EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.9.2020.

SWD(2020) 320 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2020.



Poglavlje za Poljsku

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2020.


Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2020) 580 final} - {SWD(2020) 300 final} - {SWD(2020) 301 final} - {SWD(2020) 302 final} - {SWD(2020) 303 final} - {SWD(2020) 304 final} - {SWD(2020) 305 final} - {SWD(2020) 306 final} - {SWD(2020) 307 final} - {SWD(2020) 308 final} - {SWD(2020) 309 final} - {SWD(2020) 310 final} - {SWD(2020) 311 final} - {SWD(2020) 312 final} - {SWD(2020) 313 final} - {SWD(2020) 314 final} - {SWD(2020) 315 final} - {SWD(2020) 316 final} - {SWD(2020) 317 final} - {SWD(2020) 318 final} - {SWD(2020) 319 final} - {SWD(2020) 321 final} - {SWD(2020) 322 final} - {SWD(2020) 323 final} - {SWD(2020) 324 final} - {SWD(2020) 325 final} - {SWD(2020) 326 final}

I.Pravosudni sustav

Poljski pravosudni sustav podijeljen je u dvije glavne grane, upravno i redovno pravosuđe. Vrhovni upravni sud i 16 upravnih sudova kontroliraju javnu upravu, uključujući zakonitost mjera tijela lokalne vlasti i teritorijalnih tijela državne uprave. Redovno pravosuđe, koje je pod nadzorom Vrhovnog suda 1 , sastoji se od triju razina: 11 žalbenih sudova, 46 regionalnih sudova i više od 300 okružnih sudova. Suce imenuje predsjednik Republike na zahtjev Državnog sudbenog vijeća. Ustavni sud, koji odlučuje o ustavnosti zakonodavstva, sastoji se od 15 sudaca koje Sejm (donji dom parlamenta) izabire na mandat od 9 godina. Državno sudbeno vijeće prema Ustavu je zaduženo za zaštitu neovisnosti pravosuđa. Posebna je značajka sustava kaznenog progona, koji nije dio neovisnog pravosuđa, činjenica da su glavni državni odvjetnik i ministar pravosuđa ista osoba. Ustavom je određeno da odvjetnici i pravni savjetnici mogu samostalno regulirati svoju djelatnost.

Neovisnost

Nastavljene su reforme pravosuđa započete u studenome 2015. Te su reforme provedene s pomoću više od 30 zakona povezanih s cjelokupnom strukturom pravosudnog sustava, uključujući Ustavni sud, Državno sudbeno vijeće, Vrhovni sud, redovne sudove, upravne sudove i državno odvjetništvo. Različiti aspekti reforme pravosuđa izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava, posebno neovisnosti pravosuđa. Na to je usmjeren postupak iz članka 7. stavka 1. UEU-a 2 koji je pokrenula Europska komisija i koji Vijeće još uvijek razmatra. Europski parlament također je izrazio zabrinutost u pogledu vladavine prava u Poljskoj 3 . Nadalje, određeni aspekti tih reformi predmet su postupaka zbog povrede 4 . Zaštita neovisnosti pravosuđa u Poljskoj bila je jedna od preporuka za Poljsku upućenih u kontekstu europskog semestra 2020. 5

Percepcija neovisnosti pravosuđa u široj javnosti i među poduzećima niska je i posljednjih godina ima silazan trend. Dok 34 % šire javnosti neovisnost sudova i sudaca u 2019. smatra „dobrom ili vrlo dobrom”, takvo mišljenje dijeli 27 % poduzeća 6 . Razlog koji se najčešće navodio za nedostatak neovisnosti pravosuđa povezan je s uplitanjem ili pritiskom vlade i političara 7 . Javna rasprava o pravosuđu obilježena je snažnim napetostima. Poljski mediji 2019. su izvijestili da su visoki dužnosnici 8 navodno bili povezani s kampanjom ocrnjivanja sudaca koji su otvoreno kritizirali reforme pravosuđa 9 .

