Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Kako će određeni industrijski ekosustavi pridonijeti strateškoj autonomiji EU-a i dobrobiti Europljana i Europljanki?”

(razmatračko mišljenje)

(2022/C 194/06)

Izvjestiteljica:

Sandra PARTHIE

Zahtjev za savjetovanje:	Francusko predsjedništvo Vijeća Europske unije, 21.9.2021.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	13.12.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	19.1.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	566
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	244/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Kako bi europska gospodarstva ostala globalno konkurentna, poduzeća u mnogim sektorima moraju se prilagoditi novim globalnim konkurentima, preoblikovati poslovne modele i preispitati opskrbne lance. Promjena koja iz toga proizlazi strukturna je, a ponekad čak i disruptivna, ne samo za poduzeća već i za ljude i njihove radne uvjete. EGSO ističe načelo prema kojem nitko ne smije biti zapostavljen i poziva na dijalog sa svim relevantnim dionicima o upravljanju tom strukturnom promjenom.

1.2.

Otvorenost za trgovinu, ulaganja i druge oblike međunarodne suradnje snaga je i izvor rasta i dobrobiti EU-a. EGSO podržava namjeru EU-a da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost, smanji jednostranu ovisnost u ključnim područjima i ojača svoje kapacitete za određivanje i provedbu vlastitih prioriteta postizanjem veće gospodarske konkurentnosti i otpornosti.

1.3.

Potrebno je djelovati na europskoj razini donošenjem propisa i standarda kako bi se smanjio rizik od strateških ili strukturnih nedostataka, potaknula diversifikacija, zaštitilo intelektualno vlasništvo i osiguralo pošteno i na pravilima utemeljeno tržišno natjecanje među državama članicama i s drugim globalnim partnerima, a da se pritom ne poduzimaju protekcionističke mjere. EU mora u okviru svojih transnacionalnih i globalnih saveza biti u mogućnosti prepoznati kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te narušavanje zdravlja i sigurnosti ljudi i okoliša duž cjelokupnog lanca vrijednosti i opskrbe.

1.4.

EGSO preporučuje da Europska unija, kako bi ojačala svoju proizvodnu bazu, poveća svoju potrošnju u području istraživanja, razvoja i inovacija te druge povezane instrumente financiranja, kao što je Instrument za ulaganja u međuregionalne inovacije (1). Time bi EU bio barem na istoj razini kao i druge regije u svijetu i omogućile bi se prijeko potrebne inovacije.

1.5.

Nadalje, EGSO preporučuje da se Program vještina prilagodi budućim potrebama tržišta rada. Pristup zasnovan na industrijskim ekosustavima trebao bi dovesti i do povećanja dobrobiti građana i građanki EU-a u pogledu kvalitetnih radnih mjesta, dohotka i pristupa cjeloživotnom učenju. U tom kontekstu EGSO ističe svoju potporu paktu EU-a za vještine, koji je ključan za jamčenje dugoročnih izgleda za zapošljavanje europskih građana.

1.6.

EGSO smatra da je važno postići stvarnu uzlaznu konvergenciju gospodarstava EU-a, posebno u području produktivnosti, socijalnih standarda, zdravlja i sigurnosti na radu te proizvodnje koja je prihvatljiva za okoliš. Konkurentnost europskog jedinstvenog tržišta uvelike ovisi o razvoju i ostvarivanju punog potencijala svih nacionalnih gospodarstava, koja su još uvijek na vrlo različitim razinama i stoga iziskuju različite i ciljane politike. Cilj bi trebao biti uklanjanje gospodarskih razlika među državama članicama. Presudno je ulaganje u istraživanje, razvoj i nove tehnologije.

1.7.

