelomično otkriti obveznicima koji su stranke u takvom postupku nadzora, podložno legitimnom interesu drugih fizičkih i pravnih osoba u zaštiti njihovih poslovnih tajni.

(57)Ne dovodeći u pitanje bilo kakva posebna pravila u pogledu jezika koja bi se mogla donijeti u okviru sustava nadzora suzbijanja pranja novca i kod odabranih obveznika, na Tijelo bi se trebala primjenjivati Uredba Vijeća br. 1 40 , a sve usluge prijevoda koje bi mogle biti potrebne za djelovanje Tijela trebao bi osigurati Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

(58)Ne dovodeći u pitanje obveze država članica i njihovih tijela, obradu osobnih podataka na temelju ove Uredbe u svrhu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma trebalo bi smatrati nužnom za izvršavanje zadaće koja se obavlja u javnom interesu ili pri izvršavanju službenih ovlasti koje su dodijeljene Tijelu na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 41 i članka 6. Uredbe 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 42 . Pri izradi bilo kakvih instrumenata ili donošenju odluka koje mogu imati značajan utjecaj na zaštitu osobnih podataka Tijelo bi prema potrebi trebalo blisko surađivati s Europskim odborom za zaštitu podataka osnovanim Uredbom (EU) 2016/679 i s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka osnovanim Uredbom (EU) 2018/1725 kako bi se izbjeglo udvostručavanje.

(59)Tijelo bi trebalo uspostaviti odnose suradnje s odgovarajućim agencijama i tijelima Unije, uključujući Europol, Eurojust, EPPO i europska nadzorna tijela, i to Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje. Radi poboljšanja međusektorskog nadzora i bolje suradnje između bonitetnih nadzornih tijela i nadzornih tijela za SPNFT Tijelo bi trebalo uspostaviti i suradnju s tijelima nadležnima za bonitetni nadzor obveznika iz financijskog sektora, uključujući Europsku središnju banku u pogledu pitanja povezanih sa zadaćama koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 43 , kao i sa sanacijskim tijelima kako su definirana u članku 3. Direktive (EU) 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća 44 te imenovanim tijelima za sustave osiguranja depozita kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 18. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća 45 . U tu bi svrhu Tijelo trebalo moći sklopiti sporazume ili memorandume o razumijevanju s takvim tijelima, uključujući one koji se odnose na razmjene informacije koje su potrebne za izvršavanje zadaća Tijela i tih tijela. Tijelo bi trebalo u najvećoj mogućoj mjeri nastojati dijeliti informacije s takvim tijelima na njihov zahtjev, u granicama zakonskih ograničenja, uključujući ona iz zakonodavstva o zaštiti podataka. Osim toga, Tijelo bi trebalo omogućiti djelotvornu razmjenu informacija između svih financijskih nadzornih tijela u sustavu nadzora SPNFT-a i prethodno spomenutih tijela, a takva suradnja i razmjena informacija trebale bi se odvijati na strukturiran i učinkovit način.

(60)Javno-privatna partnerstva postala su sve važniji forumi za suradnju i razmjenu informacija među FOJ-evima, raznim nacionalnim nadzornim tijelima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva te obveznicima u nekim državama članicama. Ako Tijelo djeluje kao izravno nadzorno tijelo odabranih obveznika koji su dio javno-privatnog partnerstva u bilo kojoj državi članici, moglo bi biti korisno da i Tijelo u njima sudjeluje, pod uvjetima koje odredi relevantno nacionalno javno tijelo ili tijela koja su osnovala to javno-privatnog partnerstva i uz njihovu izričitu suglasnost.

(61)S obzirom na to da je suradnja između nadzornih tijela, upravnih tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva ključna za uspješno suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, a određena tijela Unije imaju posebne zadaće ili ovlasti u tom području, Tijelo bi trebalo uspostaviti suradnju s tim tijelima, osobito s OLAF-om, Europolom, Eurojustom i EPPO-om. Ako postoji potreba za uspostavom posebnih radnih dogovora ili sklapanjem memoranduma o razumijevanju između Tijela i tih tijela, Tijelo bi trebalo biti u mogućnosti to učiniti. Dogovor bi trebao biti strateške i tehničke prirode i ne bi trebao podrazumijevati razmjenu bilo kakvih povjerljivih ili operativnih informacija kojima Tijelo raspolaže te bi trebalo uzeti u obzir zadaće koje već obavljaju druge institucije, tijela, uredi ili agencije Unije u pogledu sprečavanja i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(62)Budući da su predikatna kaznena dijela i samo kazneno djelo pranja novca globalne često prirode i s obzirom na to da obveznici Unije posluju i s trećim zemljama i u trećim zemljama, djelotvorna suradnja sa svim relevantnim tijelima trećih zemalja u područjima nadzora i funkcioniranje FOJ-eva ključna je za jačanje okvira Unije za SPNFT. S obzirom na jedinstvenu kombinaciju izravnog i neizravnog nadzora te zadaća i ovlasti povezanih sa suradnjom s FOJ-evima, Tijelo bi trebalo imati aktivnu ulogu u takvim vanjskim sporazumima o suradnji. Konkretno, Tijelo bi trebalo biti ovlašteno za uspostavu kontakata i sklapanje administrativnih sporazuma s tijelima u trećim zemljama koje imaju regulatorne i nadzorne nadležnosti te nadležnosti povezane s FOJ-evima. Uloga Tijela mogla bi biti osobito korisna u slučajevima kad se interakcija nekoliko javnih tijela Unije i FOJ-eva s tijelima trećih zemalja odnosi na pitanja iz djelokruga Tijela. U takvim slučajevima Tijelo bi trebalo imati vodeću ulogu u olakšavanju te interakcije.

(63)S obzirom na to da će Tijelo imati široke ovlasti i zadaće povezane s izravnim i neizravnim nadzorom i nadgledanjem svih obveznika, te ovlasti trebaju ostati objedinjene unutar jednog tijela Unije i ne smiju dovesti do sukoba nadležnosti s drugim tijelima Unije. Stoga Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne bi trebalo zadržati svoje zadaće i ovlasti povezane sa suzbijanjem pranja novca i financiranja terorizma, a odgovarajuće članke u Uredbi (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 46 trebalo bi izbrisati. Resurse dodijeljene Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo za izvršenje tih zadaća trebalo bi prenijeti na Tijelo. S obzirom na to da će sva tri europska nadzorna tijela (EBA, ESMA i EIOPA) surađivati s Tijelom te da mogu prisustvovati sastancima Općeg odbora u nadzornom sastavu u svojstvu promatrača, ista mogućnost trebala bi se dati Tijelu u vezi sa sastancima Odbora nadzornika europskih nadzornih tijela. U slučajevima kad odgovarajući odbori nadzornika raspravljaju ili odlučuju o pitanjima koja su važna za izvršavanje zadaća i ovlasti Tijela, Tijelo bi trebalo imati mogućnost sudjelovanja na njihovim sastancima kao promatrač. Stoga bi članke o sastavu Odbora nadzornika u Uredbi (EU) br. 1093/2010, Uredbi (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 47 i Uredbi (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 48 trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(64)Tijelo bi trebalo biti u potpunosti funkcionalno do početka 2024. To bi trebalo omogućiti dovoljno vremena da Tijelo osnuje svoje sjedište u državi članici kako je određeno ovom Uredbom.

(65)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 [te je on dao mišljenje…],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OSNIVANJE, PRAVNI STATUS I DEFINICIJE

Članak 1.

Osnivanje i područje djelovanja

1.Tijelo za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma („Tijelo”) osniva se 1. siječnja 2023.

2.Tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, posebno onih iz članka 6., u području primjene Uredbe (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća 49 i Direktive o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 [Ured za publikacije: molimo umetnuti sljedeći broj dokumenta COM(2021) 423] i Uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma [Ured za publikacije: molimo umetnuti sljedeći broj dokumenta COM(2021) 422], uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te svakog drugog pravno obvezujućeg akta Unije kojim se Tijelu dodjeljuju zadaće i nacionalnog zakonodavstva kojim se primjenjuje Direktiva o suzbijanju pranja novca [Ured za publikacije: molimo umetnuti sljedeći broj dokumenta COM(2021) 423] ili druge direktive kojima se nadležnim nadzornim tijelima dodjeljuju zadaće.

3.Cilj je Tijela zaštititi javni interes, stabilnost financijskog sustava Unije i dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta:

(a)sprečavanjem korištenja financijskog sustava Unije u svrhu pranja novca i financiranja terorizma;

(b)pridonošenjem utvrđivanju i procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma na unutarnjem tržištu, kao i rizika i prijetnji koji potječu izvan Unije, a utječu ili mogu utjecati na unutarnje tržište;

(c)osiguravanjem visokokvalitetnog nadzora u području suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma („SPNFT”) na unutarnjem tržištu;

(d)pridonošenjem nadzornoj konvergenciji u području suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma na unutarnjem tržištu;

(e)pridonošenjem usklađenosti praksi u otkrivanju sumnjivih prekograničnih novčanih tokova ili usklađenosti aktivnosti financijsko-obavještajnih jedinica („FOJ-evi”);

(f)potporom i koordinacijom razmjene informacija među FOJ-evima i između FOJ-eva i drugih nadležnih tijela.

Odredbe ove Uredbe ne dovode u pitanje ovlasti Komisije da, posebno u skladu s člankom 258. UFEU-a, osigura usklađenost s pravom Unije.

Članak 2.

Definicije

1.Za potrebe ove Uredbe, uz definicije iz članka 2. [Ured za publikacije: molimo umetnuti upućivanje na Uredbu o suzbijanju pranja novca COM(2021) 420] i članka 2. [Ured za publikacije: molimo umetnuti upućivanje na Šestu direktivu o suzbijanju pranja novca COM(2021) 423], primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„odabrani obveznik” znači kreditna institucija, financijska institucija ili grupa kreditnih ili financijskih institucija na najvišoj razini konsolidacije u Uniji, koja je pod izravnim nadzorom Tijela u skladu s člankom 13.,

(2)„neodabrani obveznik” znači kreditna institucija, financijska institucija ili grupa kreditnih ili financijskih institucija na najvišoj razini konsolidacije u Uniji, koja nije odabrani obveznik;

(3)„sustav nadzora SPNFT-a” znači Tijelo i nadležna nadzorna tijela u državama članicama;

(4)„nefinancijsko nadzorno tijelo” znači nadzorno tijelo nadležno za obveznike navedene u članku 3. [Uredbe o suzbijanju pranja novca], koji nisu kreditne i financijske institucije.

(5)„tijelo koje nije tijelo za SPNFT” znači:

(a)nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 50 ;

(b)Europska središnja banka kada obavlja zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013;

(c)sanacijsko tijelo imenovano u skladu s člankom 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća;

(d)imenovano tijelo za osiguranje depozita („SOD”) kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 18. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

Članak 3.

Pravni status

1.Tijelo je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost.

2.U svakoj državi članici Tijelo mora imati najširu pravnu sposobnost koju nacionalno pravo priznaje pravnim osobama. Ono osobito može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku.

3.Tijelo zastupa predsjednik.

Članak 4.

Sjedište

Sjedište Tijela je u […]

POGLAVLJE II.

ZADAĆE I OVLASTI TIJELA

ODJELJAK 1

Zadaće i ovlasti

Članak 5.

Zadaće

1.Tijelo obavlja sljedeće zadaće s obzirom na rizike od pranja novca/financiranja terorizma kojima je unutarnje tržište izloženo:

(a)prati kretanja na unutarnjem tržištu i procjenjuje prijetnje, ranjivosti i rizike povezane s pranjem novca/financiranjem terorizma;

(b)prati kretanja u trećim zemljama i procjenjuje prijetnje, ranjivosti i rizike povezane s njihovim sustavima za SPNFT;

(c)prikuplja informacije iz vlastitih nadzornih aktivnosti te onih nadzornih tijela i nadležnih nadzornih tijela o nedostacima utvrđenima u primjeni pravila o SPNFT-u od strane obveznika, njihovoj izloženosti rizicima, primijenjenim sankcijama i korektivnim mjerama;

(d)uspostavlja središnju bazu podataka s informacijama o SPNFT-u prikupljenima od nadzornih tijela i nadležnih nadzornih tijela te je ažurira;

(e)analizira informacije prikupljene u središnjoj bazi podataka i dijeli te analize s nadzornim tijelima i nadležnim nadzornim tijelima na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti;

(f)prati i podupire provedbu zamrzavanja imovine u okviru Unijinih mjera ograničavanja na cijelom unutarnjem tržištu;

(g)podupire, olakšava i jača suradnju i razmjenu informacija između obveznika i javnih tijela kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje rizika i prijetnji od pranja novca/financiranja terorizma kojima je unutarnje tržište izloženo;

(h)obavlja sve druge posebne zadaće predviđene ovom Uredbom i drugim zakonodavnim aktima.

2.Tijelo obavlja sljedeće zadaće u odnosu na odabrane obveznike:

(a)osigurava usklađenost na razini grupe sa zahtjevima koji se primjenjuju na odabrane obveznike u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i drugim pravno obvezujućim aktima Unije kojima se financijskim institucijama određuju obveze povezane sa SPNFT-om;

(b)obavlja nadzorna preispitivanja i procjene na razini pojedinačnog subjekta i na razini grupe kako bi utvrdilo jesu li aranžmani, strategije, procesi i mehanizmi koje su odabrani obveznici uspostavili primjereni za ublažavanje njihovih rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma te na temelju tih nadzornih preispitivanja određuje posebne zahtjeve, nadzorne mjere i administrativne novčane kazne u skladu s člancima 20., 21. i 22.;

(c)sudjeluje u nadzoru na razini grupe, posebno u kolegijima nadzornih tijela, među ostalim ako je odabrani obveznik dio grupe koja ima sjedište, društva kćeri ili podružnice izvan Unije;

(d)izrađuje i ažurira sustav za procjenu rizika i ranjivosti odabranih obveznika radi informiranja Tijela i nadležnih nadzornih tijela o nadzornim aktivnostima, među ostalim prikupljanjem podataka od tih obveznika.

3.Tijelo obavlja sljedeće zadaće u odnosu na financijska nadzorna tijela:

(a)vodi ažurirani popis financijskih nadzornih tijela u Uniji;

(b)obavlja periodična preispitivanja kako bi osiguralo da sva financijska nadzorna tijela imaju odgovarajuće resurse i ovlasti potrebne za obavljanje svojih zadaća u području SPNFT-a;

(c)provodi procjene strategija, kapaciteta i resursa financijskih nadzornih tijela u području SPNFT-a i rezultate tih procjena stavlja na raspolaganje svim financijskim nadzornim tijelima;

(d)olakšava funkcioniranje kolegija financijskih nadzornih tijela u području SPNFT-a;

(e)doprinosi konvergenciji nadzornih praksi i promicanju nadzornih standarda visoke razine u području SPNFT-a;

(f)koordinira razmjenu zaposlenika i informacija među financijskim nadzornim tijelima Unije;

(g)pruža pomoć financijskim nadzornim tijelima, na njihov posebni zahtjev, uključujući zahtjeve za rješavanje nesuglasica o mjerama koje treba poduzeti u vezi s obveznikom.

4.Tijelo obavlja sljedeće zadaće u odnosu na nefinancijska nadzorna tijela:

(a)vodi ažuran popis nefinancijskih nadzornih tijela u Uniji;

(b)koordinira istorazinske ocjene nadzornih standarda i praksi u području SPNFT-a;

(c)od nefinancijskih nadzornih tijela zahtijeva da istraže moguće povrede zahtjeva koji se primjenjuju na obveznike i razmotre uvođenje kazni ili korektivnih mjera za takve povrede;

(d)obavlja periodična preispitivanja kako bi osiguralo da sva nefinancijska nadzorna tijela imaju odgovarajuće resurse i ovlasti potrebne za obavljanje svojih zadaća u području SPNFT-a;

(e)doprinosi konvergenciji nadzornih praksi i promicanju nadzornih standarda visoke razine u području SPNFT-a;

(f)pruža pomoć nefinancijskim nadzornim tijelima, na njihov posebni zahtjev, uključujući zahtjeve za rješavanje nesuglasica o mjerama koje treba poduzeti u vezi s obveznikom.

Ako se nadzor posebnih sektora na nacionalnoj razini delegira samoregulatornim tijelima, Tijelo izvršava zadaće iz prvog podstavka u odnosu na nadležna nadzorna tijela koja nadziru djelovanje samoregulatornih tijela.

5.Tijelo obavlja sljedeće zadaće u odnosu na FOJ-eve i njihove aktivnosti u državama članicama:

(a)podupire i koordinira rad FOJ-eva i doprinosi njihovoj poboljšanoj suradnji;

(b)doprinosi identifikaciji i odabiru relevantnih slučajeva za zajedničke analize koje provode FOJ-evi;

(c)razvija odgovarajuće metode i postupke za provedbu takvih zajedničkih analiza prekograničnih slučajeva;

(d)uspostavlja, koordinira, organizira i olakšava zajedničke analize koje provode FOJ-evi;

(e)izrađuje i stavlja na raspolaganje FOJ-evima usluge i alate informacijske tehnologije i umjetne inteligencije za sigurnu razmjenu informacija, uključujući smještaj na mreži FIU.net;

(f)razvija, dijeli i promiče stručno znanje o otkrivanju, analizi te metodama distribucije sumnjivih transakcija;

(g)omogućuje specijalizirano osposobljavanje i pomoć FOJ-evima, među ostalim financijskom potporom, u okviru svojih ciljeva i u skladu s kadrovskim i proračunskim resursima koji su mu na raspolaganju;

(h)podupire interakciju FOJ-eva s obveznicima omogućivanjem specijaliziranog osposobljavanja za obveznike, uključujući poboljšanje njihove informiranosti i procedura za otkrivanje sumnjivih aktivnosti i financijskih operacija te njihovo prijavljivanje FOJ-evima;

(i)priprema i koordinira procjene prijetnji, strateške analize prijetnji, rizika i metoda pranja novca i financiranja terorizma koje su identificirali FOJ-evi.

6.Za potrebe obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo primjenjuje svo relevantno pravo Unije, a ako se to pravo sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim se prenose te direktive. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredaba i ako se u tim uredbama koje su na snazi izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno zakonodavstvo kojim se utvrđuje primjena tih mogućnosti.

Članak 6.

Ovlasti Tijela

1.Kad je riječ o odabranim obveznicima, Tijelo ima nadzorne i istražne ovlasti kako je navedeno u člancima od 16. do 20. i ovlast izricanja administrativnih novčanih kazni i periodičnih novčanih kazni kako je utvrđeno u člancima 21. i 22.

Za potrebe izvršavanja tih ovlasti Tijelo može izdati obvezujuće odluke upućene pojedinačnim obveznicima. Tijelo je ovlašteno izricati administrativne novčane kazne za neusklađenost s odlukama donesenima u okviru izvršavanja ovlasti utvrđenih u članku 20. u skladu s člankom 21.

2.Kad je riječ o nadzornim tijelima i nadležnim nadzornim tijelima, Tijelo ima sljedeće ovlasti:

(a)zahtijevati dostavu informacija ili dokumenata, uključujući pisana ili usmena obrazloženja, koji su potrebni za izvršavanje njegovih funkcija, uključujući statističke informacije i informacije o unutarnjim procesima ili aranžmanima nacionalnih tijela;

(b)izdavati smjernice i preporuke;

(c)izdavati zahtjeve za djelovanje i upute o mjerama koje treba poduzeti prema neodabranim obveznicima u skladu s poglavljem II. odjeljkom 4.

3.Kad je riječ o FOJ-evima u državama članicama, Tijelo ima sljedeće ovlasti:

(a)zahtijevati od FOJ-eva podatke i analize koji su relevantni za procjenu prijetnji, ranjivosti i rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma kojima je unutarnje tržište izloženo;

(b)prikupljati informacije i statističke podatke u vezi sa zadaćama i aktivnostima FOJ-eva;

(c)pribavljati i obrađivati informacije i podatke koji su potrebni za koordinaciju zajedničkih analiza kako je navedeno u članku 33.;

(d)izdavati smjernice i preporuke.

4.Za potrebe obavljanja zadaća iz članka 5. stavka 1. Tijelo ima sljedeće ovlasti:

(a)pripremiti nacrt regulatornih tehničkih standarda u posebnim slučajevima iz članka 38.;

(b)pripremiti nacrt provedbenih tehničkih standarda u posebnim slučajevima iz članka 42.;

(c)izdavati smjernice i preporuke kako je predviđeno člankom 43.;

(d)davati mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji kako je predviđeno člankom 44.

ODJELJAK 2

Sustav nadzora SPNFT-a

Članak 7.

Suradnja u sustavu nadzora SPNFT-a

1.Tijelo je odgovorno za učinkovito i dosljedno funkcioniranje sustava nadzora SPNFT-a.

2.Tijelo i nadležna nadzorna tijela obvezni su surađivati u dobroj vjeri i razmjenjivati informacije.

Članak 8.

Metodologija nadzora SPNFT-a 

1.Tijelo izrađuje i ažurira usklađenu metodologiju nadzora SPN-a u kojoj se detaljno opisuje pristup nadzoru obveznika u Uniji koji se temelji na procjeni rizika. Ta metodologija sadržava smjernice, preporuke te druge mjere i instrumente, prema potrebi, uključujući posebno nacrte regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, na temelju ovlaštenja utvrđenih u aktima iz članka 1. stavka 2.

