EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52021DC0797
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS European Structural and Investment Funds 2021 Summary report of the programme annual implementation reports covering implementation in 2014-2020
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Europski strukturni i investicijski fondovi Sažeto izvješće o godišnjim izvješćima o provedbi programa za 2021. kojim je obuhvaćena provedba u razdoblju 2014.-2019.
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Europski strukturni i investicijski fondovi Sažeto izvješće o godišnjim izvješćima o provedbi programa za 2021. kojim je obuhvaćena provedba u razdoblju 2014.-2019.
COM/2021/797 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.12.2021.
COM(2021) 797 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Europski strukturni i investicijski fondovi
Sažeto izvješće o godišnjim izvješćima o provedbi programa za 2021. kojim je obuhvaćena provedba u razdoblju 2014.-2019.
{SWD(2021) 384 final}
1.Uvod
Provedba europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za 2020. odvijala se u zahtjevnoj godini izvanrednih okolnosti. Javnozdravstvena kriza i gospodarski šok koji je prouzročila iz temelja su promijenili naše zajednice i naš svakodnevni život. Mobilizirana je potpora EU-a kako bi se pružio brz odgovor na izvanrednu situaciju, a istodobno su se razvijala nova rješenja za oporavak kao pomoć našim zajednicama da prevladaju velike poteškoće s kojima su se suočile. Politike EU-a brzo su se i fleksibilno prilagođavale kako bi se pružila trenutna likvidnost i financijska potpora za zadovoljavanje hitnih potreba te kako bi se državama članicama pružila potpora u upravljanju šokom s kojim su se suočila njihova gospodarstva i društva.
Istodobno se EU nalazi na prekretnici. Kako bi Europa nakon krize bila snažnija i otpornija, mora ubrzati svoje usporedne tranzicije prema zelenoj i digitalnoj Europi. ESI fondovi na prvoj su crti obrane u tom nastojanju.
ESI fondovi među najvećim su investicijskim instrumentima u okviru proračuna EU-a te se njima podupire teritorijalna, gospodarska i socijalna kohezija europskih regija, kao i njihova otpornost i oporavak od krize s kojom su se proteklih godina suočile. Oni obuhvaćaju:
·Europski fond za regionalni razvoj (EFRR),
·Europski socijalni fond (ESF),
·Kohezijski fond (KF),
·Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), i
·Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).
U okviru višegodišnjeg financijskog okvira (proračun EU-a) za razdoblje 2014.–2020. ESI fondovi imaju desetogodišnje razdoblje provedbe 1 , a 2020. bila je sedma godina. U skladu s člankom 53. Uredbe (EU) br. 1303/2013 u ovom se izvješću prikazuje razvoj financijske provedbe ESI fondova do kraja 2020. 2 U njemu su predstavljena kumulativna postignuća u programskom razdoblju 2014.–2020. o kojima su izvijestile države članice te početna saznanja o mjerama odgovora na pandemiju koronavirusa u okviru programa ESI fondova.
ESI fondovi usmjereni su na nekoliko ključnih ciljeva politike za budućnost Europe, a njihovo ukupno ulaganje na kraju 2020. iznosi 640 milijardi EUR, što uključuje 461 milijardu EUR financijskih sredstava EU-a. Ti ciljevi politike uključuju:
·pametan, održiv i uključiv rast,
·jačanje institucionalnih kapaciteta javne uprave,
·teritorijalni i urbani razvoj i teritorijalnu suradnju (Interreg).
Do kraja 2020. države članice već su primile više od 55 % sredstava. Stopa potrošnje posebno se ubrzala kad je riječ o digitalnom gospodarstvu, MSP-ovima, djelovanju u području klime i socijalnim ulaganjima.
Tijekom tog razdoblja ESI fondovi pridonijeli su na sljedeći način:
·pružanje potpore za tri milijuna poduzeća,
·poboljšanje energetske učinkovitosti više od 359 000 kućanstava,
·pružanje pomoći za 45 milijuna osoba kad je riječ o aktivnostima zapošljavanja, socijalne uključenosti ili obrazovanja,
·pružanje potpore za više od dva milijuna projekata u poljoprivrednom sektoru i ruralnim područjima,
·stvaranje 236 500 novih radnih mjesta na regionalnoj razini,
·zadržavanje 31 500 radnih mjesta i stvaranje 4 000 novih radnih mjesta u sektoru pomorstva i ribarstva.
Države članice dostavile su preliminarne informacije o provedbi programa ESI fondova za 2020. zato što se posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i dalje mijenjaju. U okviru programa i dalje se mobiliziraju financijska sredstva EU-a kako bi se ublažile posljedice pandemije te istodobno ostvarili izvorni strateški ciljevi u znatno drukčijem kontekstu. Od proljeća 2020. u okviru Investicijskih inicijativa kao odgovora na koronavirus (CRII i CRII+) osigurana je dodatna fleksibilnost u reprogramiranju sredstava, a u okviru inicijative REACT-EU uz financiranje iz instrumenta NextGenerationEU predviđena su pojačana financijska sredstva za programe za razdoblje 2014.–2020. Odjeljci u nastavku odnose se na prvu procjenu tih izvanrednih mjera.
2.Pregled provedbe
2.1.Financijska provedba 3
|
U okviru pet ESI fondova pokreću se ulaganja u iznosu od 640 milijardi EUR |
Za pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (odnosno EFRR, KF, ESF, EPFRR, EFPR) izvorno je izdvojena 461 milijarda EUR u okviru proračunskog programskog razdoblja 2014.–2020. Kad ih se dopuni nacionalnim sufinanciranjem, tim se fondovima pokreću ukupna ulaganja u iznosu od 640 milijardi EUR (isključujući nova sredstva u okviru inicijative REACT-EU). Troškovi korisnika projekta mogu se sufinancirati iz ESI fondova do kraja 2023. 4
Ukupan trošak projekata koje su države članice odabrale za potporu iz ESI fondova do kraja 2020. iznosi 676 milijardi EUR, odnosno 106 % ukupnih dodijeljenih sredstava. Riječ je o povećanju od 17 postotnih bodova u usporedbi sa stanjem na kraju 2019. Većina država članica u potpunosti je dodijelila raspoloživi proračun za ciklus 2014.–2020. Prekomjerna dodjela sredstava rezultat je prakse mnogih programa u okviru kojih se određenom broju projekata dodjeljuje potpora koja premašuje ukupni planirani trošak programa. To se smatra razboritom tehnikom upravljanja. Države članice odabiru više projekata koji se mogu financirati kako bi se stvorila rezerva ako neki projekti ne uspiju tijekom provedbe ili ako dodatna sredstva postanu dostupna, čime se osigurava optimalna apsorpcija sredstava.
Kad je riječ o plaćanjima EU-a, dosadašnji dokazi upućuju na to da je financijska provedba u ranim godinama provedbe uglavnom spora te da se znatno ubrzava u kasnijim godinama, što odražava životni ciklus projekta. To je bio slučaj i u programskom razdoblju 2014.–2020. Stopa plaćanja EU-a krajem 2016. iznosila je samo 7 %, a 2017. se počela znatno ubrzavati. Uzimajući u obzir iznimnu ozbiljnost programa i neposrednu fleksibilnost predviđenu za fondove kao odgovor na krizu u okviru inicijative CRII, uključujući 100 % financiranja EU-a, plaćanja EU-a u korist programa jasno su se povećala. Kad je riječ o plaćanjima iz proračuna EU-a državama članicama, do kraja 2020. plaćen je ukupan neto iznos od 253,8 milijardi EUR (55 % planiranog iznosa EU-a tijekom cijelog razdoblja). Stopa potrošnje mora se nastaviti ubrzavati u sljedećim godinama do zaključenja programa. Godine 2020. opozvano je samo 4,7 milijuna EUR.
Najnoviji financijski podaci koje su države članice dostavile za rujan 2021. sad odražavaju znatna dodatna sredstva koja su 2021. dodana kohezijskoj politici u okviru inicijative REACT-EU (36 milijardi EUR) i EPFRR-u (29 milijardi EUR). Kad je riječ o kohezijskoj politici, financijski podaci iz rujna 2021. potvrđuju kontinuiranu snažnu potrošnju. U devet mjeseci prijavljena je dodatna potrošnja u iznosu od 51 milijarde EUR.
2.2.Glavna postignuća ESI fondova
|
Pružena potpora za tri milijuna poduzeća |
Regulatornim okvirom za ESI fondove za razdoblje 2014.–2020. predviđeni su zajednički pokazatelji za svaki fond EU-a koji Komisiji omogućuju ukupno godišnje praćenje mjera ulaganja, njihovih ostvarenja i rezultata na razini EU-a.
Države članice do kraja 2020. dostavile su sljedeće ukupne kumulativne podatke o uspješnosti:
·ukupno 3,6 milijuna poduzeća imat će koristi od projekata odabranih za primanje potpore iz ESI fondova, od čega je tri milijuna poduzeća 5 već dobivalo potporu,
·stvoreno je 236 500 novih radnih mjesta uz potporu iz EFRR-a,
·ukupno 45,3 milijuna sudionika ostvarilo je korist od projekata s potporom ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih,
·dosad je osigurana potpora za dva milijuna projekata kao pomoć poljoprivrednom sektoru i ruralnim poduzećima da postanu konkurentniji te za stvaranje i održavanje radnih mjesta u ruralnim područjima,
·ukupno 32 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta ili 18,5 % korištene poljoprivredne površine odabrano je za potporu upravljanju zemljištem radi bolje zaštite bioraznolikosti,
·ukupno 64 % ukupnog ruralnog stanovništva (184,5 milijuna stanovnika) zastupljeno je u gotovo 3 650 odabranih lokalnih akcijskih skupina programa LEADER za provedbu strategija lokalnog razvoja uz potporu iz EPFRR-a.
