EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.6.2021.

COM(2021) 328 final

2021/0159(NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Grčke

{SWD(2021) 155 final}

2021/0159 (NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Grčke

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost 1 , a posebno njezin članak 20.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Pandemija bolesti COVID-19 narušila je gospodarstvo Grčke. Bruto domaći proizvod po stanovniku u tekućim cijenama (BDP po stanovniku) Grčke u 2019. iznosio je 55 % prosjeka EU-a. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. realni BDP Grčke pao je za 8,2 % u 2020. i očekuje se da će se u 2020. i 2021. kumulativno smanjiti za 4,5 %. Dugotrajniji aspekti koji utječu na srednjoročne gospodarske rezultate osobito uključuju visoku dugotrajnu nezaposlenost i nizak rast produktivnosti zbog koncentracije gospodarske aktivnosti u tradicionalnim i neinovativnim sektorima, a velika regulatorna opterećenja, birokracija te spor i neučinkovit pravosudni sustav otežavaju privatna ulaganja.

(2)Vijeće je 9. srpnja 2019. i 20. srpnja 2020. Grčkoj uputilo preporuke u kontekstu europskog semestra. Vijeće je 2019. Grčkoj posebno preporučilo da u 2019. i 2020. poduzme mjere kako bi a) ostvarila održiv gospodarski oporavak i uklonila prekomjerne makroekonomske neravnoteže nastavkom i dovršetkom reformi u skladu s obvezama nakon provedbe programa preuzetima na sastanku Euroskupine 22. lipnja 2018. (1. preporuka Grčkoj iz 2019.) 2 ; i b) usmjerila investicijsku politiku na održiv prijevoz i logistiku, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, projekte u području obnovljivih izvora energije i međupovezanosti energetskih mreža, digitalne tehnologije, istraživanje i razvoj, obrazovanje, vještine, zapošljivost, zdravstvo i obnovu urbanih područja, vodeći računa o regionalnim razlikama i potrebi za osiguranjem socijalne uključenosti (2. preporuka Grčkoj iz 2019.) Vijeće je 2020. preporučilo Grčkoj da u 2020. i 2021. u skladu s „općom klauzulom o odstupanju” a) poduzme sve potrebne mjere za djelotvoran odgovor na pandemiju, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti; kada to gospodarski uvjeti dopuste, da provodi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja te da poveća otpornost zdravstvenog sustava i osigura odgovarajući i jednak pristup zdravstvenoj skrbi (1. preporuka Grčkoj iz 2020.); b) ublaži učinak krize na zaposlenost i njezin socijalni učinak, među ostalim provedbom mjera kao što su programi skraćenog radnog vremena i osiguravanjem učinkovite potpore mjerama aktivacije (2. preporuka Grčkoj iz 2020.); c) brzo primijeni mjere za osiguravanje likvidnosti i kontinuiranog dotoka kredita te drugih oblika financiranja u gospodarstvo stavljajući poseban naglasak na mala i srednja poduzeća koja su najviše pogođena krizom; da prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promiče privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva; usmjeri ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u siguran i održiv promet i logistiku, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije, ekološku infrastrukturu te digitalnu infrastrukturu vrlo velikog kapaciteta i digitalne vještine; poboljša učinkovitost i digitalizaciju javne uprave i promiče digitalnu transformaciju poduzeća (3. preporuka Grčkoj iz 2020.) i d) nakon postupnog ukidanja ograničenja uvedenih zbog pandemije bolesti COVID-19 nastavi i dovrši reforme u skladu s obvezama nakon provedbe programa, preuzetima na sastanku Euroskupine 22. lipnja 2018. u cilju ponovnog pokretanja održivog gospodarskog oporavka (4. preporuka Grčkoj iz 2020.). Nakon što je ocijenila napredak u provedbi tih preporuka za Grčku u trenutku podnošenja plana za oporavak i otpornost, Komisija smatra da je ostvaren znatan napredak u pogledu preporuka za djelotvoran odgovor na pandemiju, među ostalim provedbom mjera kao što su programi skraćenog radnog vremena i osiguravanje likvidnosti pogođenim poduzećima, kao i u pogledu preporuke za nastavak i dovršetak reformi u skladu s obvezama nakon provedbe programa koje su preuzete na sastanku Euroskupine 22. lipnja 2018.

(3)Komisija je 2. lipnja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 3 objavila detaljno preispitivanje za Grčku. Komisija je u svojoj analizi zaključila da u Grčkoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, posebno one povezane s visokim državnim dugom, nepotpunim vanjskim rebalansom i visokom razinom neprihodonosnih kredita, u kontekstu visoke nezaposlenosti i niskog potencijalnog rasta.

(4)[Vijeće je u preporuci o ekonomskoj politici europodručja državama članicama europodručja preporučilo da i u okviru svojih planova za oporavak i otpornost poduzmu mjere kojima se, među ostalim, osigurava smjer politike kojim se podupire oporavak te dodatno poboljšava konvergencija, otpornost te održiv i uključiv rast. Vijeće je u preporuci preporučilo i jačanje nacionalnih institucionalnih okvira, osiguravanje makrofinancijske stabilnosti i dovršetak EMU-a te jačanje međunarodne uloge eura.] [Ako se Preporuka Vijeća ne donese do donošenja Provedbene odluke Vijeća, molimo izbrišite ovu uvodnu izjavu].]

(5)Grčka je 27. travnja 2021. u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisiji službeno dostavila svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost. Plan je uslijedio nakon postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima. Nacionalna odgovornost za planove za oporavak i otpornost temelj je njihove uspješne provedbe i dugoročnog učinka na nacionalnoj razini te vjerodostojnosti na europskoj razini. Na temelju članka 19. te uredbe Komisija je ocijenila relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost, uzimajući u obzir smjernice za ocjenjivanje iz Priloga V. toj uredbi. 

(6)Planovi za oporavak i otpornost trebali bi biti usmjereni na ostvarivanje općih ciljeva Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 i Instrumenta EU-a za oporavak uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 4 radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. U planovima bi se trebala promicati ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija Unije doprinosom šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241(7). Planovi za oporavak i otpornost država članica provodit će se koordiniranim ulaganjima i reformama u cijeloj Uniji. Koordiniranom i istodobnom provedbom tih reformi i ulaganja te prekograničnih projekata, te će se reforme i ulaganja međusobno nadopunjivati i stvarati pozitivne učinke prelijevanja u cijeloj Uniji. Stoga će otprilike jedna trećina učinka Mehanizma na rast i otvaranje radnih mjesta u državama članicama proizaći iz prelijevanja iz drugih država članica.

Uravnotežen odgovor kojim se doprinosi šest stupova

(7)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (a) i odjeljkom 2.1. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju i time primjereno doprinosi šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241, uzimajući u obzir specifične izazove, dodijeljena financijska sredstva dotične države članice i zatraženu potporu u obliku zajma.

(8)U članku 3. Uredbe (EU) 2021/241 propisano je da se područje primjene Mehanizma odnosi na područja politike od europske važnosti podijeljena u šest stupova: (a) zelena tranzicija; (b) digitalna transformacija; (c) pametan, održiv i uključiv rast, uključujući gospodarsku koheziju, radna mjesta, produktivnost, konkurentnost, istraživanje, razvoj i inovacije te unutarnje tržište koje dobro funkcionira, s jakim MSP-ovima; (d) socijalna i teritorijalna kohezija; (e) zdravlje te gospodarska, socijalna i institucionalna otpornost s ciljem, među ostalim, povećanja pripravnosti za krize i kapaciteta za odgovor na krize; te (f) politike za sljedeću generaciju, djecu i mlade, kao što su obrazovanje i vještine. Reforme i ulaganja iz plana doprinose svih šest navedenih stupova. Osim toga, postoji ukupna ravnoteža između stupova (c), (d), (e) i (f). Stoga plan u velikoj mjeri predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju Grčke.

(9)Konkretnije, kad je riječ o zelenoj tranziciji, plan uključuje mjere kojima je cilj usmjeriti Grčku prema energetskom modelu s niskom razinom emisija ugljika, smanjiti emisije stakleničkih plinova, povećati obnovljive izvore energije, promicati energetsku učinkovitost i energetsku obnovu zgrada, uvesti održive načine prijevoza i zaštititi prirodni okoliš. Reforme i ulaganja u digitalnu transformaciju obuhvaćaju poboljšanje povezivosti i širokopojasnu pokrivenost, digitalizaciju javne uprave i ključnih sektora gospodarstva te razvoj digitalnih infrastruktura i digitalnih vještina. U plan su u svrhu poticanja pametnog i održivog rasta uključene mjere za jačanje privatnih ulaganja (među ostalim u MSP-ove), poboljšanje poslovnog okruženja, povećanje uspješnosti istraživanja, razvoja i inovacija, povećanje zaposlenosti i povezivanje vještina s radnim mjestima te povećanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa. Nadalje, radi jačanja socijalne kohezije osmišljene su ciljane intervencije za rješavanje problema povezanih sa sudjelovanjem na tržištu rada, razvojem vještina i jednakim mogućnostima, a brojnim se ulaganjima potiče teritorijalna kohezija. Osim toga, kako bi se ublažili nepovoljni šokovi i bolje odgovorilo na krizu, plan sadržava mjere za rješavanje dugotrajnih problema u sustavu zdravstvene zaštite i sustavu socijalne zaštite (socijalna otpornost), poticanje održivosti javnih prihoda, otpornosti financijskog sektora i diversifikacije gospodarskih aktivnosti (gospodarska otpornost) te osiguravanje učinkovite javne uprave i dobrog upravljanja (otpornost institucija). Kad je riječ o politikama za sljedeću generaciju, reformama i ulaganjima na svim razinama obrazovanja nastoji se digitalizirati postupke i infrastrukture te razvijati digitalne vještine mladih, dok su druge mjere usmjerene na rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

(10)Grčka „instrumentom za kreditiranje” namjerava promicati privatna ulaganja putem sljedećih distribucijskih kanala: i. međunarodnih financijskih institucija (u okviru postojećih sporazuma); ii. komercijalnih banaka (postupkom javnog odabira); iii. platformi vlasničkog kapitala (u okviru sporazuma o ovlaštenju); i iv. nacionalnog odjeljka programa InvestEU (u okviru sporazuma o doprinosu). Navedeni sporazumi i postupak javnog odabira komercijalnih banaka trebali bi sadržavati odredbe o kriterijima odabira radi usklađenosti poduzeća koja se podupiru s Uredbom (EU) 2021/241 i tehničkim smjernicama Komisije o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), kojima je propisana provjera održivosti, popis isključenja, obvezna provjera pravne usklađenosti za transakcije izuzete od provjere održivosti koju obavlja neovisni revizor te odabir aktivnosti u skladu s relevantnim propisima Unije i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu. Obveza međunarodnih financijskih institucija, komercijalnih banaka i fonda InvestEU da ulažu sredstva za potporu klimatskoj i digitalnoj tranziciji trebala bi se provoditi na temelju metodologije iz priloga VI. i VII. Uredbi (EU) 2021/241, a neovisni revizori trebali bi provjeravati usklađenost s načelom nenanošenja bitne štete i s klimatskim i digitalnim ciljevima iz Uredbe (EU) 2021/241.

Rješavanje svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u preporukama za Grčku

(11)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (b) i odjeljkom 2.2. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova (ocjena A) utvrđenih u relevantnim preporukama za Grčku, uključujući njihove fiskalne aspekte, i preporukama na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 upućenima Grčkoj ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra. Kad je riječ o 1. preporuci iz 2019. i 4. preporuci iz 2020., politike koje se provode radi ispunjavanja posebnih obveza koje je Grčka preuzela na sastanku Euroskupine u lipnju 2018. i dalje će se pratiti u okviru pojačanog nadzora.

(12)Može se smatrati da preporuke povezane s neposrednim odgovorom fiskalne politike na pandemiju nisu obuhvaćene grčkim planom za oporavak i otpornost. U skladu s odredbama opće klauzule o odstupanju te kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i s njom povezanu gospodarsku krizu, Grčka je donijela proračunske mjere za jačanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničavanje pandemije i pružanje pomoći posebno pogođenim pojedincima i sektorima. Tim snažnim političkim odgovorom ublaženo je smanjenje BDP-a, što je pak ograničilo povećanje državnog deficita i javnog duga 5 . 

(13)Plan uključuje opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno nadopunjuju i koji doprinose djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela gospodarskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama koje je Vijeće uputilo Grčkoj u okviru europskog semestra 2019. i 2020., posebno u područjima kvalitete i održivosti javnih financija, dostupnosti i otpornosti zdravstvenog sustava, aktivnih politika tržišta rada, politika kojima se podupiru javna i privatna ulaganja u područjima obrazovanja, vještina i zapošljivosti, istraživanja i razvoja, sigurnog i održivog prometa i logistike, čiste i učinkovite proizvodnje i upotrebe energije, uključujući projekte obnovljive energije i interkonekcije, okolišne infrastrukture, obnove urbanih područja te digitalne transformacije javne uprave i poduzeća. Plan uključuje i znatan broj mjera za rješavanje problema u područjima fiskalnih strukturnih politika, socijalne skrbi, financijske stabilnosti, tržišta rada i proizvoda te modernizacije javne uprave, za praćenje, proširivanje i dopunu obveza nakon provedbe programa. S obzirom na to da je plan snažno usmjeren na ulaganja, zapošljavanje i politike kojima se potiče produktivnost, očekuje se da će se njegovom provedbom srednjoročno poduprijeti gospodarski oporavak i na taj način doprinijeti postizanju razborite fiskalne pozicije i osiguravanju održivosti duga u skladu s relevantnom preporukom za Grčku (1. preporuka Grčkoj iz 2020.). Predložene aktivne politike tržišta rada raznovrsne su i namijenjene skupinama kojima je potrebna potpora, a usmjerene su na otvaranje radnih mjesta i doprinos zelenoj tranziciji (2. preporuka Grčkoj iz 2020.). Planom se podupire rješavanje važnih problema u grčkom obrazovnom sustavu i predviđaju znatna ulaganja u stjecanje vještina u okviru cjeloživotnog učenja, uz znatan naglasak na digitalnoj transformaciji u oba segmenta obrazovanja (3. preporuka Grčkoj iz 2020. i 2. preporuka Grčkoj iz 2019.). Predlažu se ciljane mjere potpore za socijalnu integraciju ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom i beskućnike, Rome i osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu, uz brojne mjere za promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada (2. preporuka Grčkoj iz 2020.).

(14)U planu je predviđeno pojačano početno financiranje provedbe razrađenih projekata javnih ulaganja i promicanje privatnih ulaganja u prioritetne sektore, uključujući ona kojima se doprinosi digitalnoj i zelenoj tranziciji, uz mjere za energetsku učinkovitost, održiv prijevoz, zaštitu okoliša i obnovu urbanih područja, razmjerne povezanim izazovima te u skladu s preporukama Grčkoj o javnim i privatnim ulaganjima (3. preporuka Grčkoj za 2020. i 2. preporuka Grčkoj iz 2019.). Osim toga, plan podupire rješavanje problema digitalizacije javne uprave i poduzeća (3. preporuka Grčkoj iz 2020. i 2. preporuka Grčkoj iz 2019.). Plan je nastavak i nadopuna ključnih strukturnih reformi započetih u okviru programa ekonomske prilagodbe u svrhu poboljšanja globalnog funkcioniranja gospodarstva, koje se trenutačno prate u okviru pojačanog nadzora. Predlažu se ambiciozne reforme poslovnog okruženja, tržišta rada i socijalnih politika, zdravstvenog sustava i javne uprave, uključujući poreznu upravu i pravosuđe. Te su reforme popraćene ulaganjima kojima se podupire njihova provedba (4. preporuka Grčkoj iz 2020. i 1. preporuka Grčkoj iz 2019.).

(15)Očekuje se da će se provedbom plana pridonijeti i ispravljanju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u Grčkoj, posebno u pogledu visokog državnog duga, nepotpunog vanjskog rebalansa i visoke razine neprihodonosnih kredita u kontekstu visoke nezaposlenosti i niskog potencijalnog rasta 6 .

Doprinos potencijalu za rast, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti

(16)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (c) i odjeljkom 2.3. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će plan za oporavak i otpornost snažno utjecati (ocjena A) na jačanje potencijala za rast, otvaranje radnih mjesta i ekonomsku, socijalnu i institucionalnu otpornost Grčke, čime se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava, među ostalim i promicanjem politika za djecu i mlade, te na ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, i time ojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i konvergenciju u Grčkoj i u Uniji.