EGSO se slaže s ocjenom OECD-a da su nam za uravnotežen pregled stanja dobrobiti potrebni sveobuhvatni prikazi statističkih podataka u kojima se uzima u obzir ono što je ljudima važno i koji obuhvaćaju široku lepezu rezultata, kao što su dohodak, zdravlje, društvene veze, sigurnost i okoliš. Moramo ići korak dalje od pukog prosjeka zemalja kako bismo razumjeli ne samo je li život bolji nego i za koga. Nadalje, moramo mjeriti ne samo današnju dobrobit već i resurse koji doprinose njezinu održavanju u budućnosti. Naposljetku, unatoč rezultatima ekonomske analize, ljudi mogu strukturne promjene percipirati kao prijetnju. Izborni uspjeh populističkih stranaka diljem EU-a, ali i ishod glasanja o Brexitu, rezultat su osjećaja glasača da im je globalizacija oduzela prava i da su izgubili kontrolu nad svojim životnim odlukama. Taj se osjećaj ne može ublažiti statističkim podacima. Oni koji odlučuju trebaju u puno većoj mjeri uključiti socijalne partnere i organizacije civilnog društva u iznalaženje odgovora na nezadovoljstvo građana i njihov strah od socijalnih nedaća te u osmišljavanje i provedbu rješenja na terenu. EGSO se zalaže za otvorenije održivo korporativno upravljanje otvoreno sudjelovanju, uključujući informiranje, savjetovanje i sudjelovanje radnika na razini poduzeća.

2.   Kontekst mišljenja, uključujući predmetni zakonodavni prijedlog

2.1.

EGSO upućuje na zaključke Europskog vijeća od 1. i 2. listopada 2020. u kojima se koncept strateške autonomije smatra središnjim elementom unutarnjeg tržišta, industrijske politike i digitalnog sektora. Ističe i zaključke Vijeća za konkurentnost od 13. studenoga 2020., u kojima se navodi da to uključuje identificiranje i smanjenje strateških ovisnosti i povećanje otpornosti u najosjetljivijim industrijskim ekosustavima i u posebnim područjima, kao što su zdravlje, obrambena industrija, svemir, digitalizacija, energetika, sektor mobilnosti i kritične sirovine.

2.2.

Otvorena strateška autonomija ima za cilj stabilnost, širenje europskih standarda i promicanje vrijednosti EU-a. To je uzeto u obzir u nekoliko nedavnih inicijativa, kao što je komunikacija „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” iz veljače 2020., komunikacija o izravnim stranim ulaganjima (Uredba o provjeri izravnih stranih ulaganja) donesena u ožujku 2020., Mehanizam EU-a za provjeru stranih ulaganja donesen 2019. i u potpunosti operativan od listopada 2020., strategija za podatke iz studenoga 2020., preispitivanje trgovinske politike pod nazivom „Otvorena strateška autonomija” iz veljače 2021., a i u instrumentu za suzbijanje prisile, koji je trenutačno u izradi. Nadalje, Prijedlog uredbe o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika iz srpnja 2021. primjer je koji pokazuje sve veću svijest o važnosti tema povezanih s okolišem u EU-u.

2.3.

Lisabonska strategija iz 2000. bila je usmjerena na to da EU postane gospodarstvo i društvo koji se temelje na znanju, utvrđeni su mjerljivi pokazatelji i istaknuta je potreba za pružanjem potpore ljudima u njihovu cjeloživotnom učenju. Pakt za vještine ključan je u smislu obrazovanja, stručnog znanja i iskustva s obzirom na to da se neki industrijski sektori suočavaju s velikim promjenama u okviru dvostruke digitalne i ekološke tranzicije. Osim toga, kako je navedeno u Planu za vještine, glavni dionici kao što su poduzeća, sindikati, ustanove za istraživanje, obrazovanje i osposobljavanje i javna tijela neizostavni su akteri u zadovoljavanju potreba za vještinama u pojedinim sektorima. EGSO pozdravlja rad Europske komisije i sektorskih partnera kao što su Vijeće za sektorske vještine i Europski savezi za sektorske vještine na tome da se riješi problem neusklađenosti vještina između potražnje za njima u gospodarstvu i ponude obrazovanja (2).