2.3.Prvi korak u borbi protiv krize uzrokovane bolešću COVID-19: investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus
|
Za borbu protiv krize uzrokovane bolešću COVID-19 preraspodijeljena je ukupno 21 milijarda EUR |
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 2020. izazvala je brojne poteškoće u cijeloj Europskoj uniji. Nacionalne, regionalne i lokalne zajednice bile su na prvoj crti obrane u borbi protiv te bolesti i njezinih socioekonomskih učinaka.
U proljeće 2020. države članice dobile su mogućnost ponovno dodijeliti nepotrošena sredstva kohezijske politike u okviru paketa Investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus (CRII i CRII+). Od početka krize ponovno je dodijeljeno oko 21,3 milijarde EUR. Zdravstveni sektor primio je 7,4 milijarde EUR kako bi se brzo osigurali nužna osobna zaštitna oprema, respiratori i vozila hitne pomoći. Potpora poduzećima uvelike je preraspodijeljena kako bi se 11,5 milijardi EUR u obliku bespovratnih sredstava za izvanredne situacije i zajmova s niskim kamatnim stopama usmjerilo za potporu MSP-ovima radi nastavka njihova poslovanja tijekom zabrana kretanja. Ranjive skupine primile su 4,1 milijardu EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova zahvaljujući novim mjerama zapošljavanja radi održavanja prihoda.
U godišnjem izvješću država članica za 2020. dostavljeni su prvi podaci o praćenju pokazatelja povezanih s bolešću COVID-19. Te je pokazatelje predložila Komisija kako bi se mjerio napredak izvanrednih mjera u okviru kohezijske politike, a do listopada 2021. prihvatilo ih je više od 219 programa u gotovo svim državama članicama. Većina programa mogla je izvijestiti o vrijednostima praćenja provedbe mjera koje su navedene u njihovim izvješćima o provedbi za 2020. Ključne vrijednosti u nacionalnim izvješćima upućuju na sljedeća preliminarna postignuća do kraja 2020.:
·u vezi s pokazateljima u području potrošnje za zdravstvo povezanih s bolešću COVID-19: navodi se da je odabranim projektima dodijeljeno 70 % ukupno planiranog iznosa od 2 milijarde EUR te je potvrđeno da je 14 % potrošeno do kraja 2020.,
·ključni pokazatelji ostvarenja u području zdravlja povezani s bolešću COVID-19 pokazuju visoku stopu izvršenja:
onavodi se da je odabranim projektima obuhvaćeno 71 % ciljne vrijednosti od 2,3 milijarde komada osobne zaštitne opreme, kako je utvrđeno u programima država članica (navodi se da je 28 % ostvareno),
onavodi se da je kupljeno gotovo 3 500 ventilatora pluća (81 %), od utvrđene ciljne vrijednosti od 4 300 novih ventilatora pluća,
·navodi se da je ostvareno 75 % ciljne vrijednosti od 6,8 milijardi EUR izvanredne potpore obrtnom kapitalu za MSP-ove (bespovratna sredstva i zajmovi). Navodi se da je do kraja 2020. ostvareno 96 % ciljne vrijednosti, odnosno da je potpora obrtnom kapitalu pružena za 615 000 poduzeća od ciljne vrijednosti od 640 000 MSP-ova,
·ESF je glavni izvor potpore socijalnim uslugama, održavanju zaposlenosti, ranjivim skupinama i drugima, npr. u okviru potpore za skraćeno radno vrijeme, dopunske plaće za zdravstveno osoblje, informatičku opremu, zaštitnu opremu i usluge za ranjive skupine,
·fleksibilnost inicijative CRII/CRII+ proširena je na Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) 6 : izmjene programa uvedene su kako bi se financijska sredstva EU-a povećala za 500 milijuna EUR radi povećanja stope sufinanciranja EU-a i/ili uvođenja izvanrednih mjera.
Kako bi se omogućila potpuna transparentnost i odgovornost za sredstva kohezijske politike tijekom krize uzrokovane koronavirusom, na informativnoj stranici o koronavirusu na Platformi za otvorene podatke o koheziji navode se ažurirane informacije o primjeni mjera u okviru inicijativa CRII/CRII+.
Uvedena je nova mjera EPFRR-a kojom se pruža privremena potpora za likvidnost poljoprivrednicima i ruralnim poduzećima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Ta je nova mjera do kraja 2020. aktivirana u okviru više od 40 nacionalnih ili regionalnih programa ruralnog razvoja u 14 država članica. Više od 700 milijuna EUR dodijeljeno je mjeri za planirani ukupni iznos javne potrošnje od više od 1 milijarde EUR (uključujući nacionalno sufinanciranje). Gotovo 70 % tog iznosa izvršeno je do kraja 2020., od čega je u gotovo 98 % slučajeva riječ o potpori poljoprivrednicima. Potporu je primilo više od 500 000 poljoprivrednih gospodarstava i 1 000 MSP-ova.
U okviru EFPR-a uvedena je hitna potpora kako bi se nadoknadili privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti i obustava ili smanjenje proizvodnje i prerade u kontekstu pandemije. Ukupno 109 milijuna EUR izdvojeno je za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa na poduzeća u sektoru ribarstva i akvakulture u 2020. Očekuje se da će se te mjere nastaviti u 2021. kako bi se očuvala ulaganja i aktivnosti.
2.4.Drugi korak u borbi protiv krize uzrokovane bolešću COVID-19: REACT-EU (2021.–2022.)
|
Povećanje sredstava za kohezijsku politiku u kontekstu borbe protiv pandemije iznosi 50,6 milijardi EUR |
EU je donio dosad najveći paket za oporavak kako bi nakon krize bio otporniji i kako bi podržao digitalnu i zelenu transformaciju Europe koja se financira u okviru instrumenta NextGenerationEU.
U prvim ključnim godinama oporavka u okviru inicijative REACT-EU (Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja) dodijelit će se nova sredstva u iznosu od 50,6 milijardi EUR kako bi se pružila potpora mjerama za sanaciju krize u okviru strukturnih fondova za razdoblje 2014.–2020. Ta su sredstva ključna za pametan i održiv oporavak jer se njima nastavlja i proširuje potpora kao što je inicijativa CRII za zdravstvenu skrb, radnike i poduzeća, uz naglasak na zelena i digitalna regionalna ulaganja. Nova sredstva, koja su dodana postojećim programima kohezijske politike za razdoblje 2014.–2020., omogućuju državama članicama da nastave s projektima koji su zaustavljeni tijekom krize kako bi se osigurali srednjoročni oporavak i otpornost.
REACT-EU bio je prvi instrument koji se primjenjivao u okviru instrumenta NextGenerationEU, pri čemu je prvo plaćanje izvršeno 28. lipnja 2021. Komisija je u samo tri mjeseca odobrila više od 90 % od 39,8 milijardi EUR dostupnih 2021. Do 5. studenoga 2021. države članice službeno su dodijelile 36 milijardi EUR za programe. Priprema se financiranje za zdravstvene ustanove, istraživače, vlasnike poduzeća, zaposlenike i ranjive osobe. Dosad je za zelena ulaganja dodijeljeno 5,5 milijardi EUR (od čega 4,7 milijardi EUR za djelovanje u području klime) te 2,7 milijardi EUR za digitalno gospodarstvo; ukupno 6,7 milijardi EUR dodijeljeno je poduzećima; ukupno 5,7 milijardi EUR dodijeljeno je zdravstvenom sektoru, a 12,3 milijarde EUR za tržište rada, socijalnu uključenost te obrazovanje i osposobljavanje.
Kako bi se osigurala transparentnost i izvješćivanje u stvarnom vremenu o novim resursima, Komisija je pokrenula informativnu stranicu o inicijativi REACT-EU na Platformi za otvorene podatke o koheziji . Države članice dostavit će prva privremena izvješća o provedbi inicijative REACT-EU sredinom 2022.
Primjeri projekata koji pridonose odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 i financiraju se iz ESI fondova:
Inicijativa za škole na daljinu u Poljskoj pokrenuta je kao odgovor na poteškoće u nastavku školskog obrazovanja tijekom pandemije koronavirusa. Mnoga djeca nisu imala pristup internetu ili opremi koja bi im služila za nastavak obrazovanja. Zahvaljujući toj inicijativi poljske općine osigurale su da više od 23 000 škola dobije prijenosna računala, tablete ili mobilni internet za djecu koja ih nisu imala. Dosad je više od 330 000 poljskih učenika imalo korist od te inicijative.
U Bugarskoj je 20 milijuna EUR iz ESI fondova preraspodijeljeno kako bi se zdravstvenom sektoru te zemlje pomoglo da bolje odgovori na zdravstvenu krizu. Sredstva su upotrijebljena za kupnju nove vrhunske medicinske opreme i isporuku lijekova i osobne zaštitne opreme koji spašavaju živote. To uključuje kupnju više od 377 ventilatora pluća, više od dva milijuna maski za lice i 177 000 testova. Gotovo 14 000 zdravstvenih i pomoćnih djelatnika primilo je dodatnu naknadu jer su se protiv pandemije koronavirusa borili na prvim linijama.