Presudama Suda Europske unije potvrđeni su zahtjevi prava Unije o neovisnosti pravosuđa. Sud Europske unije („Sud”) donio je 2019. dvije odluke kojima se potvrđuje da se zakonodavstvom koje Komisija osporava u kontekstu postupka zbog povrede krši pravo Unije u pogledu zahtjeva koji se odnose na neovisnost sudaca 10 . Sud je presudio protiv izmjena sustava umirovljenja sudaca Vrhovnog suda, koje su dovele do prijevremenog prekida mandata oko trećine sudaca tog suda 11 . Nadalje, Sud je utvrdio da je poljsko zakonodavstvo o novom sustavu umirovljenja sudaca redovnih sudova u suprotnosti s pravom Unije, posebno zato što ne sadržava dostatne zaštitne mjere za neovisnost pravosuđa 12 . Poljska tijela već su prije presude izmijenila nacionalno pravo. Poljski sudovi pokrenuli su pred Sudom Europske unije više od 10 prethodnih postupaka u vezi s reformom pravosuđa 13 .

Zabrinutost u pogledu neovisnosti i legitimiteta Ustavnog suda, koju je Komisija izrazila u okviru postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a, dosad nije otklonjena 14 . Pučki pravobranitelj i Vrhovni sud 15 nastavili su 2019. izražavati zabrinutost u pogledu funkcioniranja i legitimnosti Ustavnog suda. Venecijanska komisija 16 , međunarodne organizacije i nevladine organizacije ponovno su naglasile zabrinutost u vezi s Ustavnim sudom 17 . Predsjednik vlade 18 , maršal Sejma 19 , Državno sudbeno vijeće 20 i novoosnovano Disciplinsko vijeće Vrhovnog suda 21 pokrenuli su predmete koji se odnose na politički osjetljiva pitanja, posebno pitanja reforma pravosuđa. U određenim predmetima koje pokreću glavni državni odvjetnik i Disciplinsko vijeće potrebno je ocijeniti usklađenost odredaba Ugovora o EU-u s Ustavom 22 .

Državno sudbeno vijeće sastoji se uglavnom od politički imenovanih članova. Reformom pravosuđa iz 2018. promijenjen je postupak imenovanja sudaca članova Državnog sudbenog vijeća 23 . Suce članove, koji čine većinu članova Državnog sudbenog vijeća, sada izravno imenuje Sejm umjesto njihovih kolega, koji su to prethodno činili. U novom sastavu Državnog sudbenog vijeća nisu uzete u obzir preporuke Vijeća Europe 24 , što je jedan od razloga za zabrinutost koje je Komisija izrazila u svojem obrazloženom prijedlogu donesenom u skladu s postupkom iz članka 7. stavka 1. UEU-a u vezi s vladavinom prava u Poljskoj 25 . Ustavni sud izjavio je 25. ožujka 2019. na zahtjev Državnog sudbenog vijeća da je novi postupak imenovanja sudaca članova Državnog sudbenog vijeća u skladu s Ustavom 26 . Na temelju prethodne odluke Vrhovnog suda o neovisnosti i nepristranosti novoosnovanog Disciplinskog vijeća Sud Europske unije zaključio je u odluci od 19. studenoga 2019. da, kako bi intervencija sudbenog vijeća pridonijela objektivizaciji postupka kojim predsjednik Republike imenuje suce, takvo tijelo mora i samo biti dovoljno neovisno o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti te o tijelu kojem daje mišljenje 27 . Vrhovni sud, pozivajući se na tu odluku Suda Europske unije, donio je 23. siječnja 2020. rezoluciju 28 u kojoj navodi da novoosnovano Državno sudbeno vijeće nije neovisno i utvrđuje da novi suci Vrhovnog suda koje je odabralo ne mogu donositi presude u predmetima 29 . Ustavni sud naknadno je utvrdio da rezolucija nije u skladu s Ustavom ni s pravom Unije te da je donesena na zahtjev predsjednika vlade i maršala Sejma, uz potporu predsjednika Republike i glavnog državnog odvjetnika 30 . No Vrhovni sud nastavlja primjenjivati svoju rezoluciju 31 . Državno sudbeno vijeće i dalje predsjedniku Republike predlaže kandidate za imenovanja sudaca 32 .