2.Pri izradi metodologije nadzora Tijelo razlikuje obveznike na temelju sektora u kojima posluju. Metodologija nadzora sadržava najmanje sljedeće elemente:

(a)referentne vrijednosti i metodologiju za klasifikaciju obveznika u kategorije rizika na temelju njihova profila preostalog rizika, zasebno za svaku kategoriju obveznika;

(b)pristupe nadzornom preispitivanju samoprocjena obveznika o riziku od pranja novca;

(c)pristupe nadzornom preispitivanju internih politika i procedura obveznika, uključujući politike dubinske analize stranaka;

(d)pristupe nadzornoj evaluaciji čimbenika rizika koji su inherentni ili povezani sa strankama, poslovnim odnosima, transakcijama i kanalima dostave obveznika te čimbenika geografskog rizika.

3.Metodologija odražava visoke standarde nadzora na razini Unije i temelji se na relevantnim međunarodnim standardima i smjernicama. Tijelo periodično preispituje i ažurira svoju metodologiju nadzora, uzimajući u obzir razvoj rizika koji utječu na unutarnje tržište.

Članak 9.

Tematska preispitivanja 

1.Nadležna nadzorna tijela do 31. listopada svake godine Tijelu dostavljaju godišnje programe rada za sljedeću godinu. Ako ti programi rada obuhvaćaju nadzorna preispitivanja provedena na tematskoj osnovi u cilju procjene rizika od pranja novca/financiranja terorizma ili poseban aspekt takvih rizika kojima je izloženo više obveznika istovremeno, nadležna nadzorna tijela dostavljaju sljedeće informacije:

(a)opseg svakog planiranog tematskog preispitivanja u smislu kategorije i broja uključenih obveznika i predmet preispitivanja;

(b)vremenski okvir svakog planiranog tematskog preispitivanja;

(c)planirane vrste, prirodu i učestalost nadzornih aktivnosti koje će se provoditi u svakom tematskom preispitivanju, uključujući, prema potrebi, izravni nadzor ili druge vrste izravne interakcije s obveznicima.

2.Do kraja svake godine predsjednik Tijela Općem odboru u nadzornom sastavu iz članka 46. stavka 2. iznosi konsolidirani plan tematskih preispitivanja koja nadležna nadzorna tijela namjeravaju provesti sljedeće godine.

3.Ako opseg i relevantnost tematskih preispitivanja na razini Unije opravdavaju koordinaciju na razini Unije, zajednički ih provode relevantna nadležna nadzorna tijela, a Tijelo ih koordinira. Opći odbor u nadzornom sastavu sastavlja popis zajedničkih tematskih preispitivanja. Opći odbor u nadzornom sastavu sastavlja izvještaj o postupku, predmetu i rezultatima svakog zajedničkog tematskog preispitivanja. Tijelo taj izvještaj objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

4.Tijelo koordinira aktivnosti nadležnih nadzornih tijela i olakšava planiranje i provedbu odabranih zajedničkih tematskih preispitivanja iz stavka 3. Izravna interakcija s neodabranim obveznicima u kontekstu tematskih preispitivanja ostaje u isključivoj nadležnosti nadzornog tijela odgovornog za nadzor neodabranih obveznika i ne tumači se kao prijenos zadaća i ovlasti povezanih s tim obveznicima u okviru sustava nadzora SPNFT-a.

5.Ako planirana tematska preispitivanja na nacionalnoj razini nisu predmet koordiniranog pristupa na razini Unije, Tijelo zajednički s nadležnim nadzornim tijelima ispituje potrebu i mogućnost za usklađivanje ili sinkronizaciju vremenskog okvira tih tematskih preispitivanja te olakšava razmjenu informacija i uzajamnu pomoć među nadležnim nadzornim tijelima koja provode ta tematska preispitivanja. Tijelo olakšava i sve aktivnosti koje relevantna nadležna nadzorna tijela žele obavljati zajednički ili na sličan način u kontekstu njihovih tematskih preispitivanja.

6.Tijelo osigurava da se rezultati i zaključci tematskih preispitivanja koje je na nacionalnoj razini provelo više nadležnih nadzornih tijela razmijene sa svim nadzornim tijelima, s iznimkom povjerljivih informacija o pojedinačnim obveznicima. Razmjena informacija obuhvaća sve zajedničke zaključke koji proizlaze iz razmjene informacija ili zajedničkih ili koordiniranih aktivnosti više nadležnih nadzornih tijela.

Članak 10.

Uzajamna pomoć u sustavu nadzora SPNFT-a

1.Tijelo može, prema potrebi, izraditi:

(a)nove praktične instrumente i alate konvergencije radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i najboljih primjera iz prakse;

(b)praktične alate i metode za uzajamnu pomoć nakon:

i.posebnih zahtjeva nadležnih nadzornih tijela;

ii.zahtjeva za savjetovanje o nesuglasicama nadležnih nadzornih tijela o mjerama koje više nadležnih nadzornih tijela treba zajednički poduzeti u vezi s obveznikom.

2.Tijelo olakšava i potiče najmanje sljedeće aktivnosti:

(a)sektorske i međusektorske programe osposobljavanja, među ostalim i o tehnološkim inovacijama;

(b)razmjene zaposlenika i korištenje sustava upućivanja radnika, povezivanja (twinning) i kratkoročne posjete;

(c)razmjene nadzornih praksi među nadležnim nadzornim tijelima, ako je jedno tijelo razvilo stručno znanje u određenom području nadzornih praksi SPNFT-a.

3.Svako nadležno nadzorno tijelo može Tijelu podnijeti zahtjev za uzajamnu pomoć koji se odnosi na nadzorne zadaće Tijela, u kojem se navodi vrsta pomoći koju mogu pružiti zaposlenici Tijela, zaposlenici jednog ili više nadležnih nadzornih tijela ili i jedni i drugi. Ako se zahtjev odnosi na aktivnosti nadzora određenih obveznika, nadležno nadzorno tijelo koje podnosi zahtjev osigurava odobrenje pristupa svim informacijama i podacima koji su potrebni za pružanje pomoći. Tijelo čuva i redovito ažurira informacije o posebnim područjima stručnosti i kapacitetima nadležnih nadzornih tijela za pružanje uzajamne pomoći.

4.Ako se od Tijela zatraži pružanje pomoći pri obavljanju posebnih nadzornih zadaća na nacionalnoj razini u odnosu na neodabrane obveznike, nadzorno tijelo koje traži pomoć u zahtjevu navodi pojedinosti o zadaćama za koje se traži potpora. Pomoć se ne tumači kao prijenos nadzornih zadaća, ovlasti ili odgovornosti za nadzor neodabranih obveznika s nadležnog nadzornog tijela koje traži pomoć na Tijelo.

5.Tijelo nastoji pružiti zatraženu pomoć, među ostalim mobiliziranjem vlastitih ljudskih resursa te mobiliziranjem resursa nadležnih nadzornih tijela na dobrovoljnoj osnovi.

6.Do kraja svake godine predsjednik Tijela informira Opći odbor u nadzornom sastavu o resursima koje će Tijelo dodijeliti za pružanje takve pomoći.

7.Svaka interakcija zaposlenika Tijela i obveznika ostaje u isključivoj nadležnosti nadležnog nadzornog tijela odgovornog za nadzor tog obveznika i ne tumači se kao prijenos zadaća i ovlasti koji se odnose na pojedinačne obveznike u okviru sustava nadzora SPNFT-a.

Članak 11.

Središnja baza podataka o SPNFT-u

1.Tijelo izrađuje i ažurira središnju bazu podataka s informacijama prikupljenima u skladu sa stavkom 2. Tijelo analizira primljene informacije i osigurava njihovu dostupnost nadležnim nadzornim tijelima na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti. Tijelo može na vlastitu inicijativu rezultate svoje analize podijeliti s nadležnim nadzornim tijelima kako bi olakšalo njihove nadzorne aktivnosti.

2.Nadležna nadzorna tijela Tijelu šalju najmanje sljedeće informacije, uključujući podatke o pojedinačnim obveznicima:

(a)popis svih nadležnih nadzornih tijela i samoregulatornih tijela kojima je povjeren nadzor obveznika, uključujući informacije o njihovu mandatu, zadaćama i ovlastima;

(b)statističke podatke o vrsti i broju nadziranih obveznika u svakoj državi članici i osnovne informacije o profilu rizičnosti;

(c)obvezujuće mjere i sankcije poduzete tijekom nadzora pojedinačnih obveznika;

(d)savjete drugim nacionalnim tijelima o procedurama izdavanja odobrenja za rad, procedurama oduzimanja odobrenja za rad i primjerene procjene dioničara ili članova upravljačkog tijela pojedinačnih obveznika;

(e)izvještaje o rezultatima nadzornih aktivnosti;

(f)rezultate nadzornih pregleda dokumenata o politički izloženim osobama, članovima njihovih obitelji i njihovim suradnicima;

(g)statističke podatke o provedenim nadzornim aktivnostima u protekloj kalendarskoj godini, uključujući broj izravnih i neizravnih nadzora;

(h)statističke podatke o broju zaposlenika i drugim resursima javnih tijela.

3.Tijelo može od nadležnih nadzornih tijela zatražiti da dostave i druge informacije, uz one iz stavka 2. Nadležna nadzorna tijela ažuriraju sve dostavljene informacije.

4.Svako nadležno nadzorno tijelo ili svako tijelo koje nije tijelo za suzbijanje pranja novca može Tijelu uputiti obrazloženi zahtjev za informacije prikupljene u skladu sa stavkom 2. koje su relevantne za njegove nadzorne aktivnosti. Tijelo pravodobno i na temelju načela nužnosti pristupa informacijama i njihove povjerljivosti dostavlja informacije koje su zatražila nadležna nadzorna tijela ili tijela koja nisu tijela za suzbijanje pranja novca. Tijelo obavještava tijelo koje je prvo dostavilo zatražene informacije o identitetu nadležnog nadzornog ili drugog tijela koje je podnijelo zahtjev za informacije, identitetu dotičnog subjekta, razlogu za podnošenje zahtjeva za informacije, kao i o tome jesu li informacije dostavljene tijelu koje je podnijelo zahtjev.

ODJELJAK 3

Izravni nadzor odabranih obveznika

Članak 12.

Procjena obveznika za potrebe odabira za izravni nadzor

1.Za potrebe obavljanja zadaća navedenih u članku 5. stavku 2. Tijelo provodi periodičnu procjenu sljedećih obveznika na temelju kriterija i u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 6. ovog članka i u članku 13.:

(a)kreditnih institucija koje imaju poslovni nastan u najmanje sedam država članica, uključujući državu članicu poslovnog nastana i države članice u kojima posluju preko društava kćeri ili podružnica;

(b)drugih financijskih institucija koje posluju u najmanje deset država članica, uključujući državu članicu poslovnog nastana, drugu državu članicu u kojoj posluju preko društva kćeri ili podružnice i sve druge države članice u kojima posluju izravnim pružanjem usluga ili putem mreže predstavnika.

2.Inherentni rizik procijenjenih obveznika iz stavka 1. točaka (a) ili (b) klasificira se kao nizak, srednji, znatan ili visok u svakoj jurisdikciji u kojoj posluju, na temelju referentnih vrijednosti i u skladu s metodologijom utvrđenom u regulatornom tehničkom standardu iz stavka 5.

3.Metodologija za klasifikaciju profila inherentnog rizika utvrđuje se odvojeno za najmanje sljedeće kategorije obveznika:

(a)kreditne institucije;

(b)mjenjačnice;

(c)subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire i alternativne investicijske fondove;

(d)pružatelje kredita koji nisu kreditne institucije:

(e)institucije za e-novac;

(f)investicijska društva;

(g)pružatelje platnih usluga;

(h)društva za životno osiguranje;

(i)posrednike u životnom osiguranju;

(j)ostale financijske institucije.

4.Za svaku kategoriju obveznika iz stavka 4. referentne vrijednosti u metodologiji procjene temelje se na kategorijama čimbenika rizika koji se odnose na stranku, proizvode, usluge, transakcije, kanale dostave i geografska područja. Referentne vrijednosti utvrđuju se barem za sljedeće pokazatelje inherentnog rizika u državi članici u kojoj posluju:

(a)u odnosu na rizik stranaka: udio stranaka koje nisu rezidenti, prisutnost i udio stranaka koje su identificirane kao politički izložene osobe;

(b)u odnosu na proizvode i usluge koji se nude:

i.značaj i obujam trgovanja proizvodima i uslugama za koje je utvrđeno da su moguće najizloženiji rizicima od pranja novca i financiranja terorizma na razini unutarnjeg tržišta u nadnacionalnoj procjeni rizika ili na razini zemlje u nacionalnoj procjeni rizika;

ii.obujam depozita i usluga računa za obavljanje platnog prometa koje se pružaju na temelju slobode pružanja usluga;

iii.za pružatelje usluga novčanih pošiljaka, značaj ukupnih godišnjih aktivnosti prihvata i slanja svakog pošiljatelja u jurisdikciji;

(c)u odnosu na geografska područja:

i.godišnji obujam korespondentnih bankovnih usluga koje subjekti financijskog sektora Unije pružaju u trećim zemljama;

ii.broj i udio korespondentnih bankovnih stranaka iz trećih zemalja sa strukturnim slabostima u njihovim sustavima za SPN koji su utvrdila globalna tijela za određivanje standarda;

iii.obujam aktivnosti pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji su registrirani ili licencirani u trećim zemljama i posluju kao financijske institucije u Uniji.

5.Tijelo izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuje metodologija s referentnim vrijednostima iz stavka 4. za klasifikaciju inherentnog rizika prekograničnih kreditnih ili financijskih institucija u svakoj državi članici u kojoj posluju kao niskog, srednjeg, znatnog ili visokog.

Tijelo nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [1. siječnja 2025.].

Komisija je u skladu s člankom 38. ove Uredbe ovlaštena donijeti regulatorne tehničke standarde iz prvog podstavka.

6.Tijelo najmanje svake tri godine preispituje referentne vrijednosti i metodologiju. Ako su potrebne izmjene, Tijelo Komisiji dostavlja izmijenjeni nacrt regulatornih tehničkih standarda.

Članak 13.

Postupak uvrštenja odabranih obveznika na popis

1.Sljedeći obveznici smatraju se odabranim obveznicima:

(a)svaka kreditna institucija procijenjena u skladu s člankom 12. koja ima visok inherentni rizik u najmanje četiri države članice i koja je u protekle tri godine bila pod nadzorom ili drugom javnom istragom zbog bitnih povreda akata iz članka 1. stavka 2. u najmanje jednoj od tih država članica;

(b)svaka financijska institucija procijenjena u skladu s člankom 12. koja ima visok inherentni rizik u najmanje jednoj državi članici u kojoj ima poslovni nastan ili posluje preko društva kćeri ili podružnice i u najmanje pet drugih država članica u kojima posluje izravnim pružanjem usluga ili putem mreže predstavnika.

2.Tijelo počinje prvi postupak odabira 1. srpnja 2025. i završava s odabirom u roku od mjesec dana. Odabir se provodi svake tri godine nakon datuma početka prvog odabira i završava u roku od mjesec dana u svakom razdoblju odabira. Nakon završetka postupka odabira Tijelo bez nepotrebne odgode objavljuje popis odabranih obveznika. Tijelo započinje izravni nadzor odabranih obveznika pet mjeseci nakon objave popisa.

3.Odabrani obveznik ostaje predmet izravnog nadzora Tijela sve dok Tijelo ne započne izravni nadzor odabranih obveznika na temelju popisa utvrđenog za sljedeći krug odabira koji više ne uključuje tog obveznika.

Članak 14.

Suradnja u okviru sustava nadzora SPNFT-a za potrebe izravnog nadzora 

1.Ne dovodeći u pitanje ovlast Tijela u skladu s člankom 20. stavkom 2. točkom (g) za izravno primanje informacija koje kontinuirano dostavljaju odabrani obveznici ili za izravan pristup tim informacijama, financijska nadzorna tijela dostavljaju Tijelu sve informacije koje su mu potrebne za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene.

2.Prema potrebi financijska nadzorna tijela odgovorna su za pružanje pomoći Tijelu u pripremi i provedbi svih akata koji se odnose na zadaće iz članka 5. stavka 2. točke (b) u odnosu na sve odabrane obveznike, uključujući pomoć u aktivnostima provjere. Pri obavljanju tih zadaća oni slijede upute Tijela.

3.Tijelo izrađuje provedbene tehničke standarde u kojima se navode uvjeti pod kojima financijska nadzorna tijela trebaju pomagati Tijelu u skladu sa stavkom 2.

4.Tijelo nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 1. siječnja 2025.

Komisija je u skladu s člankom 42. ove Uredbe ovlaštena donijeti provedbene tehničke standarde iz prvog podstavka.

Članak 15.

Zajednički nadzorni timovi

1.Zajednički nadzorni tim osniva se za nadzor svakog odabranog obveznika. Svaki zajednički nadzorni tim sastoji se od zaposlenika Tijela i financijskih nadzornih tijela odgovornih za nadzor odabranog obveznika na nacionalnoj razini. Članovi zajedničkog nadzornog tima imenuju se u skladu sa stavkom 4. i rade pod koordinacijom imenovanog zaposlenika Tijela („koordinator zajedničkog nadzornog tima”).

2.Koordinator zajedničkog nadzornog tima osigurava koordinaciju rada zajedničkog nadzornog tima. Članovi zajedničkog nadzornog tima slijede upute koordinatora zajedničkog nadzornog tima koje se odnose na njihove zadaće u zajedničkom nadzornom timu. To ne utječe na njihove zadaće i dužnosti u okviru njihovih financijskih nadzornih tijela. Tijelo delegira koordinatora zajedničkog nadzornog tima financijskom nadzornom tijelu u državi članici u kojoj odabrani obveznik ima sjedište, u skladu sa sporazumom relevantnih financijskih nadzornih tijela. Trajanje delegiranja ograničeno je na razdoblje tijekom kojeg Tijelo obavlja nadzorne zadaće u odnosu na odabranog obveznika.

3.Zadaće zajedničkog nadzornog tima obuhvaćaju sljedeće:

(a)obavljanje nadzornih preispitivanja i procjena odabranih obveznika;

(b)obavljanje i koordiniranje izravnog nadzora kod odabranih obveznika i priprema izvještaja, uključujući prijedloge za donošenje nadzornih mjera nakon takvih izvještaja, prema potrebi;

(c)razmatranje preispitivanja, procjena i izravnih nadzora iz točaka (a) i (b), sudjelovanje u pripremi nacrta odluka koje se primjenjuju na odgovarajućeg odabranog obveznika koji će se predložiti Općem odboru i Izvršnom odboru;

(d)komunikacija s financijskim nadzornim tijelima prema potrebi radi izvršavanja nadzornih zadaća u državi članici u kojoj odabrani obveznik ima poslovni nastan.

4.Tijelo je odgovorno za osnivanje i sastav zajedničkih nadzornih timova. Financijska nadzorna tijela imenuju jednu ili više osoba među svojim zaposlenicima kao člana ili članove zajedničkog nadzornog tima. Zaposlenik financijskog nadzornog tijela može biti imenovan članom više od jednog zajedničkog nadzornog tima.

5.Tijelo i financijska nadzorna tijela međusobno se savjetuju i dogovaraju o zaposlenicima koji su članovi zajedničkih nadzornih timova.

Članak 16.

Zahtjev za informacije

1.Tijelo može zatražiti da odabrani obveznici i fizičke osobe odnosno pravne osobe koje im pripadaju, treće strane kojima su odabrani obveznici eksternalizirali poslovne funkcije ili aktivnosti i fizičke ili pravne osoba koje su s njima povezane dostave sve informacije koje su mu potrebne za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom.

2.Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ih zakonom ili njihovim statutom ovlaštene zastupati, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostavljati informacije u ime svojih klijenata. Potonji snose punu odgovornost ako su dostavljene informacije nepotpune, netočne ili obmanjujuće.

3.Ako Tijelo dobije informacije izravno od pravne ili fizičke osobe iz stavka 1., stavlja ih na raspolaganje dotičnom financijskom nadzornom tijelu.

Članak 17.

Opće istrage

1.Radi obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo može provoditi sve potrebne istrage odabranih obveznika ili fizičkih osoba koje su zaposlene u odabranom obvezniku ili pravnih osoba koje mu pripadaju i imaju poslovni nastan ili se nalaze u državi članici.

Tijelo u tu svrhu može:

(a)zahtijevati dostavu dokumenata;

(b)pregledavati poslovne knjige i evidenciju tih osoba i izraditi preslike ili uzeti izvatke iz tih poslovnih knjiga i evidencije;

(c)dobiti pristup internim revizorskim izvješćima, ovjerenoj računovodstvenoj dokumentaciji te softveru, bazama podataka, informatičkim alatima ili drugim elektroničkim sredstvima za evidentiranje informacija;

(d)pribaviti pisana ili usmena objašnjenja od osoba iz članka 16. ili njihovih predstavnika ili zaposlenika;

(e)obaviti razgovor sa svakom drugom osobom koja pristane na razgovor s ciljem prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage.

2.Osobe iz članka 16. predmet su istraga koje se pokrenu na temelju odluke Tijela. Ako osoba ometa provođenje istrage, financijsko nadzorno tijelo države članice u kojoj se nalaze relevantni prostori u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pruža potrebnu pomoć, među ostalim omogućujući Tijelu pristup poslovnim prostorima pravnih osoba iz članka 16. kako bi moglo ostvariti svoja prava iz stavka 1. ovog članka.

Članak 18.

Izravni nadzor

1.Radi obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo uz prethodnu obavijest dotičnom financijskom nadzornom tijelu može provoditi sve potrebne izravne nadzore u poslovnim prostorima pravnih osoba iz članka 16. Ako je to potrebno zbog pravilne provedbe i učinkovitosti nadzora, Tijelo može provesti izravni nadzor bez prethodne najave tim pravnim osobama.