Platforma House of Digitalisation u pokrajini Donjoj Austriji regionalni je ekosustav u području digitalizacije koji prima potporu iz EFRR-a. Tijekom zabrane kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 platforma je pružala digitalne usluge i za osobe koje su bile zatvorene u svojim domovima i za poduzeća, kao što je razvoj platforme za kupnju WhatsApp Shopping Platform kako bi se MSP-ovima omogućilo da se izravno povežu s kupcima te mrežni seminari o kibernetičkoj sigurnosti za kućne urede.
Kao odgovor na krizu povezanu sa sezonskom radnom snagom uslijed pandemije, projekt KoroKausi financiran sredstvima EPFRR-a u Finskoj pomogao je u pružanju usluga savjetovanja i usmjeravanja kako bi se pronašlo rješenje za nedostatak stranih sezonskih radnika i promicale mogućnosti zapošljavanja mladih u ruralnim područjima. Projekt je pomogao gotovo svim poljoprivrednim gospodarstvima koja su na vrijeme tražila pomoć od službe da pronađu zaposlenike.
3.Provedba po ključnim temama
U sljedećim se odjeljcima navode postignuća ESI fondova po glavnim područjima politike o kojima su države članice izvijestile krajem 2020.
3.1.Pametan rast
|
189 milijardi EUR za pametan rast |
Ulaganja u pametan rast čine oko 30 % ukupnih financijskih sredstava iz ESI fondova. Više od 189 milijardi EUR dostupno je za tri pametna cilja: istraživanje i inovacije (66 milijardi EUR), informacijske i komunikacijske tehnologije (18 milijardi EUR) i konkurentnost MSP-ova (105 milijardi EUR) 7 .
Do kraja 2020. države članice dodijelile su projektima 190 milijardi EUR, odnosno 101 % 8 ukupnih raspoloživih sredstava, za potporu tim trima ciljevima (dodijeljeno projektima u navedenom grafikonu), dok je 102 milijarde EUR, odnosno 54 % dodijeljenih sredstava, prije toga isplaćeno korisnicima projekata (potrošeno u okviru projekata). To predstavlja povećanje od 14 postotnih bodova u usporedbi s prethodnom godinom, što pokazuje dobar tempo potrošnje za ESI fondove. Na slici je prikazana detaljnija raščlamba stope provedbe za svaki od triju ciljeva te prosjek koji odgovara grupiranju pametnog rasta.
Upotreba ESI fondova za promicanje istraživanja i inovacija nužna je da bi države članice i regije lakše stvorile potrebne uvjete za inovacije, istraživanje i razvoj. Podupiranje inovacija u okviru strategija pametne specijalizacije važno je za niz prioriteta Unije, posebno za europski zeleni plan, gospodarstvo u interesu građana i Europu spremnu za digitalno doba.
Do kraja 2020. zabilježena su znatna postignuća u području istraživanja i inovacija. Na primjer, zahvaljujući potpori EU-a više od 44 800 poduzeća surađivalo je s istraživačkim ustanovama (72 % ciljne vrijednosti) i oko 24 000 poduzeća predstavilo je nove proizvode na tržištu (79 % ciljne vrijednosti i povećanje od 18 postotnih bodova od 2019.).
ESI fondovi znatno pridonose digitalnoj transformaciji europskoga gospodarstva tako što poboljšavaju infrastrukturu IT-a te osobama, poduzećima i javnim tijelima osiguravaju novu generaciju tehnologija i vještina. U odabiru projekata 2020. zabilježeno je znatno povećanje od 22 milijarde EUR, čime je dosegnuto 101 % ukupnih dodijeljenih sredstava. Potrošnja je 2020. porasla za 14 postotnih bodova. S obzirom na to da se ulaganja već ostvaruju, fondovi EU-a pridonose spremnosti Europe za digitalno doba.
Više od 5,5 milijuna kućanstava ostvaruje koristi od poboljšanog pristupa širokopojasnoj mreži zahvaljujući odabranim projektima EFRR-a. Očekuje se da će gotovo 12 milijuna kućanstava dobiti bolji pristup do 2023. U ruralnim je područjima više od 1 900 operacija ulaganja primilo potporu iz EPFRR-a u ukupnom iznosu većem od 1,1 milijarde EUR za povećanje pristupačnosti, upotrebe i kvalitete IKT-a. Više od 5,1 milijun osoba u ruralnim područjima dobilo je pristup poboljšanoj infrastrukturi ili uslugama IT-a.
ESI fondovi trgovačkim društvima pružaju nužnu potporu za rast i postizanje veće produktivnosti i konkurentnosti, a poduzećima omogućuju uvođenje inovativnih rješenja. Ukupno je predviđeno 105 milijardi EUR (16 % ukupnog proračuna) za jačanje konkurentnosti europskih malih i srednjih poduzeća, čime se podupire ambicija Komisije da potiče „gospodarstvo u interesu građana”. S obzirom na to da je 96 % planiranog iznosa već bilo dodijeljeno projektima, a potrošeno je gotovo 61 %, riječ je o jednom od najuspješnijih područja potpore na kraju 2020.
Primjeri projekata koji pridonose pametnom rastu i financiraju se iz ESI fondova:
Luka Bari na jugoistoku Italije jedna je od najvećih luka na Jadranu i važna pristupna točka od Europe do Balkanskog poluotoka i Bliskog istoka. U luci se upotrebljava digitalna tehnologija koja se financira iz EFRR-a kako bi se racionalizirala razmjena informacija među svima koji sudjeluju u lučkom ciklusu. Automatizirani sustav omogućuje lakši prijevoz kroz luku, čime se povećava konkurentnost regije.
EU je sufinancirao osnivanje Ureda za inovacije koji se nalazi u znanstvenom i tehnološkom parku Badajoz u pokrajini Extremaduri u Španjolskoj. Ured za inovacije instrument je za promicanje inovacija u slabije razvijenoj regiji Extremaduri na temelju razmjene znanja. Ured je omogućio da 283 poduzeća ostvari lakši pristup potpori za aktivnosti istraživanja i razvoja.
Superračunalo Vega Supercomputer službeno je pokrenuto u travnju 2021. te je postalo najveće superračunalo u Sloveniji. Vega će podupirati razvoj vodećih, najsuvremenijih aplikacija, posebno onih u području strojnog učenja, umjetne inteligencije i visokoprotočne analize podataka. Projekt vrijedan 17,2 milijuna EUR primio je doprinos EFRR-a u iznosu od 11,2 milijuna EUR.
U saveznoj pokrajini Baden-Württembergu u Njemačkoj EFRR je financirao osnivanje Regionalnog centra za inovacije i prijenos tehnologije (Ritz) . Taj je centar osnovan kako bi se ojačale inovacijske aktivnosti među poduzećima u regiji te stvorilo središte i jedinstvena kontaktna točka za inovacije i prijenos tehnologije. Projekt iznosi 8,9 milijuna EUR, od čega 6,4 milijuna EUR dolazi iz EFRR-a.
Digitalna platforma HofladenBOX u saveznoj pokrajini Bavarskoj u Njemačkoj omogućila je kupcima da izravno, bez posrednika u trgovini, kupuju od različitih regionalnih malih dobavljača. Sudjelovalo je oko 60 trgovačkih društava i registriralo se više od 3 000 kupaca. Ovisno o sezoni, platforma zapošljava oko 20 osoba. Za mnoge poljoprivrednike platforma HofladenBOX postala je važan distribucijski kanal koji omogućuje zadržavanje radnih mjesta u poljoprivredi u regiji.
3.2.Održivi rast
|
257 milijardi EUR za održivi rast |
U okviru ESI fondova podupiru se klimatski neutralna ulaganja i ulaganja u čisto i kružno gospodarstvo te ulaganja u okoliš i prilagodbu klimatskim promjenama, čime se znatno pridonosi ambicijama europskog zelenog plana. U okviru tih programa 250,6 milijardi EUR namijenjeno je održivom rastu, odnosno 39 % ukupnih dodijeljenih sredstava. Do kraja 2020. projektima je dodijeljeno 257,3 milijarde EUR (103 % namijenjenih sredstava), a potrošnja je iznosila 149,1 milijardu EUR (59 % ukupnog planiranog iznosa).
Praćenje potpore za djelovanje u području klime
Komisija pozorno prati izvršenje proračuna za djelovanje u području klime za razdoblje 2014.–2020. Ukupni iznos od 24 % proračuna ESI fondova usmjeren je na djelovanje u području klime. Ta djelovanja uključuju ulaganja u područja niskougljičnoga gospodarstva, kružnoga gospodarstva, sprječavanja rizika, zaštite okoliša, čiste urbane mobilnosti te istraživačkih i inovacijskih aktivnosti.
Na kraju 2020. doprinosi ESI fondova za djelovanje u području klime kretali su se od 57 % ukupne proračunske omotnice EPFRR-a, 28 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz Kohezijskog fonda, 18 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz EFPR-a do 17 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz EFRR-a.
