Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu preporuke Vijeća o kombiniranom učenju za visokokvalitetno i uključivo osnovno i srednjoškolsko obrazovanje

(COM(2021) 455 final)

(2022/C 105/19)

Glavna izvjestiteljica:

Tatjana BABRAUSKIENĖ

Glavni izvjestitelj:

Michael MCLOUGHLIN

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće, 30.8.2021.
Pravna osnova:	članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.10.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	654
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	152/0/0

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izražava zadovoljstvo time što se prijedlogom ističe sljedeće: „Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo i pravo djeteta”. EGSO isto tako pozdravlja činjenicu da prijedlog za cilj ima provedbu europskog stupa socijalnih prava i drugih važnih inicijativa EU-a (1) kojima se namjerava poboljšati suradnja među državama članicama kako bi kvalitetno i uključivo obrazovanje postalo stvarnost u okviru zelene i digitalne tranzicije društvenog i gospodarskog života te na tržištu rada.

1.2.

EGSO ponovno poziva „Europsku komisiju i države članice da provedu prvo načelo europskog stupa socijalnih prava da svi u Europi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje” (2), da ga primjenjuju u cilju poboljšanja pružanja digitalnih vještina i kompetencija uz potporu jednakom pristupu kombiniranom učenju za sve te uz održivo javno financiranje dogovoreno sa socijalnim partnerima u području obrazovanja i civilnim društvom.

1.3.

EGSO podsjeća na svoje mišljenje (3) u kojem zahtijeva da se „provedbom Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.–2027. treba osigurati djelotvoran socijalni dijalog, savjetovanje s dionicima, poštovanje i izvršenje radnih prava te informiranje i sudjelovanje radnika, kao i savjetovanje s njima, u pogledu razvoja digitalnih i poduzetničkih vještina, posebice u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, obrazovanju odraslih te osposobljavanju zaposlenika, kako bi se smanjili nedostaci vještina s kojima se suočavaju poduzeća”.

1.4.

EGSO potiče države članice da nadograđuju iskustvo stečeno u području obrazovanja tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 te da osiguraju pomno osmišljavanje i prakticiranje kombiniranog učenja u okviru uravnoteženih obrazovnih programa uz potporu prikladnih pedagoških alata, kako bi se odgovarajuća i inovativna okruženja i alati za učenje osigurali za svu djecu. Države članice moraju osigurati uspostavu kombiniranog učenja u cilju podupiranja kvalitete i uključivosti obrazovanja, osobito za djecu kojoj je potrebna pomoć. Koncept kombiniranog učenja, unatoč njegovu širenju i tome što mu se posvećuje više pozornosti, treba još istraživati i proučavati, osobito iz perspektive nepovoljnog položaja u obrazovanju te u odnosu na osnovne škole i početne razrede srednje škole.

1.5.

EGSO ističe da je u cilju osiguravanja veće autonomije učenicima tijekom njihovih procesa učenja važno da kombinirano učenje bude dostupno svim učenicima, a ne samo onima koji žive u ruralnim područjima u kojima pristup školi nije moguć, ili u visokom obrazovanju, gdje studenti sami zahtijevaju samostalno učenje.

1.6.

EGSO napominje da je u slučajevima učenja koje se ne odvija u učionici nego na temelju projekata, potrebno osigurati zdravlje i sigurnost učenika, osobito onih u strukovnom obrazovanju. Dugotrajno učenje na daljinu, koje se primjenjivalo tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, imalo je negativan učinak na mentalnu i fizičku dobrobit učenika i učitelja te na učeničke rezultate. EGSO pozdravlja isticanje činjenice da kvalificirani stručnjaci za mentalno zdravlje moraju pružiti djelotvornu potporu za dobrobit učenika i učitelja.

1.7.

