52021AE3547

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52021AE3547 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021AE3547

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (COM(2021) 282 final – 2021/0137 (NLE))

EESC 2021/03547

SL C 517, 22.12.2021, p. 97–102 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

22.12.2021

Službeni list Europske unije

C 517/97

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica

(COM(2021) 282 final – 2021/0137 (NLE))

(2021/C 517/15)

Izvjestiteljica:

Marina Elvira CALDERONE

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 11.6.2021.
Pravna osnova:	članak 148. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	7.9.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	23.9.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	563
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	185/1/16

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja Prijedlog odluke Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica. Te su smjernice koristan vodič za usmjeravanje politika zapošljavanja kojima se može poduprijeti željeni postupni izlazak iz krize uzrokovane pandemijom i usmjeriti razne oblike gospodarske potpore prema povoljnom ishodu u pogledu zapošljavanja. Te će smjernice poslužiti i kao vrijedan referentni okvir kako bi se mjerama za otpornost i oporavak postavili temelji za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u okolišno i socijalno održivom gospodarstvu. Koordinacija djelotvornih politika zapošljavanja ključna je referentna točka za poboljšanje razine kohezije među državama članicama i smanjenje socijalne i gospodarske nejednakosti.

1.2.

U smjernicama za zapošljavanje trebalo bi uzeti u obzir utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na tržište rada te akcijski plan europskog stupa socijalnih prava i zaključke sa socijalnog samita u Portu, u kojima su utvrđeni ambiciozni socijalni ciljevi za zapošljavanje, borbu protiv siromaštva i pristup vještinama. Morat će se pratiti i učinak koji na zapošljavanje imaju instrumenti pomoći kao što su program SURE i instrument Next Generation EU, koji se temelje na izdavanju obveznica Unije kao obliku uzajamnog preuzimanja duga nastalog, među ostalim, kako bi se pružila potpora politikama zapošljavanja. Nacionalnim planovima za oporavak i otpornost osigurat će se i dostupnost sredstava za politike zapošljavanja država članica, koje će, međutim, biti popraćene posebnim uvjetima u pogledu ciljeva, područja primjene i obrazaca potrošnje, uz poseban naglasak na aktivnim politikama zapošljavanja.

1.3.

Europske politike treba uskladiti s ciljevima smjernica za zapošljavanje i ojačati tržište rada, poduprijeti produktivnost i konkurentnost poduzeća kao i socijalno tržišno gospodarstvo Europske unije te ojačati strukturne mjere za prijelaz s privremenih mjera zaštite rada na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. U okviru tih procesa treba dati važnu ulogu socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i sudjelovanju socijalnih partnera i predstavnika civilnog društva u donošenju odluka.

1.4.

Kad je riječ o smjernici br. 5, o povećanju potražnje za radnom snagom, EGSO smatra da proces ponovnog povećanja potražnje mora biti popraćen mjerama usmjerenima na poboljšanje potražnje, odnosno promicanje pristupa tržištu rada, promicanje gospodarske i socijalne održivosti poduzeća, profesionalizaciju radnika i unapređenje radnih uvjeta. To se može postići potpunim iskorištavanjem prilika za preobrazbu proizvodnih sustava, usvajanjem digitalnih tehnologija i alata za okolišnu održivost te promicanjem kontinuiranog cjeloživotnog učenja. Mjere ekonomske politike moraju biti dobro usklađene s politikama za poticanje potražnje za radnom snagom.

1.5.

Kad je riječ o smjernici br. 6, čiji je cilj poboljšati ponudu radne snage i pristup zapošljavanju, vještinama i kompetencijama, EGSO napominje da je od ključne važnosti da pojedinačne države članice uspijevaju planirati djelotvornu koordinaciju između mjera ulaganja u osposobljavanje i tržište rada predviđenih u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost i u strukturnim fondovima. Trenutačna kriza dodatno je istaknula potrebu za priznavanjem i osiguravanjem prava na cjeloživotno učenje i stvarni pristup kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i prilagodbi vještina te za smanjenjem postojećih razlika u pristupu daljnjem osposobljavanju, kako među pojedinim sektorima tako i među državama članicama; radi postizanja cilja iz akcijskog plana za provedbu socijalnog stupa koji se odnosi na pristup osposobljavanju mjerit će se sposobnost država članica da uvedu nove alate pomoću kojih bi se smanjile nejednakosti u pristupu novim potrebnim vještinama i odgovorilo na potrebe tržišta rada.