2.Zaposlenici Tijela i druge osobe koje je Tijelo ovlastilo za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u sve poslovne prostore i na zemljište pravnih osoba na temelju odluke o istrazi koju je Tijelo donijelo i imaju sve ovlasti iz članka 20.

3.Pravne osobe iz članka 16. predmet su izravnog nadzora koji se provodi na temelju odluke Tijela.

4.Zaposlenici i druge osobe u pratnji, koje je ovlastilo ili imenovalo financijsko nadzorno tijelo države članice u kojoj se nadzor treba provesti, pod nadzorom i uz koordinaciju Tijela, aktivno pomažu službenicima i drugim osobama koje je ovlastilo Tijelo. U tu svrhu, imaju ovlasti navedene u stavku 2. Zaposlenici financijskog nadzornog tijela dotične države članice također imaju pravo sudjelovati u izravnom nadzoru.

5.Ako zaposlenici i druge osobe u pratnji koje je Tijelo ovlastilo ili imenovalo utvrde da se osoba protivi izravnom nadzoru naloženom na temelju ovog članka, financijsko nadzorno tijelo dotične države članice pruža im potrebnu pomoć u skladu s nacionalnim pravom. U mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu nadzora, ta pomoć uključuje pečaćenje poslovnih prostora i poslovnih knjiga ili evidencija. Ako nema te ovlasti, dotično financijsko tijelo koristi svoje ovlasti za traženje potrebne pomoći od drugih nacionalnih tijela.

Članak 19.

Odobrenje pravosudnog tijela

1.Ako je u skladu s nacionalnim pravom za provođenje izravnog nadzora iz članka 18. potrebno odobrenje pravosudnog tijela, Tijelo podnosi zahtjev za takvo odobrenje.

2.Ako se zatraži odobrenje iz stavka 1., nacionalno pravosudno tijelo provjerava je li odluka Tijela vjerodostojna i jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne ili pretjerane u odnosu na predmet nadzora. Pri provjeri proporcionalnosti prisilnih mjera, nacionalno pravosudno tijelo može od Tijela zatražiti detaljna pojašnjenja, posebno u odnosu na razloge za sumnju Tijela na povredu akata iz članka 1. stavka 2. prvog podstavka, ozbiljnost povrede na koju se sumnja i način na koji je u povredi sudjelovala osoba koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za provođenjem nadzora niti zahtijeva informacije iz spisa Tijela. Zakonitost odluke Tijela preispituje samo Sud Europske unije.

Članak 20.

Nadzorne ovlasti

1.U svrhu obavljanja svojih zadaća iz članka 5. stavka 2. Tijelo ima ovlasti utvrđene u stavku 2. ovog članka da od odabranog obveznika zahtijeva poduzimanje potrebnih mjera u sljedećim slučajevima:

(a)odabrani obveznik ne ispunjava zahtjeve iz akata Unije i nacionalnog zakonodavstva iz članka 1. stavka 2.;

(b)Tijelo ima dokaze da će odabrani obveznik u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno prekršiti zahtjeve iz akata Unije i nacionalnog zakonodavstva iz članka 1. stavka 2.;

(c)Tijelo je utvrdilo da aranžmani, strategije, postupci i mehanizmi koje odabrani obveznik provodi ne osiguravaju pouzdano upravljanje i pokrivanje njegovih rizika.

2.Za potrebe članka 6. stavka 1. Tijelo ima posebno sljedeće ovlasti:

(a)zahtijevati jačanje aranžmana, postupaka, mehanizama i strategija;

(b)zahtijevati plan za ponovno usklađivanje s nadzornim zahtjevima na temelju Unijinih akata i nacionalnog zakonodavstva iz članka 1. stavka 2. i utvrditi rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja opsega i roka tog plana;

(c)zahtijevati primjenu posebne politike ili postupanja sa strankama, transakcijama ili kanalima dostave;

(d)suziti ili ograničiti poslovanje, operacije ili mrežu institucija koje su dio odabranog obveznika ili zahtijevati prestanak djelatnosti koje predstavljaju pretjerane rizike od pranja novca i financiranja terorizma;

(e)zahtijevati uvođenje mjera za smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma u djelatnostima, proizvodima i sustavima odabranih obveznika;

(f)zahtijevati promjene upravljačke strukture;

(g)zahtijevati dostavljanje svih podataka ili informacija potrebnih za obavljanje zadaća navedenih u članku 5. stavku 2., zahtijevati podnošenje dokumenata ili uvesti zahtjeve za dodatno ili češće izvještavanje;

(h)uvesti posebne zahtjeve koji se odnose na pojedine stranke, transakcije ili aktivnosti koje predstavljaju veliki rizik;

(i)predložiti oduzimanje odobrenja za rad odabranog obveznika tijelu koje ga je izdalo.

3.Tijelo ima i ovlasti i obveze koje nadležna nadzorna tijela imaju u skladu s relevantnim pravom Unije, osim ako je ovom Uredbom propisano drugačije. U mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo svojim uputama može od tih nadležnih nadzornih tijela zatražiti da iskoriste svoje ovlasti u okviru i u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava, ako ovom Uredbom Tijelu takve ovlasti nisu dodijeljene, posebno ako takve ovlasti proizlaze iz članka 41. stavka 1. točaka od (a) do (f), članka 41. stavaka 2. i 3. [Ured za publikacije molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o suzbijanju pranja novca, COM(2021) 423]. Ta nadležna nadzorna tijela u potpunosti izvješćuju Tijelo o korištenju tih ovlasti.

Članak 21.

Administrativne novčane kazne

1.Za potrebe obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo može izricati administrativne novčane kazne u skladu s uvjetima iz stavaka od 2. do 7. ovog članka ako odabrani obveznik namjerno ili iz nehaja počini povredu nekog zahtjeva iz Priloga II. u skladu s izravno primjenjivim aktima prava Unije iz članka 1. stavka 2., ili ne poštuje obvezujuću odluku iz članka 6. stavka 1.

2.Ako utvrdi da je odabrani obveznik namjerno ili iz nehaja počinio bitnu povredu izravno primjenjivih zahtjeva iz [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Uredbu o sprečavanju pranja novca, COM(2021) 420] ili [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Uredbu o prijenosu novčanih sredstava, COM(2021) 422], Izvršni odbor Tijela donosi odluku o izricanju administrativne novčane kazne u skladu sa stavkom 3. Administrativne novčane kazne izriču se uz mjere ili umjesto mjera iz članka 20. stavka 2., ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja.

3.Osnovni iznos administrativnih novčanih kazni iz stavka 1. određuje se u okviru sljedećih ograničenja:

(a)za bitne povrede jednog ili više zahtjeva povezanih s dubinskom analizom stranke, politikama grupe i procedurama i/ili obvezama izvještavanja koje su utvrđene u dvije ili više država članica u kojima odabrani obveznik posluje, kazna iznosi od 1 000 000 EUR, do 2 000 000 EUR ili 1 % godišnjeg prometa, ovisno o tome koji je iznos veći;

(b)za bitne povrede jednog ili više zahtjeva povezanih s dubinskom analizom stranke, internim politikama, kontrolama i procedurama i/ili obvezama izvještavanja koje su utvrđene u jednoj državi članici u kojoj odabrani obveznik posluje, kazna iznosi od 500 000 EUR do 1 000 000 EUR ili 0,5 % godišnjeg prometa, ovisno o tome koji je iznos veći;

(c)za bitne povrede svih drugih zahtjeva koje su utvrđene u dvije ili više država članica u kojima odabrani obveznik posluje, kazna iznosi od 1 000 000 EUR do 2 000 000 EUR;

(d)za bitne povrede svih drugih zahtjeva koje su utvrđene u jednoj državi članici, kazna iznosi od 500 000 EUR do 1 000 000 EUR;

(e)za bitne povrede odluka Tijela iz članka 6. stavka 1., kazna iznosi od 100 000 EUR do 1 000 000 EUR;

4.Osnovni iznosi definirani u okviru ograničenja iz stavka 3. usklađuju se, prema potrebi, uzimajući u obzir otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti u skladu s relevantnim koeficijentima iz Priloga I. Relevantni koeficijenti otežavajućih okolnosti primjenjuju se pojedinačno na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta otežavajućih okolnosti, osnovnom iznosu dodaje se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta otežavajućih okolnosti. Ako se korist ostvarena povredom koju je počinila fizička ili pravna osoba koja se smatra odgovornom ili gubici za treće strane prouzročeni povredom mogu utvrditi, dodaju se ukupnom iznosu kazne nakon primjene koeficijenata.

5.Relevantni koeficijenti olakšavajućih okolnosti primjenjuju se pojedinačno na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta olakšavajućih okolnosti, od osnovnog iznosa oduzima se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta olakšavajućih okolnosti.

6.Najveći iznos kazne za bitne povrede iz stavka 2. točaka (a) i (b) ne smije biti veći od 10 % ukupnog godišnjeg prometa obveznika u prethodnoj poslovnoj godini, nakon primjene koeficijenata iz stavaka 4. i 5.

7.Najveći iznos kazne za bitne povrede iz stavka 2. točaka (c) i (d) ne smije biti veći od 10 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti, nakon primjene koeficijenata iz stavaka 4. i 5.

8.Ako je odabrani obveznik matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje sastavlja konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 51 , odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima prema posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.

9.U slučajevima koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovog članka, ako je to potrebno za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo može od financijskih nadzornih tijela zahtijevati da pokrenu postupak radi poduzimanja mjera za izricanje odgovarajućih administrativnih novčanih kazni u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i relevantnim nacionalnim propisima kojima se dodjeljuju posebne ovlasti koje zasad pravom Unije nisu propisane. Sankcije koje primjenjuju financijska nadzorna tijela moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Prvi podstavak primjenjuje se na administrativne novčane kazne koje se izriču odabranim obveznicima za povrede nacionalnog prava kojim se prenosi [Ured za publikacije molimo unijeti sljedeći broj Direktive o suzbijanju pranja novca, COM(2021) 423] i na sve administrativne novčane kazne koje se izriču članovima upravnog odbora odabranih obveznika koji su u skladu s nacionalnim pravom odgovorni za povredu koju počini obveznik.

10.Primijenjene administrativne novčane kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 22.

Periodične novčane kazne 

1.Izvršni odbor odlukom izriče periodičnu novčanu kaznu kako bi primorao:

(a)odabranog obveznika da prestane s povredom u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 6. stavkom 1.;

(b)osobu iz članka 16. stavka 1. da dostavi sve informacije koje se traže odlukom u skladu s člankom 6. stavkom 1.;

(c)osobu iz članka 16. stavka 1. da se podvrgne istrazi i posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke ili druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi druge informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute u skladu s člankom 17.

2.Periodična novčana kazna mora biti učinkovita i proporcionalna. Periodična novčana kazna izriče se na dnevnoj osnovi dok dotični odabrani obveznik ili osoba ne postupi u skladu s relevantnom odlukom iz stavka 1.

3.Neovisno o stavku 2., periodična novčana kazna iznosi 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, a u slučaju fizičkih osoba 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Izračunava se od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4.Periodične novčane kazne mogu se izreći za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o odluci Tijela.

Članak 23.

Saslušanje osoba koje su predmet postupka 

1.Prije donošenja odluke o izricanju administrativne novčane kazne ili periodične novčane kazne u skladu s člancima 21. i 22. Izvršni odbor omogućuje osobama koje su predmet postupka da se očituju o zaključcima koje je o njima donijelo Tijelo. Izvršni odbor svoje odluke temelji samo na nalazima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

2.U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Imaju pravo uvida u spis Tijela, pri čemu se poštuje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente Tijela.

Članak 24.

Objava, narav, izvršenje i raspodjela administrativnih novčanih kazni i periodičnih novčanih kazni

1.Tijelo javno objavljuje svaku administrativnu novčanu kaznu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu odabranom obvezniku u skladu s člancima 21. i 22. osim ako bi takva javna objava prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama.

2.Administrativne novčane kazne i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 21. i 22. izvršive su.

Izvršenje se uređuje pravilima parničnog postupka koji je na snazi u državi na čijem se području provodi. Nalog za provedbu prilaže se odluci bez drugih formalnosti osim provjere vjerodostojnosti odluke od strane tijela koje je u tu svrhu odredila vlada svake države članice i o tome obavijestila Tijelo i Sud Europske unije.

Kada su te formalnosti ispunjene na zahtjev zainteresirane strane, ona može nastaviti s izvršenjem u skladu s nacionalnim pravom, iznoseći slučaj neposredno pred nadležno tijelo.

Izvršenje se može suspendirati samo odlukom Suda Europske unije. Međutim, sudovi dotične države članice nadležni su za pritužbe o nepravilnoj provedbi izvršenja.

3.Iznosi novčanih kazni i periodičnih novčanih kazni raspodjeljuju se u opći proračun Europske unije.

Članak 25.

Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje administrativnih novčanih kazni

1.Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom Tijelo utvrdi ozbiljne naznake da postoje činjenice koje upućuju na jednu ili više povreda iz Priloga II., Tijelo za istragu tog predmeta imenuje svoj neovisni istražni tim. Istražni tim ne sudjeluje niti je sudjelovao u izravnom nadzoru dotičnog odabranog obveznika i svoje funkcije obavlja neovisno o Izvršnom odboru Tijela.

2.Istražni tim istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te Izvršnom odboru Tijela dostavlja cijeli spis sa svojim zaključcima.

Istražni tim je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zatražiti informacije u skladu s člankom 16. i provoditi istragu i izravni nadzor u skladu s člancima 17. i 18.

Pri obavljanju svojih zadaća istražni tim ima pristup svim dokumentima i informacijama koje zajednički nadzorni tim prikupi tijekom svojih nadzornih aktivnosti.

3.Nakon završetka svoje istrage i prije dostavljanja spisa sa svojim nalazima Izvršnom odboru Tijela, istražni tim daje osobama koje su predmet istraga priliku za očitovanje o pitanjima koja su predmet istrage. Istražni tim svoje nalaze temelji samo na činjenicama o kojima su se osobe koje su predmet istrage mogle očitovati.

Pravo dotičnih osoba na obranu u potpunosti se poštuje tijekom istraga u skladu s ovim člankom.

4.Po dostavi spisa sa svojim zaključcima Izvršnom odboru Tijela, istražni tim obavještava o tome osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo uvida u spis, pri čemu se poštuje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane.

5.Izvršni odbor na temelju spisa sa zaključcima istražnog tima i na zahtjev dotičnih osoba a nakon očitovanja osoba koje su predmet istrage u skladu s člankom X. utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u Prilogu II. te ako jesu, poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 20 i izriče administrativnu novčanu kaznu u skladu s člankom 21.

6.Istražni tim ne sudjeluje u raspravama Izvršnog odbora niti na drugi način intervenira u postupak odlučivanja Izvršnog odbora.

7.Komisija donosi daljnja postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje administrativnih novčanih kazni ili periodičnih novčanih kazni, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, o naplati administrativnih novčanih kazni ili periodičnih novčanih kazni te donosi detaljna pravila o rokovima zastare za izricanje i izvršenje kazni.

Pravila iz prvog podstavka donose se putem delegiranih akata u skladu s člankom 85.

8.Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi ozbiljne naznake da postoje činjenice koje upućuju na počinjenje kaznenog djela, Tijelo te predmete upućuje odgovarajućim nacionalnim tijelima radi kaznenog progona. Osim toga, Tijelo se suzdržava od izricanja administrativne novčane kazne ili periodične novčane kazne u slučaju prethodne oslobađajuće ili osuđujuće presude donesene na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koje prema nacionalnom pravu imaju snagu presuđene stvari.

Članak 26.

Postupak preispitivanja pred Sudom Europske unije

Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost za preispitivanje odluka Tijela o izricanju administrativne novčane kazne ili periodične novčane kazne. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu novčanu kaznu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 27.

Pravila o jezicima u izravnom nadzoru

1.Tijelo i financijska nadzorna tijela dužna su donijeti pravila o komunikaciji u sustavu nadzora SPFNT-a, uključujući jezik ili jezike komunikacije.

2.Dokumenti koje Tijelu dostavlja odabrani obveznik ili druga fizička ili pravna osoba koja je pojedinačno predmet postupaka nadzora Tijela mogu biti sastavljeni na jednom od službenih jezika Unije, po izboru odabranog obveznika ili dotične fizičke ili pravne osobe.

3.Tijelo, odabrani obveznici i sve druge pravne ili fizičke osobe koje su pojedinačno predmet postupaka nadzora Tijela mogu dogovoriti da će u svojoj pisanoj komunikaciji koristiti isključivo jedan od službenih jezika Unije, što se odnosi i na odluke Tijela o nadzoru.

4.Opoziv takvog sporazuma o korištenju jednog jezika utječe samo na aspekte postupka nadzora Tijela koji još nije pokrenut.

5.Ako sudionici usmenog saslušanja zatraže davanje iskaza na službenom jeziku Unije koji nije jezik postupka nadzora Tijela, Tijelu se dovoljno unaprijed dostavlja obavijest o tom zahtjevu, tako da ono može izvršiti potrebne pripreme.

ODJELJAK 4.

NEIZRAVNI NADZOR NEODABRANIH OBVEZNIKA

Članak 28.

Procjena stanja konvergencije nadzora

1.Tijelo periodično procjenjuje neke ili sve aktivnosti jednog, nekoliko ili svih financijskih nadzornih tijela, što uključuje procjenu njihovih alata i resursa kako bi se osigurali standardi i prakse nadzora visoke razine. Procjene obuhvaćaju provjeru primjene metodologije nadzora SPNFT-a izrađene u skladu s člankom 8. i odnose se na sva financijska nadzorna tijela u jednom ciklusu procjene. Tijelo utvrđuje trajanje svakog ciklusa procjene koje ne smije biti dulje od sedam godina.

2.Procjene provode zaposlenici Tijela, uz dobrovoljno sudjelovanje zaposlenika financijskih nadzornih tijela koja nisu obuhvaćena preispitivanjem, nakon što Izvršni odbor odobri njihovo sudjelovanje. Pri procjenama se u obzir uzimaju sve relevantne evaluacije, procjene i izvještaji međunarodnih organizacija i međuvladinih tijela kompetentnih u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

3.Tijelo sastavlja izvještaj o rezultatima svake procjene. Taj izvještaj sastavljaju zaposlenici Tijela samostalno ili u suradnji sa zaposlenicima financijskih nadzornih tijela ako su potonji sudjelovali u ad hoc provjeri. Izvršni odbor usvaja izvještaj vodeći računa o primjedbama Općeg odbora u nadzornom sastavu. U izvještaju se objašnjavaju i navode sve propisane specifične daljnje mjere koje trebaju poduzeti financijsko nadzorno tijelo ili tijela koja su predmet procjene, a koje se na temelju procjene smatraju primjerenima, proporcionalnima i potrebnima. Daljnje mjere mogu se donijeti u obliku smjernica i preporuka u skladu s člankom 43., uključujući preporuke upućene svim financijskim nadzornim tijelima, nekima od njih ili jednom određenom financijskom nadzornom tijelu, ovisno o slučaju.

4.Financijska nadzorna tijela nastoje postupati u skladu sa specifičnim daljnjim mjerama koje su im upućene slijedom procjene.

Članak 29.

Koordinacija i olakšavanje rada kolegija za sprečavanje pranja novca

1.Tijelo u okviru svojih ovlasti i ne dovodeći u pitanje ovlasti relevantnih financijskih nadzornih tijela u skladu s člankom 36. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o suzbijanju pranja novca, COM(2021) 423] osigurava da se nadzorni kolegiji za sprečavanje pranja novca osnuju i dosljedno funkcioniraju za neodabrane obveznike koji posluju u više država članica u skladu s člankom 36. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o sprečavanju pranja novca, COM(2021) 423]. Tijelo u tu svrhu može:

(a)osnivati kolegije, sazivati i organizirati sastanke kolegija ako takav kolegij nije osnovan iako su ispunjeni relevantni uvjeti za njegovo osnivanje utvrđeni u članku 36. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o sprečavanju pranja novca, COM(2021) 423];

(b)pomagati pri organizaciji sastanaka kolegija ako to zatraže relevantna financijska nadzorna tijela;

(c)pomagati pri organizaciji zajedničkih planova nadzora i zajedničkih provjera;

(d)prikupljati i dijeliti relevantne informacije u suradnji s financijskim nadzornim tijelima kako bi se olakšao rad kolegija te se pobrinuti da takve informacije budu dostupne tijelima u kolegiju;

(e)promicati učinkovite i djelotvorne nadzorne aktivnosti, uključujući evaluaciju rizika kojima obveznici jesu ili bi mogli biti izloženi;

(f)nadgledati, u skladu sa zadaćama i ovlastima navedenima u ovoj Uredbi, zadaće koje obavljaju financijska nadzorna tijela.

2.Za potrebe stavka 1., zaposlenici Tijela punopravno sudjeluju na nadzornim kolegijima za suzbijanje pranja novca i mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, među ostalim u izravnim nadzorima koje zajednički provode dva ili više financijskih nadzornih tijela.

Članak 30.

Zahtjevi za postupanje u iznimnim okolnostima

1.Financijska nadzorna tijela dužna su obavijestiti Tijelo o brzom i znatnom pogoršanju stanja neodabranog obveznika koje se odnosi na njegovo usklađenje s primjenjivim zahtjevima i njegovu izloženost rizicima od pranja novca i financiranja terorizma, osobito ako bi takvo pogoršanje moglo nanijeti znatnu štetu ugledu države članice u kojoj taj obveznik posluje, nekoliko država članica ili Uniji u cjelini.