Tijekom 2020. znatno su se povećali kumulativni iznosi dodijeljeni i potrošeni za projekte u području klime te su dosegnuli vrijednost od 124 milijarde EUR za odabrane projekte i 72 milijarde EUR za povezanu potrošnju, što je neznatno manje od ukupne razine provedbe programa. U Prilogu 3. nalaze se dodatne pojedinosti o dodijeljenim i potrošenim sredstvima iz fondova u području klime 9 .
Uslijed pandemije bolesti COVID-19 2020. provedeno je reprogramiranje koje je dovelo do prijenosa sredstava, čime su ukupna dodijeljena sredstva Kohezijskog fonda smanjena u korist EFRR-a i ESF-a. Ukupni iznos dodijeljen djelovanju u području klime u okviru EFRR-a smanjen je za 3,4 milijarde EUR u korist povećanih sredstava dodijeljenih javnozdravstvenim mjerama i potpore poduzećima. Međutim, sredstvima EFRR-a za djelovanja u području klime 2021. dodijeljeno je dodatnih 4,7 milijardi EUR u okviru inicijative REACT-EU, čime su ukupna dodijeljena sredstva EFRR-a povećana na 39,6 milijardi EUR (više od prethodnog ukupnog iznosa).
Različite teme znatno se razlikuju u financijskom napretku. Prilagodba klimatskim promjenama i sprječavanje rizika jedan je od tematskih ciljeva koji najbrže napreduje u pogledu iznosa koje su korisnici već potrošili. S druge strane, ulaganja u niskougljično gospodarstvo zaostaju zbog vrlo sporog početka, koji se još nije uspio nadoknaditi ubrzanjem zabilježenim u posljednje tri godine. To se može pripisati činjenici da je velik udio ESI fondova namijenjen infrastrukturnim ulaganjima, kao što su energetska učinkovitost u zgradama, obnovljiva energija, pametne elektroenergetske distribucijske mreže ili održivi gradski prijevoz, u kojima se obično bilježi dulji ciklus provedbe projekta.
Do kraja 2020. zabilježena su sljedeća konkretna postignuća:
·kapaciteti proizvodnje obnovljive energije povećat će se za 7 400 MW, od čega je 2 700 MW već instalirano, što je gotovo 40 % više nego prethodne godine,
·poboljšat će se energetska učinkovitost 663 000 kućanstava (110 % ciljne vrijednosti); čak 359 000 kućanstava već je imalo koristi od poboljšanih uvjeta do kraja 2020. (što je gotovo 76 000 više nego do kraja 2019.),
·potrošnja energije u javnim zgradama smanjit će se za 7 teravatsati godišnje (109 % ciljne vrijednosti), od čega se godišnje štedi već 1,9 teravatsati, što je 53 % više nego prethodne godine,
·ukupno 19,5 milijuna ljudi imat će koristi od poboljšane opskrbe vodom (koja je već osigurana za 3,5 milijuna ljudi),
·mjere zaštite od poplava smanjit će ugroženost gotovo 42 milijuna ljudi (151 % ciljne vrijednosti), od čega je 11,3 milijuna sad manje izloženo riziku od poplava zahvaljujući podupiranim ulaganjima,
·u projektima čistog javnog prijevoza sagrađeno je 137 km novih ili poboljšanih tramvajskih linija ili linija podzemne željeznice (29 % ciljne vrijednosti), a još 405 km sagradit će se u okviru projekata čija je provedba u tijeku,
·poboljšanim upravljanjem poljoprivrednim i šumskim zemljištem ostvaren je znatan napredak s obzirom na sekvestraciju ugljika i očuvanje prirode, kao i s obzirom na smanjenja emisija stakleničkih plinova i amonijaka u poljoprivredi. Krajem 2020. EU je već premašio svoje ciljne vrijednosti za 2023. u tim područjima,
·iznos od 1,5 milijardi EUR, odnosno gotovo 37 % potpore iz EFPR-a dodijeljene sektorima ribarstva i akvakulture izdvojen je za očuvanje i zaštitu okoliša, na primjer u okviru zaštite područja mreže Natura 2000, te za promicanje učinkovitosti resursa i smanjenje otpada.
Primjeri projekata koji pridonose održivom rastu i financiraju se iz ESI fondova:
U okviru projekta Bâti Bruxellois , Source of New Materials („Izvor novih materijala”) zgrade u Bruxellesu smatraju se pričuvom materijala za građevinski sektor. Cilj je projekta maksimalno povećati identificiranje i upotrebu materijala na kraju životnog vijeka te razviti alat za prenamjenu različitih tipologija građevinskog otpada i upravljanje njima. Stvoreni su novi kanali za uklanjanje građevinskog otpada u regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Zaštita od poplava za stanovnike okruga Ermitage les Bains i Saline les Bains na francuskom otoku La Réunion. Cilj je projekta provesti studije i potrebne radove za zaštitu od poplava za dva okruga u kojima živi više od 5 000 ljudi i koji se redovito bore s poplavama tijekom obilnih tropskih i ciklonskih kiša.
U okviru projekta Smart Solar Charging u gradu Utrechtu (Zapadna Nizozemska) razvija se dvosmjerni sustav punjenja zajedničkih električnih automobila, pri čemu se automobilski akumulatori mogu puniti ili vraćati energiju u elektroenergetsku mrežu. Na taj se način održiva energija može upotrebljavati kad u lokalnom okrugu postoji velika potražnja za energijom. U okviru projekta ugrađeno je 200 pametnih dvosmjernih mjesta za punjenje, a njihov se broj i dalje povećava.
U rujnu 2021. otvorena je nova željeznička stanica Prague-Zahradní Město u Češkoj. Riječ je novoizgrađenom terminalu za javni prijevoz s tramvajskim i autobusnim stajalištima. Postaja je uspostavljena u okviru modernizacije željezničkog koridora Prag–Linz, a financirana je iz strukturnih fondova i Instrumenta za povezivanje Europe.
U okviru projekta Greppa Näringen („Uhvati nutrijente”) u Švedskoj, koji se financira iz EPFRR-a, poljoprivrednicima su pruženi ciljani savjeti o mjerama za ublažavanje klimatskih promjena. Projekt je povezivao više od 10 000 članova, odnosno poljoprivrednika, savjetnika, poduzeća i predstavnika država, a zajednički je cilj bio smanjenje emisija stakleničkih plinova i učinka poljoprivrede na okoliš.
Veliki ribnjaci uz selo Biharugra u Mađarskoj pridonose bogatom ekosustavu močvarnih područja koja su pod posebnom zaštitom u okviru mreže Natura 2000. Potpora iz EFPR-a dodijeljena je za jačanje brana i infrastrukture te izgradnju novih objekata za proizvodnju ribe. Time se pridonijelo otvaranju lokalnih radnih mjesta, očuvanju i zaštiti lokalnog ekosustava, a lokalnoj zajednici osigurana je lokalno proizvedena riba.
3.3.Uključiv rast
|
174 milijarde EUR za uključiv rast |
Ulaganja u uključiv rast čine oko 27 % ukupnog financiranja. Za tri obuhvaćena cilja dostupno je 174 milijarde EUR: održivo kvalitetno zapošljavanje (59 milijardi EUR), socijalna uključenost (68 milijardi EUR) te obrazovanje i strukovno osposobljavanje (47 milijardi EUR).
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 imala je dalekosežan učinak na cijelo društvo i različito utjecala na ljude. Socijalni program EU-a s europskim stupom socijalnih prava nikad nije bio važniji kako bi se ublažile gospodarske i društvene posljedice pandemije bolesti COVID-19, a europska gospodarstva i društva postala održivija, otpornija i spremnija za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija. U trenutačnom kritičnom scenariju strukturni fondovi, posebno ESF, podupiru strukturne reforme, uključujući modernizaciju javnih službi, poticanje zapošljavanja mladih te smanjenje siromaštva i nejednakosti.
ESF je glavni izvor potpore za socijalne usluge, održavanje zaposlenosti, ranjive skupine i druge, npr. u okviru potpore za skraćeno radno vrijeme, dopunske plaće za zdravstveno osoblje, informatičku opremu, zaštitnu opremu i usluge za ranjive skupine.
Do kraja 2020. projekti za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja postigli su sljedeće:
·ukupno 45,3 milijuna sudionika primilo je potporu iz ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih, uključujući 17,3 milijuna nezaposlenih i 17,2 milijuna neaktivnih sudionika,
·ukupno 5,4 milijuna osoba pronašlo je posao zahvaljujući potpori iz ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih,
·niskokvalificirane osobe činile su 48 % tih sudionika, a 15 % činili su migranti, osobe stranog podrijetla ili pripadnici manjina,
·sudjelovanje žena i muškaraca u aktivnostima koje se podupiru gotovo je jednako raspoređeno na razini EU-a (53 % čine žene).
U okviru Inicijative za zapošljavanje mladih nastavila se pružati znatna financijska potpora mladima u prihvatljivim državama članicama. Ta inicijativa dobro napreduje, pa su u okviru nje do kraja 2020. dodijeljene 10,4 milijarde EUR za 241 424 projekata. Prijavljeni izdaci upućuju na dobru provedbu na terenu; do kraja 2020. oko 3,4 milijuna mladih bilo je uključeno u mjere koje se podupiru. Od toga:
• oko 2,5 milijuna sudionika završilo je intervenciju Inicijative za zapošljavanje mladih, ukupno 1,1 milijun sudionika primilo je ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, naukovanje ili osposobljavanje, i
• više od 1,7 milijuna osoba bilo je u sustavu obrazovanja i osposobljavanja, steklo je kvalifikaciju ili je bilo zaposleno, uključujući samozaposlene osobe.