Dva nova sudska vijeća Vrhovnog suda, osnovana u okviru reforme iz 2018., dobila su 2019. nove ovlasti. Disciplinsko vijeće i Vijeće za izvanredni nadzor i javne poslove sastavljeni su samo od novih sudaca imenovanih na zahtjev novoosnovanog Državnog sudbenog vijeća. Nakon odluke Suda Europske unije od 19. studenoga 2019. 33 Vrhovni sud utvrdio je u trima odlukama da Disciplinsko vijeće nije neovisan sud u smislu prava Unije i nacionalnog prava 34 . Zakonom od 20. prosinca 2019. novom Vijeću za izvanredni nadzor i javne poslove dodijeljena je isključiva ovlast za odlučivanje o pitanjima povezanima s neovisnošću pravosuđa 35 . Taj dio navedenog zakona jedan je od elemenata iznesenih u postupku zbog povrede koji je Komisija pokrenula 29. travnja 2020 36 . Novom Disciplinskom vijeću dodijeljena je i nadležnost za ukidanje imuniteta sudaca kada se protiv njih pokrene kazneni postupak (nadležnost koju su prethodno imali prvostupanjski stegovni sudovi). Brojne nacionalne institucije i Venecijanska komisija kritizirale su te nove ovlasti dodijeljene vijećima 37 .

Vrhovni sud podvrgnut je novim reformama, posebno u pogledu postupka imenovanja prvog predsjednika. Nekoliko mjeseci prije isteka mandata prethodnog prvog predsjednika Vrhovnog suda novim zakonom koji je donio donji dom parlamenta (Sejm) 38 izmijenjen je postupak imenovanja novog prvog predsjednika 39 . Zakonom koji je stupio na snagu u veljači 2020. predviđeno je da predsjednik Republike može imenovati vršitelja dužnosti prvog predsjednika koji će biti zadužen za organizaciju postupka odabira kandidata i mijenja se kvorum potreban za glasovanje o popisu kandidata za tu funkciju 40 . Predsjednik Republike imenovao je 1. svibnja 2020. vršitelja dužnosti prvog predsjednika među sucima koji u skladu s prethodno navedenom rezolucijom Vrhovnog suda 41 više nisu ovlašteni donositi presude. Postupak odabira bio je predmet kontroverza 42 , posebno s obzirom na to da je prvi predsjednik odbio iz tog postupka isključiti članove Disciplinskog vijeća unatoč nepostojanju jamstava njihove neovisnosti 43 . Predsjednik Republike imenovao je 26. svibnja 2020. novog prvog predsjednika koji je ujedno i jedan od sudaca koji u skladu s prethodno navedenom rezolucijom Vrhovnog suda više nisu ovlašteni donositi presude.