2.Raspolaže li naznakama da je neodabrani obveznik počinio bitne povrede, Tijelo od svojih financijskih nadzornih tijela može zatražiti da:

(a)istraže moguće povrede prava Unije koje je počinio neodabrani obveznik, a ako se to pravo Unije sastoji od direktiva ili se njime izrijekom dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, povrede nacionalnog prava u mjeri u kojoj se njime prenose direktive ili ostvaruju mogućnosti dopuštene državama članicama pravom Unije; i

(b)razmotre izricanje sankcija u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom kojim se direktive prenose koje se izravno primjenjuje na tog obveznika u vezi s takvim povredama.

Tijelo prema potrebi može od financijskog nadzornog tijela zatražiti i da donese pojedinačnu odluku upućenu tom obvezniku kojom se od njega traži da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze u skladu s izravno primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom u mjeri u kojoj se njime prenose direktive ili ostvaruju mogućnosti dopuštene državama članicama pravom Unije, uključujući prestanak svakog postupanja.

3.Dotično financijsko nadzorno tijelo postupa po zahtjevu koji mu je upućen u skladu sa stavkom 2. i što prije, a najkasnije deset radnih dana od obavijesti o takvom zahtjevu, obavijestiti Tijelo o koracima koje je poduzelo ili namjerava poduzeti radi postupanja u skladu s tim zahtjevom.

4.Ako dotično financijsko nadzorno tijelo ne postupi po zahtjevu iz stavka 2. i u roku od deset dana od obavijesti o takvom zahtjevu ne obavijesti Tijelo o koracima koje je poduzelo ili namjerava poduzeti radi postupanja u skladu s tim zahtjevom, Tijelo može od Komisije zatražiti da odobri prijenos relevantnih zadaća i ovlasti iz članka 5. stavka 2. i članka 6. stavka 1. koje se odnose na izravni nadzor neodabranog obveznika s dotičnog financijskog nadzornog tijela na Tijelo.

5.Zahtjev Tijela sadržava:

(a)opis bitnih povreda izravno primjenjivih zahtjeva koje je počinio neodabrani obveznik i obrazloženje da su takve povrede u nadležnosti Tijela u skladu sa stavkom 2.;

(b)obrazloženje nepoduzimanja mjera u roku utvrđenom u stavku 3. po zahtjevu financijskom nadzornom tijelu iz stavka 2.;

(c)rok od najviše tri godine za zatraženi prijenos relevantnih zadaća i ovlasti;

(d)opis mjera koje Tijelo namjerava poduzeti u vezi s neodabranim obveznikom nakon prijenosa relevantnih zadaća i ovlasti za rješavanje bitnih povreda iz stavka 2.

6.Komisija u roku od mjesec dana od datuma primitka zahtjeva Tijela donosi odluku kojom odobrava ili odbija prijenos relevantnih zadaća i ovlasti. Obavijest o odluci dostavlja se Tijelu, a ono o njoj odmah obavještava financijsko nadzorno tijelo i neodabranog obveznika.

7.Deseti radni dan nakon obavijesti o odluci kojom se odobrava prijenos zadaća i ovlasti u vezi s neodabranim obveznikom, neodabrani obveznik iz stavka 2. smatra se odabranim obveznikom za potrebe zadaća poslova iz članka 5. stavka 2. i izvršenja ovlasti iz članka 6. stavka 1. te članaka od 16. do 22. U odluci Komisije utvrđuje se rok za obavljanje tih zadaća i izvršenje ovlasti, a nakon isteka tog roka automatski se vraćaju dotičnom financijskom nadzornom tijelu.

ODJELJAK 5.

NADZOR NEFINANCIJSKOG SEKTORA

Članak 31.

Istorazinske ocjene

1.Tijelo periodično provodi istorazinske ocjene pojedinih ili svih aktivnosti nefinancijskih nadzornih tijela radi povećanja usklađenosti i djelotvornosti rezultata nadzora. Tijelo u tu svrhu razvija metode kojima se omogućuje objektivna procjena i usporedba nefinancijskih nadzornih tijela koja su bila predmet pregleda. Pri planiranju i provedbi istorazinskih ocjena uzimaju se u obzir postojeće informacije i već dostupne evaluacije koje se odnose na dotično nefinancijsko nadzorno tijelo, uključujući sve relevantne informacije dostavljene Tijelu u skladu s člankom 11., procjene ili izvještaji međunarodnih organizacija i međuvladinih tijela kompetentnih u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma te sve relevantne informacije od dionika.

2.Za potrebe ovog članka, Tijelo osniva ad hoc odbore za istorazinske ocjene, sastavljene od zaposlenika Tijela i članova nefinancijskih nadzornih tijela. Odborima za istorazinske ocjene predsjeda zaposlenik Tijela. Predsjednik Tijela na temelju poziva na dostavu prijedloga predlaže, a Izvršni odbor odobrava, predsjedatelja i članove odbora za istorazinske ocjene.

3.Istorazinska ocjena obuhvaća, ali nije ograničena na, procjenu:

(a)adekvatnosti ovlasti te financijskih, ljudskih i tehničkih resursa, stupnja neovisnosti, upravljačkih aranžmana i profesionalnih standarda nefinancijskog nadzornog tijela kako bi se osigurala djelotvorna primjena poglavlja IV. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o sprečavanju pranja novca, COM(2021) 423];

(b)djelotvornosti i stupnja postignute konvergencije u primjeni prava Unije i nadzornim praksama te mjere u kojoj se nadzornom praksom ostvaruju ciljevi određeni pravom Unije;

(c)primjene najboljih primjera iz prakse koje su razvila nefinancijska nadzorna tijela čije bi preuzimanje moglo biti korisno za druga nefinancijska nadzorna tijela;

(d)djelotvornosti i stupnja postignute konvergencije u provedbi odredaba donesenih pri provedbi prava Unije, uključujući administrativne kazne i druge administrativne mjere izrečene protiv osoba odgovornih za neusklađenost s tim odredbama.

4.Tijelo izrađuje izvještaj o rezultatima istorazinske ocjene. Taj izvještaj o istorazinskoj ocjeni sastavlja odbor za stručne preglede, a usvaja ga Izvršni odbor po primitku primjedbi Općeg odbora u nadzornom sastavu o usklađenosti primjene metodologije u odnosu na druge izvještaje o istorazinskoj ocjeni. U izvještaju se objašnjavaju i navode daljnje mjere koje se na temelju istorazinske ocjene smatraju prikladnima, proporcionalnima i potrebnima. Te se daljnje mjere mogu donijeti u obliku smjernica i preporuka, u skladu s člankom 3., te mišljenja, u skladu s člankom 44. Nefinancijska nadzorna tijela nastoje postupati u skladu s izdanim smjernicama i preporukama, u skladu s člankom 43.

5.Tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje rezultate istorazinske ocjene i dostavlja Komisiji mišljenje kada na temelju rezultata istorazinske ocjene ili drugih informacija koje prikupi pri obavljanju svojih zadaća smatra da bi iz perspektive Unije bilo potrebno dodatno uskladiti propise Unije koji se primjenjuju na nefinancijski sektor ili nefinancijska nadzorna tijela.

6.Tijelo sastavlja izvještaj o daljnjim mjerama dvije godine nakon objave izvještaja o istorazinskoj ocjeni. Izvještaj o daljnjim mjerama sastavlja odbor za istorazinske ocjene, a usvaja ga Izvršni odbor po primitku primjedbi Općeg odbora u nadzornom sastavu o usklađenosti s drugim izvještajima o istorazinskoj ocjeni. Izvještaj o daljnjim mjerama sadržava procjenu adekvatnosti i djelotvornosti mjera koje nefinancijska nadzorna tijela koja su bila predmet istorazinske ocjene poduzimaju slijedom daljnjih mjera iz izvještaja o istorazinskoj ocjeni. Tijelo na svojim internetskim stranicama objavljuje rezultate izvještaja o daljnjim mjerama.

7.Za potrebe ovog članka, Izvršni odbor svake dvije godine usvaja plan rada za provedbu istorazinskih ocjena, u kojem se uzimaju u obzir iskustva stečena u prethodnim istorazinskim ocjenama i rasprave Općeg odbora u nadzornom sastavu. Plan rada za provedbu istorazinskih ocjena zasebni je dio godišnjeg i višegodišnjeg programa rada i uključuje se u jedinstveni programski dokument. U slučaju hitnosti ili nepredviđenih događaja, Tijelo može donijeti odluku o provedbi dodatnih istorazinskih ocjena.

8.Ako nadzor provode samoregulatorna tijela, istorazinska ocjena uključuje procjenu adekvatnosti i djelotvornosti mjera u skladu s člankom 38. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o sprečavanju pranja novca, COM(2021) 423] koje poduzima javno tijelo nadležno za nadzor tih tijela kako bi se osiguralo da ona svoju funkciju obavljaju u skladu sa standardima propisanima pravom Unije.

9.Ako u pojedinačnom slučaju samoregulatorna tijela iskažu interes za sudjelovanje u nekoj istorazinskoj ocjeni, predstavnici tih tijela kojima su dodijeljene nadzorne funkcije mogu biti pozvani da sudjeluju u toj istorazinskoj ocjeni.

Članak 32.

Ovlasti nad nadležnim nadzornim tijelima u nefinancijskom sektoru

1.Ako nadležno nadzorno tijelo u nefinancijskom sektoru ne primjenjuje akte Unije ili nacionalne propise iz članka 1. stavka 2. ili ih po svemu sudeći primjenjuje kršeći pravo Unije, a osobito ako se ne pobrine da subjekt pod njegovim nadzorom ispunjava zahtjeve propisane tim aktima ili propisima, Tijelo postupa u skladu s ovlastima iz stavaka 2., 3., 4., 6. i 7. ovog članka.

2.Na zahtjev jednog ili više nadležnih nadzornih tijela iz nefinancijskog sektora, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije ili na vlastitu inicijativu, među ostalim kada se to temelji na potkrijepljenim informacijama od fizičkih ili pravnih osoba, i nakon što obavijesti dotično nadležno nadzorno tijelo iz nefinancijskog sektora, Tijelo ukratko objašnjava kako namjerava postupiti u tom predmetu i, prema potrebi, istražuje navodne povrede ili neprimjenu prava Unije.

Nadležno nadzorno tijelo bez odgode dostavlja Tijelu sve informacije koje Tijelo smatra nužnima za njegovu istragu, uključujući informacije o tome kako se akti Unije ili propisi iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.

Kad god se pokaže ili smatra da zahtjev za informacije upućen dotičnom nadležnom nadzornom tijelu nije dostatan za dobivanje informacija koje se smatraju nužnima za potrebe istrage navodne povrede ili neprimjene prava Unije, Tijelo može, nakon što o tome obavijesti nadležno nadzorno tijelo, drugim nadležnim nadzornim tijelima izravno uputiti valjano obrazložen zahtjev za informacije.

Primatelj takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja Tijelu jasne, točne i potpune informacije.

3.Najkasnije dva mjeseca od početka istrage, Tijelo može dotičnom nadležnom nadzornom tijelu iz nefinancijskog sektora uputiti preporuku u kojoj se navodi mjera potrebna za usklađenje s pravom Unije.

Tijelo prije upućivanja takve preporuke stupa u kontakt s dotičnim nadležnim nadzornim tijelom ako smatra da je to primjereno za rješavanje povrede prava Unije, ne bi li postiglo dogovor o mjerama potrebnima za usklađenje s pravom Unije.

Nadležno nadzorno tijelo iz nefinancijskog sektora dužno je u roku od deset radnih dana od primitka preporuke obavijestiti Tijelo o koracima koje je poduzelo ili namjerava poduzeti kako bi osiguralo usklađenje s pravom Unije.

4.Ako se nadležno nadzorno tijelo iz nefinancijskog sektora u roku od mjesec dana od primitka preporuke Tijela ne uskladi s pravom Unije, Komisija može, nakon što je Tijelo o tome obavijesti ili na vlastitu inicijativu, izdati službeno mišljenje u kojem se od nadležnog nadzornog tijela iz nefinancijskog sektora traži da poduzme mjere potrebne za usklađenje s pravom Unije. Komisija u službenom mišljenju uzima u obzir preporuku Tijela.

Komisija takvo službeno mišljenje izdaje u roku od tri mjeseca od donošenja preporuke. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana.

Tijelo i nadležna nadzorna tijela iz nefinancijskog sektora dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije.

5.Nadležno nadzorno tijelo iz nefinancijskog sektora u roku od deset radnih dana od primitka službenog mišljenja iz stavka 5. obavještava Komisiju i Tijelo o koracima koje je poduzelo ili namjerava poduzeti radi postupanja u skladu s tim službenim mišljenjem.

6.Ako je službeno mišljenje iz stavka 4. upućeno nadležnom nadzornom tijelu koje je javno tijelo koje nadzire samoregulatorno tijelo i ako ono u navedenom roku ne postupi u skladu sa službenim mišljenjem da bi pravodobno otklonilo tu neusklađenost, Tijelo može donijeti zasebnu odluku upućenu samoregulatornom tijelu u kojoj se traži da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunilo svoje obveze u skladu s pravom Unije.

Ta odluka Tijela u skladu je sa službenim mišljenjem Komisije izdanim u skladu sa stavkom 4.

7.Odluke donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost pred svim prethodnim odlukama nadležnog nadzornog tijela o istom pitanju.

Kada poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet službenog mišljenja u skladu sa stavkom 5. ili odluke u skladu sa stavkom 7., nadležna nadzorna tijela postupaju u skladu sa službenim mišljenjem ili odlukom, ovisno o slučaju.

ODJELJAK 6.

POTPORA FINANCIJSKO-OBAVJEŠTAJNIH JEDINICA I MEHANIZAM KOORDINACIJE

Članak 33.

Provedba zajedničkih analiza

1.Ako u skladu s člankom 25. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o sprečavanju pranja novca, COM(2021) 423] FOJ države članice utvrdi da bi bilo potrebno provesti zajedničku analizu s jednim ili više FOJ-eva u drugim državama članicama, ona o tome obavještava Tijelo. Tijelo u roku od pet dana od početne obavijesti obavještava FOJ-eve u svim relevantnim državama članicama i poziva ih na sudjelovanje u zajedničkoj analizi. Tijelo u tu svrhu koristi sigurne komunikacijske kanale. FOJ-evi u svim relevantnim državama članicama dužni su razmotriti sudjelovanje u zajedničkoj analizi. Tijelo omogućuje pokretanje zajedničke analize u roku od 20 dana od početne obavijesti.

2.Svaki FOJ koji odbije sudjelovati u zajedničkoj analizi dužan je to Tijelu obrazložiti u pisanom obliku u roku od pet dana od primitka poziva. Tijelo to objašnjenje bez odgode dostavlja FOJ-u i koji je utvrdio potrebu za zajedničkom analizom.

3.Nakon izričitog pristanka FOJ-eva koji sudjeluju u zajedničkoj analizi, zaposlenici Tijela koji pružaju potporu zajedničkoj analizi dobivaju pristup svim podacima o predmetu zajedničke analize i omogućuje im se obrada tih podataka.

4.Tijelo dostavlja sve potrebne alate i operativnu potporu koji su potrebni za određenu zajedničku analizu, u skladu s razvijenim metodama i procedurama. Tijelo osobito uspostavlja namjenski, siguran komunikacijski kanal za provedbu zajedničke analize te osigurava odgovarajuću tehničku koordinaciju, uključujući IT, proračunsku i logističku potporu.

Članak 34.

Preispitivanje metoda, procedura i provedbe zajedničkih analiza

1.Tijelo osigurava periodično preispitivanje i prema potrebi ažuriranje metoda i procedura utvrđenih za provedbu zajedničkih analiza.

2.FOJ-evi koji sudjeluju ili su na drugi način uključeni u jednu ili više zajedničkih analiza mogu dostaviti povratne informacije o provedbi analize, među ostalim o operativnoj potpori Tijela u procesu zajedničke analize, kao i povratne informacije o rezultatima uvedenih radnih metoda i aranžmana za analizu, dostupnim alatima i koordinaciji uključenih FOJ-eva. Povratne informacije mogu se označiti kao povjerljive i u tom se slučaju neće dijeliti s drugim FOJ-evima.

3.Tijelo na temelju povratnih informacija iz stavka 2. ili na vlastitu inicijativu može izdati izvještaje o daljnjim mjerama koji se odnose na provedbu zajedničkih analiza, uključujući specifične sugestije za prilagodbu metoda i procedura za provedbu zajedničkih analiza te zaključke o rezultatima zajedničkih analiza. Proceduralni i operativni aspekti izvještaja o daljnjim mjerama dostavljaju se drugim FOJ-evima, bez otkrivanja povjerljivih informacija ili informacija s ograničenim pristupom o tom predmetu. Zaključci i preporuke koji se odnose na provedbu zajedničkih analiza dostavljaju se FOJ-evima koji su sudjelovali u relevantnim zajedničkim analizama, a svima ostalima samo zaključci koji ne sadržavaju povjerljive informacije ili informacije s ograničenim pristupom.

Članak 35.

Izaslani zaposlenici nacionalnih financijsko-obavještajnih jedinica

1.FOJ svake države članice može Tijelu izaslati jednog zaposlenika. Uobičajeno mjesto rada izaslanog zaposlenika nacionalnog FOJ-a u sjedištu je Tijela.

2.Izaslani zaposlenici FOJ-a imaju status zaposlenika FOJ-a iz kojeg su izaslani u vrijeme imenovanja i za trajanja dužnosti. Države članice imenuju izaslanog zaposlenika svojeg FOJ-a na temelju dokazanog bogatog relevantnog praktičnog iskustva na poslovima financijsko-obavještajne jedinice. Troškove plaće i primitaka izaslanog zaposlenika snosi FOJ iz kojeg je izaslan.

3.Mandat izaslanih zaposlenika FOJ-a traje tri godine i može se jedanput obnoviti uz suglasnost FOJ-a iz kojeg su izaslani.

4.Izaslani zaposlenici FOJ-a pružaju potporu Tijelu pri obavljanju zadaća iz članka 5. stavka 5. U tu se svrhu izaslanim zaposlenicima nacionalnih FOJ-eva odobrava pristup podacima i informacijama Tijela koji su im potrebni za obavljanje zadaća za trajanja dužnosti.

5.Izaslanim zaposlenicima FOJ-eva može se odobriti pristup svim podacima koji su dostupni FOJ-u iz kojeg su izaslani za potrebe obavljanja zadaća iz stavka 4., uz suglasnost FOJ-a iz kojeg su izaslani.

6.Izvršni odbor utvrđuje prava i obveze izaslanih zaposlenika FOJ-eva u odnosu na Tijelo.

Članak 36.

Uzajamna pomoć u području suradnje financijsko-obavještajnih jedinica

1.U kontekstu promicanja suradnje i potpore radu FOJ-eva, Tijelo organizira i olakšava barem sljedeće aktivnosti:

(a)programe osposobljavanja, među ostalim i o tehnološkim inovacijama;

(b)razmjenu zaposlenika i programe upućivanja zaposlenika FOJ-a iz države članice u Tijelo;

(c)razmjenu praksi među FOJ-evima, uključujući razmjenu stručnih znanja u određenom području.

2.Svaki FOJ može Tijelu podnijeti zahtjev za pomoć koji se odnosi na zadaće FOJ-a, u kojem se navodi vrsta pomoći koju mogu pružiti zaposlenici Tijela, zaposlenici jednog ili više FOJ-eva ili i jedni i drugi. FOJ koji traži pomoć osigurava pristup svim informacijama i podacima potrebnima za pružanje takve pomoći. Tijelo čuva i redovito ažurira informacije o posebnim područjima stručnosti i kapacitetu FOJ-eva za pružanje uzajamne pomoći.

3.Tijelo nastoji pružiti zatraženu pomoć, među ostalim razmatranjem pomoći koja bi se pružala njegovim vlastitim ljudskim resursima, kao i koordinacijom i olakšavanjem pomoći u bilo kojem obliku koju bi dobrovoljno pružali drugi FOJ-evi.

4.Predsjednik Tijela početkom svake godine informira Opći odbor u sastavu FOJ-eva o ljudskim resursima koje Tijelo može raspodijeliti za pružanje pomoći iz prethodnog stavka. U slučaju promjene dostupnosti ljudskih resursa zbog obavljanja zadaća iz članka 5. stavka 5., predsjednik Tijela o tome informira Opći odbor u sastavu FOJ-eva.

Članak 37.

Mreža FIU.net

1.Tijelo osigurava odgovarajući i neprekidan smještaj na poslužitelju, upravljanje, održavanje i razvoj mreže FIU.net. Tijelo u suradnji s državama članicama osigurava da se, na temelju analize troškova i koristi, za mrežu FIU.net koristi najnaprednija dostupna tehnologija.

2.Tijelo osigurava neprekidno funkcioniranje i modernizaciju mreže FIU.net. Ako je to potrebno za potporu razmjeni informacija ili njezino jačanje te suradnju FOJ-eva, a na temelju potreba FOJ-eva, Tijelo izrađuje i uvodi ili na drugi način stavlja na raspolaganje unaprijeđene ili dodatne funkcionalnosti mreže FIU.net.

3.Tijelo je odgovorno za sljedeće zadaće koje se odnose na mrežu FIU.net:

(a)osiguranje potrebne razine sigurnosti sustava, uključujući provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera za rješavanje i ublažavanje rizika za zaštitu podataka;

(b)koordinaciju, upravljanje i potporu svim aktivnostima testiranja;

(c)osiguranje odgovarajućih financijskih sredstava;

(d)osposobljavanje krajnjih korisnika o tehničkom korištenju mreže FIU-net.