2.4.

EGSO također skreće pozornost na rad Komisije u vezi s pouzdanošću opskrbe kritičnim sirovinama (3), čime se želi zacrtati put prema većoj održivosti i sigurnosti, kao i na s time povezano mišljenje EGSO-a (4) i na ocjene EGSO-a u vezi s različitim industrijskim ekosustavima i sektorima (5).

3.   Opće napomene

3.1.

EU se temelji na otvorenom gospodarskom modelu, pri čemu je zaslužan za 14 % svjetskog uvoza, dok je 16 % svjetskog izvoza podrijetlom iz EU-a. EGSO podržava stajalište da je za europsku industrijsku politiku izuzetno važno pronaći načine i sredstva da se u strateškim područjima, od, primjerice, tehnologije do hrane i zdravlja, smanji jednostrana ovisnost o drugima. Industrijska politika sa snažnom industrijskom proizvodnom osnovom trebala bi spriječiti moguće negativne posljedice poremećaja na tržištu. Sigurnost opskrbe može se postići i partnerstvima sa zemljama koje dijele iste vrijednosti. Stvaranje takvih partnerstava cilj je, primjerice, Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a. EGSO podupire i nastojanja EU-a da, u cilju zaštite od trgovinskih asimetrija, stvori i poboljša instrumente trgovinske zaštite kao što su Mehanizam EU-a za provjeru stranih ulaganja (6), Instrument EU-a za međunarodnu javnu nabavu (7) i Uredba za uklanjanje poremećaja uzrokovanih stranim subvencijama na jedinstvenom tržištu koju je Europska komisija predložila u svibnju 2021. (8)

3.2.

Analiza strateških ovisnosti koju je Komisija provela primjenom pristupa „odozdo prema gore” pokazuje da ovisnosti u najosjetljivijim ekosustavima čine samo 0,6 % vrijednosti robe uvezene iz zemalja izvan EU-a. Stoga su mnogi lanci vrijednosti pokazali iznimnu otpornost tijekom pandemije. EGSO snažno podupire rad Komisije na evidentiranju strateških ovisnosti i kapaciteta. U analizi se objašnjava i činjenica da od 5 200 proizvoda uvezenih u EU njih 137 pripada osjetljivim ekosustavima o kojima EU uvelike ovisi, uglavnom u energetski intenzivnim industrijama (kao što su sirovine) i zdravstvenim ekosustavima (kao što su aktivni farmaceutski sastojci) te proizvodima relevantnima za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji. 52 % uvoza tih proizvoda o kojima ovisimo podrijetlom je iz Kine, a 34 proizvoda potencijalno su osjetljivija zbog njihova mogućeg niskog potencijala za daljnju diversifikaciju i zamjenu proizvodnjom u EU-u. Za poboljšanje konkurentnosti europske industrije potrebne su odlučne politike u području održive energije i digitalne tehnologije. EGSO želi naglasiti da su europski akteri u području digitalne zdravstvene skrbi i energije iz obnovljivih izvora među svjetskim predvodnicima.

3.3.

Otvorenu stratešku autonomiju karakterizira postojanje proizvodnih kapaciteta u sektorima usmjerenima na budućnost unutar jedinstvenog europskog tržišta, posebno za robu visoke vrijednosti, u vezi s kojom je ključno održati tehnološki i inovacijski potencijal EU-a. Na primjer, procjena Komisije pokazuje da udio Europe na svjetskom tržištu robotike iznosi 33 %, ugrađenih sustava 30 %, poluvodiča u automobilskoj industriji 55 %, opreme za poluvodiče 20 % te fotoničkih komponenata 20 % (9). Strateška autonomija uključuje mehanizme trgovinske zaštite u kontekstu sve veće međunarodne konkurencije i nezakonitog tržišnog natjecanja. Industrijska politika EU-a stoga ide ruku pod ruku sa snažnom trgovinskom politikom i politikom tržišnog natjecanja.