EGSO poziva države članice da osiguraju uključivanje kombiniranog učenja u svoje strategije obrazovanja, na temelju djelotvornog dijaloga s relevantnim socijalnim partnerima i dionicima u području obrazovanja, na način kojim se pozitivno doprinosi kvalitetnom i uključivom učenju za učenike, osigurava pristup dobrim okruženjima za poučavanje i učenje te potrebnim alatima i potpori za učitelje, te kojim se učenike ne ostavlja bez potpore.

1.8.

EGSO nadalje poziva države članice da osiguraju da se kombiniranim učenjem ne narušava socijalna vrijednost obrazovanja ili relevantnost nastave u učionici u okviru obrazovnih programa. Iskustvo izvanrednog poučavanja i učenja na daljinu tijekom pandemije bolesti COVID-19 otkrilo je nezamjenjivu vrijednost koju nastava u učionici i kontinuirana interakcija i davanje povratnih informacija između nastavnika i učenika imaju za osiguravanje kvalitetnog i uključivog obrazovanja. Odnosi između učenika i nastavnika ključan su čimbenik za učenje i motivaciju učenika, što ne bi trebalo narušavati kombiniranim učenjem.

1.9.

EGSO zahtijeva da države članice osiguraju da se pri izradi individualiziranih obrazovnih planova uzimaju u obzir učenički zahtjevi za pomoćne tehnologije. Nadalje, EGSO bi želio istaknuti da to iziskuje da učiteljima na odgovarajući način pomaže pomoćno osoblje, da budu upoznati s tim tehnologijama i da ih mogu djelotvorno koristiti kako bi udovoljili potrebama učenika s invaliditetom.

1.10.

EGSO ističe središnju ulogu učitelja u kombiniranom učenju. Razmjene osoblja, projekti suradnje i individualizirano poučavanje mogući su ako postoji odgovarajuće radno vrijeme učitelja namijenjeno tim aktivnostima i ako to podržava vodstvo škole. Jako je važno njegovati zajednicu kombiniranog učenja kako bi se promicala vrijednost tehnologije poučavanja i osposobljavanja.

1.11.

Osim toga, EGSO bi želio istaknuti da bi se u cilju osiguravanja uključivanja i kvalitete obrazovanja kombiniranim učenjem trebalo doprinijeti provedbi „zaključaka Vijeća o europskim učiteljima i nastavnicima budućnosti”. U tom pogledu EGSO poziva države članice na pružanje djelotvorne potpore učiteljima u njihovim pripremama da učenicima pruže kvalitetno kombinirano učenje, poboljšavanjem i modernizacijom početnog i kontinuiranog stručnog usavršavanja te prilagođavanjem tog usavršavanja potrebama učitelja i učenika.

1.12.

EGSO pozdravlja predložene mjere za podupiranje informatičke pismenosti učitelja, kao što su tečajevi, programi i alati za usavršavanje digitalnih vještina za učitelje te razvoj i širenje pedagoških modula i resursa na internetu i na terenu. Osim toga, prijedlogom bi se trebalo poduprijeti pravo učitelja na suvremeno i pristupačno kontinuirano stručno usavršavanje; to bi trebalo priznati u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uz konstruktivno uključivanje socijalnih partnera u području obrazovanja.

1.13.

EGSO bi želio istaknuti da masovni otvoreni internetski tečajevi nisu nužno interaktivni niti imaju dobre pedagoške temelje. Stoga poziva Komisiju da osigura raznoliku potporu osposobljavanju učitelja, nastavnika, ravnatelja škola i edukatora učitelja za kombinirano učenje u okviru platforme School Education Gateway, na temelju kojeg se dodjeljuje certifikat. Tehnički resursi i materijali za kombinirano učenje koji su izrađeni uz potporu Komisije moraju biti pouzdani, jednostavni za upotrebu, prevedeni na sve službene jezike EU-a i jednoglasno prihvaćeni od svih dionika u procesu učenja. EGSO preporučuje da se od projekata Europske učiteljske akademije zatraži osmišljavanje zajedničkih akreditiranih programa osposobljavanja učitelja za poboljšanje pedagogije kombiniranog učenja. Trebalo bi istražiti ulogu mikrokvalifikacija u odnosu na kombinirano učenje.