(17)Simulacije službi Komisije pokazuju da bi se provedbom plana realni BDP Grčke mogao povećati za 2,1 % do 3,3 % do 2026. 7 Plan se temelji na sveobuhvatnom planu razvoja grčkog gospodarstva objavljenom u studenome 2020. i usklađen je s njime 8 . Usmjeren je na uklanjanje glavnih prepreka koje utječu na dugoročni rast Grčke, uključujući znatan nedostatak ulaganja i nužnost poboljšanja kvalitete obrazovanja, kao i učinkovitost i kvalitetu javne uprave i pravosuđa. Provedbom planiranih aktivnih politika tržišta rada, prekvalifikacijom i usavršavanjem moglo bi se povećati sudjelovanje na tržištu rada i zapošljavanje, uključujući sudjelovanje žena.

(18)Očekuje se da će niz mjera povećati produktivnost gospodarstva. Cilj je dijela reformi poboljšati poslovno okruženje i olakšati poslovanje, čemu pridonosi i napredak u području digitalizacije. Predviđena je modernizacija javne uprave i smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja, a poboljšanja u poreznoj upravi trebala bi pridonijeti stvaranju poreznog okruženja koje je poticajnije za rast. Plan uključuje ambiciozan program za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosuđa digitalizacijom, revizijom zemljopisnog rasporeda sudova i ulaganjima u fizički i ljudski kapital. Nadalje, očekuje se da će dodatna sredstva dodijeljena privatnom sektoru u okviru instrumenta za kreditiranje potaknuti privatna ulaganja.

(19)U planu je predstavljen sveobuhvatan skup mjera za uklanjanje nedostataka na tržištu rada i poboljšanje socijalne kohezije. Očekuje se da će se tim mjerama izgraditi kapaciteti institucija za zapošljavanje i socijalnih ustanova. Očekuje se da će revizija zakona o radu i poboljšanje učinkovitosti javne uprave zahvaljujući digitalizaciji i boljem praćenju tržišta rada smanjiti osjetljivost na šokove. Nadalje, očekuje se da će te mjere doprinijeti koheziji poticanjem sudjelovanja na tržištu rada, među ostalim i ranjivih skupina.

(20)Očekuje se da će provedbom plana stvarno doprinijeti rješavanju brojnih problema u području zapošljavanja i socijalnih pitanja relevantnih za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se stvorile jednake mogućnosti i jačao pristup tržištu rada, planirane su nova strategija za cjeloživotno učenje i modernizacija sustava usavršavanja i prekvalifikacije. Reformom bi se preoblikovali i osuvremenili postojeći fragmentirani programi te uveli novi kurikulumi povezani s potrebama tržišta rada i okvir za procjenu pružatelja programa usavršavanja. Predviđena su i ulaganja radi daljnjeg poboljšanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. U cilju poboljšanja dinamike tržišta rada Grčka planira i znatna ulaganja u programe usavršavanja i prekvalifikacije.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

(21)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (d) i odjeljkom 2.4. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost osigurati da se nijednom mjerom za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima (ocjena A) u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 9 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”).

(22)Plan za oporavak i otpornost trebao bi osigurati da se nijednom mjerom ne nanosi bitna šteta ni jednom od šest okolišnih ciljeva u smislu članka 17. Uredbe (EU) br. 2020/852, a to su ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva upotreba i zaštita vodnih i morskih resursa, kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova biološke raznolikosti i ekosustava. Grčka je na temelju tehničkih smjernica Komisije o primjeni načela nenanošenja bitne (2021/C 58/01) dostavila obrazloženja. Grčka je predložila da se prema potrebi provedu mjere za ublažavanje kako bi se izbjegla znatna šteta, što bi se trebalo osigurati odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima.

(23)Posebna pozornost posvećena je horizontalnim programima, uključujući programe za koje su zatraženi zajmovi, u kojima su zahtjevi za poštovanje načela nenanošenja bitne štete ugrađeni u strukturu programa i utvrđeni u ključnoj etapi ili ciljnoj vrijednosti.

Doprinos zelenoj tranziciji i bioraznolikosti

(24)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (e) i odjeljkom 2.5. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje u velikoj mjeri djelotvorno doprinose (ocjena A) zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost, ili svladavanju izazova koji iz toga proizlaze. Mjere za potporu klimatskim ciljevima čine 37,5 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz plana, izračunano u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241. U skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2021/241, plan za oporavak i otpornost u skladu je s informacijama iz nacionalnog energetskog i klimatskog plana za 2030.

(25)Očekuje se da će reforme i ulaganja znatno pridonijeti ostvarenju ciljeva dekarbonizacije i energetske tranzicije Grčke, kako je utvrđeno u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu do 2030. (NECP 2030) i Planu za ugljičnu neutralnost do 2050., i time doprinijeti klimatskim ciljevima Unije. U šire nacionalne planove uvrštena su brojna ulaganja koja doprinose zelenoj tranziciji, npr. dugoročna strategija obnove, strategija gospodarenja otpadom, ponovno pošumljavanje, kružno gospodarstvo i biološka raznolikost, a njihova se provedba očekuje do početka provedbe tih strategija.

(26)Plan za oporavak i otpornost sadržava mjere za brojne probleme u područje zelene tranzicije. Kad je riječ o čistoj energiji, plan obuhvaća reforme i ulaganja kojima bi se trebali povećati obnovljivi izvori energije u kombinaciji izvora energije Grčke. Planiraju se znatna ulaganja kojima bi se trebala poboljšati energetska učinkovitost sve starijeg fonda stambenih objekata u Grčkoj, uz mjere usmjerene na energetski siromašna kućanstva. Drugi važni klimatski i okolišni doprinosi osiguravaju se mjerama za potporu održivoj mobilnosti – reformama i ulaganjima za poboljšanje javnog gradskog prijevoza i infrastrukture za električna vozila. Plan obuhvaća ulaganja za potporu biološkoj raznolikosti, i to ponovnim pošumljavanjem, čiji je cilj obnoviti narušene šumske ekosustave, i jačanjem zaštite okoliša uvođenjem sustava za praćenje vrsta i staništa. Uključuje i ulaganja u održivu poljoprivredu kojima bi se trebale promicati inovacije i zaštititi okoliš poboljšanjem ekološkog profila poljoprivrednih gospodarstava i ublažavanjem učinaka klimatskih promjena. Naposljetku, instrument za kreditiranje trebalo bi usmjeriti na klimatske aktivnosti u odabranim područjima intervencije, kao što su energetska učinkovitost i demonstracijski projekti za privatni sektor, u kojima se ostvaruju znatne uštede energije ili smanjenje emisija stakleničkih plinova, novi kapaciteti obnovljivih izvora energije (solarna energija i energija vjetra) i pametni energetski sustavi.

(27)Kad je riječ o okolišnim ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/852 10 , plan uključuje mjere za ublažavanje klimatskih promjena kojima bi se trebale smanjiti emisije stakleničkih plinova, uglavnom povećanjem energetske učinkovitosti zgrada. Uključuje niz mjera za prilagodbu klimatskim promjenama, kao što je izrada lokalnih urbanističkih planova kojima bi se trebala olakšati urbana obnova, povećati otpornost gradova na klimatske promjene i ojačati infrastruktura za ublažavanje posljedica poplava. Nadalje, mjere za vodoopskrbu i komunalne otpadne vode povezane su s posebnim ciljevima kojima bi se trebalo smanjiti istjecanje vode i potrošnja energije, čime se doprinosi održivijem korištenju vodnih resursa. Naposljetku, kad je riječ o bioraznolikosti, planom je obuhvaćena mjera ponovnog pošumljavanja, uglavnom autohtonim vrstama, kojom bi se površina prekrivena šumama trebala povećati za 16 500 ha.

Doprinos zelenoj tranziciji

(28)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (f) i odjeljkom 2.6. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost sadržava mjere kojima se u velikoj mjeri djelotvorno doprinosi (ocjena A) digitalnoj tranziciji ili svladavanju izazova koji iz nje proizlaze. Mjere za potporu digitalnim ciljevima čine 23,3 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz plana, izračunano u skladu s metodologijom iz Priloga VII. Uredbi (EU) 2021/241.

(29)Plan za oporavak i otpornost sadržava mjere za područje digitalne tranzicije i povezane probleme te je općenito dobro usklađen s ključnim ciljevima digitalne strategije Unije i s prioritetima digitalizacije iz Komisijine Godišnje strategije održivog rasta za 2021. Te se mjere odnose na povezivost, interoperabilnost pri koncipiranju javnih usluga, kibersigurnost, umjetnu inteligenciju, razvoj digitalnih vještina, dostupnost otvorenih podataka te jačanje položaja i ravnopravno sudjelovanje žena, starijih osoba i ranjivih skupina u digitalnom dobu. U komponenti 2.1. plana navedena su ulaganja radi potpore uvođenju svjetlovodne infrastrukture u zgradama, razvoju 5G mreža koje pokrivaju sve glavne grčke autoceste, postavljanju podmorskih kabela za povezivanje grčkih otoka i povezivanje s Ciprom te primjeni svemirskih tehnologija i aplikacija. Reformama se uspostavlja okvir potreban za lakši prelazak na brze širokopojasne veze i na 5G tehnologiju. Mjere iz komponente 2.2. usmjerene su na digitalnu transformaciju subjekata javnog sektora, kao što su arhivi i poboljšane digitalne usluge, poboljšanje poslovnih procesa, povećanje interoperabilnosti između sustava i podataka, strategije i politike za kibersigurnost i upravljanje podacima, kao i na širu primjenu naprednih tehnologija, kao što su računalstvo u oblaku i velike količine podataka. Mjerama iz komponente 2.3., zajedno s mjerama iz komponente 4.1., nastoji se potaknuti poduzeća, a posebno MSP-ove, da rješavanjem ključnih problema digitalne uključenosti ubrzaju uvođenje digitalnih tehnologija. Očekuje se da će te inicijative omogućiti stvaranje digitalnog poslovnog ekosustava i pružiti potporu MSP-ovima pri uvođenju digitalnih usluga, podatkovnih platformi i prostora te suvremenih registarskih blagajni i terminala na prodajnom mjestu (POS). Očekuje se da će mjere iz komponente 2.3., u kombinaciji s mjerama iz komponenti 4.1. i 4.6., doprinijeti digitalnoj tranziciji grčke industrije, ubrzati njezin prelazak na industriju 4.0 i promijeniti poslovne modele poduzeća kako bi im se povećala konkurentnost i otpornost. Plan u komponenti 3.2. uključuje i mjere za premošćivanje postojećeg digitalnog jaza u području ljudskog kapitala, i to modernizacijom i nadogradnjom sustava cjeloživotnog učenja te usavršavanjem i prekvalifikacijom radne snage koja odgovara potrebama tržišta, s naglaskom na digitalnim vještinama. Očekuje se da će takve mjere doprinijeti premošćivanju digitalnog jaza i jačanju osnovne digitalne pismenosti cjelokupnog stanovništva. Instrument za kreditiranje trebalo bi usmjeriti na aktivnosti digitalizacije u nizu područja intervencije, posebno ulaganjima u širokopojasne mreže vrlo velikog kapaciteta, ulaganjima u digitalizaciju MSP-ova i velikih poduzeća, ulaganjima u razvoj i uvođenje tehnologija kibersigurnosti, naprednih digitalnih tehnologija i drugih vrsta infrastrukture IKT-a.

(30)Čini se da su mjere iz plana koje se odnose na digitalnu tranziciju primjerene nedostacima s kojima se Grčka suočava u digitalnom području (utvrđenima u indeksu gospodarske i društvene digitalizacije). Očekuje se da će se tim mjerama djelotvorno dopuniti postojeći nacionalni planovi i inicijative te, općenito, povećanjem konkurentnosti i otpornosti gospodarstva znatno doprinijeti digitalnoj transformaciji grčkog gospodarstva i društva te istodobno osigurati uključivost. Osim toga, očekuje se da će se tim mjerama ostvariti korjenite promjene s trajnim učinkom.

Trajni učinak

(31)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (g) i odjeljkom 2.7. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri trajno utjecati na Grčku (ocjena A).

(32)Plan obuhvaća niz reformi za koje se očekuje da će potaknuti trajne promjene politika i olakšati njihovu djelotvornu provedbu. Reformama za smanjenje administrativnog opterećenja u poslovanju i poboljšanje kvalitete regulatornog okvira potiče se stvaranje jednakih uvjeta poslovanja i ostvarivanje ulagačkog potencijala Grčke. Na taj bi se način mjerama za jačanje nadzora tržišta trebala olakšati učinkovita provedba politike. Kad je riječ o energetskoj politici, racionalizacijom postupka izdavanja dozvola za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora nastoje se skratiti dugi rokovi za uvođenje takvih postrojenja i poduprijeti prelazak Grčke na zeleno gospodarstvo, uz poštovanje propisa o okolišu. Reformama financijskog sektora nastoji se poboljšati odlučivanje o dodjeli kredita i ojačati tržište neprihodonosnih kredita rješavanjem problema asimetričnosti informacija te ojačati tržišta kapitala i na taj način povećati gospodarsku otpornost Grčke na buduće šokove. Očekuje se da će se bitnim inicijativama za poboljšanje upravljanja na svim razinama javne uprave, modernizacijom postupaka zapošljavanja osoblja i jačanjem nacionalnih okvira za javnu nabavu i borbu protiv korupcije ukloniti ukorijenjene strukturne slabosti. Važnim reformama nastoji se modernizirati pravosuđe i povećati njegova kvaliteta i učinkovitost, među ostalim revizijom zemljopisnog rasporeda sudova, digitalizacijom i usavršavanjem sudaca i sudskih službenika.

(33)Ulaganja uvrštena u plan čine se iz financijske i proračunske perspektive održivima, a svrha im je ukloniti glavne uzroke utvrđenih ključnih problema. Predviđena su brojna ulaganja u digitalnu infrastrukturu javne uprave, na središnjoj i lokalnoj razini. Očekuje se da će ta ulaganja, zajedno s opsežnim programom pojednostavnjenja procesa, dovesti do trajne strukturne promjene u funkcioniranju uprave i riješiti problem zasad niske razine digitalnih javnih usluga za građane i poduzeća. Nadalje, očekuje se da će znatna ulaganja u digitalizaciju porezne uprave pridonijeti borbi protiv utaje poreza i krijumčarenja te smanjiti administrativno opterećenje poreznih obveznika. Uvođenje digitalnih postupaka i alata u pravosuđu, zajedno s osposobljavanjem sudaca i pravosudnog osoblja, pridonosi boljem funkcioniranju sudova. Očekuje se da će se ulaganjima u obrazovanje, socijalnu skrb, zdravstvenu skrb i usluge zapošljavanja te usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage, s naglaskom na zelenim i digitalnim vještinama, na uključiv i održiv način očuvati otpornost i poboljšati kvaliteta tih ključnih usluga. Predviđena su i znatna ulaganja kako bi se lakše ostvarili dugoročni ciljevi politike zaštite okoliša i politike dekarbonizacije, uključujući energetski učinkovitu obnovu zgrada, strateške projekte zelene urbane obnove, mjere obnove zemljišta na područjima površinskih kopova lignita, postavljanje infrastrukture za punjenje električnih vozila i mjere za potporu ponovnom pošumljavanju i održivoj poljoprivredi. Trajni učinak plana može se poboljšati i sinergijama između plana i drugih programa koje financira Europska unija (uključujući fondove kohezijske politike i InvestEU), posebno rješavanjem duboko ukorijenjenih teritorijalnih izazova i promicanjem uravnoteženog razvoja.

Praćenje i provedba 

(34)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (h) i odjeljkom 2.8. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost prikladni su (ocjena A) za osiguranje djelotvornog praćenja i provedbe plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni vremenski raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

(35)Plan za oporavak i otpornost obuhvaća sustav kontrole upravljanja koji uključuje četiri tijela, Agenciju za koordinaciju Mehanizma za oporavak i otpornost, nadležne službe resornih ministarstava, provedbena tijela i Odbor za financijsku reviziju. Sveukupna odgovornost za koordinaciju provedbe i praćenja povjerena je nedavno osnovanoj Agenciji za koordinaciju Mehanizma za oporavak i otpornost, koja je dio Ministarstva financija. Potrebno je odrediti većinu provedbenih tijela zaduženih za provedbu mjera. U skladu s člankom 20. stavkom 5. točkom (e) Uredbe (EU) 2021/241 Grčka bi, prije nego Europskoj komisiji podnese prvi zahtjev za plaćanje, trebala uspostaviti sustav upravljanja i kontrole, kako bi ispunila zahtjeve iz članka 22. te uredbe. U planu je naveden detaljan pregled predviđenih postupaka praćenja i izvješćivanja.

(36)Ključne etape i ciljne vrijednosti navedene u grčkom planu primjeren su sustav za praćenje provedbe plana. U načelu su dovoljno jasne i sveobuhvatne i osiguravaju praćenje i provjeru njihova ostvarivanja. Osim toga, ključne etape i ciljne vrijednosti relevantne su i prihvatljive jer njihovo područje primjene odražava opći cilj mjera.

(37)Ključne etape i ciljne vrijednosti relevantne su i za već provedene mjere koje su prihvatljive u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe. Kako bi se opravdao zahtjev za isplatu, potrebno je tijekom vremena na zadovoljavajući način ostvarivati te ključne etape i ciljne vrijednosti.