Za odabrane projekte usmjerene na socijalnu uključenost, kojima najviše pridonosi ESF, izdvojeno je gotovo 63 milijardi EUR. Do kraja 2020. ukupno 3,1 milijun sudionika s invaliditetom, 6,8 milijuna migranata, sudionika stranog podrijetla ili pripadnika manjina te 8,5 milijuna drugih osoba u nepovoljnom položaju primilo je pomoć kako bi poboljšalo svoje mogućnosti zapošljavanja i razvilo odgovarajuće vještine za tržište rada. Na temelju potpore EU-a u okviru EFRR-a povećan je kapacitet infrastrukture za skrb o djeci i obrazovanje za 19,7 milijuna osoba, a 53 milijuna osoba sad ostvaruje korist od poboljšanih zdravstvenih usluga u cijelom EU-u.
Potpora iz EPFRR-a osigurana je za više od 145 000 operacija za poboljšanje socijalne uključenosti u ruralnim područjima. Osigurana je potpora i lokalnim ruralnim zajednicama koje su provodile vlastite strategije lokalnog razvoja. Više od 3 650 lokalnih akcijskih skupina koje provode strategije lokalnog razvoja obuhvaća više od 64 % ruralnog stanovništva u EU-u i okuplja javne i privatne dionike te dionike civilnog društva na određenom području.
Iznos od 50 milijardi EUR izdvojen je za konkretne projekte u području obrazovanja i osposobljavanja. Do kraja 2020., zahvaljujući potpori iz ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih, 21,8 milijuna niskokvalificiranih osoba primilo je pomoć, 7,4 milijuna steklo je kvalifikaciju, a 2,2 milijuna ušlo je u sustav obrazovanja i osposobljavanja.
Primjeri projekata koji pridonose uključivom rastu i financiraju se iz ESI fondova:
Uz pomoć ESF-a, švedsko socijalno poduzeće Yalla Sofielund smješteno u regiji Skåne-Blekinge ženama pruža mogućnost da sudjeluju u zadruzi i rade u jednom od triju komercijalnih poduzeća: kafić i usluga pripreme i dostave hrane i pića (catering), usluga čišćenja i konferencijske usluge ili studio za šivanje i dizajn. Poduzeće Yalla Sofielund, koje je dio većeg švedskog socijalnog poduzeća Yalla Trappan, ima 35 zaposlenika koje se potiče da postanu neovisniji. U projektu je dosad sudjelovalo više od 200 žena koje s oduševljenjem gledaju na potporu koja se pruža.
Novi dom za starije i nemoćne u poljskom obalnom gradu Sopotu osmišljen je tako da starijim stanovnicima Pomeranskog vojvodstva pruža pristup širokom rasponu specijaliziranih medicinskih usluga koje lokalno nisu bile dostupne. Osnivanje doma omogućuje starijim osobama u toj regiji da lako pristupe gerijatrijskim, psihogerijatrijskim i rehabilitacijskim uslugama. Osim toga, osnivanjem doma stvaraju se nova radna mjesta, i to ukupno njih 70.
Skupina volontera „Filios Zeus” udruženje je volontera civilne zaštite sa sjedištem u Archanesu na otoku Kreti u Grčkoj. U hitnim slučajevima državne agencije obraćaju se toj skupini volontera koja je spremna odmah ponuditi volontere i opremu. Potpora iz programa LEADER omogućila je skupini volontera da nabavi opremu koja bi im omogućila da reagiraju na više incidenata, kao što su sprječavanje prirodnih katastrofa i upravljanje njima.
3.4.Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave
|
6 milijardi EUR za učinkovitu javnu upravu |
Do kraja 2020. projektima namijenjenima za institucionalne kapacitete i reforme dodijeljeno je oko 6 milijardi EUR, odnosno 97 % planiranog iznosa od 6,2 milijarde EUR. Potrošnja na terenu iznosila je 2,6 milijardi EUR (41 % ukupnog planiranog iznosa). Uz potporu u okviru ESI fondova to je ulaganje nadopunjeno i sredstvima iz Programa potpore strukturnim reformama, koji je sad preoblikovan u Instrument za tehničku potporu 10 .
U okviru tog cilja:
·ukupno 722 020 sudionika primilo je potporu iz Europskog socijalnog fonda,
·ukupno 2 673 projekta usmjerena na nacionalne, regionalne ili lokalne javne uprave ili javne službe primilo je potporu iz Europskog socijalnog fonda.
Provedba projekata namijenjenih izgradnji kapaciteta za dionike u području obrazovanja, cjeloživotnog učenja, osposobljavanja te politika zapošljavanja i socijalnih politika zaostaje te je stopa odabira projekata i dalje niža od 60 %. Razlozi kašnjenja razlikuju se među državama članicama i uključuju pravne promjene koje utječu na provedbu ili poteškoće povezane s inovativnim i složenim značajkama intervencije.
Primjeri projekata koji pridonose jačanju institucionalnih kapaciteta i financiraju se iz ESI fondova:
Razvoj horizontalnih i središnjih sustava e-uprave u Bugarskoj : u posljednje tri godine agencija za e-upravu uvela je više od 320 internetskih usluga koje već olakšavaju život tisućama građana i poduzeća. Tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 stotine tisuća ljudi koristilo se e-uslugama. Dokumenti su se dostavljali na siguran i brz način, bez potrebe za putovanjem. Glavni je cilj Državne agencije za e-upravu omogućiti da građani i državna uprava u cijelosti komuniciraju elektroničkim putem najkasnije za pet godina.
3.5.Teritorijalni i urbani razvoj
|
31 milijarda EUR za teritorijalni i urbani razvoj |
U razdoblju 2014.–2020. za integrirani teritorijalni razvoj i održivi urbani razvoj namijenjena je približno 31 milijarda EUR u okviru ključnih ciljeva iz odjeljaka 3.1. i 3.2. U ranim godinama programiranja bilo je određenih kašnjenja u provedbi tih strategija zbog zaostataka u njihovu dovršenju i uspostavi postupaka za decentraliziranu provedbu. U okviru kohezijske politike projektima je do kraja 2020. dodijeljeno 27,5 milijardi EUR, što je činilo 89 % planiranih sredstava. Razina potrošnje projekata ubrzala se te je do kraja 2020. dosegnula 39 % planiranih sredstava (12 milijardi EUR), što je više od 26 % koliko je bilo planirano na kraju 2019., ali i dalje je znatno manje od prosječne stope potrošnje od 56 %.
Projektima koji su odabrani u okviru integriranih strategija razvoja ostvarit će se sljedeće: ukupno 53 milijuna kvadratnih metara obnovljenog ili novoizgrađenog otvorenog urbanog prostora (137 % ciljne vrijednosti) koji je dostupan javnosti; ukupno 3,1 milijun kvadratnih metara obnovljenih ili novoizgrađenih javnih zgrada (128 % ciljne vrijednosti); i više od 22 500 obnovljenih stambenih jedinica (95 % ciljne vrijednosti). U skladu s financijskom provedbom i fizička je provedba u zaostatku te je ostvareno od 30 % do 39 % ciljnih vrijednosti.
Primjeri projekata koji pridonose teritorijalnom i urbanom razvoju i financiraju se iz ESI fondova:
U okviru projekta CO-CITY rješavalo se pitanje obnove siromašnih četvrti u Torinu u Italiji. Projektom je podržana obnova napuštenih ili nedovoljno iskorištenih javnih zgrada i javnih prostora u okviru suradnje između aktivnih građana i općine Torino. Projekt je olakšao razvoj i provedbu „pakta suradnje” između građana, udruženja i općine Torino. U okviru projekta CO-CITY obnovljene su i ponovno stavljene u funkciju četiri zgrade i šest škola.
3.6.Teritorijalna suradnja
|
12 milijardi EUR za teritorijalnu suradnju |
EFRR pruža potporu programima teritorijalne suradnje u okviru kojih se ulaže u prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju. Za te programe izdvojeno je 12,6 milijardi EUR planiranih sredstava, a do kraja 2020. projektima je već dodijeljeno 12,9 milijardi EUR. Projekti su zabilježili potrošnju u iznosu od 6 milijardi EUR (48 % planiranog iznosa). Zbog toga je financijska provedba programa suradnje do kraja 2020. i dalje bila sporija od provedbe nacionalnih/regionalnih programa.
Određena postignuća programa teritorijalne suradnje uključena su u pokazatelje koji su objedinjeni u okviru ključnih tema ulaganja, dok se određenim posebnim pokazateljima mjeri aspekt suradnje projekata koji primaju potporu:
·gotovo 25 000 poduzeća i 11 000 istraživačkih ustanova sudjelovalo je u prekograničnim, transnacionalnim ili međuregionalnim istraživačkim projektima,
·oko 110 000 osoba sudjelovalo je u zajedničkim lokalnim inicijativama zapošljavanja i zajedničkim tečajevima osposobljavanja,
·ukupno 132 000 osoba ostvarilo je korist od inicijativa prekogranične mobilnosti.