4.Za potrebe obavljanja zadaća iz stavaka 1., 2. i 3., Tijelo je ovlašteno sklapati pravno obvezujuće ugovore ili sporazume s trećim pružateljima usluga.

5.Tijelo donosi i provodi mjere potrebne za obavljanje zadaća iz ovog članka, uključujući sigurnosni plan, plan kontinuiteta poslovanja i plan za oporavak od katastrofa za mrežu FIU.net.

ODJELJAK 7.

ZAJEDNIČKI INSTRUMENTI

Članak 38.

Regulatorni tehnički standardi

1.Ako Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 290. UFEU-a delegiranim aktima delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Tijelo svoj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji na donošenje. Tijelo taj nacrt regulatornih tehničkih standarda istovremeno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Regulatorni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika i njihov je sadržaj ograničen na zakonodavne akte na kojima se temelje.

Prije nego što regulatorne tehničke standarde dostavi Komisiji, Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta.

Komisija u roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija pravodobno informira Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt regulatornog tehničkog standarda vraća Tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga nije donijela ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene.

Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno dostaviti Komisiji u obliku službenog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg službenog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku tog razdoblja od šest tjedana Tijelo ne dostavi izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili dostavi nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

2.Ako Tijelo ne dostavi nacrt regulatornih tehničkih standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Tijelo pravodobno informira Europski parlament, Vijeće i Komisiju ako neće poštovati novi rok.

3.Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Tijela samo ako Tijelo Komisiji ne dostavi nacrt regulatornog tehničkog standarda u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje svoj nacrt regulatornog tehničkog standarda Tijelu. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda i dostaviti ga Komisiji u obliku službenog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg službenog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Tijelo ne dostavi izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Tijelo dostavi izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Tijela ili može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je izradilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

4.Regulatorni tehnički standardi donose se u obliku uredaba ili odluka. Naslov takvih uredaba ili odluka mora sadržavati riječi „regulatorni tehnički standard”. Ti se standardi objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

Članak 39.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 38. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od [Ured za publikacije - molimo umetnuti datum = od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije šest mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja. .

2.Čim donese regulatorni tehnički standard, Komisija o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.Ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u člancima 38., 40. i 41.

Članak 40.

Prigovori na regulatorne tehničke standarde

1.Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je donijela Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.

2.Ako po isteku roka iz stavka 1. ni Europski parlament ni Vijeće ne podnesu prigovor na regulatorni tehnički standard, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu naveden.

Regulatorni tehnički standard može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka tog razdoblja ako i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće podnijeti prigovor.

3.Regulatorni tehnički standard na koji Europski parlament ili Vijeće podnesu prigovor u roku iz stavka 1. ne stupa na snagu. U skladu s člankom 296. UFEU-a, institucija koja podnese prigovor dužna je navesti razloge za podnošenje prigovora na regulatorni tehnički standard.

Članak 41.

Nepotvrđivanje ili izmjena nacrta regulatornih tehničkih standarda

1.U slučaju da Komisija ne potvrdi nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga izmijeni u skladu s člankom 35., Komisija o tome informira Tijelo, Europski parlament i Vijeće, navodeći svoje razloge.

2.Prema potrebi, Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati odgovornog povjerenika zajedno s predsjednikom Tijela u roku od mjesec dana od obavijesti iz stavka 1. na izvanredni sastanak nadležnog odbora Europskog parlamenta ili Vijeća da iznesu i objasne razlike u svojim stajalištima.

Članak 42.

Provedbeni tehnički standardi

1.Ako Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 291. UFEU-a provedbenim aktima dodijele Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda, u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihovim sadržajem određuju se uvjeti primjene tih akata. Tijelo svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji na donošenje. Tijelo te tehničke standarde istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Prije nego što nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavi Komisiji, Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta.

Komisija u roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana. Komisija pravodobno informira Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt vraća Tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga ne namjerava donijeti ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno dostaviti Komisiji u obliku službenog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg službenog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Tijelo ne dostavi izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili dostavi nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda koji je izradilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

2.Ako Tijelo ne dostavi nacrt provedbenih tehničkih standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Tijelo pravodobno informira Europski parlament, Vijeće i Komisiju ako neće poštovati novi rok.

3.Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom bez nacrta Tijela samo ako Tijelo Komisiji ne dostavi nacrt provedbenog tehničkog standarda u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2.

Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta.

Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija šalje nacrt provedbenog tehničkog standarda Tijelu. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda i dostaviti ga Komisiji u obliku službenog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg službenog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Tijelo ne dostavi izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard.

Ako u razdoblju od šest tjedana Tijelo dostavi izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju izmjena koje je Tijelo predložilo ili može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenih tehničkih standarda koji je izradilo Tijelo bez prethodnog usklađivanja s Tijelom kako je određeno u ovom članku.

4.Provedbeni tehnički standardi donose se u obliku uredaba ili odluka. Naslov takvih uredaba ili odluka mora sadržavati riječi „provedbeni tehnički standard”. Ti se standardi objavljuju u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.

Članak 43.

Smjernice i preporuke

1.S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi i praksi koje se odnose na FOJ-eve te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Tijelo donosi smjernice upućene svim nadležnim nadzornim tijelima, FOJ-evima ili svim obveznicima i preporuke jednom ili više nadležnih nadzornih tijela ili jednom ili više obveznika.

2.Tijelo, prema potrebi, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje donese te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova donošenja. Ta savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Ako Tijelo ne provede otvorena javna savjetovanja, dužno je to obrazložiti.

3.Nadležna nadzorna tijela i obveznici nastoje postupati u skladu s tim smjernicama i preporukama.

U roku od dva mjeseca od donošenja smjernice ili preporuke, svako nadležno nadzorno tijelo potvrđuje da postupa ili namjerava postupati u skladu s tom smjernicom ili preporukom. Ako nadležno nadzorno tijelo tako ne postupa ili ne namjerava postupati, dužno je o tome obavijestiti Tijelo, navodeći svoje razloge.

Tijelo objavljuje činjenicu da nadležno nadzorno tijelo ne postupa ili da ne namjerava postupati u skladu s tom smjernicom ili preporukom. Tijelo može na pojedinačnoj osnovi odlučiti i da će objaviti obrazloženje nadležnog nadzornog tijela za nepostupanje u skladu s tom smjernicom ili preporukom. Nadležnom nadzornom tijelu šalje se prethodna obavijest o takvoj objavi.

Ako je tako utvrđeno u toj smjernici ili preporuci, obveznici su dužni jasno i detaljno obavijestiti o tome postupaju li u skladu s tom smjernicom ili preporukom.

Članak 44.

Mišljenja

1.Tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji, na njihov zahtjev ili samoinicijativno, dostavljati mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na njegovo područje nadležnosti.

2.Zahtjev iz stavka 1. može uključivati javno savjetovanje ili tehničku analizu.

3.Tijelo može Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji, na njihov zahtjev, dostavljati tehnički savjet u područjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

POGLAVLJE III.

USTROJ TIJELA

Članak 45.

Administrativna i upravljačka struktura

Tijelo ima:

(1)Opći odbor, koji obavlja zadaće iz članka 49.;

(2)Izvršni odbor, koji obavlja zadaće iz članka 53.;

(3)predsjednika, koji obavlja zadaće iz članka 57.;

(4)izvršnog direktora, koji obavlja zadaće iz članka 59.;

(5)Administrativni odbor za preispitivanja, koji obavlja funkcije iz članka 62.

ODJELJAK 1.

OPĆI ODBOR

Članak 46.

Sastav Općeg odbora

1.Opći odbor može biti u nadzornom sastavu kako je utvrđeno u stavku 2. ili u sastavu FOJ-eva kako je utvrđeno u stavku 3.

2.Opći odbor u nadzornom sastavu čine:

(a)predsjednik Tijela s pravom glasa;

(b)čelnici nadležnih nadzornih tijela obveznika u svakoj državi članici s pravom glasa;

(c)jedan predstavnik Komisije bez prava glasa.

Čelnici nadležnih nadzornih tijela iz prvog podstavka točke (b) iz svake države članice dijele jedan glas i dogovaraju se o jednom zajedničkom predstavniku za svaki sastanak i postupak glasovanja. Taj zajednički predstavnik je ad hoc član s pravom glasa za potrebe tog sastanka ili postupka glasovanja. Javna tijela u državi članici mogu se dogovoriti i o jednom stalnom zajedničkom predstavniku koji će biti stalni član s pravom glasa. Ako se teme o kojima raspravlja Opći odbor u nadzornom sastavu odnose na nadležnost više javnih tijela, uz ad hoc člana ili stalnog člana s pravom glasa može biti prisutan i predstavnik iz najviše dva druga javna tijela bez prava glasa.

Svako javno tijelo koje na temelju sporazuma o ad hoc članu ili stalnom članu ima člana s pravom glasa dužno je imenovati zamjenskog člana visoke razine koji može zamijeniti člana Općeg odbora s pravom glasa iz drugog podstavka ako je ta osoba spriječena prisustvovati sastanku.

3.Opći odbor u sastavu FOJ-eva čine:

(a)predsjednik Tijela s pravom glasa;

(b)čelnici FOJ-eva s pravom glasa;

(c)jedan predstavnik Komisije bez prava glasa.

4.Opći odbor može dopustiti prisutnost promatrača. Osobito Opći odbor u sastavu FOJ-eva može dopustiti da na sastancima kao promatrači sudjeluju predstavnik OLAF-a, Europola, Eurojusta i EPPO-a ako se teme odnose na njihove mandate. Opći odbor u nadzornom sastavu dopušta sudjelovanje na sastanku predstavniku kojeg imenuje Nadzorni odbor Europske središnje banke i predstavniku svakog europskog nadzornog tijela ako se raspravlja o temama iz njihovih mandata.

5.Članovi Izvršnog odbora mogu sudjelovati na sastancima Općeg odbora u oba sastava, bez prava glasa, ako se raspravlja o temama iz područja njihove nadležnosti koje utvrdi predsjednik Tijela i koje su navedene u članku 55. stavku 2.

Članak 47.

Interni odbori Općeg odbora

Opći odbor samoinicijativno ili na zahtjev predsjednika Tijela može osnivati interne odbore za posebne zadaće koji mu se dodijele. Opći odbor može određene, jasno definirane zadaće i odluke delegirati internim odborima, Izvršnom odboru ili predsjedniku. Opći odbor može u svakom trenutku opozvati takvo delegiranje.

Članak 48.

Neovisnost Općeg odbora

1.Pri obavljanju zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom, članovi Općeg odbora u oba sastava iz članka 46. stavka 2. točaka (a) i (b) i stavka 3. točaka (a) i (b) djeluju neovisno i objektivno isključivo u interesu Unije kao cjeline te ne traže niti primaju upute od institucija, tijela ili ureda Unije, ni od državnih agencija ili kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

2.Države članice, institucije Unije, agencije, uredi ili tijela ni druga javna ili privatna tijela ne nastoje utjecati na članove Općeg odbora pri obavljanju njegovih zadaća.

3.Opći odbor svojim poslovnikom utvrđuje praktične aranžmane za sprečavanje i rješavanje sukoba interesa.

Članak 49.

Zadaće Općeg odbora

1.Opći odbor u nadzornom sastavu donosi odluke o zadaćama iz članaka od 7. do 10., kao i sve odluke koje su ovom Uredbom izričito propisane za Opći odbor u nadzornom sastavu.

2.Opći odbor u nadzornom sastavu može davati savjete i mišljenja o nacrtu svih odluka Izvršnog odbora koje se odnose na odabrane obveznike u skladu s Poglavljem II. odjeljkom 3.

3.Opći odbor u sastavu FOJ-eva obavlja zadaće i donosi odluke u skladu s Poglavljem II. odjeljkom 6.

4.Opći odbor donosi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Tijela iz Poglavlja II. odjeljka 7., u odgovarajućem sastavu, ovisno o predmetu instrumenta. Ako se određeni instrument odnosi na pitanja FOJ-eva i nadzora, donosi ga Opći odbor u oba sastava, neovisno. Nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, mišljenja, preporuke i smjernice donose se na temelju prijedloga relevantnog internog odbora.

5.S Općim odborom u bilo kojem sastavu savjetuje se o nacrtima odluka koje donosi Izvršni odbor u skladu s člankom 53. stavkom 4., točkama (a), (c), (e) i (m). Ako odluka Izvršnog odbora odstupa od mišljenja Općeg odbora, Izvršni odbor to obrazlaže u pisanom obliku.

6.Opći odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik.

7.Ne dovodeći u pitanje članak 52. stavke 3. i 4. i članak 56. stavke 1. i 2., ovlasti za imenovanje predsjednika i pet stalnih članova Izvršnog odbora za njihova mandata izvršava Opći odbor.

Članak 50.

Pravila o glasovanju Općeg odbora

1.Odluke Općeg odbora donose se običnom većinom njegovih članova. Svaki član s pravom glasa kako je utvrđen u članku 47. stavku 2. ima jedan glas. U slučaju izjednačenog broja glasova odlučujući je glas predsjednika.

2.U vezi s aktima iz članaka 38., 42., 43. i 44. ove Uredbe i odstupajući od prvog podstavka, Opći odbor donosi odluke kvalificiranom većinom svojih članova, kako je definirano u članku 16. stavku 4. UEU-a.

Predsjednik Tijela ne glasuje o odlukama iz prvog podstavka i odlukama koje se odnose na ocjenu rada Izvršnog odbora iz članka 52. stavka 4.

3.Članovi bez prava glasa i promatrači ne sudjeluju u raspravama Općeg odbora u nadzornom sastavu koje se odnose na pojedinačne obveznike, osim ako je zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. propisano drugačije.

4.Stavak 3. ne primjenjuje se na članove Izvršnog odbora i predstavnika Europske središnje banke kojeg je imenovao njezin Nadzorni odbor.

5.Predsjednik Tijela ima pravo zatražiti glasovanje u bilo kojem trenutku. Ne dovodeći u pitanje tu ovlast i djelotvornost postupaka donošenja odluka Tijela, Opći odbor pri donošenju svojih odluka nastoji postići konsenzus.

Članak 51.

Sastanci Općeg odbora

1.Predsjednik Tijela saziva sastanke Općeg odbora.

2.Opći odbor redovito se sastaje barem dvaput godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

3.Opći odbor na sastanke može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.

4.Članovima Općeg odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

5.Tijelo Općem odboru osigurava tajništvo.

6.Predsjednik Tijela i pet stalnih članova Izvršnog odbora ne sudjeluju na sastancima Općeg odbora na kojima se raspravlja ili odlučuje o pitanjima koja se odnose na izvršavanje njihova mandata.

ODJELJAK 2.

IZVRŠNI ODBOR

Članak 52.

Sastav i imenovanje članova Izvršnog odbora

1.Izvršni odbor čine:

(a)predsjednik Tijela;

(b)pet stalnih članova;

(c)predstavnik Komisije ako Izvršni odbor obavlja zadaće iz članka 53. stavka 4. točaka od (a) do (l). Predstavnik Komisije ima pravo sudjelovati u raspravama i ima pristup samo dokumentima koji se odnose na te zadaće.

2.Izvršni direktor sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora bez prava glasa.

3.Pet članova Izvršnog odbora iz stavka 1. točke (b) biraju se u otvorenom postupku odabira koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Imenuje ih Opći odbor na temelju popisa kandidata koji su ušli u uži izbor koji sastavi Komisija. Pri odabiru se poštuju načela iskustva, kvalifikacija te, koliko god je moguće, rodne i geografske ravnoteže.

4.Mandat pet članova Izvršnog odbora traje četiri godine. Tijekom 12 mjeseci prije isteka četverogodišnjeg mandata predsjednika Tijela i pet članova Izvršnog odbora, Opći odbor u oba sastava ili manji odbor čiji se članovi biraju među članovima Općeg odbora, uključujući predstavnika Komisije, ocjenjuje rezultate rada Izvršnog odbora. Pri ocjenjivanju se uzima u obzir ocjena rezultata rada članova Izvršnog odbora te buduće zadaće i izazovi Tijela. Opći odbor u oba sastava može na temelju te ocjene jedanput produljiti njihov mandat.

5.Članovi Izvršnog odbora iz stavka 1. točaka (a) i (b) djeluju neovisno i objektivno u interesu Unije kao cjeline te ne traže niti primaju upute od institucija, decentraliziranih agencija ni drugih tijela Unije, od državnih ili kojih drugih javnih ili privatnih tijela. Institucije, tijela, uredi i agencije Unije te državna tijela država članica i druga tijela poštuju tu neovisnost.

6.Ako jedan ili više članova Izvršnog odbora, osim predsjednika Tijela, prestanu ispunjavati uvjete propisane za obavljanje njihovih dužnosti ili se utvrdi da su krivi za teški propust u radu, Opći odbor može na prijedlog Komisije donijeti odluku o razrješenju dužnosti svakog člana Izvršnog odbora.

7.Godinu dana nakon prestanka obnašanja dužnosti bivšim članovima Izvršnog odbora, uključujući predsjednika Tijela, zabranjeno je obavljanje plaćene profesionalne djelatnosti u suradnji s

(a)odabranim obveznikom;

(b)svim drugim subjektima ako sukob interesa postoji ili bi se mogao stvoriti dojam da postoji.

U svojim pravilima o sprečavanju i rješavanju sukoba interesa u odnosu na svoje članove iz članka 53. stavka 4. točke (e), Izvršni odbor jasno navodi okolnosti u kojima takav sukob interesa postoji ili bi se mogao stvoriti dojam da postoji.

Članak 53.

Zadaće Izvršnog odbora

1.Izvršni odbor odgovoran je za cjelokupno planiranje i izvršavanje zadaća dodijeljenih Tijelu u skladu s člankom 5. Izvršni odbor donosi sve odluke Tijela, osim odluka koje donosi Opći odbor u skladu s člankom 49.

2.Izvršni odbor donosi sve odluke upućene odabranim obveznicima na temelju prijedloga zajedničkog nadzornog tima odabranog obveznika iz članka 15. i uzimajući u obzir mišljenje Općeg odbora o predloženoj odluci. Ako odstupi od takvog mišljenja, Izvršni odbor to obrazlaže u pisanom obliku.

3.Izvršni odbor donosi sve odluke upućene pojedinačnim javnim tijelima u skladu s člancima 28., 31. i 32.

4.Osim toga, Izvršni odbor ima sljedeće zadaće:

(a)do 30. studenoga svake godine, na temelju prijedloga izvršnog direktora donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta te ga na informativnoj osnovi do 31. siječnja sljedeće godine dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, kao i svaku ažuriranu verziju dokumenta;

(b)donosi nacrt godišnjeg proračuna Tijela i izvršava druge funkcije u vezi s proračunom Tijela;

(c)ocjenjuje i donosi konsolidirani godišnji izvještaj o radu Tijela, uključujući pregled izvršenih zadaća, te ga do 1. srpnja svake godine šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu i objavljuje;

(d)donosi strategiju za suzbijanje prijevara proporcionalno rizicima od prijevara i uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provoditi;

(e)donosi pravila za sprečavanje sukoba interesa i rješavanje sukoba interesa svojih članova i članova Administrativnog odbora za preispitivanja;

(f)donosi svoj poslovnik;

(g)nad osobljem Tijela izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu nadležnom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela za imenovanje”);

(h)donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju;

(i)imenuje izvršnog direktora i razrješuje ga dužnosti u skladu s člankom 58.;

(j)imenuje računovodstvenog službenika, koji može biti računovodstveni službenik Komisije, na kojeg se primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i koji je u potpunosti neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(k)osigurava odgovarajuće postupanje na temelju nalaza i preporuka iz izvještaja i evaluacija unutarnje i vanjske revizije te istraga OLAF-a;

(l)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Tijelo;

(m)donosi sve odluke o unutarnjem ustrojstvu Tijela i prema potrebi njegovim izmjenama.

5.Izvršni odbor među svojim članovima s pravom glasa bira potpredsjednika Tijela. Potpredsjednik po službenoj dužnosti zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen u obavljanju svojih dužnosti.

6.U pogledu ovlasti iz stavka 4. točke (h) Izvršni odbor u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

7.U iznimnim okolnostima Izvršni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje na izvršnog direktora i ovlasti koje je izvršni direktor dalje delegirao te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili zaposlenika koji nije izvršni direktor.

Članak 54.

Godišnje i višegodišnje programiranje

1.Do 30. studenoga svake godine, Izvršni odbor, na temelju nacrta koji je pripremio izvršni direktor, uzimajući u obzir mišljenje Komisije te, kad je riječ o višegodišnjem programiranju, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, donosi jedinstveni programski dokument koji sadržava višegodišnji i godišnji program rada. Taj dokument dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna i prema potrebi se prilagođava na odgovarajući način.

2.U godišnjem programu rada navode se detaljni ciljevi i očekivani rezultati, uključujući pokazatelje uspješnosti. Sadržava i opis aktivnosti koje je potrebno financirati i podatke o financijskim i ljudskim resursima dodijeljenima svakoj aktivnosti, u skladu s načelima upravljanja i pripreme proračuna na temelju aktivnosti. Godišnji program rada usklađen je s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu se jasno navode zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu.

3.Izvršni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako Tijelo dobije novu zadaću.

Svaka znatna izmjena godišnjeg programa rada donosi se u istom postupku kao i početni godišnji program rada. Izvršni odbor može ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada delegirati izvršnom direktoru.

4.U višegodišnjem programu rada utvrđuje se opći strateški program, među ostalim i ciljevi, očekivani rezultati i pokazatelji uspješnosti. U višegodišnjem programu rada navodi se i programiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje.