(38)Države članice trebale bi osigurati da se financiranje u okviru Mehanizma priopći i potvrdi u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) 2021/241. U okviru instrumenta za tehničku potporu može se zatražiti tehnička potpora kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi njihova plana.

Troškovi

(39)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (i) i odjeljkom 2.9. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost iz plana donekle je (ocjena B) razumno i uvjerljivo i u skladu s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjerno očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

(40)Dostavljena je detaljna raščlamba troškova po mjeri, pri čemu se metodologija utvrđivanja troškova razlikuje među mjerama, a najčešći je pristup odozdo prema gore. Procjenjuje se da su troškovi za znatnu većinu mjera razumni, vjerodostojni, učinkoviti i razmjerni. Iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost razmjeran je i očekivanom socijalnom i ekonomskom učinku predviđenih mjera, a dostavljena obrazloženja procjene troškova općenito su zadovoljavajuća. Troškovi su u manjem broju procjena premašili raspon troškova utvrđen u skladu s usporedivim projektima. Procjenu troškova provjerio je vanjski konzultant, a odobrio Nacionalni odbor za produktivnost Grčke. Naposljetku, iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost u skladu je s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjeran očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

Zaštita financijskih interesa

(41)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (j) i dijelom 2.10. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost primjereni su (ocjena A) za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje na temelju te uredbe i očekuje se da će se tim aranžmanima djelotvorno izbjeći dvostruko financiranje sredstvima na temelju te uredbe i iz drugih programa Unije. Time se ne dovodi u pitanje primjena drugih instrumenata i alata za promicanje i osiguravanje usklađenosti s pravom EU-a, među ostalim za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa te za zaštitu financija Unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća.

(42)Utvrđena je dodatna ključna etapa kojom se zahtijeva davanje zakonskih ovlasti Odboru za financijsku reviziju i uspostava sustava kontrole upravljanja i revizije kako bi se: (a) osiguralo prikupljanje podataka i praćenje realizacije ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; (b) omogućila priprema izjava o upravljanju i sažetka revizije te zahtjeva za plaćanje i (c) utvrdili potrebni postupci za prikupljanje i pohranu podataka o korisnicima, ugovarateljima, podugovarateljima i stvarnim vlasnicima u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) 2021/241 za prvi zahtjev za plaćanje do 30. rujna 2021. Trebalo bi izraditi posebno revizijsko izvješće o uspostavi sustava. U izvješću bi trebalo analizirati sve utvrđene nedostatke i poduzete ili planirane korektivne mjere.

(43)Sustav kontrole i revizije koji je razvila Grčka dosljedan je i ispunjava zahtjeve Uredbe (EU) 2021/241. Sustav unutarnje kontrole temelji se na pouzdanim procesima i strukturama: uloge i odgovornosti sudionika u kontrolama i revizijama jasne su, relevantne kontrolne funkcije primjereno su razdvojene i osigurana je neovisnost subjekata koji obavljaju reviziju. Odbor za financijsku reviziju obavlja revizije kako bi provjerio provode li provedbena tijela koja bi trebala upravljati odobrenim projektima i njihovom provedbom postupke za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije i sukoba interesa pri financiranju sredstvima na temelju Uredbe (EU) 2021/241, uključujući mehanizme za izbjegavanje dvostrukog financiranja iz drugih programa Unije, kao i usklađenost s primjenjivim pravilima. Svako provedbeno tijelo ocjenjuje se s obzirom na njegov inherentni rizik i kontrolni rizik, a Odbor za financijsku reviziju utvrđuje svoje revizijske prioritete na temelju redoslijeda rizika. Dvostruko financiranje na temelju Uredbe (EU) 2021/241 i iz drugih programa Unije sprječava se kontrolama na nekoliko razina. Neovisni ovlašteni revizori trebali bi obaviti reviziju provedbenih tijela odgovornih za provedbu i upravljanje ulaganjima i reformama. Agencija za koordinaciju Mehanizma za oporavak i otpornost zadužena je za opću koordinaciju i praćenje plana za oporavak i otpornost te je jedinstvena kontaktna točka između grčkih tijela i Komisije. Nakon što s pomoću informacijskog sustava za upravljanje Mehanizmom za oporavak i otpornost provjeri jesu li ostvarene ključne etape i ciljne vrijednosti, Agencija bi svakih šest mjeseci trebala Komisiji podnijeti zahtjeve za plaćanje, zajedno s izjavom o upravljanju i sažetkom revizija koje je obavio Odbor za financijsku reviziju. Pretpostavlja se da subjekti zaduženi za kontrole imaju zakonske ovlasti i administrativne kapacitete za izvršavanje svojih predviđenih uloga i zadaća.

(44)Grčka je navela da se razvija informatički alat za upravljanje ključnim etapama i ciljevima i izvješćivanje o njima kako bi ispunila posebne zahtjeve u pogledu upravljanja i izvješćivanja iz plana. U skladu s člankom 20. stavkom 5. točkom (e) Uredbe (EU) 2021/241 Grčka bi trebala provesti tu mjeru kako bi ispunila odredbe članka 22. te uredbe.

Koherentnost plana

(45)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (k) i odjeljkom 2.11. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan u velikoj mjeri (ocjena A) sadržava mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koje čine koherentna djelovanja.

(46)Reforme i ulaganja izneseni u grčkom planu za oporavak i otpornost međusobno se nadopunjuju. Temelje se na sveobuhvatnom planu rasta kojim se osigurava koherentnost doprinosa pametnom, uključivom i održivom gospodarskom razvoju u budućnosti. Četiri glavna stupa plana, tj. i. zelena tranzicija, ii. digitalna transformacija, iii. zapošljavanje, vještine i socijalna kohezija te iv. privatna ulaganja i transformacija gospodarstva, međusobno su povezani i uzajamno se osnažuju. Sadržavaju mjere za digitalnu transformaciju i ključni su pokretači zelene i kružne tranzicije grčkog gospodarstva. Slično tome, očekuje se da će se uključivanjem kriterija povezanih s klimom i održivosti iz stupa „zelena tranzicija” ojačati uvođenje digitalnih tehnologija i olakšati provedba digitalnog stupa. Očekuje se da će strateška ulaganja u višedržavne digitalne projekte i tehnologije u nastajanju pridonijeti postizanju razmjera i interoperabilnosti. Očekuje se da će se trećim stupom osigurati pravedna digitalna i zelena tranzicija u cijelom grčkom društvu i na prvo mjesto staviti održivo otvaranje radnih mjesta, poboljšanje obrazovnog sustava i vještina te pružanje visokokvalitetnih i učinkovitih usluga zdravstvene i socijalne skrbi. Četvrti stup usmjeren je na mobilizaciju privatnih i javnih ulaganja radi poticanja konkurentnosti, potpore produktivnosti i dugoročnom rastu te otvaranja novih radnih mjesta, uz istodobnu uspostavu institucijskih okvira koji bi trebali omogućiti ostvarenje digitalne i zelene tranzicije u Grčkoj.

Ravnopravnost

(47)Plan sadržava niz mjera za koje se očekuje da će pridonijeti rješavanju problema u području rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve. To su, među ostalim, ciljane reforme i ulaganja u područjima zapošljavanja, vještina, zdravlja i socijalne kohezije. Među korisnicima su dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom i beskućnici, osobe manjinskog etničkog podrijetla, migranti i tražitelji azila te osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu. Svrha je plana i promicanje svijesti o raznolikosti u privatnom i javnom sektoru te jačanje mehanizama praćenja. Kad je riječ o ravnopravnosti spolova, plan sadržava niz mjera za promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada, među ostalim ciljanim subvencijama za zapošljavanje i programima usavršavanja te povećanjem kapaciteta ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Nadalje, nekoliko mjera koje nisu izričito usmjerene na promicanje jednakih mogućnosti sadržava aspekt jednakosti. Tijekom faze provedbe plana trebalo bi osigurati prikupljanje podataka razvrstanih po spolu i etničkom podrijetlu kako bi se bolje procijenila i pratila pitanja jednakosti.

Samoprocjena sigurnosti

(48)Plan uključuje samoprocjenu sigurnosti za ulaganja u digitalne kapacitete i povezivost. Kad je riječ o ulaganjima u povezivost, a posebno u 5G mreže, u planu su identificirana relevantna sigurnosna pitanja i povezani rizici te mjere ublažavanja koje treba donijeti za svako od njih na temelju zajedničkih objektivnih kriterija iz Paketa instrumenata EU-a za kibersigurnost 5G mreža.

Prekogranični i višedržavni projekti

(49)Plan uključuje nekoliko prekograničnih i višedržavnih projekata, uglavnom u okviru digitalnog stupa. Postojeći projekti ulaganja s digitalnom dimenzijom, kao što su ulaganja u „5G koridore”, trebali bi poduprijeti i prekogranični koridor Solun-Sofija-Beograd i ulaganje „mali sateliti”, za koje se očekuje da će osigurati interoperabilnost s inicijativom Europska kvantna komunikacijska infrastruktura (EuroQCI) 11 . Osim toga, očekuje se da će se projektima ulaganja u podmorske svjetlovodne kablove poduprijeti postavljanje podmorskih svjetlovodnih kablova za međusobno povezivanje kontinentalne Grčke s njezinim otocima i s Ciprom. Plan uključuje i ulaganja u novi računalni sustav visokih performansi radi modernizacije postojećeg sustava u okviru nacionalne infrastrukture za istraživanje i tehnologiju i njegovog povezivanja sa superračunalima EuroHPC te stvaranje nacionalnog centra za kibersigurnosne operacije i njegovo umrežavanje sa sličnim centrima drugih država članica. Plan nadalje uključuje okvir usluga europske zajedničke podatkovne infrastrukture, tj. pružanje infrastrukture i usluga središnjeg računalstva u oblaku.

Postupak savjetovanja

(50)Plan sadržava poseban odjeljak o postupku savjetovanja koje se odvijalo prije podnošenja plana Komisiji. U planu se navode dionici s kojima se savjetovalo u razdoblju od srpnja 2020. do travnja 2021. i koji su sudjelovali u njegovoj izradi, uključujući predstavnike lokalnih i regionalnih tijela, industrije i drugih gospodarskih udruženja, nevladinih organizacija i ključnih socijalnih partnera. U planu se navode i primjeri preporučenih reformi i ulaganja koji su uzeti u obzir pri njegovoj izradi. Kako bi se osiguralo aktivno sudjelovanje relevantnih aktera, ključno je tijekom provedbe ulaganja i reformi iz plana uključiti sva relevantna lokalna tijela i dionike, uključujući socijalne partnere.

Pozitivna ocjena

(51)Nakon Komisijine pozitivne ocjene grčkog plana za oporavak i otpornost i zaključka da plan u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije za procjenu utvrđene u Uredbi (EU) 2021/241, u skladu s člankom 20. stavkom 2. te uredbe, ovom bi Odlukom trebalo utvrditi reforme i projekte ulaganja potrebne za provedbu plana, relevantne ključne etape, ciljne vrijednosti i pokazatelje te iznos koji Unija stavlja na raspolaganje za provedbu plana u obliku bespovratne financijske i kreditne potpore.

Financijski doprinos

(52)Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Grčke iznose 31 164 331 515 EUR. S obzirom na to da je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima procjene iz Uredbe (EU) 2021/241, u skladu s člankom 20. stavkom 2. te uredbe, a i procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost viši su od maksimalnog financijskog doprinosa raspoloživog za Grčku, financijski doprinos dodijeljen Grčkoj za plan za oporavak i otpornost trebao bi biti jednak ukupnom iznosu financijskog doprinosa raspoloživog za Grčku.

(53)U skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241 izračun maksimalnog financijskog doprinosa za Grčku ažurirat će se do 30. lipnja 2022. U skladu s člankom 23. stavkom 1. te uredbe iznos za Grčku trebalo bi sada staviti na raspolaganje za pravne obveze do 31. prosinca 2022. Bude li to potrebno nakon ažuriranja maksimalnog financijskog doprinosa, Vijeće bi na prijedlog Komisije trebalo izmijeniti ovu Odluku tako da se bez nepotrebne odgode uključi ažurirani maksimalni financijski doprinos.

(54)Osim toga, Grčka je radi potpore dodatnim reformama i ulaganjima zatražila potporu u obliku zajma. Maksimalni opseg zajma koji je zatražila Grčka ne prelazi 6,8 % njezina bruto nacionalnog dohotka u 2019. u tekućim cijenama. Iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost veći je od ukupnog iznosa financijskog doprinosa koji je na raspolaganju Grčkoj i zatražene potpore u obliku zajma.

(55)Potpora koju treba pružiti financira se zaduživanjem Komisije u ime Unije na temelju članka 5. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 12 . Potpora se treba isplatiti u obrocima nakon što Grčka u zadovoljavajućoj mjeri ostvari relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost.

(56)Grčka je zatražila pretfinanciranje u iznosu od 13 % financijskog doprinosa i 13 % zajma. Taj bi iznos Grčkoj trebalo staviti na raspolaganje u skladu sa sporazumom o financiranju iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/241 i sporazumom o zajmu iz članka 15. stavka 2. te uredbe, ovisno o njihovu stupanju na snagu.

(57)Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje ishod drugih postupaka koji se odnose na dodjelu sredstava Unije u okviru drugog programa Unije osim u okviru Uredbe (EU) 2021/241 ili postupaka koji se odnose na narušavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta koji se mogu poduzeti, posebno u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora. Njome se ne poništava zahtjev iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima planirane dodjele državne potpore.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.
Odobrenje ocjene plana za oporavak i otpornost

Odobrava se ocjena plana za oporavak i otpornost Grčke na temelju kriterija iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/241. Reforme i projekti ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost, aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti i dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s isplatom zajma, relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim relevantnim podacima utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.
Financijski doprinos

1.Unija Grčkoj stavlja na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 17 769 942 602 EUR 13 . Iznos od 13 515 279 418 EUR na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza do 31. prosinca 2022. Ako se nakon ažuriranja iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241 za Grčku izračuna iznos koji je jednak ili veći od ovog iznosa, dodatni iznos od 4 254 663 184 EUR stavlja se na raspolaganje za preuzimanje pravnih obveza od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.

2.Komisija Grčkoj stavlja na raspolaganje financijski doprinos Unije u obrocima u skladu s Prilogom. Iznos od 2 310 092 538 EUR stavlja se na raspolaganje kao plaćanje pretfinanciranja, koje je jednako iznosu od 13 % financijskog doprinosa. Komisija pretfinanciranje i obroke može isplatiti u jednoj ili više tranši. Veličina tranši ovisi o raspoloživosti sredstava.

3.Pretfinanciranje se isplaćuje ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom o financiranju iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/241. Iznos pretfinanciranja poravnava se smanjenjem iznosa obroka za isplatu.

4.Isplata obroka u skladu sa sporazumom o financiranju ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima i odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. Uredba (EU) 2021/241, da je Grčka u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost. Ovisno o stupanju na snagu pravnih obveza iz stavka 1., da bi se ispunili uvjeti za plaćanje, ključne etape i ciljne vrijednosti moraju biti ostvarene najkasnije do 31. kolovoza 2026.

Članak 3.
Potpora u obliku zajma

1.Unija Grčkoj stavlja na raspolaganje zajam u iznosu od maksimalno 12 727 538 920 EUR.

2.Komisija Grčkoj stavlja na raspolaganje potporu u obliku zajma u obrocima u skladu s Prilogom ovoj Odluci. Iznos od 1 654 580 060 EUR stavlja se na raspolaganje kao plaćanje pretfinanciranja, koje je jednako iznosu od 13 % zajma. Komisija pretfinanciranje i obroke može isplatiti u jednoj ili više tranši. Veličina tranši ovisi o raspoloživosti sredstava.

3.Pretfinanciranje se isplaćuje ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom o zajmu iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241. Iznos pretfinanciranja poravnava se smanjenjem iznosa obroka za isplatu.

4.Isplata sredstava u obrocima u skladu sa sporazumom o zajmu ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima i odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/241, da je Grčka u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti obuhvaćene zajmom i utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost. Da bi se ispunili uvjeti za plaćanje, dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti obuhvaćene zajmom moraju biti ostvarene najkasnije do 31. kolovoza 2026.

Članak 4.
Adresat Odluke

Ova je Odluka upućena Helenskoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    SL L 57, 18.2.2021., str. 17.–75.

(2)    Te se obveze politike odnose na strukturne reforme pokrenute u okviru programa ekonomske prilagodbe radi poboljšanja funkcioniranja grčkog gospodarstva i imaju predviđeni raspored provedbe do sredine 2022. Prate se u okviru pojačanog nadzora i tromjesečnih pregleda napretka i posebno su usmjerene na i. fiskalne i fiskalno-strukturne politike, ii. socijalnu skrb, iii. financijsku stabilnost, iv. tržišta rada i proizvoda, v. grčko društvo za imovinu i udjele te privatizaciju i vi. modernizaciju javne uprave.

