—

uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir članak 174., članak 175. stavak 3. i članak 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (1), kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 661/2014 (2) i Uredbom (EU) 2020/461 (3),

—

uzimajući u obzir Odluku br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (4), kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2018/1475 (5) i Odlukom (EU) 2019/420 (6),

—

uzimajući u obzir prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 29. svibnja 2018. i njegovu naknadnu ažuriranu inačicu od 14. siječnja 2020. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (COM(2020)0023),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (7), kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1839 (8), Uredbom (EU) 2016/2135 (9), Uredbom (EU) 2017/825 (10), Uredbom (EU) 2017/1199 (11), Uredbom (EU) 2017/2305 (12), Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 (13), Uredbom (EU) 2018/1719 (14), Uredbom (EU) 2019/711 (15), Uredbom (EU) 2020/460 (16), Uredbom (EU) 2020/558 (17), Uredbom (EU) 2020/1041 (18), Uredbom (EU) 2020/1542 (19),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije (20), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) 2020/521 (21),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu: ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020)0662),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 375/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o osnivanju Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć („inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a”) (22), kako je ispravljena Ispravkom od 24. travnja 2014. (23),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (24), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (25), Uredbom (EZ) br. 219/2009 (26) i Uredbom (EU) 2019/1243 (27),

—

uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (28), a osobito njegovu točku 11., te Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (29),

—

uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2020. o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj i Poljskoj u vezi s prirodnom katastrofom te isplate predujmova Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja (COM(2020)0960),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 30. listopada 2020. o donošenju stajališta Vijeća o Nacrtu izmjene proračuna br. 9 Europske unije za financijsku godinu 2020. (30),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenog 2020. o stajalištu Vijeća o Nacrtu izmjene proračuna br. 9/2020 Europske unije za financijsku godinu 2020. priloženom Prijedlogu o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj i Poljskoj u vezi s prirodnom katastrofom te isplate predujmova Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja (31),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. studenog 2008. u kojima se poziva da se kapaciteti civilne zaštite pojačaju europskim sustavom uzajamne pomoći koji bi se temeljio na modularnom pristupu civilne zaštite,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenog 2007. o regionalnom utjecaju potresa (32),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2008. o unapređenju kapaciteta Unije za odgovaranje na katastrofe (33),

—

uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da su Hrvatsku u posljednjih godinu dana pogodili razorni potresi velikih razmjera, pri čemu je 22. ožujka 2020. jedan potres magnitude 5,5 pogodio Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te Krapinsko-zagorsku županiju, dok su druga dva potresa magnitude 5,2, odnosno 6,4 pogodila Sisačko-moslavačku županiju 28. i 29. prosinca 2020. te da je zadnji potres magnitude 5,0 zadesio tu istu županiju 6. siječnja 2021.;

B.

budući da je potres koji se dogodio u ožujku 2020. najjači potres koji je zadesio područje Zagreba još od 1880. godine, pri čemu je oštećeno više od 26 000 zgrada, od čega je njih 1 900 proglašeno neupotrebljivima, a nastala šteta veća je od 11,5 milijardi EUR;

C.

budući da se Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Krapinsko-zagorska županija i dalje oporavljaju od tog potresa, u kojem je poginula jedna osoba, dok ih je 26 ozlijeđeno, te koji je prouzročio goleme posljedice za društvo, gospodarstvo, kulturu i infrastrukturu te dugotrajne psihičke posljedice;

D.

budući da je Europski parlament u studenome 2020. za posljedice zagrebačkog potresa koji se dogodio u ožujku 2020. odobrio dodjelu sredstva u iznosu od 683,7 milijuna EUR iz Fonda solidarnosti EU-a;

E.

budući da je u posljednjim potresima koji su pogodili središnju Hrvatsku grad Petrinja gotovo uništen, a teško su stradali obližnji gradovi Glina, Sisak, Hrvatska Kostajnica, Majske Poljane i druga sela u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i u Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji;

F.

budući da je u potresima živote izgubilo osam osoba, a 36 ih je ozlijeđeno, pri čemu je 30 osoba spašeno iz ruševina; budući da je oštećeno više od 45 000 (34) zgrada i da je izravno pogođeno više od 70 000 ljudi, a potres se osjetio i u Sloveniji, Austriji, Italiji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji te u manjoj mjeri u Njemačkoj, Slovačkoj i Češkoj;

G.

budući da je Hrvatska 22. ožujka i 29. prosinca 2020. aktivirala Mehanizam Unije za civilnu zaštitu te zatražila zimske šatore, rasvjetne sustave i reflektore, električne grijalice, sklopive ležajeve, vreće za spavanje i kontejnere za stanovanje;

H.

budući da je Vlada Republike Hrvatske 4. siječnja 2021. proglasila elementarnu nepogodu u najteže pogođenim županijama, točnije Sisačko-moslavačkoj županiji i dijelovima Zagrebačke i Karlovačke županije;

I.