1.6.

Kad je riječ o smjernici br. 7 o poboljšanju funkcioniranja tržišta rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga, EGSO podržava razmatranje mogućnosti uvođenja europske digitalne platforme za usklađivanje potražnje i ponude radne snage. Ona bi postavila zajednički standard među državama članicama i službama za zapošljavanje u cilju promicanja aktivnih politika i europske mobilnosti, među ostalim jačanjem javnih i privatnih službi za zapošljavanje. Donošenje snažnih mjera za sigurnost i sprečavanje rizika mora biti temelj za širenje kulture prevencije u svakoj državi članici, što je ključna sastavnica za širenje i dijeljenje „radne kulture” kojom se iskorištava potencijal svake osobe, promiče dobrobit i uklanjaju sve opasnosti i rizici na radnom mjestu. Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje važan su stup održivosti i otpornosti europskih gospodarstava. Međutim, u nekim državama članicama još uvijek postoji potreba za regulatornim i institucijskim okvirom na nacionalnoj razini kojim se olakšavaju i podupiru sustavi odnosa između poslodavaca i radnika.

1.7.

EGSO smatra da je, uz jačanje politika zapošljavanja za osobe u radnom odnosu, važno ojačati kapacitete država članica za promicanje mjera za potporu samozapošljavanju i slobodnim zanimanjima, posebice usmjerenih na mlade.

1.8.

Smjernica br. 8 odnosi se na promicanje jednakih prilika za sve, poticanje socijalnog uključivanja te suzbijanje siromaštva. EGSO podržava te ciljeve jer se čini neophodnim izraditi strategiju politike zapošljavanja kojom se mogu jamčiti jednaki uvjeti u pristupu tržištu rada i u kontekstu radnih odnosa. Odnos između socijalne skrbi, tržišta rada, funkcioniranja gospodarstva i borbe protiv nejednakosti i siromaštva temeljna je smjernica i vodilja za politike zapošljavanja koje mogu povezati gospodarski rast i socijalni razvoj. EGSO ponovno ističe i važnost osmišljavanja djelotvornih politika uključivanja koje bi se trebale smatrati ključnim ulaganjima za rast i unapređenje gospodarskih i proizvodnih sustava. Također je ključno uvesti mjere za izbjegavanje rizika od „novog siromaštva” među radnicima s niskim primanjima, zajedno s drugim usklađenim strategijama za suzbijanje siromaštva.

2. Kontekst

2.1. Uvod

2.1.1.

Smjernice za zapošljavanje donesene su 2019., ali su 2020. usklađene kako bi uključile elemente povezane s krizom uzrokovanom COVID-om 19, zelenu i digitalnu tranziciju te ciljeve održivog razvoja. EGSO je već u mišljenju SOC/646 (1) predstavio analizu i ocjenu tog pitanja, na koje iznova upućuje. Međutim, ovo mišljenje uključuje dodatne napomene u vezi s utjecajem pandemijske krize na životne i radne uvjete europskih građana i građanki i na potrebu prilagodbe prioriteta država članica i europskih institucija.

2.1.2.

Prijedlogom Komisije predviđa se da se smjernice za zapošljavanje, priložene Odluci Vijeća (EU) 2020/1512 (2), zadrže u 2021. i biti referentna točka za države članice u oblikovanju politika zapošljavanja i u nacionalnim programima reformi. Sada se kao prioritetni cilj javlja osiguravanje pozitivnog socijalnog učinka mjera kojima se podupiru otpornost i oporavak gospodarstva i proizvodnje.

2.2.

Smjernice su sljedeće:

—	smjernica 5.: povećanje potražnje za radnom snagom;

—	smjernica 6.: poboljšanje ponude radne snage i pristupa zapošljavanju, vještinama i kompetencijama;

—	smjernica 7.: poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga;

—	smjernica 8.: promicanje jednakih prilika za sve, poticanje socijalnog uključivanja te suzbijanje siromaštva.