(3)    Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011., str. 25.)

(4)    Uredba Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 433I, 22.12.2020., str. 23.).

(5)    Preporuka za Preporuku Vijeća i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Grčke za 2021., COM(2021) 508 final.

(6)    Te makroekonomske neravnoteže odnose se na preporuke iznesene 2019. i 2020. u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011.

(7)    Te simulacije odražavaju ukupni učinak instrumenta NextGenerationEU, što uključuje i financiranje programa ReactEU te povećanje sredstava za programe Obzor, InvestEU, FPT, Ruralni razvoj i RescEU. Ta simulacija ne uključuje mogući pozitivan učinak strukturnih reformi, koji može biti znatan.

(8)    Plan je objavljen (na grčkom) i dostupan je na vladinim internetskim stranicama https://government.gov.gr/wp-content/uploads/2020/11/growth_plan_2020-11-23_1021.pdf.

(9)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(10)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(11)    Vidjeti https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/quantum .

(12)    SL L 424, 15.12.2020., str. 1.

(13)    Taj iznos odgovara dodijeljenim financijskim sredstvima nakon odbitka proporcionalnog udjela Grčke u troškovima iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241, izračunano u skladu s metodologijom iz članka 11. te uredbe.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.6.2021.

COM(2021) 328 final

PRILOG

Prijedlogu provedbene odluke Vijeća

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Grčke

{SWD(2021) 155 final}

PRILOG

DIO 1.: REFORME I ULAGANJA U OKVIRU PLANA ZA OPORAVAK I OTPORNOST

1.Opis reformi i ulaganja

A. KOMPONENTA 1.1.: ENERGIJA

Ova komponenta grčkog plana za oporavak i otpornost usmjerena je na reforme i ulaganja radi povećanja udjela obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu i olakšavanja procesa dekarbonizacije u Grčkoj. Reformama se pojednostavnjuju pravila o licenciranju ulaganja u obnovljive izvore energije, povećava učinkovitost tržišta električne energije i osigurava financijska održivost programa potpore. Komponenta uključuje i ključna ulaganja u mreže kako bi se dovršila međusobna povezanost s otocima Cikladima te kako bi distribucija električne energije bila povoljnija za okoliš i sposobna apsorbirati veći udio obnovljive energije. Sustavima skladištenja podupire se i dekarbonizacija gospodarstva nakupljanjem viška električne energije iz obnovljivih izvora. Obnova zemljišta podupire se i u područjima koja se trenutačno upotrebljavaju kao rudnici lignita, kao korak u pravednom procesu tranzicije na područjima koja su najviše pogođena postupnim ukidanjem lignita. Komponenta je u skladu s nacionalnim energetskim i klimatskim planom i njome se podupire rješavanje preporuka za Grčku za javna i privatna ulaganja (3. preporuka za Grčku iz 2020. i 2. preporuka za Grčku iz 2019.). Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

A.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Ulaganje: Potpora ugradnji sustava za skladištenje kako bi se poboljšala penetracija obnovljivih izvora energije (mjera 16926)

Ulaganjem se osiguravaju javna bespovratna sredstva za postavljanje kapaciteta skladištenja energije do 1 380 MW u elektroenergetski sustav. Ta ulaganja omogućuju sustav integriranja novih kapaciteta obnovljivih izvora energije koji je potreban za postizanje ciljeva NECP-a. Osim toga, ovom se mjerom također ublažava zagušenje mreže, povećava fleksibilnost elektroenergetskog sustava i likvidnost tržišta uravnoteženja, poboljšava adekvatnost sustava, omogućuje energetska učinkovitost, promiče transparentnost formiranja cijena električne energije i niži troškovi energije. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Aktivnosti revitalizacije najpogođenijih područja (područja za pravednu tranziciju) (mjera 16871)

Ulaganje se sastoji od bespovratnih sredstava za financiranje obnove zemljišta u područjima nekadašnjih rudnika lignita u zapadnoj Makedoniji i Megalopolisu. Mjera se odnosi na pravedna tranzicijska područja, s okolišnim i gospodarskim intervencijama, kao što su sanacija tla, ponovni razvoj i provedba intervencija povezanih s obnovom krajolika i okoliša, prilagodbama u korištenju zemljišta i stvaranjem organiziranih receptora aktivnosti. Provedbom ovog ulaganja upravlja subjekt posebne namjene koji osniva Grčka. Subjekt posebne namjene postaje novi ovlašteni vlasnik i nositelj zemljišta na prenesenim zemljopisnim područjima. Posebno projektno vozilo odgovorno je za financiranje i izvođenje radova dezinfekcije, restauracije, obnove i modernizacije. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Intervencije za elektroenergetsku međupovezanost otoka i nadogradnju elektroenergetske mreže (mjera 16870)

Ulaganje uključuje elektroenergetsku međupovezanost otoka Ciklada (Faza D), kontaktnu mrežu koja povezuje EHVC Korint i EHVC Koumoundouros i popratne projekte. Projektima će se povećati sigurnost energetskog sustava i istodobno povećati potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije na otocima i na Peloponezu. Njima se smanjuju troškovi energije, što dovodi do novih ulaganja i radnih mjesta u energetski intenzivnim sektorima gospodarstva. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Nadogradnja mreže operatora grčke distribucijske mreže električne energije (HEDNO) s ciljem jačanja otpornosti i zaštite okoliša (mjera 16901)

Ulaganje se sastoji od podzemlja i preusmjeravanja distribucijske mreže električne energije u naselja od posebne važnosti s kulturnog ili turističkog stajališta, kao i u gradska središta, pri čemu se prednost daje područjima u kojima je infrastruktura izložena ekstremnim vremenskim uvjetima. Njome se poboljšava otpornost distribucijske mreže i pridonosi zaštiti okoliša. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Nadogradnja nadzemne mreže grčkog operatora distribucijske mreže električne energije (HEDNO) u šumskim područjima (mjera 16900)

Ulaganje se sastoji od zamjene golih vodiča u nadzemnoj distribucijskoj mreži električne energije (s obuhvaćenim vodičima ili uvijenim kabelom), ugradnje izolacijskih pokrova te podzemlja ili premještanja distribucijske mreže električne energije koja prolazi kroz šumska područja. Projektom se poboljšava otpornost i pouzdanost mreže (pokazatelji energetske kvalitete SAIDI, SAIFI) i bolje štiti okoliš (šume, divlje životinje). Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Povećanje instaliranog kapaciteta grčkog operatora distribucijske mreže električne energije (HEDNO) visokonaponske/srednje naponske podstanice za nove priključke za obnovljive izvore energije (mjera 16899)

Ulaganjem se povećava kapacitet postojećih trafostanica mreže kako bi se riješilo zagušenje distribucijske mreže koje trenutačno sprečavaju daljnja ulaganja u obnovljivu energiju. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma: Restrukturiranje i poboljšanje prihoda računa za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije iz obnovljivih izvora (RES-CHP) (mjera 16865)

Reforma se sastoji od: (a) restrukturiranje postojeće strukture naknada za proizvođače energije iz obnovljivih izvora uspostavom novog računa RES-CHP-a za nove jedinice za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (dostavljenog nakon 1. siječnja 2021.) kojim će se zamijeniti postojeći račun dopunjen novim mehanizmima kojima će se jamčiti financijska održivost postojećih i novih računa RES-CHP; i (b) uvođenje sustava jamstava o podrijetlu, izvanredne „pristojbe COVID-19” za proizvođače i isporučitelje obnovljivih izvora energije te trajnog „poreza na ugljik” na dizelsko gorivo. Mjerama se osigurava održivost postojećeg instaliranog kapaciteta za obnovljive izvore energije i olakšava financiranje novih projekata u području obnovljivih izvora energije jer se svi neočekivani priljevi/odljevi koji dovode do negativnog učinka na račune za obnovljive izvore energije rješavaju regulatornim naknadama koje se prenose na kupce. Provedba reforme, uključujući povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za 3 gigavata, dovršava se do 30. lipnja 2025.

Reforma: Pojednostavnjenje učinkovitog funkcioniranja novog modela tržišta električne energije i razvoja novih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bi se postigli ciljevi iz NECP-a provedbom mehanizma praćenja, sudjelovanjem odgovora na potražnju i opsežnom reformom postupka izdavanja dozvola za nove obnovljive izvore energije (mjera 16860)

Reforma se sastoji od pojednostavnjenja okvira za izdavanje dozvola za obnovljive izvore energije, uključujući pojednostavnjenje i digitalizaciju postupaka, kratko i obvezujuće vrijeme odgovora i postupke utvrđivanja odgovornosti za nepotrebna kašnjenja, smanjenje potrebne dokumentacije i postupaka, kao i novi namjenski okvir za odobalna postrojenja za obnovljive izvore energije. Cilj je ubrzati udvostručenje instaliranog kapaciteta obnovljivih izvora energije s obzirom na postupno ukidanje lignita u Grčkoj.

Naposljetku, reformom se također uspostavlja sustav praćenja tržišta za nacionalno regulatorno tijelo (RAE) i sudjelovanje upravljanja potražnjom na tržištu uravnoteženja.

Provedba reforme bit će dovršena do 30. lipnja 2022.

A.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Najveće ulaganje 1: Intervencije za elektroenergetsku međupovezanost otoka i nadogradnju elektroenergetske mreže

Ključna reforma 1: Restrukturiranje i poboljšanje prihoda računa RES-CHP – pojednostavnjenje učinkovitog funkcioniranja novog modela tržišta električne energije i razvoja novih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bi se postigli ciljevi NECP-a provedbom mehanizma praćenja, sudjelovanjem u upravljanju potrošnjom i opsežnom reformom postupka licenciranja za nove obnovljive izvore energije

Skupina 1: Energija

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Potpora ugradnji sustava za skladištenje kako bi se poboljšala penetracija obnovljivih izvora energije (mjera 16926)

●    Aktivnosti revitalizacije najpogođenijih područja (područja za pravednu tranziciju) (mjera 16871)

●    Nadogradnja mreže HEDNO s ciljem jačanja otpornosti i zaštite okoliša (mjera 16901)

●    Nadogradnja nadzemne mreže HEDNO u šumskim područjima (mjera 16900)

●    Povećanje instaliranog kapaciteta u grčkom operatoru distribucijske mreže električne energije (HEDNO) HV/MV podstanice za novi priključak za obnovljive izvore energije (mjera 16899)

B. KOMPONENTA 1.2.: OBNOVA

Obnovljenom komponentom grčkog plana za oporavak i otpornost u okviru zelenog stupa povećava se energetska učinkovitost, jača gospodarski rast, stvaraju prilike za zapošljavanje i promiče socijalna otpornost. Obuhvaća ciljane reforme i ulaganja za smanjenje emisija CO2, potporu za postizanje klimatske „neutralnosti” urbanih područja i poboljšanje otpornosti gradova i njihovih zgrada na klimatske promjene. Komponenta pruža poticaje za obnovu zgrada i energetsku modernizaciju koja će biti ključna za obnovu urbanih područja i ublažavanje energetskog siromaštva te će pridonijeti postizanju ciljeva utvrđenih u grčkom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP). Tom se komponentom podupire 3. preporuka za Grčku iz 2020. i 2. preporuka za Grčku iz 2019. u pogledu javnih i privatnih ulaganja. Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

B.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: Akcijski plan za energetsko siromaštvo (mjera 16920)

Reforma se sastoji od donošenja akcijskog plana za rješavanje izazova energetskog siromaštva. Otprilike 18 % ukupnog stanovništva navodno nije moglo zagrijati svoje domove u 2019. u usporedbi s otprilike 34 % u podskupu ekonomski ranjivog stanovništva (Eurostat, istraživanje EU-SILC). U strategiji se navode ciljane mjere politike za poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih zgrada među gospodarski ranjivim kućanstvima. Provedba reforme bit će dovršena do 30. rujna 2021.

Ulaganje: Energetska obnova stambenih zgrada (mjera 16872)

Ulaganjem se poboljšava energetska učinkovitost stambenih zgrada. Sastoji se od obnova kojima se ostvaruju znatne uštede primarne energije, čime se doprinosi relevantnim ciljevima iz nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Njome se poboljšava digitalizacija konačne potrošnje energije s pomoću sustava upravljanja energijom i promiče uvođenje infrastrukture za e-mobilnost, kao što su stanice za punjenje električnih vozila. Također osigurava namjenska sredstva namijenjena energetski siromašnim stambenim objektima, čime se uspostavlja veza s reformom čiji je cilj izrada akcijskog plana za energetsko siromaštvo. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjerom se od gospodarskih subjekata koji obavljaju građevinske radove zahtijeva da osiguraju da najmanje 70 % (masenog udjela) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja (osim materijala iz prirode iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. o zamjeni Odluke 94/3/EZ o utvrđivanju popisa otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluke Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (priopćenom pod brojem dokumenta C(2000) 1147)) nastalom na gradilištu priprema se za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu drugih materijala, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, u skladu s hijerarhijom otpada i Protokolom EU-a o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Intervencije u rezidencijalnim područjima i fondu zgrada (mjera 16873)

To ulaganje obuhvaća: 1) intervencije za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje u 16 urbanih i obalnih područja, kao što su zaštita urbanih znamenitosti od velike važnosti i promicanje klimatske neutralnosti gradova; 2) regeneracija bivšeg industrijskog područja Votanikos/Elaionas u središtu Atene; 3) nadogradnja morske obale kako bi bila dostupna biciklistima i pješacima duž obale Atene (Atena Riviera); 4) ostale strateške intervencije odabrane na temelju otvorenog poziva općinama kojima se promiče prilagodba klimatskim promjenama i pridonosi uštedi primarne energije i smanjenju emisija stakleničkih plinova. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjerom se od gospodarskih subjekata koji obavljaju građevinske radove zahtijeva da osiguraju da najmanje 70 % (masenog udjela) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja (osim materijala iz prirode iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. o zamjeni Odluke 94/3/EZ o utvrđivanju popisa otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluke Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (priopćenom pod brojem dokumenta C(2000) 1147)) nastalom na gradilištu priprema se za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu drugih materijala, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, u skladu s hijerarhijom otpada i Protokolom EU-a o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Energija i poduzetništvo (mjera 16874)

Ulaganjem se pruža financijska potpora privatnim poduzećima za energetski učinkovitu obnovu njihovih zgrada i procesa. Uključuje dva potprograma: (a) obnove energetske učinkovitosti u tercijarnom i sekundarnom sektoru za srednja, velika i vrlo velika poduzeća i (b) ugradnja energetski učinkovite opreme u vrlo mala poduzeća. Ugradnja energetski učinkovite opreme i sustava za očuvanje energije u proizvodnji, skladištenju, distribuciji proizvoda i poslovanju poduzeća pridonosi povećanju energetske učinkovitosti zgrada i postupaka u skladu s ciljevima utvrđenima u NECP-u i smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u pozivu isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 1 ; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 2 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 3 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 4 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U pozivu se dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu. Ulaganje mora biti usklađeno i s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete, uz upućivanje na načela kružnog gospodarstva o recikliranju građevinskog otpada, i u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada (2010/31/EU). Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Energetska nadogradnja zgrada javnog sektora (mjera 16876)

To ulaganje obuhvaća obnovu zgrada javnog sektora s ciljem povećanja njihove energetske učinkovitosti uključivanjem poduzeća za uštedu energije (ESCO). Ulaganje obuhvaća i energetsku nadogradnju infrastrukture za uličnu rasvjetu. Tim se ulaganjem pridonosi postizanju ciljeva energetske učinkovitosti donesenih u NECP-u i smanjenju emisija stakleničkih plinova. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjerom se od gospodarskih subjekata koji obavljaju građevinske radove zahtijeva da osiguraju da najmanje 70 % (masenog udjela) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja (osim materijala iz prirode iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. o zamjeni Odluke 94/3/EZ o utvrđivanju popisa otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluke Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (priopćenom pod brojem dokumenta C(2000) 1147)) nastalom na gradilištu priprema se za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu drugih materijala, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, u skladu s hijerarhijom otpada i Protokolom EU-a o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Razvoj infrastrukture i restauracija bivšeg kraljevskog posjeda u Tatoiju (mjera 16875)

Ulaganje obuhvaća obnovu zgrada i poboljšanje njihove energetske učinkovitosti i infrastrukturne mreže u naselju Tatoi te izgradnju pješačkih i biciklističkih staza u njegovoj blizini. Projekt će stanovnicima Atike pružiti zeleno, obnovljeno i slobodno dostupno područje za rekreaciju te novu turističku znamenitost. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjerom se od gospodarskih subjekata koji obavljaju građevinske radove zahtijeva da osiguraju da najmanje 70 % (masenog udjela) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja (osim materijala iz prirode iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. o zamjeni Odluke 94/3/EZ o utvrđivanju popisa otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluke Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (priopćenom pod brojem dokumenta C(2000) 1147)) nastalom na gradilištu priprema se za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu drugih materijala, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, u skladu s hijerarhijom otpada i Protokolom EU-a o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Atenski olimpijski sportski centar (mjera 16932)

Tim ulaganjem u Atenski olimpijski sportski centar produžuje se njezin život, obnavlja se predodžba, smanjuju troškovi rada i energije te osigurava financijska održivost tako što će postati moderna i živahno urbana atletika i turističko odredište, s namjerom da se centra prenese na Grčko društvo za imovinu i udjele. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjerom se od gospodarskih subjekata koji obavljaju građevinske radove zahtijeva da osiguraju da najmanje 70 % (masenog udjela) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja (osim materijala iz prirode iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. o zamjeni Odluke 94/3/EZ o utvrđivanju popisa otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluke Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (priopćenom pod brojem dokumenta C(2000) 1147)) nastalom na gradilištu priprema se za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu drugih materijala, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, u skladu s hijerarhijom otpada i Protokolom EU-a o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2024.