1.14.

EGSO pozdravlja činjenicu da se u prijedlogu ističe dobrobit i privlačnost nastavničkog zvanja i predlaže da države članice zaposle još učitelja kako bi se poduprla dobrobit nastavničkog osoblja. EGSO ističe da znatan nedostatak učitelja te neprivlačni radni uvjeti i plaće (4) štetno utječu na kvalitetu poučavanja. To može stvoriti prepreku razvoju visokokvalitetnih i uključivih sustava kombiniranog učenja.

1.15.

EGSO bi želio istaknuti da kombiniranje nastave u učionici s učenjem na daljinu zahtijeva da učitelji budu kreativni i inovativni (5) te da imaju dobre pedagoške vještine. Ključno je da se kombinirano učenje osmisli tako da se njime poštuje radno opterećenje, radno vrijeme i dostojni radni uvjeti učitelja te da se učiteljima osigura poticajno radno okruženje.

1.16.

EGSO preporučuje da se osigura demokratsko upravljanje školama, u kojem postoji djelotvorna neovisnost učenika i nastavnika u pogledu upravljanja njihovim vlastitim procesima učenja i poučavanja. EGSO još jednom ističe važnost osiguravanja i jačanja demokratskog upravljanja sustavima obrazovanja i osposobljavanja, u koje bi trebalo uključiti konstruktivno savjetovanje s organiziranim civilnim društvom (6).

1.17.

EGSO ističe da se kombinirano učenje izvan okruženja formalnog obrazovanja, npr. informalno i neformalno učenje, mora priznati djelotvornom provedbom Preporuke Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja. Informalno i neformalno učenje doista imaju važnu ulogu u podupiranju razvoja ključnih međuljudskih, komunikacijskih i kognitivnih vještina, uključujući, među ostalim, kreativnost, aktivno građanstvo i vještine za radni život. Sudjelovanje u procesima vrednovanja mora biti dostupno svima i poduprto održivim javnim ulaganjem.

1.18.

EGSO ističe da se dobro razvijeno kombinirano učenje mora poduprijeti održivim javnim ulaganjem, što je istaknuto u okviru Europskog semestra, te uz potporu dodatnih fondova EU-a, kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost te Erasmus+ i ESF+. Podupiranje pristupa kvalitetnim programima za učenje na internetu ključno je za sve koji uče. Potrebno je više ulaganja, posebno kako bi se osiguralo visokokvalitetno učenje na daljinu za učenike upisane u programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te njihov pristup alatima i simulatorima koji će im pomoći u samostalnom praktičnom učenju u sigurnom okruženju te kako bi se osigurali centri za cjeloživotno učenje u zajednici (7) i knjižnice.

1.19.

EGSO ističe da sve veća upotreba digitalnih alata u okviru kombiniranog učenja sve više ugrožava sigurnost podataka učenika i nastavnika te prava intelektualnog vlasništva nastavnika. Stoga bi Komisija i države članice trebale osigurati održivo javno financiranje i uspostaviti odgovarajući pravni okvir na temelju savjetovanja sa socijalnim partnerima i dionicima u području obrazovanja, pritom osiguravajući zaštitu podataka i prava intelektualnog vlasništva u obrazovanju. EGSO izražava zabrinutost da se preporukom predviđa da za provedbu planova iz prijedloga „nisu potrebna dodatna sredstva”. Financiranje može biti način za jačanje suradnje u područjima u kojima EU nema čvrstu nadležnost. Troškovi mogu uključivati troškove smještaja podataka na poslužitelju, održavanja i opreme pri integraciji platforme, smještaj resursa za poučavanje, sigurnost podataka, opremanje nastavnika i učenika itd. Nedostatak odgovarajućih resursa najviše će utjecati na učenike koji su u najnepovoljnijem položaju.