3.4.

EGSO naglašava da povećanje otvorene strateške autonomije uključuje jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta, ulaganje u vlastite kompetencije EU-a, njegove tehnološke kapacitete i resurse za istraživanje i razvoj, diversifikaciju proizvodnih i opskrbnih lanaca, jamčenje digitalne suverenosti, osiguravanje stvaranja strateških zaliha, poticanje i privlačenje ulaganja i proizvodnje u Europi poboljšanjem uvjeta za poslovanje poduzeća, istraživanje alternativnih rješenja i modela kružnog gospodarstva te promicanje široke industrijske suradnje među svim državama članicama, kao i nastojanje da se uspostavi tehnološko vodstvo, kako je navelo Vijeće za konkurentnost u studenome 2020.

3.5.

Jedinstveno tržište najveća je prednost Europe i Komisija bi trebala i dalje prvenstveno raditi na povećanju otpornosti uvođenjem i provedbom pravila te uklanjanjem prepreka na putu do postizanja cilja inovativnog i prosperitetnog europskog gospodarstva usmjerenog na budućnost. Snažno domaće tržište preduvjet je za osnivanje, razvoj i uspjeh europskih poduzeća te izbjegavanje budućih poremećaja, primjerice uz pomoć Instrumenta jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve.

3.6.

U svom mišljenju „Nema zelenog plana bez socijalnog plana” EGSO naglašava važnost snažnog socijalnog dijaloga okrenutog budućnosti i održivog korporativnog upravljanja otvorenog sudjelovanju. Usto podržava informiranje radnika i savjetovanje s njima te promicanje njihovog sudjelovanja na razini poduzeća u cilju poticanja inovacija na radnom mjestu (10). U svojoj Rezoluciji o održivom korporativnom upravljanju iz prosinca 2020. Europski parlament pozdravio je to što se Komisija zalaže za preispitivanje Direktive o nefinancijskom izvješćivanju i razvoj standarda nefinancijskog izvješćivanja (11). Poštovanje načela održivog korporativnog upravljanja važan je način promicanja europskih vrijednosti u inozemstvu koji pruža konkurentsku prednost europskim poduzećima.

3.7.

Socioekonomska situacija pojedinih država članica i regija EU-a u velikoj se mjeri i dalje razlikuje, stoga je važno da se u kontekstu posebnog postupka upravljanja za različite ekosustave, uključujući potporu (naročito za MSP-ove) pristupu novim tržištima i održivim vrijednosnim lancima, osmisle ciljani regionalni planovi tranzicije. EGSO podržava pristupe upravljanja kao što su regionalne komisije za preobrazbu ili centri za preobrazbu koji, u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim gospodarskim subjektima, definiraju konkretna lokalna i regionalna rješenja za predstojeće gospodarske promjene.

3.8.

Kad je riječ o poboljšanju industrijske suradnje među državama članicama EU-a, EGSO cijeni analitički rad Komisije na definiranju i opisivanju 14 „industrijskih ekosustava”, po uzoru na slične analize koje se provode u SAD-u i Kini. Ti se ekosustavi dijele u dvije različite kategorije: ekosustave definirane kao mreža klastera u određenom području djelatnosti i regionalne ekosustave, u čijem je središtu interakcija gospodarskih subjekata u određenoj regiji. Zajedno čine interaktivnu platformu za optimizaciju suradnje nadležnih tijela i dionika i za olakšavanje komunikacije među dionicima. EGSO u tome vidjeti stvarnu dodanu vrijednost za poduzeća jer ona mogu iznijeti posebnu potrebu pred cijeli ekosustav koji može na nju odgovoriti. Što je ekosustav dublji i međusobno povezaniji, to će biti korisniji za sve uključene aktere i to će biti veća dodana vrijednost koju će pružiti.

3.9.