Reforma: Priprema urbanih planova u provedbi reforme urbane politike (mjera 16879)

Ta se reforma sastoji od pet mjera: (a) priprema lokalnih urbanističkih planova (koji obuhvaćaju općine ili općinske jedinice), (b) priprema posebnih urbanih planova (planovi koji mogu pokrivati područja koja pripadaju više općina), (c) definicija zona za prijenos razvojnih prava, (d) dovršenje razgraničenja naselja, (e) rješavanje pitanja uporabe zemljišta povezanih s priznavanjem (općinskog) cestovnog pristupa. Reformom se rješavaju slabosti i nedostaci u zoni i korištenju zemljišta u cilju promicanja održive gospodarske aktivnosti i zaštite okoliša. Lokalni urbani planovi uključuju posebno poglavlje o mjerama za klimatske promjene te sprečavanju i upravljanju rizicima povezanima s klimom. Općenito, izradit će se lokalni urbanistički planovi za 700 općina ili općinskih jedinica; izradit će se pet posebnih urbanističkih planova, utvrdit će se područja prijenosa razvojnih prava u 50 općinskih jedinica, razgraničenje naselja utvrdit će se u 50 općinskih jedinica, a općinske ceste u 120 općinskih jedinica. Mjere će se provoditi u najmanje 750 općinskih jedinica.

Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma: Uspostava novog pomorskog prostornog planiranja (mjera 16891).

Reforma se bavi izradom nacionalne prostorne strategije za morski okoliš i pomorskih prostornih planova. Reforma se odnosi na održivi razvoj u pomorskim područjima i obalnim područjima, uz istodobnu zaštitu morskog okoliša i biološke raznolikosti. Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma: Uspostava novog posebnog okvira za prostorno planiranje za obnovljive izvore energije, industriju, turizam i akvakulturu (mjera 16894). Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Reformom se uspostavljaju novi posebni prostorni okviri za obnovljive izvore energije, industriju, turizam i akvakulturu radi promicanja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima, zaštite biološke raznolikosti, gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta.

B.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore 

Najveće ulaganje 2: Energetska obnova stambenih zgrada

Ključna reforma 2: Urbani planovi

Skupina 2: Energetska obnova poduzeća i javnih zgrada

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Energija i poduzetništvo (mjera 16874)

●    Energetska nadogradnja zgrada javnog sektora i energetska infrastruktura javnih subjekata (mjera 16876)

●    Akcijski plan za energetsko siromaštvo (mjera 16920)

Skupina 3: Intervencije u rezidencijalnim područjima i fondu zgrada

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Intervencije u rezidencijalnim područjima i fondu zgrada (mjera 16873)

●    Razvoj infrastrukture i restauracija bivšeg kraljevskog posjeda Tatoiju (mjera 16875)

●    Atenski olimpijski sportski centar (mjera 16932)

C. KOMPONENTA 1.3.: PUNJENJE

Komponenta punjenja grčkog plana za oporavak i otpornost sastoji se od ciljanih reformi i ulaganja za povećanje održive mobilnosti, poboljšanje gospodarskog rasta, stvaranje radnih mjesta i promicanje socijalne otpornosti. Mjere obuhvaćene ovom komponentom povezane su s nacionalnom strategijom održive mobilnosti, čime se podupire provedba nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Njima se pridonosi i zelenoj tranziciji pružanjem potpore poduzećima koja provode operacije povezane s niskougljičnom ekonomijom i otpornošću na klimatske promjene. Komponenta uključuje i reforme za potporu uspostavi infrastrukture za e-mobilnost i reviziju usluga javnog gradskog i regionalnog prijevoza putnika. Komponenta uključuje i ulaganja za potporu razvoju proizvodnih kapaciteta opskrbe povezanih s e-mobilnošću i zamjenom autobusa i taksija električnim vozilima s baterijom.

Tom se komponentom podupire 3. preporuka za Grčku iz 2020. i 2. preporuka za Grčku iz 2019. u pogledu javnih i privatnih ulaganja. Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

C.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Ulaganje: Produc-E-Green (mjera 16831)

To ulaganje sastoji se od dvaju projekata čiji je cilj pridonijeti niskougljičnom gospodarstvu i otpornosti na klimatske promjene. Prvi je projekt usmjeren na ponudu e-mobilnosti. Pruža potporu za razvoj više od 10 jedinica s odjelima za istraživanje i inovacije za inovativne proizvode ili usluge, kao što su recikliranje baterija električnih automobila ponovnom uporabom sirovina kao što su litij i kobalt ili dizajn električnih vozila i redovnih ili visokoenergetskih punjača. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u pozivu isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 5 ; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 6 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 7 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 8 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U pozivu se dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Drugim projektom pruža se potpora razvoju prvog postrojenja za skladištenje CO2 u Grčkoj. Objekt za hvatanje i skladištenje ugljika osmišljen je tako da osigurava dugoročno skladištenje CO2 iz lokalnih onečišćivača (do 150 km) i stiže u objekt cjevovodom, dok CO2 ulovljen na udaljenim lokacijama dolazi brodom i ulazi u objekt za skladištenje. Kapacitet postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljika u početku ima stopu ubrizgavanja CO2 od milijun tona godišnje i osigurava kapacitet za najmanje 25 godina. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, postrojenje za hvatanje i skladištenje ugljika radi bez upotrebe komercijalnih aktivnosti vađenja nafte ili oporabe nafte (neke se ekstrakcije nafte ili plina mogu zahtijevati iz sigurnosnih ili tehničkih razloga. Nadalje, hvatanje i skladištenje ugljika također mora biti u skladu sa zahtjevom da neće biti tehnoloških primjena, kao ni bilo koje vrste postrojenja i opreme namijenjene primjeni poboljšane oporabe nafte (EOR) i povećanoj proizvodnji nafte. Vodit će se računa o tome da je svako moguće vađenje nafte ili plina ograničeno na neophodne potrebe upravljanja pritiskom i osiguravanja sigurnosti skladišnih geoprostora te da će se svako takvo vađenje provesti samo ako je to nužno kako bi se osiguralo sigurno skladištenje CO2. CO2 zajedno s bilo kojim uljem ili plinom koji se može ekstrahirati razdvojit će se i puniti natrag za trajno skladištenje.

Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma: Okvir za postavljanje i rad infrastrukture za punjenje električnih vozila (mjera 16281)

Reformom se uspostavlja sveobuhvatan regulatorni okvir za postavljanje i rad stanica za punjenje električnih vozila. Time će se Grčkoj omogućiti da ostvari cilj iz NECP-a od 30 % udjela električnih vozila na domaćem tržištu do 2030. Do kraja 2022. Ministarstvo okoliša i energetike donijet će najmanje 300 planova koje su dostavila lokalna tijela za ugradnju javno dostupnih stanica za punjenje električnih vozila. Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje: Elektromobilnost (mjera 16924)

Ulaganje se odnosi na e-mobilnost u skladu s ciljevima NECP-a i obuhvaća sljedeće: 1) potpora za postavljanje javno dostupnih mjesta za punjenje na ključnim gradskim i prigradskim lokacijama i točkama od interesa (kao što su zračne luke, autoceste, luke i parkirališta); 2) zamjena starijih autobusa s 220 novih električnih autobusa; 3) poticaji za zamjenu starijih taksija s 2 000 električnih vozila s baterijom; 4) reforma zakonodavstva o obvezama pružanja javnih usluga autobusnim prijevoznicima u skladu s važećom pravnom stečevinom EU-a kojom se autobusnim prijevoznicima izvan Atene i Soluna omogućuje da sigurno ulažu u električna vozila javnog prijevoza; i 5) provođenje studije izvedivosti za osnivanje agencije za e-promet koja će osigurati odgovarajuće planiranje i koordinaciju između prometne i energetske infrastrukture, regionalnih i lokalnih vlasti i drugih dionika u istraživačkom i privatnom sektoru. Komponenta ulaganja koja zamjenjuje stare autobuse i vozila mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), s posebnim naglaskom na odstranjivanje starih vozila/autobusa koje provodi ovlaštena ustanova za obradu u skladu s Direktivom o otpadnim vozilima (2000/53/EZ). Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

C.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Ključna reforma 3: Okvir za postavljanje i rad infrastrukture za punjenje električnih vozila

Skupina 4: E-mobilnost

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Produc-E-Green (mjera 16831)

●    Elektromobilnost (mjera 16924)

D. KOMPONENTA 1.4.: ODRŽIVA UPOTREBA RESURSA, OTPORNOST NA KLIMATSKE PROMJENE I ZAŠTITA OKOLIŠA

Ovom komponentom grčkog plana za oporavak i otpornost nastoji se promicati zelena tranzicija. Obuhvaća ciljane reforme i ulaganja kako bi se poboljšala zaštita i obnova prirodnog okoliša, uključujući zaštitu bioraznolikosti, poboljšala okolišna infrastruktura i nadoknadili gubici šumske pokrivenosti. Osim toga, uključuje reformu gospodarenja otpadom koja posebno podrazumijeva uspostavu nacionalnog regulatornog tijela za otpad kako bi se podržao prelazak na kružno gospodarstvo koje se temelji na sprečavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi i recikliranju. Nadalje, njime se uspostavlja nacionalno regulatorno tijelo za vode kako bi se poboljšala održivost komunalnih djelatnosti i ulaganja u vodoopskrbu. Provedbom reformi i ulaganja uključenih u komponentu povećava se učinkovitost korištenja prirodnih resursa i poboljšava zaštita od rizika i učinaka povezanih s okolišem za društvo i gospodarstvo. Komponenta uključuje i ulaganja za poboljšanje opskrbe pitkom vodom i kanalizacije te za sprečavanje i ublažavanje ekoloških izazova zbog klimatskih promjena.

Tom se komponentom podupire 3. preporuka za Grčku iz 2020. i 2. preporuka za Grčku iz 2019. u pogledu javnih i privatnih ulaganja. Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

D.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Ulaganje: Projekti vodoopskrbe (mjera 16898)

Ulaganje se sastoji od radova na vodoopskrbi u zapadnim dijelovima Grčke te na otocima Lezbosu i Krfu. Cilj je ulaganja zadovoljiti velike potrebe za vodoopskrbom tijekom ljetnih mjeseci i riješiti probleme curenja vode. Izgrađeni sustavi moraju u prosjeku biti u skladu s indeksom curenja infrastrukture (ILI) koji će biti manji ili jednak 1,5. Mjerom se zahtijeva da su svi radovi u skladu sa sljedećim načelima: i. provode se sve tehnički izvedive i ekološki relevantne mjere ublažavanja kako bi se smanjili štetni učinci na vodu i relevantna staništa i vrste; ii. osigurava se da novoizgrađena brana neće dovesti do pogoršanja ili ugroziti postizanje dobrog stanja relevantnih i povezanih vodnih tijela. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, za svako podulaganje osigurava se potpuna usklađenost sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama (Direktiva 2000/60/EZ) prije početka građevinskih radova. Nadalje, mjera podliježe procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Nacionalni plan za pošumljavanje i vodeći projekt ulaganja u planinu Parnitha (mjera 16849)

To ulaganje ima dva dijela. Prvo, obnova 16 500 ha narušenih šumskih ekosustava u Grčkoj. Projekt obuhvaća studije o pošumljavanju i njihovu provedbu. Drugo, vodeći projekt za planinu Parnitha, sjeverno od Atene, kojim će se obnoviti njezin prirodni okoliš, bolje ga zaštititi od šumskih požara, poboljšati pristup njima i rekonstruirati napuštena postrojenja za blage namjene. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Infrastrukture za gospodarenje komunalnim otpadnim vodama i muljem iz pročišćavanja otpadnih voda (mjera 16846)

Ulaganjem se smanjuje onečišćenje prirodnog okoliša i okoliša izazvanog ljudskim djelovanjem koje nastaje pročišćavanjem otpadnih voda izgradnjom nove i unapređenjem postojeće infrastrukture. Sastoji se od tri potprojekta: (a) izgradnja 37 novih infrastruktura kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, (b) nadogradnja, proširenje i modernizacija 11 WTP-ova i ponovna uporaba pročišćene vode i (c) izgradnja 16 infrastruktura za gospodarenje muljem iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Dio ulaganja koji se odnosi na modernizaciju i modernizaciju 11 WWTP-ova mora biti u skladu sa zahtjevom da obnova sustava otpadnih voda od prednje do kraja dovede do smanjene prosječne potrošnje energije za najmanje 10 % koja se postiže isključivo mjerama energetske učinkovitosti, a ne promjenama materijala ili promjenama opterećenja. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjera podliježe procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Ulaganja u nacionalnu mrežu za navodnjavanje putem programa javno-privatnog partnerstva (mjera 16285)

Ulaganje je holistički program za nadogradnju i modernizaciju nacionalnog poljoprivredno-okolišnog okvira, okvira za poboljšanje zemljišta i sanaciju zemljišta. Ta ulaganja jačaju otpornost i konkurentnost poljoprivrednog sektora, povećavaju opskrbu i kvalitetu dostupne vode, racionaliziraju potrošnju vode, smanjuju rizike od salinizacije i dezertifikacije te se bave očuvanjem i zaštitom biološke raznolikosti i prirodnih staništa. Ta mjera obuhvaća i reformu institucionalnog, organizacijskog i operativnog okvira kolektivnih mreža za navodnjavanje. Mjerom se zahtijeva da su svi radovi u skladu sa sljedećim načelima: i. provode se sve tehnički izvedive i ekološki relevantne mjere ublažavanja kako bi se smanjili štetni učinci na vodu i relevantna staništa i vrste; ii. osigurava se da novoizgrađena brana neće dovesti do pogoršanja ili ugroziti postizanje dobrog stanja relevantnih i povezanih vodnih tijela. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, za svako podulaganje osigurava se potpuna usklađenost sa zahtjevima prava EU-a, uključujući Okvirnu direktivi o vodama prije, za vrijeme i nakon početka građevinskih radova. Nadalje, mjera podliježe procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Infrastruktura za opskrbu i štednju pitke vode (mjera 16850)

Cilj je ulaganja poboljšanje dostupnosti i kvalitete vode za piće te smanjenje gubitaka vode i rizika za javno zdravlje povezanih s vodnim infrastrukturama. Ulaganje se sastoji od četiri potprojekta: (a) izgradnja nove infrastrukture za vodooopskrbu u sedam područja i tri postrojenja za desalinizaciju, (b) uspostava telemetrije – daljinski nadzorni sustavi za otkrivanje istjecanja u vodoopskrbnim mrežama, (c) nabava digitalnih hidrometara i (d) druge mjere za uštedu vode. Ulaganje je u skladu sa sljedećim zahtjevima, i. za novoizgrađeni sustav ima prosječni indeks curenja infrastrukture (ILI) koji će biti manji ili jednak 1,5 i ii. za aktivnost obnove kako bi se istjecanje smanjilo za više od 20 % i iii. za postrojenja za desalinizaciju koja se povezuju s obnovljivim izvorima energije. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjera podliježe procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Zračna sredstva za upravljanje kriznim situacijama (mjera 16911)

Ulaganje obuhvaća isporuku kupljenih zračnih sredstava i modernizaciju postojećih zrakoplova koji se upotrebljavaju za civilnu zaštitu, kao što su helikopteri za medicinsku upotrebu, prijevoz i uvođenje infrastrukture za hitne slučajeve, bespilotne letjelice za zračni nadzor i zrakoplove za gašenje požara. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Posebno, svi zrakoplovi posebne namjene moraju biti imovina kategorije „najbolje upotrijebiti u klasi”. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Projekti za ublažavanje štete od poplava (mjera 16882)