2.3.

U prijedlogu se ističe da EU i države članice trebaju:

2.3.1.

suzbijati socijalnu isključenost i diskriminaciju, promicati socijalnu pravdu i zaštitu te rodnu ravnopravnost, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djeteta. Na socijalnom samitu u Portu države članice obvezale su se na provedbu ambicioznih socijalnih ciljeva za razvoj nacionalnih politika i novih europskih instrumenata za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji te ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji kojom bi se povećala konkurentnost socijalnog tržišnog gospodarstva EU-a;

2.3.2.

osigurati koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja kako bi se postigla klimatska neutralnost u EU-u, podržao prelazak Europe na održivo digitalno i zeleno gospodarstvo, ažurirale vještine, poboljšala konkurentnost, osigurali odgovarajući radni uvjeti, potaknule inovacije, promicala socijalna pravda i jednake mogućnosti te rješavao problem regionalnih razlika i nejednakosti. Zajedničke politike i provedba djelotvornih i dosljednih strategija zapošljavanja ključan su element u prijelazu s upravljanja kriznom situacijom na fazu oporavka kojom se promiče okolišno i društveno održiv razvoj, otvaraju nova radna mjesta i ostvaruju bolji uvjeti zapošljavanja;

2.3.3.

surađivati na suočavanju sa strukturnim čimbenicima kao što su klimatske promjene i izazovi povezani s okolišem, globalizacija, digitalizacija, umjetna inteligencija, rad na daljinu, ekonomija platformi i demografske promjene te prema potrebi prilagoditi postojeće sustave;

2.3.4.

usvojiti potrebne mjere i politike za jačanje održivog rasta gospodarstva, kvalitetnog zapošljavanja i produktivnosti, ali uz povećanje socijalne i teritorijalne kohezije, poticanje uzlazne konvergencije i otpornosti gospodarstava te promicanje fiskalne odgovornosti država članica;

2.3.5.

osigurati da se reformama tržišta rada, uključujući nacionalne mehanizme određivanja plaća, poštuju nacionalne prakse socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja s ciljem osiguravanja pravednih plaća te pristojnih životnih i radnih standarda;

2.3.6.

osigurati da se učinak krize uzrokovane COVID-om 19 na gospodarstvo, društvo i zapošljavanje ublaži učinkovitim politikama i instrumentima.

2.4.

Države članice i Unija moraju raditi na razvoju usklađene strategije zapošljavanja, a naročito na promicanju kvalificirane i osposobljene radne snage s kompetencijama prilagođenim tekućim promjenama (kao i tržišta rada okrenutih budućnosti, koja se mogu prilagoditi gospodarskim promjenama). Države članice trebaju promicanje zapošljavanja smatrati pitanjem od zajedničkog interesa te u tom pogledu koordinirati svoje djelovanje u okviru Vijeća. Člankom 148. UFEU-a predviđa se da Vijeće donosi smjernice za zapošljavanje kojima se utvrđuje opseg i smjer koordinacije politika država članica i koje služe kao osnova za preporuke po državama članicama u okviru europskog semestra.

2.5.

Važno je naglasiti da prisutnost čimbenika rizika, što je vidljivo iz utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na gospodarske i socijalne sustave, iziskuje instrumente potpore, uključujući financijske instrumente, koji bi državama članicama omogućili da usvajaju zajedničke inicijative za suzbijanje utjecaja kriza na radne i životne uvjete europskih građana i građanki.

2.6.

EGSO smatra da su odluke koje je Komisija donijela u posljednjih nekoliko mjeseci i koje su dovele do usvajanja nacionalnih planova za oporavak i otpornost, prihvatljive i usmjerene na podupiranje pravednog i održivog modela razvoja. Isto tako tijekom izlaska iz krize uzrokovane pandemijom treba izbjeći stvaranje povećanog rizika od socijalne isključenosti i ubrzano povećanje teritorijalne neravnoteže koja se posljednjih godina pogoršala čak i među europskim regijama, kao što je od 2013. vidljivo iz indeksa regionalne konkurentnosti Europske komisije kojim se mjeri konkurentnost među regijama.