Primjeri projekata koji pridonose teritorijalnoj suradnji i financiraju se iz ESI fondova:
Tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 nedovoljna koordinacija među zemljama rezultirala je brojnim uskim grlima u pograničnim regijama, što se pokazalo nepovoljnim za građane u regiji Euregio Meuse-Rhine. U okviru projekta PANDEMRIC pružena je potpora javnim uslugama, s naglaskom na promicanje europske suradnje. Ostvarena je veća automatizacija zahtjeva za uzajamnu pomoć (vozila hitne pomoći i odjeli intenzivne skrbi) kako bi se smanjio pritisak na dispečerske centre s manjkom osoblja, odjele za kontrolu zaraznih bolesti i krizne stožere. Uspostavljen je euregionalni centar za zajedničku nabavu pouzdane zaštitne opreme i euregionalne sposobnosti testiranja.
4.Evaluacije koje provode države članice
Evaluacije država članica provodile su se i prošle godine, što pokazuje iznimnu predanost tome da se izdvoje sredstva za aktivnosti evaluacije tijekom zdravstvene krize, uz intenzivno reprogramiranje sredstava u okviru inicijativa CRII/CRII+ i REACT-EU.
Udio evaluacija usmjerenih na procjenu učinka intervencija programa za razdoblje 2014.–2020. povećao se za više od 30 % te dosegnuo više od 50 % u nekim državama članicama. Usporedno s tim, u okviru evaluacija usmjerenih na provedbu pružena je potpora upravljačkim tijelima kako bi se provele nužne prilagodbe intervencija radi maksimalnog iskorištavanja njihovih prednosti.
Nalazi su po svojoj prirodi uglavnom specifični za pojedinačne evaluacije jer uvelike ovise o lokalnom kontekstu provedbe i možda nisu valjani u različitim kontekstima. Međutim, neki zajednički nalazi o učincima intervencija koje se podupiru proizlaze iz evaluacija provedenih u različitim kontekstima te pokazuju pozitivne rezultate u mnogim područjima i učinkovitu potporu korisnicima u javnom i privatnom sektoru te pojedincima.
Radni dokument službi koji je priložen ovom Izvješću sadržava više pojedinosti o nalazima evaluacija koje su države članice i Komisija provele u pogledu programa s potporom iz ESI fondova.
Komisija će i dalje pružati pomoć državama članicama u okviru posebnih mreža i usluga metodološke potpore kako bi se i dalje poboljšavala kultura evaluacije i kvaliteta nalaza te njihova upotreba za učenje o politikama. Istodobno je započela s pripremnim radom za ex post evaluaciju ESI fondova. Strategija za provedbu evaluacije EFRR-a/Kohezijskog fonda i ESF-a do kraja 2025. predstavljena je na 9. konferenciji o evaluaciji kohezijske politike EU-a održanoj u rujnu 2021.
5.Zaključci
|
ESI fondovi brzo su se prilagodili novim potrebama |
Početni ciljevi ulaganja u okviru ESI fondova prilagođeni su potrebama država članica tijekom razdoblja krize. Osim što su na početku bili usmjereni na pametan, održiv i uključiv rast, počevši od veljače 2020., u okviru fondova pružena je i brza potpora državama članicama u njihovu odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 i mjerama oporavka. Fleksibilnost odobrena u tom kontekstu omogućila je državama članicama da se usredotoče na neposredne potrebe, posebno u zdravstvenom, poslovnom i socijalnom sektoru. Provedeno reprogramiranje pokazalo je da se strategije ulaganja u okviru programa mogu brzo prilagoditi kako bi se odgovorilo na zdravstvenu krizu, uz reprogramiranje više od 20 milijardi EUR samo 2020. Time je ponovno dokazano da se fondovi mogu brzo prilagoditi kako bi se odgovorilo na nepredviđene događaje i okolnosti.
Unatoč dosad nezabilježenim posljedicama pandemije bolesti COVID-19 i povezanim pritiscima na javne uprave 2020. stopa potrošnje fonda ubrzala se, pri čemu su najveća povećanja zabilježena u područjima pametnog rasta (dosegnuo 54 % u odnosu na prethodnih 40 %), održivog rasta (dosegnuo 59 % u odnosu na prethodnih 45 %) i teritorijalne suradnje (dosegnula 48 % u odnosu na prethodnih 30 %). Vidljiv je stalan pozitivan razvoj i kad je riječ o postignućima. Najnoviji podaci o financijskoj provedbi kohezijske politike od 30. rujna 2021. pokazuju da je potrošnja na ulaganja 2021. iznosila 51 milijardu EUR, čime je nastavljena brza provedba na kraju programskog ciklusa.
Kohezijski programi i programi EFPR-a za razdoblje 2014.–2020. provodit će se još dvije godine prije službenog dovršetka razdoblja prihvatljivosti na kraju 2023. (za EPFRR četiri godine istječe 2025.). U budućnosti, u okviru ciklusa izvješćivanja za 2022. steći će se važan uvid u napredak početnih ciljeva. Njime bi se trebao pružiti i sveobuhvatniji pregled napretka u provedbi mjera povezanih s bolešću COVID-19 koje se podupiru iz fondova.
Osim toga, uskoro će se donijeti programi za razdoblje 2021.–2027. Ti će se programi pokrenuti 2022. uz znatne izmjene i uz dodatna izvanredna sredstva za potporu održivom oporavku u okviru instrumenta NextGenerationEU. Taj paket obuhvaća nekoliko ključnih instrumenata:
·Mehanizam za oporavak i otpornost kojim se osigurava 338 milijardi EUR bespovratnih sredstava i 386 milijardi EUR u zajmovima državama članicama,
·REACT-EU kojim se proračun za programe kohezijske politike povećava za 50,6 milijardi EUR u završnim godinama provedbe,
·dodatno financiranje za Fond za pravednu tranziciju u iznosu od 17,5 milijardi EUR za potporu osobama koje žive na područjima koja su najviše pogođena tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti,
·u području ruralnog razvoja osigurat će se dodatna 8,1 milijarda EUR za potporu otpornosti u ruralnim područjima.
Budući da još treba dovršiti i prijaviti tri godine ulaganja za razdoblje 2014.–2020. u okviru kohezijske politike i EFPR-a (pet godina u slučaju ruralnog razvoja), iz podataka za 2020. vidljivo je da ESI fondovi kontinuirano napreduju prema ostvarenju svojih ciljeva. Čak i u ovim izvanrednim vremenima ESI fondovi brzo su se prilagodili i pružili potporu našim zajednicama u suočavanju s pandemijom, kao i njihovu prijelazu na zelenu i digitalnu Europu.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.12.2021.
COM(2021) 797 final
PRILOZI
IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Europski strukturni i investicijski fondovi
Sažeto izvješće o godišnjim izvješćima o provedbi programa za 2021. kojim je obuhvaćena provedba u razdoblju 2014.-2020.
{SWD(2021) 384 final}
PRILOG 1.1.
Podaci o kumulativnoj financijskoj provedbi ESI fondova po tematskim ciljevima dostavljeni za programe 31. prosinca 2020. (u ukupnim troškovima sa stopom odabira i izdataka)
|
Tematski ciljevi |
Ukupni programirani iznos(na razini EU-a i nacionalnoj razini) |
Ukupni prihvatljivi trošak odabranih projekata |
Ukupna potrošnja navedena za odabrane projekte |
Stopa odabira projekata |
Stopa potrošnje |
|
|
milijuni EUR |
milijuni EUR |
milijuni EUR |
% |
% |
||
|
01 |
Istraživanje i inovacije |
59 932,2 |
64 595,4 |
27 255,0 |
108 % |
45 % |
|
02 |
Informacijske i komunikacijske tehnologije |
16 127,3 |
16 432,6 |
7 191,1 |
102 % |
45 % |
|
03 |
Konkurentnost MSP-ova |
91 392,3 |
97 830,8 |
56 416,9 |
107 % |
62 % |
|
04 |
Niskougljično gospodarstvo |
44 283,2 |
46 879,4 |
20 657,9 |
106 % |
47 % |
|
05 |
Prilagodba klimatskim promjenama i sprječavanje rizika |
38 221,6 |
43 409,3 |
29 652,4 |
114 % |
78 % |
|
06 |
Zaštita okoliša i učinkovitost resursa |
70 921,5 |
76 732,5 |
44 143,0 |
108 % |
62 % |
|
07 |
Mrežne infrastrukture u prometu i energetici |
63 063,4 |
70 749,0 |
35 724,6 |
112 % |
57 % |
|
08 |
Održivo i kvalitetno zapošljavanje |
49 481,3 |
47 283,1 |
27 230,4 |
96 % |
55 % |
|
09 |
Socijalna uključenost |
56 607,8 |
54 613,7 |
28 765,2 |
96 % |
51 % |
|
10 |
Obrazovanje i strukovno osposobljavanje |
39 091,5 |
41 409,7 |
21 506,2 |
106 % |
55 % |
|
11 |
Učinkovita javna uprava |
5 738,8 |
5 571,0 |
2 383,8 |
97 % |
42 % |
|
12 |
Najudaljenije i slabo naseljene regije |
220,5 |
232,9 |
592,8 |
106 % |
269 % |
|
UM |
Ukinute mjere |
140,3 |
– |
114,0 |
0 % |
81 % |
|
Višestruki tematski ciljevi (EFRR/KF/ESF) |
85 918,8 |
94 543,8 |
46 485,9 |
110 % |
54 % |
|
|
TP |
Tehnička pomoć |
18 972,4 |
15 768,2 |
9 566,9 |
83 % |
50 % |
|
|
Sveukupno |
640 113,0 |
676 051,2 |
357 686,1 |
106 % |
56 % |
Napomena: Vrijednosti na kraju 2020. za „Ukupni prihvatljivi trošak odabranih projekata” veće su od vrijednosti navedenih u dokumentu COM(2021) 213 od 28. travnja 2021. jer su vrijednosti za EPFRR i EFPR na kraju 2020. sada dostavljene i dodane u prethodnu tablicu. Izvor: Europska komisija na temelju podataka dostavljenih za programe i dostupnih na Platformi za otvorene podatke ESI fondova https://cohesiondata.ec.europa.eu/d/99js-gm52
PRILOG 1.2.