Stegovni sustav za suce izmijenjen je i aktivno se primjenjuje. Stegovni sustav, koji je znatno izmijenjen 2018. 44 , izazvao je zabrinutost u pogledu nedostatka odgovarajućih zaštitnih mjera za zaštitu neovisnosti pravosuđa zbog rizika od sankcioniranja sudaca zbog sadržaja sudskih odluka, uključujući odluke da se Sudu Europske unije podnese zahtjev za prethodnu odluku. Osim toga, i dalje postoji zabrinutost u pogledu neovisnosti Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda, koje je posljednja instanca za stegovne predmete i sastoji se samo od sudaca koje je izabralo novoosnovano Državno sudbeno vijeće 45 . Komisija je 10. listopada 2019. odlučila pred Sudom Europske unije osporiti te nove izmjene Poljske 46 . Stegovnim sustavom omogućuje se da suci podliježu stegovnom postupku s obzirom na sadržaj svojih sudskih odluka ili izjava o funkcioniranju ustavnih tijela u Poljskoj 47 . Nakon zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu Sud Europske unije naložio je Poljskoj 8. travnja 2020. da odmah obustavi primjenu nacionalnih odredaba o ovlastima Disciplinskog vijeća u pogledu stegovnih predmeta koji se odnose na suce 48 . Nakon naloga Disciplinsko vijeće uputilo je Ustavnom sudu pravno pitanje, osporavajući ustavnost odredaba Ugovora na kojima se temelji rješenje o privremenoj pravnoj zaštiti 49 . Zakonom od 20. prosinca 2019. dodatno je proširen pojam stegovne povrede i povećan je rizik za neovisnost pravosuđa. To je pitanje element novog postupka zbog povrede koji je Komisija pokrenula 29. travnja 2020. 50 Novi stegovni sustav i zakon od 20. prosinca 2019. potaknuli su sudove drugih država članica da u okviru pravosudne suradnje unutar Unije dovedu u pitanje sudska jamstva poljskog sustava 51 .

Suci podliježu brojnim novim zahtjevima. Zakonom od 20. prosinca 2019. svi suci u Poljskoj obvezuju se objaviti svoje osobne podatke, kao što su članstva u udruženjima, funkcije u neprofitnim organizacijama ili članstva i položaji u političkim strankama prije 29. prosinca 1989. Takve odredbe izazivaju zabrinutost u pogledu prava na poštovanje privatnog života i prava na zaštitu osobnih podataka kako je zajamčeno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Općom uredbom o zaštiti podataka 52 . Ti novi zahtjevi u skladu su s drugim zahtjevima uvedenima 2018. koji se odnose na produljenje aktivne službe sudaca redovnih sudova, o čemu sada odlučuje Državno sudbeno vijeće. Iako je ta promjena bila odgovor na postupak zbog povrede 53 , nije bila dovoljna za rješavanje problema učinka na neovisnost pravosuđa zbog zabrinutosti u pogledu Državnog sudbenog vijeća.

Zakonom od 20. prosinca 2019. uvedena je opća zabrana poljskim sudovima da osporavaju ovlasti sudova, ustavnih tijela i tijela kaznenog progona. Taj zakon onemogućuje poljskim sucima da odlučuju o zakonitosti imenovanja sudaca i o ovlasti sudaca da izvršavaju sudačke funkcije. Ista se zabrana primjenjuje na suce koji ocjenjuju zakonitost sastava sudskih vijeća. Ti su zahtjevi osporavani u postupku zbog povrede koji je Komisija pokrenula 29. travnja 2020. 54 Istim zakonom uvedena su nova ograničenja za izjave i postupke koje mogu poduzeti suci, sudovi i druga neovisna tijela, kojima je sada zabranjeno osporavati ovlasti pravosudnih i ustavnih tijela te tijela kaznenog progona. Zakonom se propisuje takva zabrana i u pogledu izjava ili djelovanja tijela pravosudne samouprave kojima se osporavaju imenovanja sudaca. Te su promjene izazvale zabrinutost nacionalnih institucija i Venecijanske komisije 55 . U pogledu predsjednikâ sudova, nakon što je ministar pravosuđa razriješio više od 70 predsjednika sudova, nije predložen nikakav način za rješavanje njihove situacije 56 . Pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenut je predmet koji se odnosi na takva razrješenja 57 .