Program resursa ažurira se jednom godišnje. Strateški program ažurira se prema potrebi.

Članak 55.

Pravila o glasovanju Izvršnog odbora

1.Izvršni odbor donosi odluke običnom većinom glasova svojih članova. Svaki član Izvršnog odbora ima jedan glas. Predsjednik Tijela ima odlučujući glas u slučaju izjednačenog broja glasova.

2.Predstavnik Komisije ima pravo glasa kad god se raspravlja i odlučuje o pitanjima koja se odnose na članak 53. stavak 4. točke od (a) do (l). Za potrebe donošenja odluka iz članka 53. stavka 4. točaka (f) i (g) predstavnik Komisije ima jedan glas. Odluke iz članka 53. stavka 4., točaka od (b) do (e) i od (h) do (l) mogu se donijeti samo ako predstavnik Komisije glasuje pozitivno. Za potrebe donošenja odluka iz članka 53. stavka 4. točke (a) suglasnost predstavnika Komisije potrebna je samo za elemente odluke koji nisu povezani s godišnjim i višegodišnjim programom rada Tijela.

3.Poslovnikom Izvršnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.

ODJELJAK 3.

PREDSJEDNIK TIJELA

Članak 56.

Imenovanje predsjednika Tijela

1.Predsjednik Tijela bira se na temelju postignuća, vještina, znanja, priznatog ugleda i iskustva u području suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma te drugih relevantnih kvalifikacija nakon otvorenog postupka odabira koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Komisija sastavlja uži popis dvaju kvalificiranih kandidata za obavljanje dužnosti predsjednika Tijela. Vijeće, nakon odobrenja Europskog parlamenta, donosi provedbenu odluku o imenovanju predsjednika Tijela.

2.Ako predsjednik Tijela prestane ispunjavati uvjete za obavljanje svojih dužnosti ili se utvrdi da je kriv za teški propust u radu, Vijeće može na prijedlog Općeg odbora u bilo kojem sastavu donijeti provedbenu odluku o razrješenju dužnosti predsjednika Tijela. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

3.Ako predsjednik podnese ostavku ili iz bilo kojeg drugog razloga ne može obavljati svoje dužnosti, dužnosti predsjednika obavlja potpredsjednik.

Članak 57.

Odgovornosti predsjednika Tijela

1.Predsjednik Tijela predstavlja Tijelo i odgovoran je za pripremu rada Općeg odbora i Izvršnog odbora, što uključuje utvrđivanje dnevnog reda, sazivanje i predsjedanje svim sastancima te iznošenje točaka o kojima se treba donijeti odluka.

2.Predsjednik posebna područja odgovornosti u okviru zadaća Tijela dodjeljuje petorma članovima Izvršnog odbora za trajanja njihova mandata.

ODJELJAK 4.

IZVRŠNI DIREKTOR

Članak 58.

Imenovanje izvršnog direktora

1.Izvršni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja Tijela u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Izvršni direktor obavlja svoje dužnosti u interesu Unije i neovisno o bilo kakvim posebnim interesima.

3.Izvršni direktor upravlja Tijelom. Izvršni direktor odgovara Izvršnom odboru. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i Izvršnog odbora, izvršni direktor neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ne traži niti prima upute od državnih ili kojih drugih tijela.

4.Izvršni direktor bira se na temelju postignuća i dokazane visoke razine administrativnih, proračunskih i upravljačkih vještina u okviru otvorenog postupka odabira koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije i, prema potrebi, u drugim tiskovnim medijima ili na internetskim stranicama. Komisija sastavlja popis dvaju kvalificiranih kandidata koji su ušli u uži izbor za obavljanje dužnosti izvršnog direktora. Izvršni odbor imenuje izvršnog direktora.

5.Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Tijekom devet mjeseci prije isteka mandata izvršnog direktora, Izvršni odbor provodi procjenu u kojoj uzima u obzir ocjenu rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove Tijela. Izvršni odbor može na temelju ocjene iz prvog podstavka jedanput produljiti mandat izvršnog direktora.

Izvršni odbor može izvršnog direktora razriješiti dužnosti na prijedlog Komisije.

6.Izvršni direktor kojemu je produljen mandat ne može po isteku produljenog mandata sudjelovati u novom postupku odabira za isto radno mjesto.

Članak 59.

Zadaće izvršnog direktora

1.Izvršni direktor zadužen je za svakodnevno upravljanje Tijelom i nastoji osigurati rodnu ravnotežu u Tijelu. Izvršni direktor posebno je odgovoran za:

(a)provedbu odluka koje donese Izvršni odbor;

(b)pripremu nacrta jedinstvenog programskog dokumenta i njegovo podnošenje Izvršnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom;

(c)provedbu jedinstvenog programskog dokumenta i izvještavanje upravnog odbora o njegovoj provedbi;

(d)pripremu nacrta konsolidiranog godišnjeg izvještaja o radu Tijela i njegovo dostavljanje Izvršnom odboru na ocjenu i donošenje;

(e)pripremu akcijskog plana na temelju zaključaka iz izvještaja i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i podnošenje izvještaja o napretku dvaput godišnje Komisiji, a redovito Općem i Izvršnom odboru;

(f)zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti djelotvornim provjerama, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a te, utvrde li se nepravilnosti, osiguravanje povrata pogrešno isplaćenih iznosa i prema potrebi izricanje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i novčanih kazni;

(g)izradu strategije Tijela za suzbijanje prijevara i njezino podnošenje Izvršnom odboru na odobrenje;

(h)pripremu nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Tijelo;

(i)izradu nacrta izvještaja Tijela o procjenama prihoda i rashoda te izvršenje njegova proračuna;

(j)pripremu i provedbu strategije IT sigurnosti, osiguravanje odgovarajućeg upravljanja rizicima za svu IT infrastrukturu, sustave i usluge koje Tijelo razvija ili nabavlja te dostatno financiranje IT sigurnosti;

(k)provedbu godišnjeg programa rada Tijela pod nadzorom Izvršnog odbora;

(l)izradu nacrta izvještaja Tijela o procjenama prihoda i rashoda kao dijela jedinstvenog programskog dokumenta Tijela u skladu s člankom 66. i izvršenje proračuna Tijela u skladu s člankom 67.;

(m)pripremu nacrta izvještaja u kojem se opisuju sve aktivnosti Tijela, uključujući odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima.

2.Izvršni direktor poduzima i druge potrebne mjere, a prije svega donosi interne administrativne upute i objavljuje obavijesti kako bi se osiguralo funkcioniranje Tijela u skladu s ovom Uredbom.

3.Izvršni direktor odlučuje je li za potrebe učinkovitog i djelotvornog izvršenja zadaća Tijela potrebno razmjestiti nekog člana osoblja u neku od država članica. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, Izvršnog odbora i predmetne države članice odnosno predmetnih država članica. U toj se odluci opseg aktivnosti koje se trebaju obavljati u tom lokalnom uredu utvrđuje na način da se izbjegnu nepotrebni troškovi i udvostručavanje administrativnih zadaća Tijela. S predmetnom državom članicom odnosno predmetnim državama članicama sklapa se sporazum o sjedištu.

ODJELJAK 5.

ADMINISTRATIVNI ODBOR ZA PREISPITIVANJA

Članak 60.

Osnivanje i sastav Administrativnog odbora za preispitivanja

1.Tijelo osniva Administrativni odbor za preispitivanja u svrhu internog administrativnog preispitivanja odluka koje Tijelo donese izvršavanjem ovlasti navedenih u člancima 20., 21. i 22. Opseg internog administrativnog preispitivanja odnosi se na postupovnu i materijalnu usklađenost tih odluka s ovom Uredbom.

2.Administrativni odbor za preispitivanja sastoji se od pet uglednih osoba s dokazanim relevantnim znanjem i stručnim iskustvom, među ostalim u nadzoru u području suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, isključujući sadašnje osoblje Tijela te nadzornih tijela za SPNFT i FOJ-eva ili drugih nacionalnih ili Unijinih institucija, tijela, ureda i agencija uključenih u izvršenje zadaća koje su Tijelu dodijeljene ovom Uredbom. Administrativni odbor za preispitivanja ima dostatna sredstva i stručnost za procjenu izvršavanja ovlasti Tijela u skladu s ovom Uredbom.

3.Administrativni odbor za preispitivanja odlučuje većinom od najmanje troje od svojih petoro članova.

Članak 61.

Članovi Administrativnog odbora za preispitivanja

1.Opći odbor u nadzornom sastavu imenuje članove Administrativnog odbora za preispitivanja i dva zamjenika na mandat od pet godina, koji se može jednom produljiti nakon javnog poziva za iskaz interesa koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Ne obvezuju ih nikakve upute.

2.Članovi Administrativnog odbora za preispitivanja djeluju neovisno i u javnom interesu te ne obavljaju nikakve druge dužnosti u Tijelu. U tu svrhu daju javnu izjavu o obvezama i javnu izjavu o interesima navodeći svaki izravni ili neizravni interes za koji bi se moglo smatrati da dovodi u pitanje njihovu neovisnost odnosno o nepostojanju takvog interesa.

3.Članovi Administrativnog odbora za preispitivanja ne razrješavaju se dužnosti tijekom njihova mandata niti uklanjaju s popisa kvalificiranih kandidata, osim ako postoje ozbiljni razlozi za takvo razrješenje i ako Opći odbor u nadzornom sastavu donese takvu odluku na prijedlog Komisije.

Članak 62.

Odluke koje podliježu preispitivanju

1.Svaka fizička ili pravna osoba kojoj je odluka upućena ili na koju se odluka izravno i osobno odnosi može Administrativnom odboru za preispitivanja podnijeti zahtjev za preispitivanje odluka Tijela donesenih u skladu s člankom 6. stavkom 1., člancima 20., 21. i 22.

2.Zahtjevi za preispitivanje podnose se pisanim putem, zajedno s obrazloženjem, i dostavljaju se Tijelu u roku od mjesec dana od datuma priopćenja odluke osobi koja traži preispitivanje ili, ako takvo priopćenje izostane, od dana kad je osoba saznala za tu odluku.

3.Nakon što odluči o prihvatljivosti preispitivanja, Administrativni odbor za preispitivanja izražava mišljenje u roku koji ovisi o hitnosti predmeta, a najkasnije dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva i prosljeđuje slučaj Izvršnom odboru za pripremu novog nacrta odluke. Izvršni odbor u obzir uzima mišljenje Administrativnog odbora za preispitivanja i u najkraćem roku donosi novu odluku. Novom odlukom se prvotna odluka stavlja izvan snage, zamjenjuje odlukom jednakog sadržaja ili izmijenjenom odlukom.

4.Zahtjev za preispitivanje u skladu sa stavkom 2. nema suspenzivni učinak. Međutim, Izvršni odbor može na prijedlog Administrativnog odbora za preispitivanja obustaviti primjenu osporavane odluke ako smatra da je to potrebno s obzirom na okolnosti.

5.Mišljenje Administrativnog odbora za preispitivanja i nova odluka koju Izvršni odbor donese u skladu s ovim člankom moraju biti obrazloženi i o njima se obavještava stranke.

6.Tijelo donosi odluku kojom se utvrđuje Poslovnik Administrativnog odbora za preispitivanja.

Članak 63.

Izuzeće i prigovor

1.Članovi Administrativnog odbora za preispitivanja ne sudjeluju u postupku preispitivanja ako u njemu imaju bilo kakav osobni interes ili ako su prethodno sudjelovali u postupku kao zastupnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke koja je predmet preispitivanja.

2.Ako član Administrativnog odbora za preispitivanja iz jednog od razloga navedenih u stavku 1. ili bilo kojeg drugog razloga smatra da ne bi trebao sudjelovati u postupku preispitivanja, o tome obavješćuje Administrativni odbor za preispitivanja.

3.Svaka od stranaka u postupku preispitivanja može podnijeti zahtjev za izuzeće člana Administrativnog odbora za preispitivanja iz bilo kojeg od razloga iz stavka 1. ili zbog sumnje u njegovu pristranost. Takav zahtjev nije dopušten ako je stranka u postupku preispitivanja poduzela neku postupovnu radnju, iako je znala da postoji razlog za izuzeće. Zahtjev za izuzeće ne može se temeljiti na državljanstvu članova.

4.Administrativni odbor za preispitivanja odlučuje o mjerama koje treba poduzeti u slučajevima iz stavaka 2. i 3. bez sudjelovanja dotičnog člana. Radi donošenja takve odluke dotičnog člana zamjenjuje njegov zamjenik u Administrativnom odboru za preispitivanja.

POGLAVLJE IV.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 64.

Proračun

1.Procjene svih prihoda i rashoda Tijela pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu Tijela.

2.Proračun Tijela mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.

3.Ne dovodeći u pitanje druge resurse, prihodi Tijela uključuju sljedeće:

(a)doprinos Unije iz općeg proračuna Europske unije;

(b)naknade koje plaćaju odabrani i neodabrani obveznici u skladu s člankom 65. za zadaće iz članka 5. stavka 1. točaka (b) i (c);

(c)sve dobrovoljne financijske doprinose država članica.

4.Rashodi Tijela uključuju plaće osoblja, administrativne, infrastrukturne i operativne troškove.

Članak 65.

Naknade koje se naplaćuju odabranim i neodabranim obveznicima

1.Tijelo naplaćuje godišnju naknadu za nadzor svim odabranim obveznicima iz članka 13. te neodabranim obveznicima koji ispunjavaju kriterije iz članka 12. stavka 1. i ne ispunjavaju kriterije iz članka 13. stavka 1. jedne države članice. Te naknade pokrivaju rashode Tijela koje se odnose na zadaće nadzora iz poglavlja II. odjeljaka 3. i 4. Te naknade ne premašuju rashode koji se odnose na te zadaće. Ako ti kriteriji nisu u potpunosti ispunjeni ni u jednoj godini, uvode se potrebne prilagodbe pri izračunu naknada za sljedeće dvije godine.

2.Iznos naknade koja se naplaćuje svakom obvezniku iz stavka 1. izračunava se u skladu s dogovorima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 6.

3.Naknade se izračunavaju na najvišoj razini konsolidacije u Uniji.

4.Godišnja naknada za nadzor za određenu kalendarsku godinu izračunava se na temelju rashoda koji se izravno i neizravno odnose na nadzor odabranih i neodabranih obveznika koji plaćaju naknade u toj godini. Tijelo može na temelju razumne procjene tražiti predujmove godišnjih naknada za nadzor. Tijelo se prije odlučivanja o konačnom iznosu naknade savjetuje s relevantnim financijskim nadzornim tijelom kako bi se osiguralo da nadzor bude troškovno učinkovit i prihvatljiv za sve obveznike iz financijskog sektora. Tijelo obavještava odgovarajuće obveznike iz financijskog sektora o temelju za izračun godišnje naknade za nadzor. Države članice osiguravaju da je obveza plaćanja naknada navedenih u ovom članku izvršiva prema nacionalnom pravu te da su dospjele naknade u cijelosti plaćene.

5.Ovim se člankom ne dovodi u pitanje pravo financijskih nadzornih tijela da naplaćuju naknade u skladu s nacionalnim pravom i u mjeri u kojoj nadzorne zadaće nisu dodijeljene Tijelu ili u odnosu na troškove suradnje s Tijelom, pomoći Tijelu i postupanja po njegovim uputama, u skladu s relevantnim pravom Unije.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 86. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem metodologije za izračun iznosa naknade koja se naplaćuje svakom odabranom i neodabranom obvezniku koji podliježe naknadama u skladu sa stavkom 1. te postupak naplate tih naknada. Pri izradi metodologije za utvrđivanje pojedinačnog iznosa naknada Komisija uzima u obzir sljedeće:

(a)ukupni godišnji promet ili odgovarajuću vrstu prihoda obveznika na najvišoj razini konsolidacije u Uniji u skladu s relevantnim računovodstvenim standardima;

(b)klasifikaciju obveznika prema profilu inherentnog rizika od SPNFT-a u skladu s metodologijom iz članka 12. stavka 5.;

(c)važnost obveznika za stabilnost financijskog sustava ili gospodarstva jedne ili više država članica ili Unije;

(d)iznos naknade koji se naplaćuje bilo kojem neodabranom obvezniku proporcionalno njegovim prihodima ili prometu iz točke (a), a koji ne smije biti veći od jedne petine iznosa naknade koja se naplaćuje odabranom obvezniku za istu razinu prihoda ili prometa.

Komisija donosi delegirane akte iz prvog podstavka do 1. siječnja 2025.

Članak 66.

Utvrđivanje proračuna

1.Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt izvještaja Tijela o procjenama prihoda i rashoda za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta i šalje ga Izvršnom odboru.

2.Izvršni odbor na temelju tog nacrta donosi privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Tijela za sljedeću financijsku godinu.

3.Konačni nacrt procjene prihoda i rashoda Tijela šalje se Komisiji najkasnije do 31. siječnja svake godine.

4.Komisija šalje izvještaj o procjenama proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

5.Na temelju izvještaja o procjenama Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije kojim se tereti opći proračun, koje dostavlja proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.Proračunsko tijelo odobrava sredstva za doprinos Tijelu.

7.Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Tijela.

8.Proračun Tijela donosi Izvršni odbor. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Proračun se prema potrebi usklađuje na odgovarajući način.

Članak 67.

Izvršenje proračuna

1.Izvršni direktor izvršava proračun Tijela poštujući načela ekonomičnosti, učinkovitosti, djelotvornosti i dobrog financijskog upravljanja.

2.Izvršni direktor svake godine proračunskom tijelu šalje sve informacije koje su relevantne za nalaze postupaka evaluacije.

Članak 68.

Financijsko izvještavanje i razrješnica

1.Računovodstveni službenik Tijela do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N + 1) dostavlja privremenu računovodstvenu dokumentaciju za financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu.

2.Tijelo do 31. ožujka sljedeće financijske godine Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu dostavlja izvještaj o proračunskom i financijskom upravljanju.

Računovodstveni službenik Komisije do 31. ožujka sljedeće financijske godine Revizorskom sudu dostavlja privremenu računovodstvenu dokumentaciju Tijela, konsolidiranu s računovodstvenom dokumentacijom Komisije.

3.Po primitku primjedbi Revizorskog suda o privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji Tijela na temelju članka 246. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 52 Izvršni odbor daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji Tijela.

4.Računovodstveni službenik do 1. srpnja godine N + 1 šalje završnu računovodstvenu dokumentaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu zajedno s mišljenjem Izvršnog odbora.

5.Poveznica na internetske stranice na kojima je dostupna završna računovodstvena dokumentacija Tijela objavljuje se u Službenom listu Europske unije najkasnije do 15. studenoga godine N + 1.

6.Izvršni direktor do 30. rujna godine N + 1 dostavlja Revizorskom sudu odgovor na njegove primjedbe. Izvršni direktor taj odgovor šalje i Izvršnom odboru.

7.Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev dostavlja sve informacije potrebne za nesmetanu provedbu postupka davanja razrješnice za financijsku godinu N u skladu s člankom 261. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

8.Na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament prije 15. svibnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru za izvršenje proračuna za godinu N.

Članak 69.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Tijelo Izvršni odbor donosi nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715, osim ako je takvo odstupanje izričito potrebno za rad Tijela i ako je Komisija prethodno dala svoju suglasnost.

Članak 70.

Mjere za suzbijanje prijevara

1.Za potrebe suzbijanja prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te članak 86. Uredbe (EU) 2019/715 primjenjuju se na Tijelo bez ograničenja.

2.Tijelo pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu o unutarnjim istragama OLAF-a i odmah donosi odgovarajuće odredbe za cjelokupno osoblje Tijela.

3.Odlukama o financiranju, sporazumima i provedbenim instrumentima koji iz njih proizlaze izričito se određuje da Revizorski sud i OLAF mogu, prema potrebi, provoditi provjere na licu mjesta kod korisnika novčanih sredstava koje je isplatilo Tijelo.

Članak 71.

Informatička sigurnost

1.Tijelo uspostavlja unutarnje upravljanje IT-jem na razini izvršnog direktora, kojim se utvrđuje i upravlja proračunom za IT te osigurava redovito izvještavanje Izvršnog odbora o usklađenosti s primjenjivim pravilima i standardima IT sigurnosti.

2.Tijelo osigurava da se najmanje 10 % njegovih rashoda za IT transparentno dodijeli za neposredne mjere za sigurnost informacijske tehnologije. Doprinos timu za hitne računalne intervencije europskih institucija, tijela i agencija (CERT-EU) može se uračunati u taj zahtjev za minimalne rashode.

3.Uspostavlja se odgovarajuća služba za praćenje IT sigurnosti, otkrivanje i odgovor, uz pomoć službi CERT-EU-a. Veliki incidenti moraju se u roku od 24 sata od otkrivanja prijaviti CERT-EU-u i Komisiji.

Članak 72.

Odgovornost i izvještavanje

1.Tijelo odgovara Europskom parlamentu i Vijeću za provedbu ove Uredbe.

2.Tijelo jednom godišnje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji podnosi izvještaj o izvršenju zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, uključujući informacije o predviđenom razvoju strukture i iznosu naknada za nadzor iz članka 66. Predsjednik Tijela taj izvještaj javno izlaže Europskom parlamentu.

3.Predsjednik Tijela na zahtjev Europskog parlamenta sudjeluje u saslušanju o izvršenju njegovih zadaća pred nadležnim odborima Europskog parlamenta.

4.Tijelo usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja mu postavi Europski parlament.

POGLAVLJE V.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

ODJELJAK 1

OSOBLJE

Članak 73.