Podaci o kumulativnoj financijskoj provedbi ESI fondova po tematskim ciljevima dostavljeni za programe 30. rujna 2021. (u ukupnim troškovima sa stopom odabira i izdataka), uključujući nova sredstva u okviru inicijative REACT-EU i EPFRR-a 2021.
|
Tematski ciljevi |
Ukupni programirani iznos(na razini EU-a i nacionalnoj razini) |
Ukupni prihvatljivi trošak odabranih projekata |
Ukupna potrošnja navedena za odabrane projekte |
Stopa odabira projekata |
Stopa potrošnje |
|
|
milijuni EUR |
milijuni EUR |
milijuni EUR |
% |
% |
||
|
01 |
Istraživanje i inovacije |
60 701,5 |
69 901,8 |
35 432,9 |
115 % |
58 % |
|
02 |
Informacijske i komunikacijske tehnologije |
16 029,4 |
17 740,6 |
8 464,6 |
111 % |
53 % |
|
03 |
Konkurentnost MSP-ova |
103 966,1 |
101 240,3 |
61 781,2 |
97 % |
59 % |
|
04 |
Niskougljično gospodarstvo |
45 705,2 |
48 970,3 |
23 930,3 |
107 % |
52 % |
|
05 |
Prilagodba klimatskim promjenama i sprječavanje rizika |
47 858,3 |
43 801,8 |
30 216,3 |
92 % |
63 % |
|
06 |
Zaštita okoliša i učinkovitost resursa |
82 349,9 |
79 477,4 |
46 641,5 |
97 % |
57 % |
|
07 |
Mrežne infrastrukture u prometu i energetici |
63 054,1 |
72 391,8 |
41 270,1 |
115 % |
65 % |
|
08 |
Održivo i kvalitetno zapošljavanje |
50 146,2 |
51 905,8 |
31 865,1 |
104 % |
64 % |
|
09 |
Socijalna uključenost |
60 966,1 |
59 544,5 |
34 280,4 |
98 % |
56 % |
|
10 |
Obrazovanje i strukovno osposobljavanje |
39 057,6 |
44 031,5 |
25 049,0 |
113 % |
64 % |
|
11 |
Učinkovita javna uprava |
5 593,5 |
5 902,2 |
2 797,1 |
106 % |
50 % |
|
12 |
Najudaljenije i slabo naseljene regije |
220,5 |
267,7 |
642,7 |
121 % |
291 % |
|
13 |
REACT-EU Sanacija krize i otpornost |
35 976,7 |
6 572,1 |
2 237,7 |
18 % |
6 % |
|
UM |
Ukinute mjere |
153,2 |
– |
114,0 |
0 % |
74 % |
|
Višestruki tematski ciljevi (EFRR/KF/ESF) |
85 919,8 |
99 017,6 |
55 371,7 |
115 % |
64 % |
|
|
TP |
Tehnička pomoć |
21 404,0 |
16 935,0 |
10 836,6 |
79 % |
51 % |
|
|
Sveukupno |
719 102,3 |
717 700,6 |
410 930,9 |
100 % |
57 % |
Izvor: Europska komisija na temelju podataka dostavljenih za programe i dostupnih na Platformi za otvorene podatke ESI fondova https://cohesiondata.ec.europa.eu/d/99js-gm52
Ova tablica obuhvaća dodatnu ukupnu potporu u okviru inicijative REACT-EU i EPFRR-a 2021. (vidjeti Prilog 4.).
PRILOG 2.1.
Podaci o kumulativnoj financijskoj provedbi ESI fondova po državama članicama dostavljeni za programe 31. prosinca 2020. (u ukupnim troškovima sa stopom odabira i izdataka)
|
|
Dodijeljeni iznos EU-a 2014. –2020. |
Ukupni programirani iznos (na razini EU-a i nacionalnoj razini) |
Ukupni prihvatljivi trošak odabranih projekata na kraju 2020. |
Ukupna potrošnja navedena za odabrane projekte krajem 2020. |
Stopa odabira projekata |
Stopa potrošnje |
|
milijuni EUR |
milijuni EUR |
milijuni EUR |
milijuni EUR |
% |
% |
|
|
Austrija |
4 922,9 |
10 606,7 |
10 900,1 |
7 963,0 |
103 % |
75 % |
|
Belgija |
2 744,7 |
6 088,8 |
6 463,1 |
3 050,4 |
106 % |
50 % |
|
Bugarska |
9 868,9 |
11 704,5 |
10 888,2 |
6 192,9 |
93 % |
53 % |
|
Hrvatska |
10 731,2 |
12 653,8 |
15 788,7 |
6 205,9 |
125 % |
49 % |
|
Cipar |
917,3 |
1 169,8 |
1 246,9 |
660,7 |
107 % |
56 % |
|
Češka |
23 865,0 |
32 051,6 |
32 329,1 |
18 444,5 |
101 % |
58 % |
|
Danska |
1 546,8 |
2 314,1 |
2 401,9 |
1 212,2 |
104 % |
52 % |
|
Estonija |
4 423,5 |
5 769,9 |
5 633,8 |
3 600,2 |
98 % |
62 % |
|
Finska |
3 765,0 |
8 435,2 |
10 776,9 |
6 959,9 |
128 % |
83 % |
|
Francuska |
27 502,3 |
45 841,3 |
52 150,8 |
30 416,0 |
114 % |
66 % |
|
Njemačka |
27 935,0 |
44 743,4 |
47 394,5 |
27 758,0 |
106 % |
62 % |
|
Grčka |
21 381,4 |
26 655,4 |
33 655,9 |
15 035,0 |
126 % |
56 % |
|
Mađarska |
25 013,2 |
29 661,6 |
31 885,0 |
17 119,5 |
107 % |
58 % |
|
Irska |
3 361,6 |
6 140,1 |
8 443,2 |
4 709,3 |
138 % |
77 % |
|
Italija |
44 661,6 |
72 406,8 |
67 169,5 |
36 934,3 |
93 % |
51 % |
|
Latvija |
5 633,7 |
6 907,2 |
6 911,0 |
4 222,3 |
100 % |
61 % |
|
Litva |
8 436,4 |
9 993,4 |
10 999,5 |
6 358,2 |
110 % |
64 % |
|
Luksemburg |
140,1 |
454,7 |
440,7 |
337,9 |
97 % |
74 % |
|
Malta |
827,9 |
1 021,4 |
960,8 |
590,7 |
94 % |
58 % |
|
Nizozemska |
1 947,4 |
3 772,7 |
4 476,3 |
2 502,4 |
119 % |
66 % |
|
Poljska |
86 113,3 |
104 932,2 |
100 403,5 |
57 472,1 |
96 % |
55 % |
|
Portugal |
25 859,7 |
33 047,2 |
40 888,0 |
20 729,5 |
124 % |
63 % |
|
Rumunjska |
30 883,1 |
36 569,1 |
47 705,6 |
17 845,8 |
130 % |
49 % |
|
Slovačka |
15 137,6 |
19 133,7 |
19 084,7 |
8 589,9 |
100 % |
45 % |
|
Slovenija |
3 928,0 |
4 953,2 |
5 179,4 |
2 820,3 |
105 % |
57 % |
|
Španjolska |
39 927,4 |
56 552,7 |
55 034,1 |
24 128,8 |
97 % |
43 % |
|
Švedska |
3 626,4 |
7 363,3 |
7 743,7 |
5 167,4 |
105 % |
70 % |
|
Ujedinjena Kraljevina |
16 346,0 |
26 538,1 |
26 146,7 |
14 617,1 |
99 % |
55 % |
|
Interreg |
9 408,9 |
12 631,2 |
12 949,8 |
6 042,0 |
103 % |
48 % |
|
Sveukupno |
460 856,5 |
640 113,0 |
676 051,2 |
357 686,1 |
106 % |
56 % |
Izvor: Vidjeti Prilog 1.1.
PRILOG 2.2.