EU i njegove države članice usredotočeni su na javne programe u području najsuvremenije znanosti na razini EU-a. Slično tomu, proračuni za istraživanje i inovacije preneseni su s nacionalne razine na razinu EU-a i veći su nego ikad, iako su i dalje ispod razine strateških konkurenata kao što je Kina. Cilj četvrte serije pionirskih projekata jest da EU ponovno preuzme globalno vodstvo u području istraživanja i inovacija. Ti bi projekti trebali uključivati modele umjetne inteligencije za velika poduzeća (LEAM), zajedničke industrijske podatkovne prostore i nove zelene tehnologije, kao i povećanje istraživanja, razvoja i inovacija radi stvaranja sintetičkih nadomjestaka za kritične sirovine.

3.10.

Rashodi za istraživanje i razvoj u Europskoj uniji kao postotak BDP-a u 2019. su iznosili 2 %. Za usporedbu, Kina je 2019. potrošila 2 % svojeg BDP-a na istraživanje i razvoj, a SAD 3 %. EGSO preporučuje Europskoj uniji da, kako bi ojačala svoju proizvodnu bazu, poveća svoju potrošnju za istraživanje i razvoj te žali zbog činjenice da, osim temeljnih javnih ulaganja u istraživanje i inovacije i snažnih privatnih konglomerata u području ublažavanja klimatskih promjena i zdravstvene industrije, inovacijski ekosustavi EU-a nisu dovoljno napredovali (12). Iako je poduzećima djelotvorno tržišno natjecanje u EU-u izvrstan poticaj za inovacije, ipak bi ih trebalo bolje poduprijeti tako da se u potpunosti iskoriste drugi instrumenti za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija na razini EU-a kako bi EU bio barem na istoj razini kao i druge regije u svijetu i kako bi se omogućile prijeko potrebne inovacije. Trenutačno su ulaganja EU-a uglavnom usmjerena na podupiranje domaćih interesa, tj. nacionalnih interesa država članica, umjesto da se traže europski pristupi i rješenja, čime bi se stvorile bolje i dublje veze među gospodarskim subjektima i od njih ostvarile koristi.

3.11.

EGSO odlučno podupire pozive na poboljšanje ekosustavâ i vrijednosnih lanaca i smatra da ih je potrebno povezati s dvostrukom zelenom i digitalnom tranzicijom u cilju veće dobrobiti Europljana i Europljanki. Planovi tranzicije ostvarit će dodanu vrijednost predlaganjem smislenog slijeda politika i omogućit će predvidljivost, što je važno za poduzeća i dobrobit građana, npr. u pogledu razvoja vještina. U tom kontekstu želimo istaknuti gospodarske modele usmjerene na dionike s ublažavanjem klimatskih promjena i uništavanja okoliša kao vodećim pokretačem te pozivamo države članice i Komisiju da se u većoj mjeri koriste tim modelima u oblikovanju politika i procjenama učinka.

3.12.

Ulaganja u stvaranje otpornijih i održivijih lanaca vrijednosti koji omogućuju pristup osnovnim uslugama i robi moraju dovesti do rezultata u pogledu gospodarskog rasta i dobrobiti. Potrebno je osmisliti sektorske akcijske planove koji bi bili povezani s inicijativama postojećih glavnih gospodarskih aktera i kojima bi se jačale postojeće gospodarske skupine u Europi, uključujući MSP-ove. To bi trebalo uključivati institucionalnu potporu kako bi im se omogućila bolja kontrola lanaca vrijednosti i predviđanje kriza provedbom testova otpornosti na stres ili procjena rizika kako bi se spriječile nestašice.

3.13.

Od ključne će važnosti biti definiranje odgovarajućih strateških lanaca vrijednosti, lanaca opskrbe i klastera. Promicanjem važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i uspostavom industrijskih saveza za baterije za električna vozila, računalstvo visokih performansi, mikroelektroniku, povezana, čista i autonomna vozila, pametno zdravstvo, niskougljičnu industriju, tehnologiju i sustave vodika, industrijski internet stvari i kibersigurnost Komisija je jasno istaknula koja bi područja trebalo razvijati kao prioritetna i sa stvarnom dodanom vrijednošću EU-a. To je, zajedno s očuvanjem europskih interesa u pogledu europskih standarda i zaštitom europskog intelektualnog vlasništva, snažan temelj za koherentan skup industrijskih i gospodarskih politika.