2.7.

Za izgradnju uključivog gospodarskog i razvojnog modela potrebne su popratne politike i ulaganja kojima je cilj jačanje infrastrukture za produktivnost, digitalizaciju i logistiku, provedba mjera u cilju teritorijalne kohezije, promicanje ljudskog kapitala, osposobljavanje radne snage i jačanje instrumenata za potporu tržištu rada i sustava socijalnih i osobnih usluga. Prekomjerne razlike i nejednak pristup mogućnostima slabe Europu te EGSO smatra da bi kohezija i dalje trebala biti osnovna referentna vrijednost, također za politike usmjerene na rast.

2.8.

Pandemijska kriza pogoršala je određene strukturne probleme na europskom tržištu rada. Također je naglasila pitanja koja iziskuju sveobuhvatnu politiku za suočavanje i sa situacijom u kojoj se nalaze najranjivije skupine i s poteškoćama u određenim sektorima tržišta rada. Tranzicija s kojom se suočavaju države članice zahtijeva snažne zajedničke i koordinirane politike, djelovanja i mjere te kontinuiranu potporu u obliku socijalnog dijaloga.

2.9.

Svi radnici trebali bi imati pristup socijalnoj zaštiti, uključujući rad na daljinu, nove oblike rada i rad putem platformi, čime bi se ojačao sustav socijalne skrbi. Treba poticati uključivanje najranjivijih skupina i potpuno promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada kako bi se izbjegli svi oblici diskriminacije i uklonile rodne razlike u plaćama.

3. Opće napomene

3.1.

Pozivajući se i na prethodna mišljenja o smjernicama za zapošljavanje, EGSO naglašava sljedeće:

3.1.1.

Borba protiv diskriminacije preklapa se s nastojanjima da se poboljša kvaliteta rada i taj napor uključuje usvajanje usklađenih strategija među državama članicama kako bi se produktivnost i konkurentnost povezale sa sustavima kojima se može promicati ljudski kapital i osigurati najbolji radni uvjeti za radnike.

3.1.2.

U kriznim situacijama obično jačaju čimbenici socijalnog rizika, a naročito nejednakosti, zbog čega ulaganja i oblici potpore gospodarskom oporavku moraju biti povezani snažnim sustavom ulaganja u socijalnu i radnu infrastrukturu, kojim se pomoću odgovarajućih politika i mjera mogu poboljšati standardi socijalne zaštite u državama članicama.

3.1.3.

Proces rasta europskih gospodarskih i socijalnih sustava podrazumijeva snažno i zajedničko djelovanje u sprečavanju socijalnog dampinga među državama članicama koji se temelji na smanjenju zaštite, jamstava i sigurnosti radnika, uz istodobno promicanje poštenog tržišnog natjecanja usmjerenog na inovacije i temeljenog na vrednovanju radne snage i na održivosti proizvodnje i usluga. Potrebne su aktivne politike tržišta rada, kao što su poticaji za privremeno zapošljavanje ugroženih skupina, mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije te poduzetnička potpora, među ostalim za socijalnu ekonomiju.

3.1.4.

za inovacije je ključan poticaj novih generacija, kojima se mora zajamčiti pristup kvalitetnim i stabilnim radnim mjestima pri čemu je potrebno poboljšati mobilnost radnika među državama članicama. EGSO se slaže sa sadržajem Izjave iz Porta u kojoj se navodi da su mladi „neizostavan izvor dinamike, talenta i kreativnosti za Europu”. I zbog toga su samozapošljavanje, intelektualni rad i slobodna zanimanja važan čimbenik koji treba podržati, kao i nove poslovne aktivnosti i inovativna novoosnovana poduzećima.

3.1.5.

S obzirom na potrebu da se osigura socijalna kvaliteta rasta nužno je ponovno staviti naglasak na neproduktivni rad, osobito na usluge osobama, usluge na lokalnoj razini i oblike zadružnih organizacija za gospodarske i socijalne aktivnosti, u kontekstu u kojem su socijalne veze ključni element razvoja i rasta.