Činjenica da je ministar pravosuđa istodobno i glavni državni odvjetnik izaziva posebnu zabrinutost u pogledu ovlasti za izdavanje uputa u pojedinačnim predmetima i premještaj državnih odvjetnika. Nakon reformi provedenih 2016. spojeni su položaji glavnog državnog odvjetnika i ministra pravosuđa. Ministar pravosuđa stoga neposredno ima ovlasti koje su dodijeljene najvišem državnom odvjetništvu, uključujući ovlast za izdavanje uputa državnim odvjetnicima u određenim slučajevima. U 2019. je u nekoliko navrata korištena ovlast glavnog državnog odvjetnika ili visoko pozicioniranih državnih odvjetnika za izdavanje uputa 58 u pojedinačnim predmetima (uključujući za nepoduzimanje kaznenog progona), među ostalim u politički relevantnim predmetima 59 . Tu su ovlast kritizirali mnogi, uključujući Venecijansku komisiju 60 . Nadalje, glavni državni odvjetnik ovlašten je odlučiti o upućivanju državnih odvjetnika na drugo radno mjesto u trajanju do 6 mjeseci bez njihova pristanka i bez obrazloženja. Štoviše, ima diskrecijsko pravo preraspodijeliti predmete među državnim odvjetnicima, što je izazvalo dodatnu zabrinutost da bi politički interesi mogli utjecati na vođenje kaznenih postupaka 61 .

Kvaliteta

Financiranje pravosuđa postupno se povećava od 2016. Poljska na sudove troši oko prosjeka EU-a po stanovniku. Istodobno Poljska ima jedan od najvećih rashoda opće države za pravosudni sustav (uključujući kazneni progon i pravnu pomoć) kao postotak BDP-a 62 .

Što se tiče ljudskih resursa, brojna radna mjesta u pravosudnom sustavu i dalje su nepopunjena. Napominje se da je ministar pravosuđa prije promjene sastava Državnog sudbenog vijeća 2018. odgodio objavljivanje slobodnih radnih mjesta na sudovima, što je preduvjet kako bi se bilo koja osoba mogla prijaviti na takvo radno mjesto. Pučki pravobranitelj 63 i predstavnici udruženja sudaca 64 izrazili su zabrinutost u tom pogledu, tvrdeći da je nedovoljan broj osoblja na sudovima i dalje glavni uzrok njihove smanjene učinkovitosti.

Kad je posrijedi digitalizacija pravosudnog sustava, ima prostora za poboljšanje. U odnosu na prethodne godine Poljska je javnosti omogućila bolju dostupnost informacija na internetu o pravosudnom sustavu 65 . Iako je postignut određeni važan napredak, i dalje postoji potreba za uvođenjem informatičkih alata u kontekstu sudskih postupaka 66 . Udruženja sudaca 67 , pučki pravobranitelj 68 i Nacionalno vijeće odvjetničkih komora 69 pozvali su na daljnju digitalizaciju sudova te navode da je nedostatak digitalizacije u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 postao učestali problem.

Reforme u području pravne pomoći, sudskih pristojbi i građanskog postupka stupile su na snagu 2019. U Poljskoj su besplatna pravna pomoć i besplatno građansko savjetovanje dostupni svim osobama koje si ne mogu priuštiti plaćeno savjetovanje i koje to službeno izjave. Planira se i postupno omogućavanje besplatne medijacije 70 . Nacionalno vijeće odvjetničkih komora izrazilo je zabrinutost zbog izmjena zakona o parničnom postupku donesenih 2019., koje ne pridonose ubrzavanju sudskih postupaka 71 .

Učinkovitost

Trajanje postupaka na redovnim sudovima blizu je prosjeka EU-a. Međutim, 2018. je došlo do povećanja procijenjenog vremena potrebnog za rješavanje građanskih i trgovačkih parničnih predmeta i do smanjenja stope rješavanja takvih predmeta. Dok se broj takvih predmeta smanjio, povećao se broj neriješenih predmeta 72 . Odbor ministara Vijeća Europe i dalje pojačano nadzire trajanje građanskih i kaznenih postupaka u Poljskoj 73 .