3.14

To nije samo cilj po sebi, nego se želi očuvati i održati dobrobit Europljana i Europljanki osiguravanjem kvalitetnih radnih mjesta u sektorima usmjerenima na budućnost i pritom pridonijeti dvostrukoj tranziciji. Kako bi se ti ciljevi postigli, potrebno je primijeniti prave pokazatelje i parametre. EGSO smatra da je „dobrobit” sazrela kao statistički i metrički koncept te postaje putokaz oblikovateljima politika koji usmjerava njihove odluke.

3.15.

EGSO se slaže s OECD-ovom definicijom „ekonomije dobrobiti” kao ekonomije koja: 1) nudi veće mogućnosti za uzlaznu društvenu mobilnost i za poboljšanje onih dimenzija života ljudi koje su im najvažnije, 2) osigurava da se te mogućnosti pretvore u rezultate kojima se ostvaruje dobrobit svih segmenata stanovništva, uključujući one na donjem dijelu lanca raspodjele, 3) smanjuje nejednakost, 4) potiče okolišnu i socijalnu održivost.

---

(1)  https://eismea.ec.europa.eu/programmes/interregional-innovation-investments-i3-instrument_en

(2)  Plan za sektorsku suradnju u području vještina. Odgovor na neusklađenost vještina na sektorskoj razini. Ključna mjera Novog programa vještina za Europu.

(3)  Europska komisija, „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti”, COM(2020) 474.

(4)  SL C 220, 9.6.2021., str. 118.

(5)  Mišljenje EGSO-a o temi „Strategija mobilnosti EU-a i industrijski vrijednosni lanci u EU-u: Pristup temeljen na ekosustavima u automobilskoj industriji” (SL C 105, 4.3.2022., str. 26.); dodatno mišljenje EGSO-a o temi „Ažuriranje nove industrijske strategije – Učinci na zdravstveni industrijski ekosustav” (SL C 105, 4.3.2022., str. 152.); mišljenje EGSO-a o temi „Predviđanje strukturnih i sektorskih promjena i preoblikovanje industrijskih kultura – prema novim granicama oporavka i otpornosti u raznim dijelovima Europe” (mišljenje EGSO-a u tijeku „Zahtjevi za održivost baterija u EU-u” (SL C 220, 9.6.2021., str. 128.); mišljenje EGSO-a o temi „Sektor stakla u Europi na prekretnici: stvaranje zelenije, energetski učinkovite industrije uz istodobno jačanje konkurentnosti i očuvanje kvalitetnih radnih mjesta” (SL C 105, 4.3.2022., str. 18.).

(6)  Europska komisija, „Mehanizam EU-a za provjeru stranih ulaganja postaje potpuno operativan”, 9. listopada 2020.

(7)  Služba Europskog parlamenta za istraživanja, „Instrument EU-a za međunarodnu javnu nabavu”, listopad 2021.

(8)  Europska komisija, „Komisija predlaže novu uredbu za uklanjanje poremećaja uzrokovanih stranim subvencijama na jedinstvenom tržištu”, 5. svibnja 2021.

(9)  Europska komisija, „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju. Obnovljena strategija industrijske politike EU-a” (COM(2017) 479 final).

(10)  SL C 341, 24.8.2021., str. 23.

(11)  Rezolucija Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o održivom korporativnom upravljanju (2020/2137(INI)).

(12)  Izvješće iz serije Znanost za politike Zajedničkog istraživačkog centra, „Oblikovanje i osiguravanje otvorene strateške autonomije EU-a do 2040. i nakon toga”, 2021.