3.1.6.

U tom se kontekstu čini ključnim da smjernice budu usmjerene na provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji je referentna točka za osiguravanje odgovarajućeg i pozitivnog učinka mjera za prevladavanje gospodarske i socijalne krize na društvo, u kontekstu povećanog rizika od isključenosti prouzročenog zdravstvenom krizom. (3) Trima novim ciljevima postavljenim u akcijskom planu – o stopi zaposlenosti, pristupu osposobljavanju i prilagodbi vještina te borbi protiv siromaštva, počevši od siromaštva djece – od država članica zahtijeva se da u okviru postupka europskog semestra utvrde politike i instrumente kojima će odrediti ključne etape za postizanje tih ciljeva. Osim toga, Odbor je već naglasio potrebu za definiranjem novih socijalnih pokazatelja za mjerenje napretka država članica.

3.1.7.

Aktivno i strukturirano uključivanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva ključno je za provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost i za postizanje ciljeva akcijskog plana. Odbor ponovno ističe potrebu za uspostavom formalnih postupaka savjetovanja kojima bi se olakšala stvarna razmjena stajališta s nacionalnim vladama i institucijama te uklonile postojeće prepreke djelotvornom savjetovanju i sudjelovanju civilnog društva. Osim toga, potrebno je razviti alate za jačanje kolektivnog pregovaranja i poticanje pokrivenosti ugovorima.

3.1.8.

Prilično je jasno da vezu između socijalnih i ekonomskih politika te politika zapošljavanja čine sustavi osposobljavanja i kontinuirano učenje te da su ta središnja uloga i transverzalnost znanja i vještina ključne i za učinkovitost aktivnih politika te bi trebale biti temeljem smjernica.

3.1.9.

Kvalitativni razvoj sustava osposobljavanja trebalo bi odrediti kao prioritetni cilj, ne samo u promicanju transverzalnih vještina povezanih s digitalnom i okolišnom održivošću već i u pogledu jačanja mekih vještina i sposobnosti radnika za suradnju.

3.1.10.

Zbog krizne situacije aktivirani su posebni oblici potpore za upravljanje krizama i ublažavanje rizika od nezaposlenosti, uključujući program SURE. Imajući u vidu smjernicu br. 5, važno je da Komisija tijekom procesa oporavka predvidi zadržavanje instrumenata financiranja i potpore za borbu protiv krize, kao i instrumenata i politika za ponovno zapošljavanje nezaposlenih osoba.

3.1.11.

Tim bi se intervencijama trebala omogućiti financijska potpora za mjere kao što su programi skraćenog radnog vremena, mehanizmi nadoknade dohotka i druge mjere za sprečavanje nezaposlenosti sve dok se ne prevlada trenutačna kriza uzrokovana COVID-om 19.

3.1.12.

Imajući to na umu, ključno je u 2021. nastaviti s politikama pokrenutima 2020. korištenjem instrumenata solidarnosti usmjerenih na ublažavanje najproblematičnijih situacija u pogledu zapošljavanja, uz potporu aktivnih politika tržišta rada.

3.1.13.

Stoga je od presudne važnosti promicati pristup kreditima, podupirati inovativna i produktivna ulaganja te općenito stvoriti teritorijalne, fiskalne i infrastrukturne uvjete koji pogoduju inovacijama i promicanju gospodarskih inicijativa, posebice za MSP-ove, poduzeća socijalne ekonomije, samozapošljavanje i slobodna zanimanja, kako bi se utjecalo na zapošljavanje.

4. Posebne napomene

4.1.