1.20.

EGSO poziva Komisiju i države članice da se pozabave pitanjem širenja pružatelja obrazovanja i povećanja sektora obrazovne tehnologije, čemu će uvođenje kombiniranog učenja u obrazovne programe sve više pogodovati. EGSO poziva države članice na izradu nacionalnih propisa, uključujući mogućnost uspostave javnih platformi za poučavanje i učenje na internetu, kako bi se zaštitila vrijednost obrazovanja kao javnog dobra. Nadalje, javne bi platforme trebalo uvesti nakon konstruktivnog savjetovanja sa socijalnim partnerima u području obrazovanja i dionicima u obrazovanju, uz potpuno poštovanje stručne autonomije nastavnika i obrazovnog osoblja te akademske slobode i autonomije obrazovnih institucija, bez stavljanja pritiska na nastavnike ili obrazovno osoblje u pogledu obrazovnih materijala i pedagoških metoda koje koriste.

1.21.

S obzirom na važnost koja se pridaje cijelom području kombiniranog učenja, EGSO predlaže da se za ovu preporuku razviju zasebno mjerenje i diferencirano prikupljanje podataka, ovisno o dobi, uz prepoznavanje različitih razvojnih potreba djece i mladih; time bi se isto tako trebalo omogućiti prikupljanje informacija o povezanim mjernim podacima koji se odnose na nepovoljni položaj, kao što su vršnjačko nasilje i rano napuštanje školovanja. U suradnji s relevantnim partnerima mogu se razviti precizna mjerenja. Slično tome, potrebno je jasno izvješćivanje o provedbi preporuke i praćenje te provedbe.

2.   Opće napomene

2.1.

Sljedeće mišljenje odnosi se na Prijedlog preporuke Vijeća o kombiniranom učenju za visokokvalitetno i uključivo osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. U ovom mišljenju stavlja se naglasak na početno strukovno obrazovanje srednjoškolske razine. Prijedlogom preporuke ne zagovara se smanjenje prisutnosti nastavničkog osoblja tijekom učenja niti se potiče učenike da provode više vremena pred ekranom. EGSO pozdravlja uključivanje mladih, koje bi trebalo održavati tijekom cijelog procesa.

2.2.

Prema studiji Europske komisije (8), „kombinirano učenje smatra se hibridnim pristupom u kojem se učenje u školi kombinira s učenjem na daljinu, uključujući učenje na internetu. Kombinirano učenje fleksibilan je model u okviru kojeg se projekt ili studijski program može nastaviti a da učitelji i učenici ne moraju cijelo vrijeme biti u istom fizičkom prostoru”.

2.3.

Iako se učenjem koje se temelji na boravku u školi poboljšavaju socijalne vještine učenika, njihova dobrobit, osjećaj pripadnosti, osjećaj zajednice i osobna interakcija između nastavnika i učenika te među učenicima, dobro organizirano kombinirano učenje može učenicima pomoći da njihovo učenje bude u većoj mjeri samostalno, individualizirano i samousmjereno (9). Može biti osobito obećavajuće kad je riječ o učenju povezanom s umjetnošću koje uključuje video materijale.

2.4.

Iako se u prijedlogu kombinirano učenje opisuje kao hibridni pristup, uz isticanje njegove fleksibilnosti i potencijala za poticanje samostalnog učenja, potrebno je dodatno pojašnjenje u pogledu uloge koju učitelji i nastavnici imaju u provedbi kombiniranog učenja. U tom pogledu, važno je osigurati da se kombinirano učenje provodi u okviru obrazovnih programa koji se temelje na sveobuhvatnom pristupu školovanju, uzimajući u obzir potrebe učitelja, učenika i njihovih obitelji. Isto je tako važno da se kombinirano učenje provodi za vrijeme nastave te da ne uzrokuje neodrživo opterećenje za učitelje ni dodatno opterećenje za obitelji učenika.