Rezultati upravnih sudova bolji su od prosjeka EU-a. Vidljivo je blago smanjenje broja novih upravnih predmeta i procijenjenog vremena potrebnog za njihovo rješavanje. Stopa rješavanja takvih slučajeva i dalje je iznad 100 % 74 .

II.Okvir za borbu protiv korupcije

Pravni i institucijski okvir za sprječavanje i borbu protiv korupcije u velikoj je mjeri uspostavljen. Središnji ured za borbu protiv korupcije specijalizirano je tijelo za borbu protiv korupcije. Središnji ured za borbu protiv korupcije objedinjuje obavještajne i policijske funkcije te može pokrenuti upravne i kaznene postupke. Cilj je planiranog zakona o „transparentnosti javnog života” reorganizirati ključne preventivne odredbe u jedinstveni pravni akt. U okviru toga izmijenit će se određeni elementi, kao što su trenutačni sustavi izjava o imovinskom stanju i propisi o lobiranju.

Prema posljednjem indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International Poljska je ostvarila 58/100 bodova te se nalazi na 12. mjestu u Europskoj uniji i na 41. mjestu u svijetu 75 . Ankete Eurobarometra pokazuju da je broj poljskih ispitanika koji smatraju da je korupcija raširena u njihovoj zemlji (59 %) manji od prosjeka u EU-u (71 %), a 37 % ljudi smatra da su osobno pogođeni korupcijom u svakodnevnom životu (prosjek u EU-u je 26 %) 76 . Kad je riječ o poduzećima, 49 % ih smatra da je korupcija raširena (prosjek u EU-u je 63 %), dok ih 27 % smatra da korupcija predstavlja problem u poslovanju (prosjek u EU-u je 37 %). Zatim, 43 % ispitanika smatra da postoji dovoljno uspješnih kaznenih progona kako bi se ljude odvratilo od korupcije (prosjek u EU-u je 36 %), dok 26 % poduzeća smatra da su osobe i poduzeća koji su uhvaćeni u podmićivanju viših dužnosnika primjereno kažnjeni (prosjek u EU-u je 31 %) 77 .

Planira se inicijativa za dodatni razvoj pravnog okvira za borbu protiv korupcije. Poljsko kazneno pravo pruža čvrst temelj za istragu, kazneni progon i donošenje presuda u vezi s kaznenim djelima korupcije. 78 Poljska ima i pravni okvir za sprječavanje korupcije, s nekoliko pravnih akata kojima se uređuju pitanja etike i integriteta u javnom sektoru 79 te obveze objavljivanja u pogledu imovine i sukoba interesa 80 . Ipak, istaknut je niz razloga za zabrinutost, posebno u pogledu sukoba interesa i objavljivanja podataka o imovini 81 . Novi zakon o transparentnosti javnog života trenutačno je u naprednoj pripremnoj fazi, s ciljem jačanja postojećih mehanizama za borbu protiv korupcije i uključivanje načela transparentnosti u jedinstven akt. Dodatni je cilj tog zakona stavljanje izvan snage određenih postojećih akata radi standardizacije trenutačnog sustava izjava o imovinskom stanju i njegovih pravila. Prijedlogom se osim toga nastoje izmijeniti postojeća pravila o lobiranju i zakon o pristupu javnim informacijama te poboljšati mjere za zaštitu zviždača 82 .