Ulaganje obuhvaća intervencije kojima se smanjuju rizici od poplava, osigurava voda za navodnjavanje u područjima pogođenima sušom tijekom ljeta i poboljšava učinkovitost upravljanja površinskim vodama u nekoliko područja u Grčkoj. Mjerom se zahtijeva da su svi radovi u skladu sa sljedećim načelima: i. provode se sve tehnički izvedive i ekološki relevantne mjere ublažavanja kako bi se smanjili štetni učinci na vodu i relevantna staništa i vrste; ii. osigurava se da novoizgrađena brana neće dovesti do pogoršanja ili ugroziti postizanje dobrog stanja relevantnih i povezanih vodnih tijela. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, za svako podulaganje osigurava se potpuna usklađenost sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama (Direktiva 2000/60/EZ) prije, za vrijeme i nakon početka građevinskih radova. Nadalje, mjera podliježe procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU, kao i relevantnim procjenama u kontekstu Direktive 2000/60/EZ i Direktive 92/43/EEZ, uključujući provedbu potrebnih mjera ublažavanja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Oprema za gašenje šumskih požara, sprečavanje požara i odgovor na njih (mjera 16912)

Ulaganje obuhvaća isporuku kupljene opreme za gašenje šumskih požara, sprečavanje požara i reagiranje na njih; i potporu Glavnom tajništvu za volonterske organizacije civilne zaštite. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Zaštita biološke raznolikosti kao pokretač održivog rasta (mjera 16851)

Ulaganje se sastoji od sljedećih projekata: (a) uspostava nacionalne mreže putova i staza za planinarenje, (b) poboljšanje zaštite okoliša provedbom nacionalnog sustava za stalno praćenje vrsta i stanišnih tipova, (c) uspostava nacionalnog sustava za nadzor zaštićenih područja, (d) uvođenje multimedijalnih aplikacija, bioklimatska i energetska nadogradnja građevinskih objekata jedinica za upravljanje zaštićenim područjima, (e) modernizacija informacijskih centara jedinica za upravljanje zaštićenim područjima, (f) stvaranje integrirane digitalne platforme za pružanje informacija o zaštićenim područjima kao što je ekoturizam i (g) promicanje lokalnih proizvoda pod krovnom markom „Priroda Grčka”. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Infrastruktura – Uspostava strateškog nacionalnog upravljanja rizicima od katastrofa (mjera 16909)

Ulaganje obuhvaća nadogradnju i nabavu digitalne opreme za zgrade Glavnog tajništva za civilnu zaštitu te razvoj mobilne uprave i centara za upravljanje na licu mjesta, kao što su kontrola zračnog nadzora i telekomunikacijska oprema. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Sustav praćenja i upravljanja (mjera 16910)

Ulaganje se sastoji od nabave digitalne infrastrukture za Glavno tajništvo za civilnu zaštitu, kao što je sustav za praćenje GPS-a, sustava ranog upozoravanja, sustava za otkrivanje požara i gašenje požara te stanica za komunikaciju u slučaju opasnosti. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Uspostava regionalnih centara za civilnu zaštitu (PEKEPP) u okviru programa JPP-a (mjera 16283)

Izgradnja 13 regionalnih centara za civilnu zaštitu putem javno-privatnih partnerstava. Cilj je ulaganja osigurati pravodobno i učinkovito upravljanje rizicima i krizama na regionalnoj razini. Novoizgrađene zgrade moraju biti u skladu s potražnjom primarne energije (PED) koja je najmanje 20 % niža od zahtjeva za zgrade približno nulte energije (zgrada približno nulte energije, nacionalne direktive). Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, mjerom se od gospodarskih subjekata koji obavljaju građevinske radove zahtijeva da osiguraju da najmanje 70 % (masenog udjela) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja (osim materijala iz prirode iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. o zamjeni Odluke 94/3/EZ o utvrđivanju popisa otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluke Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (priopćenom pod brojem dokumenta C(2000) 1147)) nastalom na gradilištu priprema se za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu drugih materijala, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, u skladu s hijerarhijom otpada i Protokolom EU-a o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2024.

Reforma: Zakon o gospodarenju otpadom za provedbu održivog odlaganja i recikliranja (mjera 16772)

Ta reforma obuhvaća reviziju postojećeg zakonodavstva o gospodarenju otpadom kako bi se omogućio prijelaz na kružno gospodarstvo. Konkretno, reformom se uvode poticaji općinama da postignu više stope recikliranja, provedu odvojeno prikupljanje biološkog otpada do kraja 2022. te metala, papira, stakla i plastike, prošire program odgovornosti proizvođača, nadogradi rad postrojenja za razvrstavanje otpada i pojednostavni zakonodavstvo o zelenim bodovima. Reformom se podupire postizanje ciljeva povećanja stope ponovne uporabe i recikliranja komunalnog krutog otpada na 60 % i smanjenja stope odlaganja na 10 % do 2030. Nacionalno regulatorno tijelo za otpad koje se uspostavlja u kontekstu ove reforme odgovorno je, među ostalim, za osiguravanje ispravnosti politike određivanja cijena, nadzora nad provedbom gospodarenja otpadom u cijeloj zemlji i nadzora nad pravilnim funkcioniranjem regionalnih i lokalnih komunalnih poduzeća za gospodarenje otpadom. Provedba reforme bit će dovršena do 30. lipnja 2023.

Reforma: Osnivanje novog regulatornog tijela za vodu i otpadne vode (mjera 16979)

Reformom će se uspostaviti jedinstveno tijelo, nacionalno regulatorno tijelo za vode (NWRA), zaduženo za provedbu politike racionalnog upravljanja vodnim resursima koju je osmislilo Ministarstvo okoliša i energetike. Očekuje se da će se novim Tijelom ojačati institucionalni okvir i nadzirati sektor, uključujući racionalizaciju politike naknada za vodu u skladu s načelom „onečišćivač plaća” i osigurati održivost vodnih usluga u Grčkoj. Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2023.

D.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Ključna reforma 4: Gospodarenje otpadom i reforma voda za održivu uporabu resursa

Skupina 5: Nacionalni plan za pošumljavanje i zaštita biološke raznolikosti

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Nacionalni plan za pošumljavanje i vodeći projekt ulaganja u planinu Parnitha (mjera 16849)

●    Zaštita biološke raznolikosti kao pokretač održivog rasta (mjera 16851)

Skupina 6: Otpadne vode i vodna infrastruktura, uštede vode

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Infrastrukture za gospodarenje komunalnim otpadnim vodama i muljem (mjera 16846)

●    Infrastruktura za opskrbu i štednju pitke vode (mjera 16850)

●    Projekt zaštite od poplava (mjera 16882)

●    Projekti vodoopskrbe (mjera 16898)

Skupina 7: Projekti civilne zaštite

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Zračna sredstva za upravljanje kriznim situacijama (mjera 16911)

●    Razvoj inovativnog sustava praćenja i upravljanja (mjera 16910)

●    Uspostava strateškog nacionalnog upravljanja rizicima od katastrofa (mjera 16909)

●    Oprema za gašenje šumskih požara, sprečavanje požara i reagiranje na njih (mjera 16912)

●    Uspostava regionalnih centara za civilnu zaštitu (PEKEPP) u okviru programa JPP-a (mjera 16283)

E. KOMPONENTA 2.1.: POVEZIVANJE

Ta komponenta grčkog plana za oporavak i otpornost sadržava mjere kojima se nastoji potaknuti i olakšati rašireno uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G i svjetlovodnu mrežu, u skladu s ciljevima EU-a za 5G i gigabitnu povezivost do 2025. te razvoj konstelacije malih satelita. Ulaganja obuhvaćena ovom komponentom odnose se na postavljanje svjetlovodne infrastrukture u zgradama, razvoj 5G mreža koje obuhvaćaju sve glavne grčke autoceste, uvođenje podmorskih optičkih kabela za povezivanje kontinentalne Grčke s grčkim otocima i Ciprom te upotrebu svemirskih tehnologija i primjena razvojem konstelacije malih satelita koja podupire usluge sigurne povezivosti u kombinaciji s višenamjenskim aplikacijama za promatranje Zemlje. Reformama obuhvaćenima ovom komponentom uspostavlja se okvir za olakšavanje prelaska na brze širokopojasne veze i prelaska na 5G tehnologiju.

Svim predloženim ulaganjima i reformama rješavaju se izazovi koji proizlaze iz sve veće potrebe za povezivanjem te promatranjem i nadzorom Zemlje. Mjerama se podupire preporuka za Grčku o javnim i privatnim ulaganjima (3. preporuka za Grčku iz 2020.), kojom se Grčka poziva da ulaganja usmjeri na digitalnu tranziciju, a posebno na digitalnu infrastrukturu vrlo visokog kapaciteta. Njima se također učinkovito odgovara na digitalnu tranziciju i/ili izazove koji iz nje proizlaze jer se očekuje da će znatno pridonijeti poboljšanju povezivosti vrlo velike brzine u Grčkoj. Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

E.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Ulaganje: Mali sateliti (mjera 16855)

Ulaganje se odnosi na razvoj konstelacije malih satelita kojima se podupiru usluge povezivanja, kao i aplikacije za promatranje Zemlje u područjima kartiranja, pomorskog prometa, precizne poljoprivrede, prostornog planiranja i drugih. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma: Prelazak na 5G tehnologiju, olakšavanje razvoja inovativnih usluga na daljinu (mjera 16844)

Reformom se uspostavlja temelj za prijelaz na 5G tehnologiju. Prva faza reforme usmjerena je na provedbu regulatornog i zakonodavnog okvira, pri čemu se 25 % zarade od dražbi 5G u više pojaseva upotrebljava za potporu inovativnom fondu Phaistos koji ulaže u poduzeća i projekte za pružanje 5G proizvoda i usluga. Druga faza uključuje postupak za utvrđivanje daljnjih mogućnosti i rizika u razvoju 5G mreža, racionalizaciju postupaka te procjenu zahtjeva i rizika u posebnim gospodarskim primjenama (kao što je promet). Provedba reforme bit će dovršena do 30. rujna 2024.

Ulaganje: 5G koridori – razvoj 5G mreža koje osiguravaju pokrivenost svih grčkih autocesta koje su dio transeuropskih prometnih mreža (mjera 16834)

Ulaganje obuhvaća razvoj infrastrukture mreže 5G duž velikih grčkih autocesta koje su dio transeuropskih prometnih mreža kako bi se zadovoljile potrebe povezane i autonomne mobilnosti. Očekuje se da će provedba ulaganja započeti 31. prosinca 2021. i biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma: Prelazak na brze širokopojasne veze – prelazak na (ultrabrze) širokopojasne veze brzine 100/200 Mbps i jačanje potražnje za širokopojasnim internetom preko brzina (mjera 16857)

Ta se reforma sastoji od osmišljavanja i provedbe akcijskog plana za prelazak na (ultrabrzu) širokopojasnu vezu od 100/200 Mbps postavljanjem optičke infrastrukture i prateće opreme u zgradama, kao i podmorskih kabela u slučaju grčkih otoka, čime se omogućuje veća pokrivenost ultrabrzim mrežnim vezama. Plan uključuje mjere, preduvjetne aktivnosti, vremenske rasporede, kao i sve potrebne izmjene postojećeg zakonodavnog i regulatornog okvira kako bi se pratio i pratio prelazak na ultrabrze širokopojasne veze. Provedba reforme bit će dovršena do 30. lipnja 2024.

Ulaganje: Podmorski kabeli od vlakana (mjera 16962)

Ulaganje se sastoji od uvođenja modernih podmorskih optičkih kabela koji povezuju kopnenu Grčku sa njezinim otocima i s Ciprom. Cilj joj je ukloniti veliku prepreku u dostupnosti brzih širokopojasnih usluga krajnjim korisnicima, putem fiksnih i mobilnih mreža, te povećati kapacitet i otpornost posredničke infrastrukture za 5G. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Optička infrastruktura u zgradama (mjera 16818)

Ulaganjem se promiče instaliranje svjetlovodne infrastrukture u stambenim i poslovnim zgradama i povezivanje krajnjih korisnika s mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN) na temelju programa subvencija za potražnju (voucher) kojim se subvencioniraju (a) troškovi unutarnjeg kabliranja i (b) naknade za priključak (jednokratna naknada za uvođenje širokopojasnih usluga). Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

E.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Skupina 8: Povezivost

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Prelazak na 5G tehnologiju, čime se olakšava razvoj inovativnih usluga na daljinu. (mjera 16844)

●    Prelazak na brze širokopojasne veze – prijelaz na (ultrabrze) širokopojasne veze brzine 100/200 Mbps i jačanje potražnje za ultrabrzim širokopojasnim internetom (mjera 16857)

●    Optička infrastruktura u zgradama (mjera 16818)

●    5G koridori – razvoj 5G mreža kojima će se osigurati pokrivenost svih grčkih autocesta koje su dio transeuropskih prometnih mreža (mjera 16834)

●    Mali sateliti (mjera 16855)

●    Podmorski kabeli (mjera 16962)

F. KOMPONENTA 2.2.: MODERNIZACIJA

Cilj komponente „Modernizacija” grčkog plana za oporavak i otpornost jest modernizirati javnu upravu poboljšanjem njezina operativnog modela i pružanjem visokokvalitetnih usluga građanima i poduzećima. Ubrzavanje napora za poboljšanje digitalne učinkovitosti javne uprave djeluje kao katalizator za postizanje tog cilja. Cilj reformi i ulaganja: (a) digitalna transformacija organizacija javnog sektora, uključujući digitalizaciju arhiva i poboljšane digitalne usluge; (b) poboljšanje poslovnih procesa nakon kojih je uslijedilo uključivanje modernih IT sustava; (c) povećana interoperabilnost između sustava i podataka; (d) sveobuhvatne strategije i politike u području kibersigurnosti i upravljanja podacima; i (e) proširena upotreba naprednih tehnologija, kao što su računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija i velika količina podataka.

Cilj je komponente odgovoriti na izazov modernizacije i digitalizacije javne uprave, uz istodobno pojednostavnjenje i pojednostavnjenje njezinih ključnih procesa i postupaka. Njome se podupire provedba preporuke za Grčku o javnim i privatnim ulaganjima (3. preporuka za Grčku iz 2020. i 2. preporuka za Grčku iz 2019.) poboljšanjem učinkovitosti i digitalizacije javne uprave. Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

F.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: Ususret uslugama usmjerenima na „korisnike” javne uprave pojednostavnjenjem i poboljšanjem procesa, poboljšanja sustava i usklađenosti s europskim strategijama i politikama (mjera 16929)

Cilj je reforme pružanje usluga usmjerenih na korisnike grčkim građanima i poduzećima te poboljšanje unutarnjeg funkcioniranja grčke javne uprave. Reforma se sastoji od provedbe srednjoročne strategije za smanjenje administrativnog opterećenja i stvaranja usluga usmjerenih na korisnike u javnoj upravi te poboljšanja procesa, poboljšanja sustava i usklađenosti s europskim strategijama i politikama, s pomoću 1) donošenja regulatornih izmjena kako bi se uspostavila široka regulatorna osnova za međusobno povezivanje i interoperabilnost registara i usluga za razmjenu podataka između nacionalnih javnih organizacija u skladu s novim europskim okvirom za interoperabilnost; i 2) provedbu Nacionalnog programa za pojednostavnjenje procesa, uključujući uspostavu nacionalnog registra postupaka i potpunu uspostavu Opservatorija za praćenje učinka propisa i Nacionalnog registra postupaka („Diavlos”). Reforma uključuje dovršetak pojednostavnjenja/digitalizacije: postupci procjene učinka, zahtjev za državljanstvo, osnivanje poduzeća pojedinaca, pojednostavnjenje postupaka koji se odnose na „životne događaje” građana, uključujući rođenje, preminule osobe i razvod, pojednostavnjenje sudskih postupaka povezanih s odvjetnicima, sudske odluke, digitalni potpisi, certifikati koje izdaju sudovi, obnova vozačkih dozvola i rad mifoto.gov.gr te elektronički optjecaj dokumenata u javnoj upravi. Prioriteti ključne reforme uključuju i postupke javne nabave, zahtjeve za osnivanje poduzeća za sve vrste poduzeća i postupke nakon registracije, zahtjeve za socijalno osiguranje i porezne aplikacije te druge birokratske postupke povezane sa zapošljavanjem, planiranje, plaćanja i praćenje financijskog upravljanja. Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Digitalizacija arhiva i povezanih usluga (mjera 16778)