Opće odredbe

1.Za sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom na osoblje Tijela primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja zajednički donesu institucije Unije za provedbu tog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Odstupajući od stavka 1., predsjednik Tijela i petero članova Izvršnog odbora iz članka 53. izjednačeni su s članom i tajnikom Općeg suda u pogledu prihoda i dobi za umirovljenje, kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EU) 2016/300 53 . U aspektima koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom ili Uredbom br. 2016/300, po analogiji se primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja.

3.Izvršni odbor u dogovoru s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere u skladu s odredbama članka 110. Pravilnika o osoblju.

4.Tijelo može angažirati upućene nacionalne stručnjake ili drugo osoblje koje nije zaposleno u Tijelu, uključujući izaslane zaposlenike FOJ-eva.

5.Izvršni odbor donosi pravila o osoblju iz država članica koje se upućuje u Tijelo i prema potrebi ih ažurira. Ta pravila posebno uključuju financijske aranžmane koji se odnose na ta upućivanja, uključujući osiguranje i osposobljavanje. Tim se pravilima uzima u obzir da je osoblje upućeno i da ga treba rasporediti kao osoblje Tijela. Pravila uključuju odredbe o uvjetima raspoređivanja. Izvršni odbor prema potrebi nastoji osigurati usklađenost s pravilima koja se primjenjuju na naknadu troškova službenih putovanja statutarnog osoblja.

Članak 74.

Povlastice i imuniteti

Na Tijelo i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima, priložen UEU-u i UFEU-u.

Članak 75.

Obveza čuvanja poslovne tajne

1.Članovi Općeg odbora i Izvršnog odbora te svi članovi osoblja Tijela, uključujući privremeno upućene dužnosnike iz država članica, kao i sve druge osobe koje na ugovornoj osnovi obavljaju zadaće za Tijelo, podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne na temelju članka 339. UFEU-a i članka 50. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o suzbijanju pranja novca, COM(2021)423], čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.

2.Izvršni odbor osigurava da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili privremeno pružaju usluge povezane s obavljanjem zadaća Tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je Izvršni odbor ovlastio ili koje su javna tijela i FOJ-evi u tu svrhu imenovali, podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su jednaki onima iz stavka 1.

3.Za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Tijelo uz ograničenja i pod uvjetima utvrđenima u aktima iz članka 1. stavka 2. razmjenjuje informacije s nacionalnim ili Unijinim tijelima ako se tim aktima financijskim nadzornim tijelima dopušta da tim subjektima otkriju informacije ili ako države članice to otkrivanje dopuštaju u skladu relevantnim pravom Unije.

4.Tijelo utvrđuje praktična rješenja za provedbu pravila o povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

5.Tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 54 .

Članak 76.
Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

1.Tijelo donosi svoja sigurnosna pravila koja su jednaka sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 55 i (EU, Euratom) 2015/444. Sigurnosna pravila Tijela među ostalim obuhvaćaju odredbe za razmjenu, obradu i čuvanje takvih podataka. Izvršni odbor nakon Komisijina odobrenja donosi sigurnosne propise Tijela.

2.Svaki administrativni dogovor o razmjeni klasificiranih podataka sklopljen s relevantnim tijelima treće zemlje ili, ako takav dogovor ne postoji, svako izvanredno ad hoc otkrivanje klasificiranih podataka EU-a tim tijelima podliježe prethodnom odobrenju Komisije.

ODJELJAK 2.

SURADNJA

Članak 77.

Suradnja s europskim nadzornim tijelima i Europskim odborom za zaštitu podataka

1.Tijelo uspostavlja i održava blisku suradnju s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje te Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

2.Pri izradi smjernica i preporuka u skladu s člankom 43., koje imaju znatan učinak na zaštitu osobnih podataka, Tijelo blisko surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka osnovanim Uredbom (EU) 2016/679 kako bi se izbjeglo udvostručavanje, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka.

Članak 78.

Suradnja s tijelima koja nisu tijela za SPNFT 

1.Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća iz članka 5., Tijelo prema potrebi surađuje s tijelima koja nisu tijela za SPNFT.

2.Tijelo prema potrebi sklapa memorandum o razumijevanju stijelima iz stavka 1., kojim se općenito utvrđuje način suradnje i razmjene informacija pri obavljanju nadzornih zadaća u skladu s pravom Unije u odnosu na odabrane obveznike.

3.Tijelo osigurava djelotvornu suradnju i razmjenu informacija između svih financijskih nadzornih tijela u nadzornom sustavu SPNFT-a i relevantnih tijela koja nisu tijela za SPNFT iz stavka 1., među ostalim o pristupu svim informacijama i podacima u središnjoj bazi podataka o SPNFT-u iz članka 11.

Članak 79.

Suradnja u kontekstu javno-privatnih partnerstava

Ako je to relevantno za izvršavanje zadaća iz poglavlja II. odjeljaka 3. i 6., Tijelo može sudjelovati u postojećim dogovorima o suradnji koje su u jednoj ili više država članica uspostavila nadzorna tijela ili FOJ-evi, pod uvjetom da takvi dogovori uključuju, među ostalim, suradnju i razmjenu informacija između navedenih tijela i odabranih obveznika. Sudjelovanje Tijela podliježe suglasnosti relevantnog nacionalnog tijela koje je sklopilo takav dogovor.

Članak 80.

Suradnja s OLAF-om, Europolom, Eurojustom i EPPO-om

1.Tijelo može sklapati radne dogovore s institucijama, decentraliziranim agencijama i drugim tijelima Unije, djelujući u području izvršavanja zakonodavstva i pravosudne suradnje. Ti radni dogovori mogu biti strateške ili tehničke naravi te je njihov cilj prije svega olakšati suradnju i razmjenu informacija među njihovim strankama. Ti radni dogovori nisu osnova za razmjenu osobnih podataka niti su obvezujući za Uniju ili njezine države članice.

2.Tijelo uspostavlja i održava blizak odnos s OLAF-om, Europolom, Eurojustom i EPPO-om. U tu svrhu Tijelo uspostavlja zasebne radne dogovore s OLAF-om, Europolom, Eurojustom i EPPO-om kojima se utvrđuju pojedinosti njihove suradnje. Odnos je posebno usmjeren na razmjenu strateških informacija i trendova u vezi s prijetnjama s kojima se Unija suočava u području pranja novca i financiranja terorizma.

Članak 81.

Suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi i ne dovodeći u pitanje odgovarajuće nadležnosti država članica i institucija Unije, Tijelo može uspostavljati kontakte i administrativne dogovore s tijelima za SPNFT u trećim zemljama koja imaju regulatorne i nadzorne ovlasti te ovlasti povezane s FOJ-em u području suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, kao i s međunarodnim organizacijama i administracijama trećih zemalja. Tim dogovorima ne nastaju pravne obveze za Uniju i njezine države članice niti se njima sprečava da države članice i njihova nadležna tijela sklapaju bilateralne sporazume s tim trećim zemljama.

2.Tijelo može izraditi model administrativnih dogovora kako bi se uspostavile dosljedne, učinkovite i djelotvorne nadzorne prakse u Uniji te osnažila međunarodna koordinacija i suradnja u suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma. Javna tijela i FOJ-evi nastoje primjenjivati taj model dogovora.

3.Ako se interakcija nekoliko javnih tijela Unije i FOJ-eva s tijelima trećih zemalja odnosi na pitanja obuhvaćena zadaćama Tijela kako su definirane u članku 5., Tijelo prema potrebi ima vodeću ulogu u olakšavanju takve interakcije. Tom ulogom Tijela ne dovode se u pitanje redoviti kontakti nadležnih tijela s tijelima trećih zemalja.

4.Tijelo u okviru svojih ovlasti na temelju ove Uredbe i zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. doprinosi ujedinjenom, zajedničkom, dosljednom i djelotvornom zastupanju interesa Unije na međunarodnim forumima, među ostalim pomaganjem Komisiji u njezinim zadaćama koje se odnose na članstvo Komisije u Stručnoj skupini za financijsko djelovanje te podupiranjem rada i ciljeva skupine financijsko-obavještajnih jedinica Egmont.

ODJELJAK 3.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 82.

Pristup dokumentima

1.Uredba (EZ) br. 1049/2001 primjenjuje se na dokumente koje čuva Tijelo.

2.Protiv odluka koje je donijelo Tijelo u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se podnijeti prigovor Europskom ombudsmanu ili tužba Sudu Europske unije, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 228. odnosno članku 263. UFEU-a.

3.Pravo uvida u dokumente ne primjenjuje se na povjerljive informacije koje uključuju:

(a)informacije ili podatke Tijela, financijskih nadzornih tijela ili obveznika dobivene pri obavljanju zadaća i aktivnosti iz članka 5. stavka 2. i poglavlja II. odjeljka 3.;

(b)sve operativne podatke ili informacije povezane s takvim operativnim podacima Tijela i FOJ-eva kojima Tijelo raspolaže radi obavljanja zadaća i aktivnosti iz članka 5. stavka 5. i poglavlja II. odjeljka 6.

4.Povjerljive informacije iz stavka 3. točke (a) koje se odnose na postupak nadzora mogu se u cijelosti ili djelomično otkriti obveznicima koji su stranke u tom postupku nadzora, podložno legitimnim interesima drugih fizičkih i pravnih osoba u zaštiti njihovih poslovnih tajni. Taj se pristup ne odnosi na interne dokumente Tijela, financijskih nadzornih tijela ili njihovu korespondenciju.

5.Izvršni odbor donosi praktične mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i pravila o otkrivanju informacija koje se odnose na postupke nadzora.

Članak 83.

Opća pravila o jeziku

1.Na Tijelo se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1.

2.Izvršni odbor odlučuje o internim pravilima Tijela o jeziku, koja su u skladu s pravilima o jeziku u izravnom nadzoru, donesenima u skladu s člankom 27.

3.Prevoditeljski centar za tijela Europske unije, osnovan Uredbom Vijeća (EZ) br. 2965/94 56 , pruža prevoditeljske usluge potrebne za funkcioniranje Tijela.

Članak 84.

Zaštita podataka

1.Obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe u svrhu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma kako je navedeno u članku 53. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Direktivu o suzbijanju pranja novca, COM(2021)423] i članku 55. [Ured za publikacije – molimo umetnuti sljedeći broj uz Uredbu o suzbijanju pranja novca, COM(2021)420] smatra se nužnom za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili izvršavanje službene ovlasti dodijeljene Tijelu u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2018/1725 i člankom 6. Uredbe (EU) 2016/679.

Pri izradi smjernica i preporuka u skladu s člankom 43., koje imaju znatan učinak na zaštitu osobnih podataka, Tijelo se, nakon odobrenja Komisije, savjetuje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka uspostavljenim Uredbom (EU) 2018/1725. Tijelo može kao promatrače u postupak izrade smjernica i preporuka pozvati i nacionalna tijela za zaštitu podataka.

2.U skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2018/1725 Tijelo donosi interna pravila kojima se može ograničiti primjena prava ispitanika ako su takva ograničenja potrebna za obavljanje zadaća iz članka 53. [Direktiva o suzbijanju pranja novca] i članka 55. [Uredbe o suzbijanju pranja novca].

Članak 85.

Odgovornost Tijela 

1.U slučaju izvanugovorne odgovornosti Tijelo u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvima država članica nadoknađuje svaku štetu koju pri obavljanju dužnosti uzrokuje Tijelo ili njegovo osoblje. Sud Europske unije nadležan je za sve sporove u vezi s nadoknadom takve štete.

2.Relevantnim odredbama koje se primjenjuju na osoblje Tijela uređuje se osobna financijska odgovornost i disciplinska odgovornost osoblja Tijela prema Tijelu.

Članak 86.

Delegirani akti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 25. i 65. dodjeljuju se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [Ured za publikacije – molimo umetnuti datum = 6 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 25. i 65. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članaka 25. i 65. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od mjesec dana od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 87.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.Potrebni dogovori koji se odnose na smještaj Tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i objekte koje ta država članica stavlja na raspolaganje te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Tijela i članove njihovih obitelji utvrđuju se u Sporazumu o sjedištu između Tijela i te države članice koji sklapaju nakon odobrenja Izvršnog odbora.

2.Država članica domaćin Tijela mora osigurati najbolje moguće uvjete za funkcioniranje Tijela, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

Članak 88.

Evaluacija i preispitivanje

3.Komisija do 31. prosinca 2029. i svakih pet godina nakon toga procjenjuje uspješnost Tijela s obzirom na njegove ciljeve, mandat, zadaće i lokaciju u skladu sa smjernicama Komisije. Evaluacija se posebno odnosi na:

(a)moguću potrebu za izmjenom mandata Tijela i financijske posljedice takve izmjene;

(b)utjecaj svih nadzornih aktivnosti i zadaća Tijela na interese Unije u cjelini, a posebno učinkovitost:

i.nadzornih zadaća i aktivnosti povezanih s izravnim nadzorom odabranih obveznika;

ii.neizravnog nadzora neodabranih obveznika;

iii.neizravnog nadzora drugih obveznika;

(c)utjecaj aktivnosti povezanih s potporom i koordinacijom FOJ-eva, a posebno s koordinacijom zajedničkih analiza prekograničnih aktivnosti i transakcija koje provode FOJ-evi;

(d)nepristranost, objektivnost i autonomiju Tijela;

(e)primjerenost mehanizama upravljanja, uključujući sastav i pravila glasovanja Izvršnog odbora te njegov odnos s Općim odborom;

(f)troškovnu učinkovitost Tijela, prema potrebi, zasebno u odnosu na njegove različite izvore financiranja;

(g)učinkovitost mehanizma pravne zaštite protiv odluka Tijela te mehanizama neovisnosti i odgovornosti koji se primjenjuju na Tijelo;

(h)djelotvornost mehanizama suradnje i razmjene informacija između Tijela i tijela koja nisu tijela za suzbijanje pranja novca;

(i)interakciju između Tijela i drugih nadzornih tijela Unije, uključujući EBA-u, Europol, Eurojust, OLAF i EPPO;

(j)djelotvornost ovlasti nadzora i sankcioniranja Tijela;

(k)djelotvornost i usklađivanje nadzornih praksi nadzornih tijela i ulogu Tijela u tom usklađivanju.

4.U izvještaju iz stavka 1. ispituje se i sljedeće:

(a)jesu li resursi Tijela primjereni za izvršavanje njegovih odgovornosti;

(b)je li primjereno dodijeliti dodatne nadzorne zadaće u vezi s obveznicima iz nefinancijskog sektora, navodeći, prema potrebi, vrste subjekata koji bi trebali biti predmet dodatnih nadzornih zadaća;

(c)je li primjereno dodijeliti dodatne zadaće u području potpore i koordinacije rada FOJ-eva;

(d)je li primjereno Tijelu dodijeliti dodatne ovlasti sankcioniranja.

5.Pri svakoj drugoj evaluaciji ocjenjuju se rezultati koje je Tijelo ostvarilo u odnosu na svoje ciljeve, ovlasti i zadaće, uključujući i procjenu opravdanosti daljnjeg postojanja Tijela u odnosu na te ciljeve, ovlasti i zadaće.

6.Izvještaj i svi priloženi prijedlozi dostavljaju se prema potrebi Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 89.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1093/2010

Uredba (EU) br. 1093/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. briše se drugi podstavak;

(b)u stavku 5. briše se točka (h);

(2)Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)briše se točka (1a);

(b)u točki 2. briše se podtočka iii.;

(3)U članku 8. stavku 1. briše se točka (l);

(4)Brišu se članci 9.a i 9.b;

(5)U članku 17. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden te ako je potrebno pravodobno otkloniti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Tijelo može, ako su relevantni zahtjevi iz zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe izravno primjenjivi na financijske institucije, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji [?] kojom se od nje zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunila svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Odluka Tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.”;

(6)U članku 19. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s odlukom Tijela te time ne osigura da financijska institucija ispunjava zahtjeve koji su na nju izravno primjenjivi na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu toj financijskoj instituciji kojom se od nje zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunila svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.”;

(7)U članku 33. stavku 1. briše se drugi podstavak;

(8)U članku 40. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (g):

„(g) jednog predstavnika Tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, koji nema pravo glasa.”;

(9) u članku 81. briše se stavak 2.b.

Članak 90.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1094/2010

Uredba (EU) br. 1094/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)U članku 1. stavku 2. briše se drugi podstavak;

(2)u članku 40. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(f) jednog predstavnika Tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, bez prava glasa.”;

(3)U članku 54. briše se stavak 2.a.

Članak 91.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1095/2010

Uredba (EU) br. 1095/2010 mijenja se kako slijedi:

(1)U članku 1. stavku 2. briše se drugi podstavak;

(2)u članku 40. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(f) jednog predstavnika Tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, koji nema pravo glasa.”

(3)U članku 54. briše se stavak 2.a.

Članak 92.

Početak aktivnosti Tijela

Komisija je odgovorna za osnivanje i početni rad Tijela do dana kad Tijelo postane operativno, a to je 1. siječnja 2024. u skladu s člankom 93. U tu svrhu:

(a)Komisija može imenovati dužnosnika Komisije koji će djelovati kao privremeni izvršni direktor i obavljati dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru dok Tijelo ne bude imalo kapacitet za izvršavanje vlastitog proračuna i dok izvršni direktor ne preuzme svoje dužnosti nakon što ga Izvršni odbor imenuje u skladu s člankom 58.;

(b)odstupajući od članka 53. stavka 4. i do donošenja odluke iz članka 58. privremeni izvršni direktor ima ovlasti tijela za imenovanje;

(c)Komisija može Tijelu ponuditi pomoć, prvenstveno upućivanjem Komisijinih dužnosnika koji će obavljati aktivnosti Tijela koje su odgovornost privremenog izvršnog direktora ili izvršnog direktora;

(d)privremeni izvršni direktor može, nakon odobrenja Izvršnog odbora, odobriti sva plaćanja pokrivena sredstvima predviđenima u proračunu Tijela te može, nakon donošenja plana radnih mjesta Tijela, sklapati ugovore, uključujući ugovore o zapošljavanju osoblja.

Članak 93.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2024.

Međutim, članci 1., 4., 38., 42., 43., 44., 46., 56., 58., 86. i 87. primjenjuju se od 1. siječnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na 

✓novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 57  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi 

1.4.2.Posebni ciljevi 

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

✓ Ograničeno trajanje

◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

◻    financijski učinak od GGGG do GGGG

✓Neograničeno trajanje

◻ provedba s početnim razdobljem od 2023. do 2025.

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 58   

✓ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

◻ putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

✓tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta) Tekuće cijene

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta) Tekuće cijene

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta) Stalne cijene iz 2021.

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili koja su prenamijenjena te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva Tijela za suzbijanje pranja novca 

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta) Tekuće cijene

3.2.3.Procijenjeni učinak na ljudske resurse Tijela za suzbijanje pranja novca 

3.2.3.1.Sažetak 

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta) Tekuće cijene – samo dio koji financira Unija

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV): ukupni broj radnih mjesta koje financira Unija i koji se financira iz naknada ili pristojbi

Pretpostavlja se da će sve osoblje zaposleno 2023. godine raditi 6 mjeseci s obzirom na to da bi postupak zapošljavanja trebao započeti prije pravnog osnivanja Agencije kako bi se ugovori potpisali čim agencija bude osnovana. Isto tako, pretpostavlja se da će 20 članova privremenog osoblja zaposlenih 2024. raditi cijelu godinu s obzirom na to da bi se zapošljavanje trebalo provesti 2023. Pretpostavlja se da će se sve ostalo osoblje zapošljavati tijekom godine, stoga se iznos troškova za njih procjenjuje prosječno na 50 % radnih mjesta. Pretpostavlja se da će se puni broj zaposlenih ostvariti do sredine 2026.

Pojedinosti o preraspodjeli od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Dodjela sredstava za osoblje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (radna mjesta u planu radnih mjesta i dodjela sredstava za ugovorno osoblje) smanjit će se za četiri člana privremenog osoblja (AD7) i četiri ugovorna zaposlenika (FGIV) jer će zadaće povezane sa suzbijanjem pranja novca dodijeljene EBA-i u kontekstu preispitivanja europskih nadzornih tijela preuzeti Tijelo za suzbijanje pranja novca.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

✓    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis izračuna troškova za ekvivalente punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

✓    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 70 .