Predložene su izmjene Kaznenog zakona. Ustavni sud utvrdio je 14. srpnja 2020. da je prijedlog zakona o izmjeni Kaznenog zakona 83 iz lipnja 2019. neustavan 84 . U njemu su predložene izmjene definicije „osobe koja obavlja javnu funkciju” uvođenjem šire definicije koja, među ostalim, uključuje domaću ili stranu organizacijsku jedinicu koja raspolaže javnim sredstvima, članove odbora ili predstavnike poduzeća u državnom vlasništvu i subjekte čiji je temeljni kapital u vlasništvu središnje ili lokalne vlasti u iznosu iznad 50 %. Druge predložene izmjene uključivale bi postrožene sankcije za aktivna i pasivna kaznena djela podmićivanja povezana s imovinom visoke vrijednosti. Ipak, i dalje bi postojali mehanizmi kao što je klauzula o „nekažnjavanju”, prema kojoj osoba koja daje mito nije kažnjiva ako o kaznenom djelu dobrovoljno obavijesti tijela kaznenog progona. Skupina država protiv korupcije (GRECO) Vijeća Europe izrazila je zabrinutost zbog elemenata sustava imuniteta i njegova utjecaja na progon kaznenih djela povezanih s korupcijom 85 .

Središnji ured za borbu protiv korupcije specijalizirano je tijelo za borbu protiv korupcije. Središnji ured za borbu protiv korupcije objedinjuje obavještajne i policijske funkcije te može pokrenuti upravne i kaznene postupke 86 . Otkrivanje korupcije dio je njegovih temeljnih funkcija, a u slučajevima opravdane sumnje Središnji ured za borbu protiv korupcije može provoditi kaznene istrage. Potpuno je nadležan za provjeru izjava o imovinskom stanju i nadzor odluka o javnoj nabavi. Zadužen je i za praćenje neusklađenosti s pravilima o nespojivosti u pogledu ograničenja vanjske poslovne aktivnosti javnih službenika i za pokretanje postupaka za oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi. Središnji ured za borbu protiv korupcije ima i preventivnu ulogu te nadgleda koordinaciju vladinog programa za borbu protiv korupcije za razdoblje 2018.–2020., čiji opći ciljevi uključuju poboljšanje antikorupcijskih propisa te jačanje suradnje i koordinacije među tijelima kaznenog progona. Predsjednika ureda imenuje predsjednik vlade na mandat od četiri godine. Središnji ured za borbu protiv korupcije djeluje pod nadležnošću predsjednika vlade i imenovanog „ministra za koordinaciju posebnih službi” 87 . U skladu s postojećim pravnim okvirom taj postupak imenovanja i podređenost funkcije izvršnoj vlasti izazvali su zabrinutost u pogledu neovisnosti Središnjeg ureda za borbu protiv korupcije i njegove konačne neovisnosti od izvršne vlasti 88 .

Pitanja etike i integriteta u javnom sektoru te sukobi interesa trenutačno su uređeni u okviru nekoliko temeljnih akata. Glavni pravni akt kojim se promiče integritet je Zakon o ograničavanju poslovne djelatnosti osoba koje obavljaju javne funkcije, kojim se zabranjuju određene aktivnosti i ograničavaju poslovni udjeli i članstvo u različitim odborima. Pravilnikom o etičkom okviru javne službe utvrđuju se etički standardi za javnu upravu, ali njime nisu obuhvaćene osobe na najvišim izvršnim funkcijama, čije je ponašanje uglavnom uređeno ustavom. I ministarstva se u različitoj mjeri bave integritetom u svojim redovima. GRECO je naglasio moguće koristi dosljednije politike i preporučio izradu općeg plana integriteta, izradu kodeksa ponašanja s čvrstim mehanizmima nadzora i sankcioniranja te podizanje svijesti o pitanjima integriteta 89 . Osim toga, u nekoliko drugih pravnih tekstova predviđa se obveza izvješćivanja o posebnim situacijama sukoba interesa, ali bez jasne koordinacije ili konsolidacije u jedinstven okvir 90 . Iako u zajednički obvezujućim zakonima ne postoji pravna definicija sukoba interesa, Zakon o upravnom postupku obuhvaća sukobe interesa za javne službenike. Za ministre i druge više dužnosnike oni su ograničeni na određene posebne situacije koje uključuju interese vezane uz imovinu 91 . Središnji ured za borbu protiv korupcije ispitao je 2019. 2 477 sumnji na sukob interesa u ministarstvima zdravstva i obrane (4 581 u 2018.) koje su se odnosile na 2 187 osoba (2 110 u 2018.), a tri su predmeta upućena uredu državnog odvjetnika 92 .