Podaci o kumulativnoj financijskoj provedbi po državama članicama dostavljeni za programe 30. rujna 2021. (u ukupnim troškovima sa stopom odabira i izdataka, uključujući nova sredstva u okviru inicijative REACT-EU i EPFRR-a 2021.)
|
|
Dodijeljeni iznos EU-a 2014. –2020. |
Ukupni programirani iznos (na razini EU-a i nacionalnoj razini) |
Ukupni prihvatljivi trošak odabranih projekata na kraju 2020. |
Ukupna potrošnja navedena za odabrane projekte krajem 2020. |
Stopa odabira projekata |
Stopa potrošnje |
|
milijuni EUR |
milijuni EUR |
milijuni EUR |
milijuni EUR |
% |
% |
|
|
Austrija |
6 546,2 |
13 826,4 |
11 280,3 |
8 285,8 |
82 % |
60 % |
|
Belgija |
3 174,7 |
6 742,2 |
6 624,3 |
3 415,9 |
98 % |
51 % |
|
Bugarska |
10 285,3 |
12 120,0 |
11 399,3 |
7 565,7 |
94 % |
62 % |
|
Hrvatska |
12 091,9 |
14 103,9 |
16 833,5 |
7 781,4 |
119 % |
55 % |
|
Cipar |
1 093,0 |
1 368,3 |
1 473,5 |
863,8 |
108 % |
63 % |
|
Češka |
25 462,0 |
33 968,5 |
35 628,1 |
21 731,6 |
105 % |
64 % |
|
Danska |
1 955,6 |
2 784,5 |
2 488,8 |
1 338,6 |
89 % |
48 % |
|
Estonija |
4 855,3 |
6 303,8 |
5 996,7 |
4 091,2 |
95 % |
65 % |
|
Finska |
4 896,4 |
10 756,5 |
11 178,1 |
7 223,4 |
104 % |
67 % |
|
Francuska |
34 360,7 |
54 632,9 |
55 458,7 |
33 384,3 |
102 % |
61 % |
|
Njemačka |
33 360,6 |
51 879,0 |
49 078,5 |
30 641,5 |
95 % |
59 % |
|
Grčka |
23 089,3 |
28 371,4 |
38 528,1 |
17 841,2 |
136 % |
63 % |
|
Mađarska |
25 424,7 |
30 166,8 |
33 493,4 |
20 134,0 |
111 % |
67 % |
|
Irska |
4 243,6 |
7 597,4 |
8 477,3 |
5 174,1 |
106 % |
59 % |
|
Italija |
58 194,3 |
88 301,0 |
70 531,9 |
42 619,1 |
112 % |
68 % |
|
Latvija |
6 182,9 |
7 616,1 |
7 290,9 |
4 757,0 |
80 % |
48 % |
|
Litva |
8 710,1 |
10 268,4 |
11 155,6 |
7 241,4 |
96 % |
62 % |
|
Luksemburg |
313,8 |
642,2 |
509,3 |
421,4 |
109 % |
71 % |
|
Malta |
939,1 |
1 132,6 |
1 138,7 |
648,4 |
79 % |
66 % |
|
Nizozemska |
2 731,1 |
4 905,4 |
5 011,2 |
2 813,7 |
101 % |
57 % |
|
Poljska |
90 665,1 |
110 819,0 |
103 237,8 |
65 894,3 |
102 % |
57 % |
|
Portugal |
28 838,2 |
36 306,0 |
42 867,7 |
24 666,6 |
93 % |
59 % |
|
Rumunjska |
34 757,2 |
40 965,7 |
50 844,4 |
20 684,1 |
118 % |
68 % |
|
Slovačka |
16 473,0 |
20 773,3 |
19 843,8 |
9 925,3 |
124 % |
50 % |
|
Slovenija |
4 498,8 |
5 647,6 |
5 886,7 |
3 490,8 |
96 % |
48 % |
|
Španjolska |
51 672,8 |
69 281,6 |
62 266,5 |
29 613,6 |
104 % |
62 % |
|
Švedska |
4 536,1 |
8 739,4 |
7 941,5 |
5 520,6 |
90 % |
43 % |
|
Interreg |
16 346,0 |
26 451,3 |
27 857,5 |
15 675,4 |
91 % |
63 % |
|
Ujedinjena Kraljevina |
9 408,9 |
12 631,2 |
13 378,6 |
7 486,6 |
105 % |
59 % |
|
Sveukupno |
525 106,9 |
719 102,3 |
717 700,6 |
410 930,9 |
100 % |
57 % |
Izvor: Vidjeti Prilog 1.2.
PRILOG 3.
ESI fondovi – planirani iznosi za klimatske ciljeve
s kumulativnim stopama odabira projekata i stopama potrošnje do 31. prosinca 2020.
|
Fond |
Planirani iznos EU-a |
Od toga dodijeljeno djelovanju u području klime |
Vrijednost projekata odabranih do kraja 2020. (procjena udjela EU-a) |
Od toga dodijeljeno djelovanju u području klime |
Iznos potrošen po projektima do kraja 2020. (procjena udjela EU-a) |
Od toga potrošeno na djelovanje u području klime |
|||
|
|
milijarde EUR |
milijarde EUR |
% |
milijarde EUR |
milijarde EUR |
% |
milijarde EUR |
milijarde EUR |
% |
|
KF |
61,5 |
17,0 |
28 % |
71,9 |
20,2 |
28 % |
32,8 |
8,1 |
25 % |
|
EPFRR |
100,1 |
57,4 |
57 % |
100,7 |
60,1 |
60 % |
68,1 |
44,1 |
65 % |
|
EFPR |
5,7 |
1,0 |
18 % |
4,0 |
0,7 |
18 % |
3,3 |
0,4 |
12 % |
|
EFRR |
200,1 |
34,9 |
17 % |
221,3 |
36,0 |
16 % |
101,3 |
15,1 |
15 % |
|
ESF / Inicijativa za zapošljavanje mladih |
93,5 |
1,1 |
1 % |
93,0 |
7,4 |
8 % |
50,9 |
4,0 |
8 % |
|
Ukupno |
460,9 |
111,4 |
24 % |
490,9 |
124,4 |
25 % |
256,4 |
71,7 |
28 % |
Izvor: Europska komisija
PRILOG 4.
Dodijeljena sredstva za 2021. u okviru inicijative REACT-EU od studenoga 2021.
|
|
Dodijeljena sredstva EU-a u okviru inicijative REACT-EU dostupna za programiranje |
Utvrđeni iznosi EU-a |
|||||
|
|
2021. |
2022. |
Ukupno |
EFRR |
Europski socijalni fond (ESF) |
FEAD |
Ukupno |
|
AT |
218,3 |
– |
218,3 |
123,8 |
88,5 |
6,0 |
218,3 |
|
BE |
258,8 |
– |
258,8 |
97,9 |
123,0 |
31,8 |
252,7 |
|
BG |
436,4 |
– |
436,4 |
186,8 |
229,7 |
19,9 |
436,4 |
|
CY |
111,4 |
– |
111,4 |
46,4 |
65,0 |
– |
111,4 |
|
CZ |
834,8 |
– |
834,8 |
834,8 |
– |
– |
834,8 |
|
DE |
1 886,6 |
– |
1 886,6 |
1 177,9 |
708,7 |
– |
1 886,6 |
|
DK |
177,8 |
– |
177,8 |
123,1 |
54,7 |
– |
177,8 |
|
EE |
177,8 |
– |
177,8 |
160,5 |
12,8 |
4,5 |
177,8 |
|
ES |
10 855,4 |
– |
10 855,4 |
6 974,1 |
2 144,0 |
40,0 |
9 158,1 |
|
FI |
134,5 |
– |
134,5 |
94,0 |
40,5 |
– |
134,5 |
|
FR |
3 093,0 |
– |
3 093,0 |
2 065,8 |
251,7 |
104,0 |
2 421,5 |
|
GR |
1 707,9 |
– |
1 707,9 |
1 607,9 |
100,0 |
– |
1 707,9 |
|
HR |
571,5 |
– |
571,5 |
31,5 |
530,0 |
10,0 |
571,5 |
|
HU |
881,2 |
– |
881,2 |
223,7 |
187,9 |
– |
411,5 |
|
IE |
88,3 |
– |
88,3 |
– |
– |
– |
– |
|
IT |
11 303,5 |
– |
11 303,5 |
4 734,3 |
6 369,8 |
199,4 |
11 303,5 |
|
LT |
273,7 |
– |
273,7 |
236,7 |
37,0 |
– |
273,7 |
|
LU |
139,8 |
– |
139,8 |
69,7 |
69,7 |
0,5 |
139,8 |
|
LV |
210,0 |
– |
210,0 |
183,3 |
20,6 |
6,1 |
210,0 |
|
MT |
111,2 |
– |
111,2 |
– |
111,2 |
– |
111,2 |
|
NL |
440,8 |
– |
440,8 |
220,4 |
220,4 |
– |
440,8 |
|
PL |
1 644,7 |
– |
1 644,7 |
1 280,4 |
74,4 |
– |
1 354,7 |
|
PT |
1 594,1 |
– |
1 594,1 |
1 325,6 |
268,6 |
– |
1 594,1 |
|
RO |
1 323,9 |
– |
1 323,9 |
1 033,9 |
– |
56,0 |
1 089,9 |
|
SE |
287,3 |
– |
287,3 |
57,5 |
229,9 |
– |
287,3 |
|
SI |
262,2 |
– |
262,2 |
240,1 |
13,2 |
8,9 |
262,2 |
|
SK |
616,0 |
– |
616,0 |
194,9 |
402,1 |
19,0 |
616,0 |
|
Ukupno |
39 640,9 |
– |
39 640,9 |
23 324,8 |
12 353,3 |
506,0 |
36 184,1 |
Izvor:
https://cohesiondata.ec.europa.eu/d/cdnu-kc2j
U ovom se pregledu podataka iznosi ažurirano stajalište o „dodijeljenim sredstvima EU-a dostupnima za programiranje” i „utvrđenim iznosima EU-a”:
https://cohesiondata.ec.europa.eu/d/26d9-dqzy