Ulaganje se sastoji od digitalizacije ključnih arhiva u različitim sektorima (pravosuđe, zdravstvo, opći državni arhivi, urbanističko planiranje, izvlaštenje, katastar, imigracija i azil, pomorstvo) i integracije u odgovarajuće informatičke sustave te pilot-provedbe sigurne pohrane javnog sektora i „širenja” arhiva javnog sektora (ukupno devet potprojekata). Konkretno, navedeni potprojekti obuhvaćaju provedbu digitalizacije i druge potrebne mjere u vezi sa sljedećim arhivima: 1) 300 000 000 fizičkih stranica iz pravosudnog sustava (format A3/A4, uvezano i neuvezano, uključujući OCR i anonimizacijski postupak), 190 000 000 pregleda snimaka različitih veličina iz sustava javnog zdravstva (X-zrake, Axial, magnetske kamere, kardiogrami), 3) 55 000 000 fizičkih stranica iz općeg državnog arhiva (30 000 000 stranica formata A3/A4 za središnje i lokalne agencije i 25 000 000 stranica formata A2/A1/A0 za središnje agencije), 4) 61 500 000 stranica iz sustava za imigraciju i azil (format A4, uvezano i neuvezano), 5) 17 000 000 fizičkih stranica izvlaštenja (format A0/A1/A3), 6) 387 200 000 slikovnih arhiva i geokodiranja dokumenata agencija za prostorno planiranje (digitalizacija 217 200 000 fizičkih zapisa i dokumenata različitih veličina te izrada metapodataka i geokodiranje za 170 000 000 zapisa), 7) 600 000 000 vlasničkih listova i drugih dokumenata iz odjela za hipoteku katastarskog ureda (format A0/A1/A3), 8) 7 000 000 fizičkih zapisa o pomorskim pitanjima (format A4/A3, uvezano i neuvezano; registar brodova, spisi poduzeća, osobni dokumenti pomoraca, drugi pomorski spisi) i 9) pilot-provedba modela arhiviranja za sigurno pohranjivanje približno 65 000 000 datoteka (format Α5/Α4/Α3/Α3/Α2/Α1/Α0) u drugim arhivima javnog sektora. To je ključno ulaganje u učinkovitiju javnu upravu. Njezin je cilj smanjiti vremenske troškove pružanja usluga javnosti od strane javne uprave, a očekuje se da će bolji pristup arhivima također dovesti do znatnih ušteda troškova i oslobađanja resursa. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: CRM za opću državu (mjera 16810)

Ulaganje se odnosi na osmišljavanje, razvoj, provedbu i rad integriranog sustava za upravljanje cijelim životnim ciklusom odnosa javne uprave s građanima i poduzećima. Projektom se nadograđuju postojeći kapaciteti javne uprave radi praćenja njezinih interakcija i transakcija s građanima i poduzećima. Sustav koristi informacije koje su prikupili građani i poduzeća u svrhu personalizacije pristupa i promicanja više razine usluga. Ulaganje uključuje: a) usluge integracije i interoperabilnosti primjenom modernih metodologija dizajna o razvoja softvera, b) pristup uslugama mehanizam podrške, što je alat za razvoj novih primjena na temelju tehnologije niskog koda, c) CRM platformu, koja će prikupljati i upravljati podacima građana kojima služi te će programirati provedbu poslovnih procesa, bez obzira na službu koja ih je pokrenula, d) sustav za upravljanja konsenzusom grašana radi pristupa elektroničkim uslugama, kroz koji će se pružati usluge građanima i poduzećima putem tradicionalnih kanala, kao što su call centri, ali i primjenom morednih kanala, kao što su web-obrasci, društvene mreže, aplikacije za razmjenu poruka, aplikacije za telekonferencije i sl., e) nadogradnja digitalne platforme KEP-a i njezino povezivanje s objedinjenim sustavom za upravljanje predmetima građana, call centar i gov.gr, f) pojednostavnjenje i poboljšanje procesa i usluga povezanih s fizičkom prisutnošću „klijenata”, uz proširenje postojeće infrastrukture myKEPLive i njezine integracije u sustav radi planiranja sastanaka na licu mjesta. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje: Daljnja modernizacija jedinstvenih kontaktnih točaka javne uprave (mjera 16780)

Ulaganje se sastoji od daljnje modernizacije centara za podršku građanima (KEP) nadogradnjom njihove infrastrukture i perifernih uređaja te ugradnjom nove opreme za telekonferencije i novih aplikacija usklađenih s digitalnim modernim radnim mjestima (sustavi ocjenjivanja, mobilne aplikacije, automatski uređaji za naplatu karata, upravljanje redovima i pametno obavješćivanje). Ulaganje uključuje sljedeće: a) nadogradnja postojeće tehnološke opreme, b) moderno upravljanje redovima i pametno obavješćivanje c) sustavi ocjenjivanja korisnika (građana). Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje: Novi sustav javne nabave (mjera 16736)

Ulaganje se odnosi na preoblikovanje i provedbu novog IT sustava za javnu nabavu. Ulaganje se sastoji od digitalizacije i integracije cjelokupnog poslovnog i funkcionalnog životnog ciklusa javne nabave, nadogradnje usluga interoperabilnosti, integracije naprednih tehnika i alata javne nabave kao digitalnih usluga (eShops i emarketplaces) te potpore IKT-a Nacionalnom središnjem tijelu za javnu nabavu u zdravstvu (EKAPY). U ulaganje je uključeno sljedeće: a) redizajn i obogaćivanje portala www.eprocurement.gov.gr ; b) opsežni dodaci i prilagođeni podsustavi koji se upotrebljavaju za podnošenje ponuda; c) reforma, preuređenje i obogaćivanje središnjeg elektroničkog registra javne nabave (KIMDIS), nadogradnja i proširenje sustava za prikupljanje statističkih podataka i njihovu daljnju statističku obradu; d) proširenje izrade i provedbe elektroničkog sustava javne nabave (ESIDIS) kako bi se elektroničkim putem poduprle nove strategije i poslovni procesi u području javne nabave; e) poboljšanja već provedenih interoperabilnih usluga i provedbu novih za razmjenu podataka; f) usluge elektroničke interoperabilnosti s gov.gr, nadležnim tijelima i bankarskim organizacijama za integraciju mogućnosti digitalnog potpisa elektroničkih dokumenata i drugih podataka koristeći sustav i osiguravajući „neodbijanje”; g) provedba mehanizma šifriranja podataka pohranjenog u bazama podataka sustava kako bi se spriječile zlonamjerne radnje ESIDIS-a i administratora G-Clouda; h) nova sigurnosna studija i dodaci i/ili promjeni u sustavu kako bi se povećala njegova sigurnost, certifikacija i intervencije za poboljšanje sigurnosti sustava kako bi ga se certificiralo neovisnom procjenom sigurnosti; i) poboljšanje i ponovno pokretanje sustava planiranja nabave za širu potporu u postupcima javne nabave i centralizirane nabave s pomoću elektroničkih kataloga; j) dodavanje zahtjeva za potporu gospodarskim subjektima: obogaćivanje zahtjeva za pretraživanje ponuda, povijesnih i statističkih podataka o njihovoj uključenosti u postupke nabave, obogaćivanje informacijskih i komunikacijskih podsustava dobavljača i javnih naručitelja, sustav za izdavanje karata za postavljanje pitanja i izvješćivanje o pitanjima – rješenje ili alat za pomoć; k) dodavanje virtualnih pomoćnih sposobnosti kako bi svi zainteresirani mogli postavljati pitanja na prirodnom jeziku; l) dodavanje elektroničkog sustava za arhiviranje datoteka (ESIDIS – KIMDIS) koji je u skladu s odredbama pravnog okvira za elektroničke datoteke; m) proizvodnja materijala za osposobljavanje i promidžbene aktivnosti;n) usluge tehničke podrške i praćenja projekata; o) studija kojom se procjenjuju mogućnosti i djelotvornost postojećih alata za e-nabavu i odabir ili nadogradnja ili zamjena novim i učinkovitijim alatima; p) modeliranje informacija o zgradama (BIM); q) IKT potpora Nacionalnom središnjem tijelu za javnu nabavu u zdravstvu (EKAPY). Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Digitalna transformacija Ministarstva vanjskih poslova (mjera 16742)

Cilj je ulaganja modernizacija Ministarstva vanjskih poslova proširenom digitalizacijom njegovih operacija i IT infrastruktura. U ulaganje je uključeno sljedeće: a) standardizacija procesa makrofinancijske pomoći, čime se osigurava održivost strateškog i operativnog planiranja, a time i njegov uspjeh; b) doprinos širem promicanju opsega rada makrofinancijske pomoći i najboljem mogućem korištenju njezinih resursa usklađivanjem s ciljevima koji se nastoje ostvariti; c) osiguravanje izravnog pristupa informacijama, u najkraćem mogućem roku, uključivanjem semantičke podrške pri traženju, na temelju najsuvremenijih alata umjetne inteligencije; d) stvaranje pristupačne i važne arhivske baze podataka i informacijskog centra za učinkovite administrativne dužnosti i pokrivanje zahtjeva makrofinancijske pomoći kako bi joj se omogućilo učinkovitije izvršavanje javne i gospodarske diplomacije e) nadogradnja infrastrukture za informacijsku tehnologiju i telekomunikacijsku sigurnost Ministarstva vanjskih poslova u okviru njezine digitalne transformacije. Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje: Programi nadogradnje digitalnih vještina za ročnike (mjera 16826)

Ulaganjem se program osposobljavanja i certificiranje digitalnih vještina objedinjuju u obveznu vojnu službu. Svrha je iskoristiti vrijeme ročnika u službi kako bi se pružile digitalne vještine potrebne u današnjim oružanim snagama i na tržištu rada. Provedba ovog ulaganja provodi se nadogradnjom i širenjem platforme Digitalne akademije građana i uključuje sljedeće: a) personalizirani pristup ročnika portalu za osposobljavanje koji ima snažne mehanizme kibersigurnosti i odvraćanje od kibernapada, zajedno s poboljšanom arhitekturom za zaštitu osobnih podataka b) konfiguracija elektroničkog portfelja (e-portfelj) ročnika u kojem će se odražavati njegov obrazovni profil zajedno s njegovim postojećim kvalifikacijama c) razvoj i konfiguracija programa osposobljavanja u području digitalnih vještina d) razvoj i upotreba alata za samoprocjenu e) 50 000 tableta koji se stječu i isporučuju vojnicima za vrijeme pohađanja programa učenja na daljinu e) certifikacija digitalnih vještina stečenih tijekom postupka osposobljavanja koja se temelji na europskim i nacionalnim okvirima digitalnih vještina. Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje: Digitalna transformacija grčke nacionalne turističke organizacije (mjera 16791)

Ulaganja se sastoje od razvoja digitalnih kapaciteta Grčke nacionalne turističke organizacije, odnosno digitalne turističke karte, digitalnog repozitorija grčkih kulturnih dobara i inovativnog sustava kojim se turistima i građanima pružaju informacije s pomoću tehnologije umjetne inteligencije druge generacije. Ulaganje uključuje a) razvoj platforme (digitalna turistička karta) na kojoj će se posjetitelj moći informirati o posebnim značajkama turističkog proizvoda grada ili otoka kako bi potencijalni posjetitelj korištenjem te platforme dobio značajan izvor informacija o iskustvima i interesima koji su po njihovu izboru, b) stvaranje alata za promicanje kao što su digitalne aplikacije, internetske stranice i promotivne aktivnosti te repozitorija koji će također funkcionirati kao knjižnica, čime se odredištima i njihovim ključnim dionicima omogućuje provedba dobro osmišljenih i održivih strategija promicanja, c) razvoj inovativnog sustava informiranja turista s info- kioscima s dodirnim zaslonima u glavnim središtima te kartama s povijesnim, geografskim i kulturnim slojevima, uključujući sva kulturna dobra i aktivnosti koje su lako dostupne putem mobilne aplikacije. Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2025.

Reforma: Strategija i politike kibersigurnosti za javni sektor i napredne sigurnosne usluge za nacionalne kritične infrastrukture (mjera 16823)

Reforma se odnosi na razvoj i provedbu strategije za kibersigurnost i skupa politika kibersigurnosti, čiji je cilj povećati pouzdanost i sigurnost sustava javnog sektora i podataka ili informacija te povećati povjerenje građana u njihovu interakciju s javnim sektorom. Osim toga, reforma uključuje provedbu Nacionalnog centra za kibersigurnosne operacije (SOC) te pružanje naprednih sigurnosnih usluga (SOC i DDoS) u kritičnoj infrastrukturi G-Cloud, s ciljem sustavnog i kontinuiranog poboljšanja sigurnosti i ograničavanja kibersigurnosnih prijetnji središnjim infrastrukturama javnog sektora i informacijskim sustavima koji se njime koriste. Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje: Interoperabilnost i razvoj mrežnih usluga (mjera 16779)

Ulaganje se sastoji od razvoja središnje infrastrukture za interoperabilnost za upravljanje integriranim uslugama te razvoja i osiguravanja sučelja za javnu upravu kojima se olakšava razmjena informacija među vladinim agencijama i pružanje interaktivnih internetskih usluga. Ulaganje uključuje sljedeće: a) provedba internetskih usluga i njihova dokumentacija, b) integracija usluga na gov.gr, c) definicija i provedba potrebnih kontrolnih testova, d) pilot-upravljanje mrežnim uslugama, e) prijenos internetskih usluga u produkciju (konačna provedba nakon pilot-faze), f) potpora za nove mrežne usluge. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2024.

Reforma: Međusobna povezanost i interoperabilnost registara, sustava i usluga za razmjenu podataka među nacionalnim javnim organizacijama (mjera 16782)

Cilj je reforme razviti sveobuhvatan okvir i plan za međusobno povezivanje i interoperabilnost registara i usluga za razmjenu podataka među javnim organizacijama, u skladu s novim Europskim okvirom za interoperabilnost (EIF). Reformom se građanima i poduzećima olakšava pružanje interoperabilnih, personaliziranih digitalnih javnih usluga prilagođenih korisnicima. Reformom će se uvesti organizacijske, postupovne i zakonodavne promjene u a) uskladiti postojeći grčki nacionalni okvir za interoperabilnost (eGIF) s trenutačnom verzijom Europskog okvira za interoperabilnost (EIF), b) povezati relevantne nacionalne, regionalne i lokalne izvore podataka i digitalne infrastrukture s Europskim sustavom za razmjenu dokaza na jednom mjestu (OOP) uspostavljenim Uredbom o jedinstvenom digitalnom pristupniku i c) preispitati i analizirati sustave i podatke usmjerene na digitalizaciju certifikata i službenih dokumenata. Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje: Studije klasifikacije podataka za informacijske sustave javnog sektora (mjera 16965)

Cilj je ulaganja definirati predložak za studije klasifikacije podataka o informacijskim sustavima javnog sektora koji su ugrađeni u vladin oblak javnog sektora (G-Cloud), kojim upravlja Glavno tajništvo informacijskih sustava za javnu upravu (GSISPA). Ulaganje se sastoji od osmišljavanja i standardizacije studija o klasifikaciji podataka središnjih informacijskih sustava i provedbe 220 odgovarajućih studija za sve već ugrađene središnje informacijske sustave i aplikacije javnog sektora. Predložak se upotrebljava i u svim budućim informacijskim sustavima prije njihove ugradnje u sustav G-Cloud. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje: Centar za interoperabilnost sljedeće generacije (KED) (mjera 16964)

Cilj je ulaganja modernizacija Centra za interoperabilnost Glavnog tajništva informacijskih sustava za javnu upravu (GSISPA) kako bi se postigla međuinstitucijska i međusustavna interoperabilnost visoke dostupnosti. Ulaganje se sastoji od a) studije izvedivosti i sigurnosti b) isporuke i ugradnje potrebnih dozvola za bazu podataka i platforme za hibridne aplikacije u oblaku c) osmišljavanja i provedbe centra za interoperabilnost sljedeće generacije (KED), d) uvođenja novih mrežnih usluga u centru za interoperabilnost sljedeće generacije (KED). Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje: E-registri (mjera 16824)

Ulaganje se sastoji od uspostave interoperabilnosti i sučelja između postojećih registara središnjih tijela javne uprave, kao i prikupljanja i širenja registara kako bi postupno dovelo do neometanog i pravilnog funkcioniranja digitalnih javnih usluga s međusobno povezanim ažuriranim registrima koji sadržavaju pročišćene unose podataka. U tu svrhu ulaganjem se olakšava prikupljanje i širenje postojećih registara, u jednom središnjem izvoru, kako bi postupno dovelo do neometanog i pravilnog funkcioniranja digitalnih javnih usluga. To uključuje sljedeće: a) podaci na jednom mjestu: registri su dostupni putem jednog sučelja i mogu se pretraživati; b) ažurni podaci: svi podaci u registrima ažurirani su i spremni za uporabu. Svakom registru pristupa se putem zajedničkog API-ja. c) čisti podaci: do kraja projekta podaci iz registara moraju biti čisti na najvišoj mogućoj razini, a uspostavljeni su postupci i politike za čiste podatke d) povezani registri: osigurava se interoperabilnost. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Turistički registar e-MHTE (mjera 16785)

Ulaganje se sastoji od razvoja platforme digitalnog registra za turistička poduzeća (e-MHTE), čiji je cilj suradnja s drugim javnim registrima i IT sustavima. Svi podaci i funkcije postojećeg registra (MΗTE) prenose se na novu platformu kako bi se pružile bolje i poboljšane usluge, izdale nove operativne licencije i obnovi postojećih. Ulaganje uključuje i digitalizaciju arhive (1 875 000 datoteka Odjela za prostorno planiranje i infrastrukturu), uključujući metaoznaka i pohranjivanje. Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2025.