budući da su se u tjednima nakon prvotnog potresa nastavili naknadni potresi, koji se i dalje osjećaju u pogođenim područjima i daleko izvan epicentra; budući da su ljudi suočeni sa stalnim stresom zbog neizvjesnosti i straha od mogućih novih podrhtavanja, do kojih i dalje svakodnevno dolazi i koja upućuju na rizik od daljnjeg rušenja zgrada zbog naknadnih potresa; budući da se sve to događa usred pandemije bolesti COVID-19, što bi u bliskoj budućnosti moglo izazvati probleme s psihičkim zdravljem i posttraumatska oboljenja;

J.

budući da su pogođene regije i gradovi pretrpjeli golemu materijalnu i socioekonomsku štetu, nezabilježenu od Domovinskog rata 90-ih godina 20. stoljeća, te da ih, uz dugoročan program oporavka, treba hitno i brzo obnoviti; budući da su ti potresi velik broj stanovnika pogođenih područja doveli na rub očaja te da su prouzročili razne neizravne oblike štete u okolnim područjima; budući da su pogođena područja već ionako bila u izrazito nepovoljnom socijalnom i ekonomskom položaju te budući da će nedavni potresi imati dodatne negativne financijske i sociopsihološke posljedice za njihove stanovnike i cijelu regiju;

K.

budući da u Petrinji prema procjenama treba srušiti otprilike 90 % kuća; budući da su manja područja i sela oko Gline, npr. Majske Poljane, djelomično bila bez pristupa električnoj energiji i vodi čak i prije potresa, koji je sada stanovnike dodatno izolirao od osnovne infrastrukture i usluga;

L.

budući da postoje naznake da su potresi prouzročili znatne štete na nasipima i sustavima obrane od poplava, što tijekom aktualne sezone koju odlikuju povećana količina oborina te poplave može dovesti do dodatnih šteta u već razorenim područjima;

M.

budući da je lokalna i regionalna infrastruktura ozbiljno oštećena, povijesna i kulturna baština uništena te da su prekinute gospodarske aktivnosti, u prvom redu poljoprivreda, stočarstvo i uzgoj životinja, grane o kojima lokalno stanovništvo najviše ovisi;

N.

budući da su lokalni poljoprivredni objekti, kao što su zgrade, strojevi, oprema, polja za proizvodnju i objekti za skladištenje stočne hrane teško oštećeni te da je velik broj domaćih životinja i kućnih ljubimaca uginuo ili ih se moralo ostaviti za sobom te su pretrpjeli posljedice potresa;

O.

budući da je potres u velikoj mjeri omeo funkcioniranje javnih i zdravstvenih ustanova i infrastrukture, kao što su ceste i električna energija; budući da posebnu pozornost treba posvetiti tomu da se u svim dijelovima pogođenog područja odmah uspostavi infrastruktura koja nije postojala prije potresa te da se ponovno omogući zadovoljavanje osnovnih potreba i pristup uslugama;

P.

budući da se znatan broj škola mora potpuno srušiti i da se neke sveučilišne zgrade, kao što su one Metalurškog i Učiteljskog fakulteta u Sisku, više ne mogu upotrebljavati za potrebe obavljanja obrazovnih aktivnosti na početku novog školskog polugodišta; budući da su te ustanove već bile pod pritiskom zbog pandemije bolesti COVID-19 i da sada djeca ne mogu pohađati nastavu ni fizički ni s pomoću internetskih obrazovnih metoda iz svojih domova;

Q.

budući da se Dom zdravlja Sisak morao brzo evakuirati neposredno nakon potresa, pri čemu su pacijenti oboljeli od bolesti COVID-19, ali i drugi pacijenti, uključujući osobe s invaliditetom i djecu, bili izloženi povećanim zdravstvenim rizicima; budući da su domovi zdravlja u Glini i Petrinji, uključujući ljekarne, pretrpjeli golemu štetu; budući da su potresi dodatno opteretili hrvatski zdravstveni sustav i ubrzali širenje bolesti COVID-19, osobito u pogođenim područjima;

R.

budući da su određena područja u Europskoj uniji ugroženija od drugih te su izložena velikom riziku od potresa; budući da je potrebno na odgovarajući način koordinirati i pratiti napore oko održive obnove i projekata izgradnje zgrada otpornih na potrese kako bi se nadoknadili gospodarski i socijalni gubici, uz poštovanje transparentnosti, primjera najbolje prakse i pravila o javnoj nabavi;

S.

budući da su brze i profesionalne reakcije nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, jedinica civilne zaštite i spašavanja, Oružanih snaga Republike Hrvatske, raznih humanitarnih organizacija te posebno stotina volontera uvelike ublažile neposredne posljedice potresa;

T.

budući da se zbog krize prouzročene bolešću COVID-19 i širenja virusa dodatno kompliciraju aktivnosti spašavanja i oporavka; budući da pandemija bolesti COVID-19 opterećuje hrvatsko gospodarstvo i iziskuje dodatna financijska sredstva;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.