3.2.5.Doprinos trećih strana 

◻    Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

✓    Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

 
Procijenjeni učinak na prihode

✓    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

◻    na vlastita sredstva

◻    na ostale prihode

◻ navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

PRILOG – PRETPOSTAVKE

1. Opće pretpostavke

Tijelo za suzbijanje pranja novca

Glava I. – Rashodi za osoblje

Sljedeće posebne pretpostavke primijenjene su pri izračunu rashoda za osoblje na temelju utvrđenih potreba za osobljem koje su objašnjene u nastavku:

·datum pravnog osnivanja Tijela bit će odmah po stupanju na snagu ove Uredbe (vjerojatno početkom 2023.), ali 2023. Tijelo neće izvršavati nikakve operativne zadaće, samo administrativne zadaće povezane s njegovim osnivanjem. Osoblje zaposleno 2023. (18 zaposlenih) sastojat će se isključivo od administrativnog i kadrovskog osoblja,

·izravni nadzor svih odabranih subjekata započet će 2026., stoga će se puni sastav osoblja za izravni nadzor od 100 zaposlenika morati postići do kraja 2025.,

·do sredine 2025. dovršit će se proces odabira subjekata za izravni nadzor i utvrđivanje naknada/davanja (popis subjekata koji podliježu naknadama/davanjima bit će veći od popisa subjekata koji podliježu izravnom nadzoru). Od 2026. nadalje Tijelo bi se većinski financiralo iz naknada/davanja,

·kad je riječ o operativnim aktivnostima osim izravnog nadzora, Tijelo će početi izvršavati svoje funkcije 2024., a broj zaposlenih postupno će se povećavati tijekom razdoblja od tri godine da bi se, kako je predviđeno, do kraja 2026. postigao puni broj zaposlenih. Osoblje zaposleno 2026. radit će na neizravnom nadzoru nefinancijskog sektora i potpori FOJ-evima. Stoga će 2027. biti prva godina u kojoj Tijelo ima puni broj zaposlenih tijekom cijele godine,

·iznos troškova za novozaposleno osoblje 2023., 2024., 2025. i 2026. procjenjuje se za šest mjeseci s obzirom na pretpostavljeno vrijeme potrebno za zapošljavanje dodatnog osoblja, no iznos troškova za 20 novih zaposlenika koji budu zaposleni početkom 2024. procjenjuje se za punih 12 mjeseci jer bi se postupak zapošljavanja proveo u 2023.,

·prosječni godišnji trošak člana privremenog osoblja za 2021. iznosi 152 000 EUR, za ugovornog zaposlenika 82 000 EUR, a za upućenog nacionalnog stručnjaka 86 000 EUR, a svi oni uključuju 25 000 EUR troškova za „habillage” prema glavi II. (zgrade, IT itd.) i ti su iznosi indeksirani po stopi od 2 % godišnje od 2023. nadalje kako bi se zakonodavni financijski izvještaj mogao prikazati u tekućim cijenama,

·ne primjenjuje se pozitivan ni negativan koeficijent ispravka jer sjedište Tijela nije poznato (uobičajeno je da se u prijedlogu Komisije za osnivanje nove agencije ne navodi mjesto sjedišta),

·doprinosi poslodavca za mirovinsko osiguranje za članove privremenog osoblja i ugovorne zaposlenike temelje se na standardnim osnovnim plaćama uključenima u standardne prosječne godišnje troškove za 2021., tj. 96 724 EUR odnosno 54 200 EUR, koji su također indeksirani po stopi od 2 % godišnje od 2023. nadalje kako bi se dobile tekuće cijene.

Glava II. – Rashodi za infrastrukturu i poslovanje

Izračun troškova temelji se na množenju broja zaposlenika s udjelom trajanja njihova zaposlenja u predmetnoj godini i standardnim troškovima za „habillage”, tj. 25 000 EUR uvećano za 2 500 EUR po članu osoblja 73 za pokrivanje ostalih administrativnih troškova, oba iznosa u cijenama iz 2021. i indeksirana kako bi se dobile tekuće cijene.

Međutim, za vrijeme prve godine stvarnog poslovanja (2024.) trebat će unajmiti uredski prostor dovoljno velik za puni broj zaposlenika Agencije. Stoga je uz standardni izračun troškova za „habillage” (25 000 EUR pomnoženo s 82,5 EPRV-a) u proračunu predviđeno dodatnih 2 milijuna EUR (u tekućim cijenama) za troškove najma i moguće troškove opremanja zgrade.

Komisija

Na temelju nedavnog iskustva s osnivanjem novih agencija bit će potrebna radna skupina od 12 osoba na određeni rok za 2023. i 2024. (osam dužnosnika u razredu AD i četiri ugovorna zaposlenika) kako bi se Tijelo učinkovito i brzo osnovalo, među kojima su privremeni izvršni direktor upućen iz Komisije i tim stručnjaka za kadrovske poslove, IT, financije i nabavu. Te će se osobe interno preraspodijeliti unutar Europske komisije. Zbog kratkoročne prirode radne skupine dio osoblja u radnoj skupini (četiri člana prema ovoj procjeni) morat će biti ugovorno osoblje. Bit će potrebne misije, osobito nakon što Tijelo započne s radom u svojem sjedištu od 2024. Troškovi osoblja za tu radnu skupinu procijenjeni su za 2021. na prosječno 152 000 EUR po članu osoblja za dužnosnika (iznos koji uključuje troškove zgrada i IT-a, tzv. „habillage”) i 82 000 EUR za ugovornog zaposlenika.

2. Specifične informacije

Broj zaposlenika

Planira se 250 zaposlenika kao ukupni broj zaposlenika Tijela sa svim resursima, kako je navedeno u Prilogu 5. procjeni učinka koja je priložena ovom Prijedlogu, od čega bi se 100 zaposlenika bavilo izravnim nadzorom određenih obveznika. Međutim, ako se Tijelo bude nalazilo u blizini postojeće agencije EU-a s kojom može dijeliti pomoćne funkcije, tada bi ukupni broj zaposlenika mogao biti nešto manji od 250, a u tom slučaju ovaj bi zakonodavni financijski izvještaj trebalo izmijeniti tijekom zakonodavnog postupka.

Broj od 100 zaposlenika koji se bave izravnim nadzorom temelji se na procijenjenom broju subjekata pod izravnim nadzorom Tijela u rasponu od 12 do 20 i prosječnom broju zaposlenika Tijela po svakom izravno nadziranom subjektu u rasponu od 5 do 8. Gotovo svih 100 zaposlenika bit će smješteno u državama članicama, a ne u sjedištu Tijela jer će oni voditi zajedničke nadzorne timove u kojima će sudjelovati članovi osoblja nacionalnih nadzornih tijela za SPNFT.

Kad je riječ o 150 zaposlenika koji se ne bave izravnim nadzorom, taj je broj minimalni broj koji je potreban za izvršavanje punog opsega zadaća Tijela. To je znatno ispod prosječnog broja zaposlenika triju europskih nadzornih tijela za 2020. Broj od 150 planiranih zaposlenika Tijela za neizravni nadzor može se raščlaniti na sljedeće aktivnosti:

·članovi Izvršnog odbora, izvršni direktor i predsjednik (7 EPRV-a),

·osoblje središnjih administrativnih i pomoćnih službi (proračun, nabava, kadrovski poslovi, IT, pravni poslovi itd.),

–neizravni nadzor (koordinacija i nadgledanje nacionalnih nadzornih tijela) u financijskom sektoru,

–neizravni nadzor (koordinacija i nadgledanje nacionalnih nadzornih tijela) u nefinancijskom sektoru,

·koordinacija i potpora za rad FOJ-eva.

Nacrtom uredbe o osnivanju Tijela predviđeno je pet članova Izvršnog odbora i predsjednik, a oni neće biti stalni članovi osoblja Tijela, nego neovisni stalni nositelji javnih dužnosti. Na temelju iskustva europskih nadzornih tijela broj potrebnih zaposlenika središnjih administrativnih i pomoćnih službi može se procijeniti na 20 (manje ako se pomoćni poslovi budu dijelili s drugom agencijom). Točna raspodjela preostalih 123 radnih mjesta na ostale aktivnosti povjerit će se samom Tijelu, ali procjenjuje se da će se oko 70 EPRV-a baviti neizravnim nadzorom financijskog sektora (to je važno zbog naknada/davanja – vidjeti u nastavku).

Glava III. Troškovi – Rashodi za poslovanje

Troškovi se procjenjuju na temelju sljedećih općih pretpostavki:

·troškovi prevođenja pri radu punim kapacitetom procjenjuju se na nešto više od 0,5 milijuna EUR godišnje u cijenama iz 2021. i indeksiraju se kako bi se dobile tekuće cijene. Pretpostavlja se da će stopa za 2024. iznositi 50 %, a za 2025. 75 %,

·prijelazni troškovi u području informacijske tehnologije uključuju: jednokratne IT troškove za prijenos IT sustava u AMLA-u i druge početne troškove povezane s IT-om za AMLA-u, za koje se pretpostavlja da će iznositi 1 milijun EUR u 2023. i 400 000 EUR u 2024. (sve u cijenama iz 2021.),

·troškovi izravnog nadzora na licu mjesta iznose 2 500 EUR po osobi po posjetu. Proračun za misije od 2 milijuna EUR (u cijenama iz 2021.) pri radu punim kapacitetom (tj. od 2027. nadalje) uključuje 800 pojedinačnih misija (proračun za misije za 2024. iznosi 50 %, a za 2025. 75 % proračuna pri radu punim kapacitetom),

·troškovi sporova odnose se na savjetovanje s vanjskim pravnim savjetnikom za sporove s izravno nadziranim subjektima zbog odluka koje su im upućene, sa subjektima koji podliježu naknadama/davanjima zbog visine naknada/davanja te s nacionalnim nadzornim tijelima u slučajevima kad Tijelo utvrdi nedostatke u njihovu nadzoru nad subjektom i predloži prijenos nadležnosti za nadzor na Tijelo. Godišnji trošak sporova procjenjuje se na 0,75 milijuna EUR pri radu punim kapacitetom (u cijenama iz 2021.).

Tijelo će od EBA-e preuzeti bazu podataka o suzbijanju pranja novca za čiju je izradu bila zadužena EBA u skladu s Uredbom EU 2019/2175 (Uredba o preispitivanju europskih nadzornih tijela), kako je navedeno u članku 9.a Uredbe o EBA-i (vidjeti točku 1.5.5. zakonodavnog financijskog izvještaja), prema kojoj su nadležnosti za suzbijanje pranja novca prvotno dodijeljene EBA-i, zajedno s osam radnih mjesta dodijeljenih EBA-i za suzbijanje pranja novca u okviru tog propisa. Iznos predviđen za EBA-u u zakonodavnom financijskom izvještaju prijedloga Komisije o dodjeli dodatnih ovlasti EBA-i (COM(2018) 646 final) bio je 0,53 milijuna EUR godišnje iz proračuna Unije na stalnoj osnovi (40 % ukupnog troška zbog mješovitog financiranja europskih nadzornih tijela). To financiranje (primjereno indeksirano) prenijet će se na Tijelo za suzbijanje pranja novca.

Tijelo za suzbijanje pranja novca od Komisije će preuzeti pružanje usluga smještaja na poslužitelju za mrežu FIU.net, sustav razmjene informacija za FOJ-eve. Pružanje usluga smještaja na poslužitelju za tu mrežu prenosi se s Europola na Komisiju tijekom 2021., ali se predviđa da će Komisijino pružanje tih usluga biti privremeno dok Tijelo ne bude moglo trajno preuzeti pružanje usluga smještaja na poslužitelju. Troškovi pružanja usluga smještaja na poslužitelju za FIU.net, neovisno o troškovima povezanima s prijenosom, sastoje se u osnovi od IT troškova (održavanje sigurnog hardvera i softvera za prekograničnu razmjenu osjetljivih informacija među FOJ-evima). Godišnji trošak pružanja usluga smještaja na poslužitelju za FIU.net u Komisiji iznosi približno 2 milijuna EUR, no to je konzervativna procjena kako bi se trenutačno osigurao sigurni sustav. Tijelo će morati razviti dodatne funkcionalnosti kako bi osiguralo djelotvorne alate za razmjenu informacija među FOJ-evima i stoga je ovdje proračun za sustav FIU.net procijenjen na 3 milijuna EUR (u cijenama iz 2021.), od čega približno 2 milijuna EUR (u tekućim cijenama) odgovara uštedi u proračunu EU-a zbog prijenosa sustava FIU.net s Komisije na AMLA-u od sredine 2025. (prva godina kad je prijenos sustava FIU.net s Komisije na Tijelo realno moguć).

Prihodi od naknada/davanja

Aktivnosti Tijela koje će se financirati prihodima od naknada/davanja troškovi su povezani s izravnim i neizravnim nadzorom financijskog sektora. Za glave I. i II. ukupan broj zaposlenika koji se bave tima dvjema aktivnostima pri radu punim kapacitetom procijenjen je na 192 EPRV-a. Kad je riječ o glavi III., smatra se da ovoj kategoriji pripadaju svi troškovi iz glave III., osim troškovi rada sustava FIU.net i 20 % troškova za prevođenje, misije i sporove. Za cijelu godinu pri radu punim kapacitetom ti troškovi iznose 4,9 milijuna EUR od 9 milijuna EUR iz glave III. (oba iznosa u tekućim cijenama). Sveukupno se u okviru navedenih procjena dobiva prihod od naknada od približno 40 milijuna EUR u godini rada punim kapacitetom, što čini približno 75 % rashoda Tijela, pri čemu preostaje nešto više od 13,3 milijuna EUR rashoda za proračun Unije.

U 1. i 2. godini stvarnog poslovanja (2024. i 2025.) planira se nulti prihod od naknada/davanja jer Tijelo još neće biti u mogućnosti naplaćivati naknade/uvoditi davanja; odabir subjekata koji podliježu naknadama/davanjima odvijat će se tijekom prvih godinu i pol aktivnosti Tijela, a popis subjekata bit će objavljen u kolovozu 2025. i odmah nakon toga bit će poslani računi za ex ante doprinose za 2026. Na temelju navedenih pretpostavki trošak Tijela za proračun Unije (isključujući trošak privremene radne skupine Komisije koju bi trebalo osnovati radi osnivanja Tijela) iznosi nešto više od 1 milijuna EUR u 2023., nešto manje od 16 milijuna EUR u 2024. i 30 milijuna EUR u 2025., a zatim pada na 12,8 milijuna EUR u 2026. i nešto više od 13 milijuna EUR u 2027. i nakon toga.

Naknade/davanja koji odgovaraju prihvatljivim izdacima u godini N naplatit će se u godini N-1 na temelju nacrta proračuna za godinu N. Ako procijenjeni izdaci za izravni nadzor u određenoj godini budu veći ili manji od predviđenih proračunom, iznos naknada/davanja sljedeće bi godine trebalo prilagoditi kako bi se to ispravilo.

Kad je riječ o obveznicima koji podliježu naknadama/davanjima, Nacrtom uredbe o osnivanju Tijela isključuju se obveznici iz nefinancijskog sektora, a naknade/davanja ograničavaju se na odabrane subjekte iz financijskog sektora, što će se utvrditi delegiranim aktom Komisije.

U tablici u nastavku sažeto je prikazan pregled kretanja prihoda Tijela od naknada/davanja.

(1)    Europol, From suspicion to action: Converting financial intelligence into greater operational impact (Od sumnje do djelovanja – postizanje većeg operativnog učinka na temelju financijskih obavještajnih podataka), 2017.

(2)    Komunikacija Komisije – Prema boljoj provedbi EU-ova okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (COM(2019) 360 final), Izvješće Komisije o ocjeni nedavnih navodnih slučajeva pranja novca u kojima su sudjelovale kreditne institucije EU-a (COM(2019) 373 final) i druga izvješća.

(3)    COM(2020) 605 final.

(4)    Komunikacija Komisije o akcijskom planu za sveobuhvatnu politiku Unije o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma 2020/C 164/06; C/2020/2800; SL C 164, 13.5.2020., str. 21.–33.: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52020XC0513(03) .

(5)    Rezolucija Europskog parlamenta od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnoj politici Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma – akcijski plan Komisije i druga nedavna događanja (2020/2686(RSP)), P9_TA(2020)0204; https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2020-0204_HR.html .

(6)     https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12608-2020-INIT/hr/pdf .

(7)    Područje nadzora koje će obavljati nadzorno tijelo EU-a za SPNFT trebalo bi u ovoj fazi biti usmjereno na: kreditne institucije, institucije za platni promet, mjenjačnice, institucije za elektronički novac, pružatelje usluga virtualne imovine koji su obuhvaćeni preporukama FATF-a, među ostalim, uz mogućnost procjene proširenja nadzora u budućnosti na druge rizične obveznike, no uzimajući u obzir i veću homogenost financijskog sektora i visoku razinu usklađenosti bonitetnih zahtjeva u odnosu na nefinancijski sektor. U okviru nadzora EU-a koji se temelji na procjeni rizika trebalo bi uzeti u obzir sljedeće parametre: rizik koji proizlazi iz vrste djelatnosti obveznika, a posebno njegove baze klijenata, proizvoda, distribucijskih kanala i geografske izloženosti, uzimajući u obzir prekogranične aspekte; nove rizike povezane s razvojem načina distribucije, posebno izazove u području SPNFT-a koji proizlaze iz digitalizacije financijskih usluga, kao i posljedice u slučaju ostvarenja tih rizika.

(8)    Dodatne pojedinosti potražite u priloženoj procjeni učinka. [OP, unijeti poveznicu na SWD(2021)190]

(9)    EBA/Rep/2020/06, dostupno na https://eba.europa.eu/file/744071/download?token=Tf9XDqWX .

(10)    Nije dostupno javnosti.

(11)    Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda „Napori koje EU ulaže u borbu protiv pranja novca u bankarskom sektoru nisu usustavljeni, a provedba je nedostatna”: https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR21_13/SR_AML_HR.pd .

(12)    Dodatne pojedinosti potražite u priloženoj procjeni učinka. [OP, unijeti poveznicu na SWD(2021)190]

(13)    Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, koja je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 156, 19.6.2018, str. 43.–74.).

(14)    Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.–18.).

(15)    Direktive (EU) 2015/2366, 2014/92 i 2009/110.

(16)    Direktiva (EU) 2019/1153.

(17)    Predmet C-217/04 Ujedinjena Kraljevina/Parlament i Vijeće EU:C:2006:279, točka 44., i Predmet C-270/12 Ujedinjena Kraljevina/Parlament i Vijeće EU:C:2014:18, točka 104.

(18)     https://ec.europa.eu/info/publications/190724-anti-money-laundering-terrorism-financing-communication_en .

(19)    Dodijeljene EBA-i Uredbom EU 2019/2175 (Uredba o preispitivanju europskih nadzornih tijela).

(20)    Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(21)    Radni dokument službi Komisije SWD(2021)190 – Izvješće o procjeni učinka priloženo paketu zakonodavnih prijedloga Komisije o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma (SPNFT) te izvršavanju zakonodavstva, uključujući: Nacrt uredbe o SPNFT-u, kojim se mijenja i postojeća Uredba o prijenosu sredstava (Uredba 2015/847); Nacrt izmjene Direktive 2015/849 o SPNFT-u, Nacrt uredbe o osnivanju tijela EU-a za SPNFT u obliku regulatorne agencije, Nacrt izmjene Direktive 2019/1153 o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela.

(22)    Vidjeti priloženu procjenu učinka [OP, unijeti poveznicu na SWD(2021)190].

(23)    Daljnja razmišljanja o mehanizmu za koordinaciju i potporu FOJ-eva potražite u priloženoj procjeni učinka [OP, unijeti poveznicu na SWD(2021)190].

(24)    Uredba (EU) 2018/1725 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka.

(25)    Ta je baza podataka stvorena Uredbom EU 2019/2175 (Uredba o preispitivanju europskih nadzornih tijela), kojom se istodobno proširila nadležnost EBA-e u području SPNFT-a.

(26)    Usluge smještaja na poslužitelju za FIU.net od 2016. pruža Europol, ali će se prije rujna 2021. privremeno prenijeti na Komisiju do osnivanja Tijela. To se temelji na odluci Europskog nadzornika za zaštitu podataka iz prosinca 2019. prema kojoj Europolovo pružanje usluga smještaja na poslužitelju za FIU.net nadilazi njegove ovlasti u pogledu obrade osobnih podataka.

(27)    Ta je baza podataka stvorena Uredbom EU 2019/2175 (Uredba o preispitivanju europskih nadzornih tijela), kojom se istodobno proširila nadležnost EBA-e u području SPNFT-a.

(28)    Usluge smještaja na poslužitelju za FIU.net od 2016. pruža Europol, ali će se prije rujna 2021. privremeno prenijeti na Komisiju do osnivanja Tijela. To se temelji na odluci Europskog nadzornika za zaštitu podataka iz prosinca 2019. prema kojoj Europolovo pružanje usluga smještaja na poslužitelju za FIU.net nadilazi njegove ovlasti u pogledu obrade osobnih podataka.

(29)    https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf.

(30)    SL C , , str. .

(31)    [dodati upućivanje] SL C , , str. .

(32)     https://europa.eu/european-union/sites/default/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf .

(33)    Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).

(34)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(35)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1073/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(36)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).

(37)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52013JC0001 .

(38)    Uredba br. 31 (EEZ), 11 (EZAE) o Pravilniku o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (SL P 45, 14.6.1962., str. 1385.).

(39)    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(40)    Uredba Vijeća br. 1. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).

(41)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39).

(42)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1).

(43)    Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(44)    Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

(45)    Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.).

(46)    Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(47)    Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

(48)    Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(49)    Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).

(50)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(51)    Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(52)    Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(53)    Uredba Vijeća (EU) 2016/300 od 29. veljače 2016. o utvrđivanju prihoda nositelja visokih javnih dužnosti EU-a (SL L 58, 4.3.2016., str. 1.).

(54)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(55)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(56)    Uredba Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije (SL L 314, 7.12.1994., str. 1.).

(57)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(58)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(59)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(60)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(61)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(62)    Približna vrijednost za 2023. i 2024. s obzirom na različite osnove (prethodno navedene) koje je potrebno primijeniti za rashode iz naslova 1. i 7.

(63)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(64)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(65)    Od 2026. nadalje 192 od ukupno 250 radnih mjesta (tj. 77 %) financirat će se iz naknada/pristojbi, od čega se 164 odnosi na privremeno osoblje (141 razreda ADS i 23 razreda AST), 25 na ugovorno osoblje i 3 na upućene nacionalne stručnjake

(66)    Ukupno prema predviđenom punom broju zaposlenih.

(67)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(68)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(69)    Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

(70)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(71)    Ukupni troškovi osoblja (uključujući povezane troškove iz glave II. i doprinose za mirovinsko osiguranje) i operativni troškovi koji proizlaze iz aktivnosti izravnog nadzora i neizravnog nadzora financijskih institucija. 

(72)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

(73)    U proračunima europskih nadzornih tijela za 2021. troškovi iz glave II. isključujući zgrade i IKT kreću se od 1 700 EUR do gotovo 5 000 EUR po zaposleniku.