3.   Posebne napomene

3.1.

Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 učenici osnovnih, srednjih i strukovnih škola morali su postati samostalniji u učenju. Škole i učitelji morali su se – uglavnom bez ikakve prave pripreme – prilagoditi izvanrednom učenju na internetu i na daljinu, koristeći digitalnu razmjenu poruka, elektroničku poštu, video razgovore na internetu i druge načine povezivanja s djecom kako bi im se osiguralo odgovarajuće poučavanje tijekom zabrane kretanja. To je isto tako bio velik izazov za djecu s invaliditetom, koja se u interakciji preko digitalnih medija nalaze u još nepovoljnijem položaju. Vlasti, televizijske emisije, socijalni partneri, pružatelji obrazovanja i osposobljavanja, nevladine organizacije i pojedinci nevjerojatno su brzo krenuli pružati potporu učiteljima u uspostavi virtualnih učionica i platformi za suradnju, ali potrebno je učiniti još mnogo više.

3.2.

S obzirom na golem utjecaj krize uzrokovane bolešću COVID-19 na mlade i obrazovni sustav, moramo biti oprezni i u pogledu vremena uvođenja promjene. Potrebno je vrijeme za procesiranje povratka u učionice, a mnogi među mladima moraju se naviknuti na povratak na ono što je „normalno”: previše promjena u prekratkom vremenu može destabilizirati. Djeca i mladi snose teret krize uzrokovane bolešću COVID-19. Njihovo obrazovanje, socijalizacija, gospodarski izgledi i mentalno zdravlje posebno su pogođeni pandemijom. U predstojećem razdoblju prioritet bi trebalo dati normalizaciji, s osobitim naglaskom na dobrobiti, mentalnom zdravlju i formalnom učenju.

3.3.

EGSO izražava zabrinutost u pogledu mogućnosti osnovnih škola te čak i početnih razreda srednjih škola da se nose s kombiniranim učenjem, s obzirom na to da tim uzrastima često nedostaju potrebne kompetencije kako bi mogli biti aktivni učenici u okruženju kombiniranog učenja. Obično im nedostaju samostalnost, vještine suradnje, vještine IKT-a, izgradnja znanja, vještine samoprocjene i još nekoliko takozvanih vještina 21. stoljeća. Te su vještine potrebne za uspješno učenje u kombiniranom okruženju, a njihov nedostatak u učeničkoj populaciji stvara ozbiljne prijetnje ostvarivanju kvalitetnog kombiniranog učenja. Potrebno je uspostaviti načelo prema kojem eksperimentalni pomaci prema kombiniranom učenju tijekom školovanja počinju sa starijim učenicima, a ne s mlađim.

3.4.

EGSO ističe da su za vrijeme COVID-a učenici upisani u programe strukovnog obrazovanja najviše propustili kad je riječ o iskustvu praktičnog učenja tijekom naukovanja. Nedostatak pristupa širokopojasnom internetu i informatičkim alatima, nedostatna interakcija između učenika i nastavnika te nedostatak odgovarajućih okruženja za učenje doveli su do više prekida školovanja, posebno među djevojčicama i djecom u nepovoljnom socioekonomskom položaju. Kombinirano učenje stoga treba pažljivo osmisliti i primijeniti kako bi se uključivo okruženje i alati za učenje osigurali za svu djecu. Iako se preporuka uglavnom odnosi na osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te na početne razine srednjoškolskog strukovnog obrazovanja, bilo bi korisno istražiti potencijal za kombinirano učenje u području naukovanja.

3.5.

Prijedlog među svojim mjerama uključuje izravan odgovor na krizu „stavljanjem fizičke i mentalne dobrobiti učenika i njihovih obitelji na prvo mjesto” te „poticanjem razvoja digitalnih kompetencija učenika i obitelji”. U tom pogledu EGSO ističe koliko je važno proširiti djelokrug osiguravanja dobrobiti i poboljšavanja digitalnih kompetencija kako bi se obuhvatio cijeli obrazovni sustav, uključujući osobito učitelje, nastavnike i ravnatelje škola.