Reforma: Uključivanje novih tehnologija i trendova prema naprednim uslugama javne uprave, povećanje učinkovitosti i djelotvornosti te smanjenje troškova rada sustava, nadogradnje i održavanja (mjera 16928)

Reforma se sastoji od razvoja sveobuhvatnog okvira čiji je cilj u javnu upravu unijeti tehnološki napredak (računalstvo u oblaku, poslovna inteligencija, umjetna inteligencija – umjetna inteligencija, strojno učenje, tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT)) u javnu upravu u svrhu učinkovitog prikupljanja, obrade, predstavljanja i pohrane podataka, čime se olakšavaju poboljšane digitalne usluge, odgovarajuće donošenje odluka te učinkovito funkcioniranje i održavanje sustava i infrastrukture. Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Pametni gradovi (mjera 16854)

Cilj je ulaganja postupno preobraziti 11 grčkih gradova u „pametne gradove” razvojem nove infrastrukture, digitalnih platformi i informatičkih sustava. Rješenja za pametne gradove omogućit će gradovima da upotrebljavaju tehnologiju, informacije i otvorene podatke za poboljšanje gradske infrastrukture i e-usluga, ali i za poticanje gospodarskog rasta koji potiče zajednica. Cilj je ulaganja poduprijeti i nastanak modela gradskih pametnih gradova za ostatak općina, u skladu s logikom provedbenih planova. Mjera uključuje dva potprojekata: 1) investicijska inicijativa grčkih pametnih gradova kojom se ulaže u 11 gradova, od kojih su četiri već odabrana (Atena, Solun, Pirej i Trikala), a sedam će se odabrati na temelju prijedloga gradova. 2) mehanizam potpore za provedbu i praćenje uspješnosti inicijative. U okviru potprojekta 1 od korisnika se zahtijeva da pripreme detaljan provedbeni plan, zajedno s desetogodišnjom strategijom i akcijskim planom za pametne gradove, koji su povezani s lokalnim, regionalnim i nacionalnim strateškim ciljevima. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Isporuka infrastrukture i usluge središnjeg računalstva u oblaku (mjera 16853)

Ulaganjem se nastoji poboljšati rad ključnih institucija Ministarstva za digitalno upravljanje, odnosno GSISPA-e i IDIKA SA-a, uvođenjem infrastrukture i usluga računalstva u oblaku (u skladu sa Zakonom 4727/2020) u skladu s najboljom međunarodnom praksom za provedbu javne infrastrukture i usluga u oblaku (G-Cloud). Projektom se nastoji uspostaviti moderna infrastruktura za hibridni oblak koja se sastoji od dva najmoprimaca: Jedan za G-Cloud, a drugi za H-Cloud. Svaki najmoprimac ima komponentu privatnog oblaka i komponentu javnog oblaka u jedinstvenom okruženju za upravljanje i pružanje usluga. Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2024.

Podatkovni centri pružatelja usluga računalstva u oblaku dužni su poštovati „Europski kodeks ponašanja za energetsku učinkovitost podatkovnog centra”. Zahtjev je u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, podupiranjem zelene tranzicije i doprinosom postizanju klimatskih ciljeva Unije do 2030. utvrđenih u članku 2. stavku 11. izmijenjenima člankom 10. Europskog propisa o klimi i u skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. i digitalne tranzicije, čime se doprinosi uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji, obnavlja i promiče održivi rast i integracija gospodarstava Unije.

Ulaganje: Nadogradnja infrastrukture i usluga računalstva u oblaku u nacionalnim infrastrukturama za istraživanje i tehnologiju (GRNET) (mjera 16955)

Ulaganje se sastoji od nadogradnje infrastrukture i usluga GRNET-a, (a) nadogradnjom njegova softvera i usluga računalstva u oblaku, uglavnom namijenjenih članovima istraživačke i akademske zajednice, (b) širenjem i nadogradnjom nacionalnog sustava računalstva visokih performansi ARIS – fazom B i (c) iznajmljivanjem svjetlovodne infrastrukture. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Podatkovni centri dužni su poštovati „Europski kodeks ponašanja za energetsku učinkovitost podatkovnog centra”. Zahtjev je u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, podupiranjem zelene tranzicije i doprinosom postizanju klimatskih ciljeva Unije do 2030. utvrđenih u članku 2. stavku 11. izmijenjenima člankom 10. Europskog propisa o klimi i u skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. i digitalne tranzicije, čime se doprinosi uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji, obnavlja i promiče održivi rast i integracija gospodarstava Unije.

Ulaganje: Poboljšanje kontinuiteta poslovanja javnog sektora (mjera 16287)

Ulaganje se sastoji od osmišljavanja i provedbe svih potrebnih mjera kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja u javnoj upravi, čime se zaposlenicima bilo koje agencije javnog sektora omogućuje da svoj posao obavljaju na daljinu i na siguran način. To uključuje nabavu potrebnih korporativnih uređaja (prijenosna računala) i mrežne infrastrukture (VPN) te proširenje usluga G-Cloud. Ulaganje najprije proučava potrebe u javnom sektoru i uspostavlja plan kontinuiteta poslovanja ne samo za indikativnu skupinu javnih službenika koji će biti obuhvaćeni tijekom provedbe ovog projekta (procijenjeno na 71 500), nego i za sve javne službenike (otprilike 550 000). U skladu s planom kontinuiteta poslovanja ulaganjem će se osigurati ispunjavanje preduvjeta za kontinuitet poslovanja u cijeloj javnoj upravi. Ti preduvjeti uključuju a) postojanje korporativnog uređaja u kojem su instalirani ažurirani operativni sustavi i ažurirani programi zaštite od virusa b) pristup internetskoj vezi putem pružatelja internetskih usluga c) virtualnu privatnu mrežu (VPN) putem mreže SYZEFXIS d) upotrebom VPN veze, siguran pristup podacima i aplikacijama javnih agencija koji su potrebni da bi zaposlenik radio na daljinu, a ako to nije moguće, moraju se razviti alternativna rješenja e) Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Proširenje Syzefksisa II (mjera 16956)

Ulaganje se sastoji od proširenja Nacionalne mreže javnog sektora (SYZEFXIS II) na pružanje niza poboljšanih telekomunikacijskih usluga općoj državi, stvaranja mreže javnog sektora (proširenje) za pružanje niza poboljšanih telekomunikacijskih usluga tijelima opće države tijekom tri uzastopne godine i, konkretnije, pružanja pokrivenosti za otprilike 34 000 zgrada, kao i bežičnih telekomunikacijskih usluga. Uključuje proširenje postojeće nacionalne mreže javne uprave „SYZEFXIS” koja trenutačno obuhvaća samo 4 500 mjesta prisutnosti tijela. Kao takva, sva javna tijela nadogradila su telekomunikacijske usluge povećanjem brzine pristupa internetu, čime se građanima nude bolje veze. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma: Strategija upravljanja podacima i politike za javni sektor (mjera 16827)

Reforma se odnosi na (a) razvoj strategije i politika upravljanja podacima u oblaku i (b) uspostavu okvira, infrastrukture, kapaciteta i sposobnosti za upravljanje javnim podacima, politiku otvorenih podataka koji se mogu ponovno upotrijebiti te pružanje relevantnih usluga javnom i privatnom sektoru. Provedba reforme bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Središnji BI – Analiza podataka (mjera 16842)

Cilj je ulaganja omogućiti javnoj upravi da ostvari najveću moguću vrijednost svojih podataka provedbom središnje poslovne obavještajne platforme – platforme za analizu podataka. Platforma omogućuje agencijama javne uprave da izvlače, integriraju i tumače podatke iz bilo kojeg izvora te da ih koriste za analizu informacija koje utječu na njihov rad i tijek rada, čime se olakšava donošenje odluka. To se postiže: a) utvrđivanjem ključnih pokazatelja uspješnosti, b) stvaranjem rječnika podataka, c) stvaranjem okvira za upravljanje podacima, d) izradom odgovarajućeg arhitektonskog nacrta, arhitektonskog pristupa, sastavnih dijelova i integracijskih točaka, e) konfiguracijom skladišta podataka, f) integracijom s pozadinskim informacijskim sustavom, g) razvojem potrebnih izvještaja poslovnih obavještajnih podataka i analitike, h) tehničkom potpore. Provedba ulaganja bit će dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: Središnji sustav za upravljanje dokumentima (mjera 16738)

Ulaganje se sastoji od provedbe središnjeg sustava za upravljanje dokumentima koji obuhvaća, pohranjuje i preuzima papirnate i elektroničke dokumente. Taj sustav olakšava interoperabilnost između organizacija javnog sektora i ubrzava obradu slučajeva i zahtjeva za usluge građana i poduzeća. Ulaganje uključuje a) dostavu dodatnih 20 000 odobrenih digitalnih potpisa na daljinu b) razvoj aplikacija za interoperabilnost, stvaranje jedinstvenog QR koda ili ID-a koji će se ugraditi u dokumente c) razvoj podsustava za pokrivanje potreba vlade za potpisivanjem dokumenata s digitalnim potpisima d) usluge podrške (uključujući usluge za razvoj studija), osposobljavanje i usluge službe za podršku. Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2025.

F.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Najveće ulaganje 3: Digitalizacija arhiva i srodne usluge

Ključna reforma 5: Usluge usmjerene na „korisnike” javne uprave – pojednostavnjenje i poboljšanje postupaka – međusobna povezanost i interoperabilnost registara, sustava i usluga

Skupina 9: Inicijative povezane s poboljšanim i sigurnim digitalnim uslugama usmjerenima na „korisnike” koje se temelje na interoperabilnim IT sustavima i politikama otvorenih podataka

Ova skupina obuhvaća sljedeće mjere:

●    Upravljanje odnosima s klijentima za opću državu (mjera 16810)

●    Daljnja modernizacija jedinstvenih kontaktnih točaka javne uprave (mjera 16780)

●    Novi sustav za javnu nabavu (mjera 16736)

●    Digitalna transformacija Ministarstva vanjskih poslova (mjera 16742)

●    Programi za unapređenje digitalnih vještina za ročnike (mjera 16826)

●    Digitalna transformacija grčke nacionalne turističke organizacije (mjera 16791)

●    Strategija i politike kibersigurnosti za javni sektor i osnivanje nacionalnog centra za kibersigurnosne operacije (mjera 16823)

●    Interoperabilnost i razvoj mrežnih usluga (mjera 16779)

●    Studije klasifikacije podataka za informacijske sustave javnog sektora (mjera 16965)

●    Centar za interoperabilnost sljedeće generacije (KED) (mjera 16964)

●    E-registri (mjera 16824)

●    Pružanje naprednih sigurnosnih usluga u kritičnoj infrastrukturi G-Cloud (mjera 16823)

●    Turistički registar e-MHTE (mjera 16785)

●    Središnji sustav za upravljanje dokumentima (mjera 16738)

Skupina 10: Inicijative povezane s uključivanjem novih tehnologija u digitalnu tranziciju i modernizaciju javne uprave

●Uključivanje novih tehnologija i trendova prema naprednim uslugama javne uprave, povećanje učinkovitosti i djelotvornosti te smanjenje troškova rada sustava, nadogradnje i održavanja (mjera 16928)

●Pametni gradovi (mjera 16854)

●Isporuka infrastrukture i usluga središnjeg računalstva u oblaku (mjera 16853)

●Nadogradnja infrastrukture i usluga računalstva u oblaku u nacionalnim infrastrukturama za istraživanje i tehnologiju (GRNET) (mjera 16955)

●Jačanje kontinuiteta poslovanja u javnom sektoru (mjera 16287)

●Proširenje Syzefksisa II (mjera 16956)

●Strategija za upravljanje podacima i politike za javni sektor (mjera 16827)

●Središnji BI – Analiza podataka (mjera 16842)

G. KOMPONENTA 2.3.: DIGITALIZACIJA POSLOVANJA

Ta komponenta grčkog plana za oporavak i otpornost odnosi se na osiguravanje kapitala grčkim malim i srednjim poduzećima za financiranje ulaganja u digitalne tehnologije i kupnju povezanih usluga. Njime se nastoji riješiti pitanje trenutačno niske razine digitalne zrelosti među njima, među ostalim zbog slabih digitalnih vještina, uz istodobno poticanje produktivnosti i razvoja inovativnih poduzeća. Istodobno se očekuje da će se tim poduzećima pomoći da se prilagode novim izazovima i iskoriste nove poslovne trendove. Konkretno, tom se komponentom predviđa uspostava jedinstvenog digitalnog tržišta kojem imaju pristup i dobavljači tih proizvoda i pružatelji tih usluga. Promicanje uporabe elektroničkog plaćanja i prodaje, unapređenje registarskih blagajni i POS ekosustava te stvaranje industrijskih podatkovnih platformi ključne su ciljne vrijednosti ove komponente. Nadalje, tom se komponentom nude porezni poticaji kojima se pridonosi stvaranju digitalnog poslovnog ekosustava pogodnog za digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća. Predviđen je i središnji mehanizam potpore za mala i srednja poduzeća, kojim se olakšava pružanje programa osposobljavanja i podizanja svijesti kako bi ona mogla maksimalno iskoristiti alate i usluge koji se nude na digitalnom tržištu.

Očekuje se da će se mjerama odgovoriti na digitalnu tranziciju i izazove koji iz nje proizlaze jer se očekuje da će pridonijeti uvođenju digitalnih tehnologija i stjecanju digitalnih vještina malih i srednjih poduzeća u Grčkoj. Nadalje, očekuje se da će se mjerama olakšati pametan i održiv rast daljnjim poticanjem privatnih ulaganja, čime će se pridonijeti provedbi preporuke za Grčku o javnim i privatnim ulaganjima (3. preporuka za Grčku iz 2020.). Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

G.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: Uspostava digitalnog poslovnog ekosustava i uvođenje poreznih poticaja za olakšavanje digitalne transformacije MSP-ova (mjera 16973)

Cilj je reforme stvoriti digitalni poslovni ekosustav kojim se promiče digitalna transformacija MSP-ova. Konkretno, uključuje sljedeće: (a) stvaranje digitalnog tržišta za pružanje i kupnju naprednih digitalnih usluga i alata prilagođenih digitalnoj transformaciji MSP-ova i podizanje digitalne svijesti rukovoditelja poduzeća, (b) izravno poticanje ulaganja u moderne digitalne tehnologije, upotrebom poreznih poticaja na materijalnu i nematerijalnu imovinu kako bi se promijenilo poslovno okruženje i (c) unapređenje blagajni i ekosustava POS-a. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), kriterijima prihvatljivosti za porezne poticaje isključuje se sljedeći popis djelatnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 9 ; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 10 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 11 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 12 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Kriterijima prihvatljivosti dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Kriteriji za odabir/prihvatljivost usmjereni su i na poticanje ulaganja u digitalnu transformaciju, odnosno nabavu proizvoda i usluga povezanih s e-plaćanjem, e-prodajom i e-fakturiranjem, alatima za digitalno oglašavanje, sustavima za rad na daljinu, poslovnom analitikom, digitalnim usavršavanjem, uslugama podrške i oporavka od katastrofa, umjetnom inteligencijom, internetom stvari, integriranim rješenjima za beskontaktne usluge, kibersigurnosnim sustavima, infrastrukturama i uslugama u oblaku, predlošcima industrijskih podatkovnih platformi i softverom, registrima novčanih sredstava i sustavima POS. Provedba reforme bit će dovršena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje: Digitalna transformacija MSP-ova (mjera 16706)

Ulaganje se odnosi na razvoj i pružanje odgovarajućih digitalnih alata (proizvoda i usluga) grčkim MSP-ovima u područjima (a) elektroničkog plaćanja i prodaje, (b) industrijskih podatkovnih platformi i (c) registarskih blagajni i nadogradnje ekosustava POS-a. To će se postići uspostavom središnjeg mehanizma potpore za MSP-ove kojim se olakšava pružanje programa osposobljavanja i podizanja svijesti kako bi mogli maksimalno iskoristiti alate i usluge koje se nude na digitalnom tržištu, s krajnjim ciljem podupiranja digitalne transformacije grčkih MSP-ova te povećanja transparentnosti i zdravog tržišnog natjecanja putem POS-a i blagajni nove generacije. Provedba ulaganja bit će dovršena do 30. lipnja 2025.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u pozivu isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 13 ; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 14 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 15 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 16 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U pozivu se dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Kriteriji za odabir/prihvatljivost usmjereni su i na sljedeće tehnologije i usluge, i to e-plaćanje, e-prodaju i e-fakturiranje, alate za digitalno oglašavanje, sustave za rad na daljinu, poslovnu analitiku, digitalno usavršavanje, usluge podrške i oporavka od katastrofa, umjetnu inteligenciju, internet stvari, pružanje integriranih rješenja za beskontaktne usluge, sustave kibersigurnosti, infrastrukture i usluge u oblaku, predloške i softverske platforme za industrijske podatke, registare gotovine i nadogradnju ekosustava POS-a.

G.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Najveće ulaganje 4: Digitalna transformacija MSP-ova