EGSO ponovno ističe svoje stajalište iz mišljenja SOC/646, ali želi istaknuti neke aspekte s obzirom na učinak pandemije koja je ukazala na probleme, ali i na prioritete u pogledu mjera i intervencija. EGSO smatra da je, s obzirom na to da neravnoteže rastu već više od desetljeća i da su pogoršane krizom zbog posljedica COVID-a 19, od ključne važnosti djelovati pomoću učinkovitih politika za usklađivanje gospodarskog rasta sa socijalnim razvojem, i to mjerama za potporu sposobnosti tržišnog natjecanja i nadogradnju kvalitete sustava rada i politika zapošljavanja. U tom se smislu u državama članicama moraju provesti ulaganja povezana s nacionalnim planovima za oporavak i otpornost te ih treba provjeriti na temelju ciljeva smjernica za 2021., s posebnim naglaskom na unapređenju ponude i potražnje na tržištu rada te na promicanju uvjeta za jednake mogućnosti, funkcioniranje tržišta rada i uključivanje. Potrebno je poduzeti mjere kako bi se osigurala bliska i dosljedna koordinacija među politikama donesenim za rješavanje krize, oblicima potpore pokrenutim u okviru programa SURE, mjerama i ulaganjima u cilju oporavka u okviru plana za oporavak te onim što je definirano i financirano programiranjem u okviru strukturnih fondova za razdoblje 2021. 2027.

4.2.

Gospodarski oporavak koji se očekuje u 2021. i koji je omogućen osobito projektima ulaganja povezanima s nacionalnim planovima za oporavak i otpornost može dovesti do opsežnog oporavka u području zapošljavanja ako bude popraćen ciljanim djelovanjem država članica u području socijalnih pitanja i rada kao odgovorom na izazove koji proizlaze iz tekućih promjena.

4.3.

Pritom je važno ponovno istaknuti ciljeve europskog stupa socijalnih prava i Programa održivog razvoja. Te odluke moraju potaknuti Komisiju i države članice da u pogledu modela razvoja koji treba promicati poduzmu korake koji se ne mogu odgoditi, a koji su zbog pandemije još očitiji i nužniji. Konkretno, ciljevi utvrđeni u programu u pogledu gospodarske, socijalne i okolišne održivosti te središnje mjesto koje zauzima dobrobit ljudi vode u iznimno važnom smjeru i nadahnjuju neke od temeljnih odluka utvrđenih i u planu oporavka i u glavnim smjernicama europskih strukturnih fondova.

4.4.

EGSO se u pogledu smjernice br. 5 slaže da je potrebno potaknuti potražnju za radnom snagom i osigurati primjerene i pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europi u skladu s nacionalnim pravom i praksom, čime bi se socijalna zaštita i pristup sustavima socijalne skrbi proširili na sve radnike, među ostalim, i u području novih oblika rada. Kako bi se prešlo s upravljanja krizom na oporavak, naglasak bi trebalo staviti na održive mjere socijalne skrbi i učinkovite poticaje za zapošljavanje, osobito za mala i srednja poduzeća. U tom pogledu trebalo bi poticati i mjere prekvalifikacije i u razdoblju rada u nepunom radnom vremenu zbog pandemije. Socijalni dijalog trebalo bi promicati, a socijalne partnere uključiti u proces uspostavljanja zdravih odnosa između poslodavaca i radnika, poštujući pritom njihovu autonomiju. Smanjenje poreznog opterećenja rada ne smije dovesti do smanjenja socijalne sigurnosti koje bi imalo negativan učinak na sustave socijalne skrbi i njihovu održivost. EGSO smatra da je potrebno ojačati borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

4.5.

Kad je riječ o smjernici br. 6, čiji je cilj poboljšati ponudu radne snage i pristup zapošljavanju, vještinama i kompetencijama, EGSO napominje da je od ključne važnosti u pojedinačnim državama članicama planirati djelotvornu koordinaciju između mjera ulaganja u osposobljavanje i tržište rada predviđenih u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost i u strukturnim fondovima. Prije svega trebalo bi provesti koordinaciju između Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i mjera socijalne sigurnosti i zaštite predviđenih programom SURE i drugim instrumentima do 31. prosinca 2022. kako bi se olakšala uspostava učinkovitih nacionalnih sustava otvaranja radnih mjesta koji radnicima omogućuju zapošljavanje, prekvalifikaciju i premještanje. Trebalo bi razmotriti učinkovite poticaje za zapošljavanje i mjere prekvalifikacije kako bi se poduprlo otvaranje radnih mjesta tijekom oporavka.

4.6.