3.6.

EGSO pozdravlja činjenicu da Komisija predlaže izradu, u suradnji s državama članicama, posebnih smjernica, priručnika i drugih konkretnih materijala na temelju dokaza, aktivnosti suradničkog učenja i primjera dobre prakse. Time će se ukloniti nedostaci utvrđeni u pružanju potpore razvoju kombiniranog pristupa učenju na razini škole i sustava. Socijalni partneri i drugi relevantni dionici isto bi tako trebali biti uključeni u tu suradnju. Svaki pokret, promjena ili prilagodba u okviru obrazovnih sustava mora se napraviti s najvećim oprezom. Moramo biti u potpunosti sigurni da se takvim promjenama ni na koji način ne pogoršavaju nepovoljan položaj u obrazovanju i rano napuštanje školovanja, koji su nedvojbeno najveći izazovi s kojima se suočava naš sustav obrazovanja.

3.7.

EGSO smatra da kombinirano učenje ima potencijal za potpunu transformaciju poučavanja i učenja. Međutim, iako se u prijedlogu ističu „mogućnosti koje pruža kombinirano učenje, uključujući poboljšanje kvalitete i uključivosti obrazovanja i osposobljavanja te razvoj širokih kompetencija i dobrobit učenika”, EGSO ističe da se ograničenja u provedbi kombiniranog učenja moraju pažljivo razmotriti. To se posebno odnosi na ruralna područja i područja pogođena siromaštvom, u kojima nedostaju infrastruktura (nedostatak pristupa širokopojasnom internetu i informatičkim alatima) i poticajno okruženje (kućno okruženje, financijska pozadina itd.) koji su potrebni za kvalitetno kombinirano učenje korisno za učenike. Povezivanje sa snažnim i pouzdanim mrežama od ključne je važnosti, posebno ako je svim članovima obitelji potrebno povezivanje na internet za obavljanje njihovih aktivnosti. Osim toga, nemaju svi učenici dostatne razine digitalnih vještina, samodiscipline ili samostalnosti koje su potrebne za samostalno praćenje nastave i obavljanje zadaća bez interakcije s učiteljima u učionici. Općenito, uspješno kombinirano učenje u velikoj mjeri ovisi o roditeljskom praćenju i pomoći – posebno u slučaju mlađih učenika. Time se riskira stvaranje ili povećanje nejednakosti u ishodima učenja te doprinosi povećanju stope ranog napuštanja školovanja s obzirom na to da nema svatko roditelje koji će moći učinkovito ispuniti tu ulogu.

3.8.

Iako obrazovni sustavi posljednjih godina doživljavaju sve veći pomak prema privatizaciji, kombinirano učenje trebalo bi uvesti u obrazovne programe tako da se njime odgovornost i transparentnost u upravljanju javnim obrazovnim sustavima štiti od utjecaja privatnih i komercijalnih interesa i igrača. Kombiniranim učenjem ne smije se ugrožavati obrazovanje kao javno dobro.

3.9.

Prije bolesti COVID-19, nastavno osoblje nosilo se s izazovom sve veće razlike u učenju među učenicima uzrokovane raznim socioekonomskim pritiscima. Drugi čimbenici uključuju rasizam, segregaciju i opće smanjenje uzlazne mobilnosti te pad globalnog gospodarstva. Općenito, sve se više povećava oslanjanje na, primjerice, domaću zadaću, čime se samo povećavaju razlike u uspjehu. Izolacija i samostalno učenje isto tako imaju štetne psihološke učinke. Za mnoge učenike, osobito one slabijeg socioekonomskog statusa, interakcija s nastavnicima i vršnjacima u učionici nudi ohrabrenje i pomaže pri smanjenju razlike u učenju. Aktualna pandemija bolesti COVID-19 povećala je tu razliku u učenju, uključujući razliku u digitalnim vještinama, i više je učenika izloženo riziku od gubitka mogućnosti za učenje.

3.10.

EGSO bi želio skrenuti pozornost na činjenicu da se u okviru početnog obrazovanja i trajnog stručnog usavršavanja učitelja ne čini dovoljno kako bi se učiteljima omogućilo stjecanje odgovarajućih vještina, uključujući digitalne vještine, pedagoške metode ili nastavne materijale za poučavanje uz primjenu kombiniranog učenja. To se posebno odnosi na rad s učenicima s posebnim potrebama, u multikulturalnom okruženju, odnosno s učenicima u nepovoljnom položaju, što je čak problematičnije nego inače, jer se kažnjavaju upravo one skupine učenika kojima je u trenutačnoj situaciji potrebna dodatna potpora. Europski forum za osobe s invaliditetom poziva na osiguravanje jednakog pristupa uslugama obrazovanja za zaposlenike i učenike s invaliditetom te osiguravanje mjera kao što su tumačenje znakovnog jezika, titlovanje uživo i prilagođeno radno okruženje.

3.11.

Alati za samoprocjenu koji se navode u prijedlogu, poput nadolazećeg alata SELFIE za učitelje, mogli bi biti potpora provedbi kombiniranog učenja. Međutim, EGSO bi želio skrenuti pozornost na rizik da ti alati dovedu do ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima među obrazovnim institucijama u cilju rangiranja škola te uspostave liga i natjecanja. Važno je da se pri provedbi kombiniranog učenja poštuju posebna obilježja svih obrazovnih institucija i prioriteti u pogledu upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), o čemu bi se trebali dogovarati učitelji, nastavnici i ravnatelji škola.

3.12.

Rad s djecom i mladima sve se više treba temeljiti na stvarnom stalnom sudjelovanju onih na koje se on odnosi, u skladu s člankom 12. Konvencije UN-a o pravima djeteta. Osim jednog savjetovanja, u preporuci nema velikog isticanja stavova djece. Taj je nedostatak potrebno ispraviti. Mnoge države članice razvijaju modele najbolje prakse, dok EU razvija vlastitu strategiju za prava djeteta. Takva bi se promjena s vremenom trebala primijetiti u upravljanju školama i njihovom ocjenjivanju.

---

(1)  COM(2020) 625 final, COM(2020) 624 final, SL C 66, 26.2.2021. str. 1., SL C 221, 10.6.2021., str. 3..

(2)  SL C 56, 16.2.2021., str. 1.

(3)  SL C 286, 16.7.2021., str. 27.

(4)  EC: Teachers in Europe: Careers, Development and Well-being (EK: Učitelji u Europi: Karijere, razvoj i dobrobit), 2021.

(5)  EC: Blended learning in school education – guidelines for the start of the academic year 2020/21 (EK: Kombinirano učenje u školskom obrazovanju – smjernice za početak nastavne godine 2020./'21.).

(6)  SL C 286, 16.7.2021., str. 27.

(7)  Downes, P. (2011.). Multi/Interdisciplinary Teams for Early School Leaving Prevention: Developing a European Strategy Informed by International Evidence and Research (Multi-disciplinarni i interdisciplinarni timovi za sprečavanje ranog napuštanja školovanja: razvoj europske strategije na temelju međunarodnih dokaza i istraživanja). Europska komisija, NESET (Mreža stručnjaka za socijalne aspekte obrazovanja i osposobljavanja), Glavna uprava za obrazovanje i kulturu: Bruxelles.

(8)  EC: Blended learning in school education – guidelines for the start of the academic year 2020/21 (EK: Kombinirano učenje u školskom obrazovanju – smjernice za početak nastavne godine 2020./'21.).

(9)  Ibid.