Širenje rada na daljinu uslijed pandemije još je jasnije pokazalo da je potrebno utvrditi pravila i alate kako bi odnos između organizacije rada, dobrobiti za poduzeća i upotrebe digitalnih tehnologija bio uspješniji. EGSO ponovno ističe važnost iskorištavanja punog potencijala rada na daljinu kao alata za poboljšanje radnih uvjeta i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, pri čemu treba pripaziti da taj oblik rada ne postane mogući izvor diskriminacije i poteškoća (4).

4.7.

Trenutačna kriza dodatno je istaknula potrebu za priznavanjem i osiguravanjem prava na cjeloživotno učenje i stvarni pristup kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i prilagodbi vještina te za smanjenjem postojećih razlika u pristupu daljnjem osposobljavanju, kako među pojedinim sektorima tako i među državama članicama; radi postizanja cilja iz akcijskog plana za provedbu socijalnog stupa koji se odnosi na pristup osposobljavanju mjerit će se sposobnost država članica da uvedu nove alate pomoću kojih bi se smanjile nejednakosti u pristupu novim potrebnim vještinama i odgovorilo na potrebe tržišta rada.

4.8.

Kad je riječ o smjernici br. 7 o poboljšanju funkcioniranja tržišta rada i djelotvornosti socijalnog dijaloga, EGSO napominje da bi se ciljevi u pogledu podupiranja mobilnosti i zapošljivosti radnika mogli postići stvaranjem europske digitalne platforme za upravljanje usklađivanjem ponude i potražnje radne snage. Ona bi postavila zajednički standard država članica i službi za zapošljavanje, u cilju promicanja aktivnih politika i europske mobilnosti.

4.9.

Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje važan su stup održivosti i otpornosti europskih gospodarstava. Međutim, u nekim državama članicama još uvijek postoji potreba za regulatornim i institucijskim okvirom (5) na nacionalnoj razini kojim bi se olakšavali i podupirali sustavi odnosa između poslodavaca i radnika. Provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost bit će pokazatelj stvarne spremnosti država članica da uključe i civilno društvo u odluke i djelovanje u korist razvoja na nacionalnoj razini.

4.10.

Kad je riječ o smjernici br. 8 o promicanju jednakih mogućnosti za sve, promicanju socijalne uključenosti i borbi protiv siromaštva, EGSO ponovno ističe da je u ovoj fazi važno osmisliti učinkovite politike uključivanja koje bi se trebale smatrati ključnim ulaganjima za rast i unapređenje gospodarskih i proizvodnih sustava. EGSO također ističe ulogu otvaranja radnih mjesta kao alata za uključivanje i borbu protiv siromaštva umjesto primjene isključivo mjera socijalne skrbi, te promicanja uključivanja omogućavanjem zapošljivosti i integracije u svijet rada. Međutim, ključno je uvesti mjere za izbjegavanje rizika od „novog siromaštva” među radnicima s niskim primanjima, zajedno s drugim usklađenim strategijama za suzbijanje siromaštva.

4.11.

Naposljetku, zajednički standardi u rodnoj politici, integracija osoba s invaliditetom i ranjivih skupina te uspostava socijalnih sustava za promicanje aktivnog starenja i prijenosa vještina među generacijama ključne su sastavnice strategije za jednake mogućnosti.

4.12.

Pandemija je jasno ukazala na važnost ulaganja u osiguravanje zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu i na hitnu potrebu jačanja inspektorata rada u državama članicama kako bi se osigurale provjere u cilju zaštite radnika. Brojne europske zemlje sa socijalnim su partnerima sklopile protokole za borbu protiv širenja virusa na radnom mjestu, čime su pokazale odgovornost i sposobnost reagiranja na hitne situacije.

Bruxelles, 23. rujna 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) SL C 232, 14.7.2020., str. 18.

(2) Odluka Vijeća (EU) 2020/1512 od 13. listopada 2020. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (SL L 344, 19.10.2020., str. 22.).

(3) SL C 374, 16.9.2021., str. 38.

(4) SL C 220, 9.6.2021., str. 13. i SL C 220, 9.6.2021., str. 1.

(5) SL C 10, 11.1.2021., str. 14.

Top

Choose the experimental features you want to try