Ne postoji jedinstveno zakonodavstvo ni centraliziran sustav podnošenja i praćenja izjava o imovinskom stanju. Zastupnici u parlamentu podnose izjave o imovinskom stanju u skladu sa zakonom o obavljanju dužnosti zastupnika Sejma i senatora iz svibnja 1996. U Zakonu o ograničavanju poslovne djelatnosti osoba koje obavljaju javne funkcije propisano je da osobe na najvišim izvršnim funkcijama moraju jednom godišnje objaviti svoje financijske i gospodarske aktivnosti. No taj se zakon u praksi primjenjuje na političare na svim razinama i postoji zabrinutost u pogledu različitih sustava i okvira kojima se jamči objavljivanje izjava 93 . Središnji ured za borbu protiv korupcije 2019. je proveo 90 kontrola izjava o imovinskom stanju (69 u 2018.), 364 analize prije kontrole (330 u 2018.) i 341 kontrolni slučaj (320 u 2018.) 94 . Međutim, izmjene Zakona o izvršavanju mandata zastupnika i senatora, kojima je cilj proširiti katalog obveznika i opseg uključenih informacija, trenutačno se osporavaju pred Ustavnim sudom. Iako pozdravlja postojanje obveza, GRECO je izjavio da poljski sustav izjava o imovinskom stanju treba ojačati i dopuniti neovisnim i učinkovitim mehanizmom revizije 95 . U tom se pogledu priprema nacrt zakona s novim obrascem za izjavu o imovinskom stanju, a Središnji ured za borbu protiv korupcije razvija jedinstven sustav za rješavanje problema nedostatka elektroničkih i automatiziranih metoda podnošenja i kontrole izjava 96 .

Postoje mjere za reguliranje lobiranja i prakse „rotirajućih vrata”, a određenim se odredbama omogućuje zaštita zviždača. Zakon o lobističkim aktivnostima u procesu izrade zakonodavstva sadržava široku definiciju lobiranja te se njime uspostavlja javni registar i određuju obveze i sankcije za neregistrirane aktivnosti. Međutim, odredbama zakona pojam lobiranja ograničava se na postupak izrade zakona. GRECO je preporučio da interakcije zastupnika s lobistima budu transparentnije, 97 da se uvedu detaljna pravila za interakciju s lobistima te da se objavi dovoljno informacija o svrsi tih kontakata 98 . Praksa „rotirajućih vrata” regulira se razdobljem mirovanja od jedne godine, ali to je ograničeno na subjekte za koje je dužnosnik donio posebne odluke. Postoje planovi za produljenje tog razdoblja, a preporučeno je i proširenje područja primjene 99 . Neki pravni akti uključuju odredbe za zaštitu zviždača, ali ne postoji posebno zakonodavstvo o tom pitanju te je naglašena potreba za jačanjem zaštite osoba koje podnose prijave 100 .

III.Medijski pluralizam

Pravni okvir u pogledu medijskog pluralizma temelji se na ustavnim zaštitnim mjerama i sektorskom zakonodavstvu. Ustavom se jamči neovisnost nacionalnog tijela za medije – Nacionalnog vijeća za radio i televiziju (KRRiT), a nadležnosti regulatornog tijela dodatno su određene Zakonom o radiju i televiziji iz 1992. 101  Što se tiče okvira za zaštitu novinara, sloboda izražavanja zaštićena je Ustavom 102 . No Kazneni zakon istodobno uključuje kaznena djela uvrede državnih simbola, visokih javnih dužnosnika i vjere. Ustavom se jamči i pravo građana da budu informirani o aktivnostima javnih tijela 103 . To je pravo dodatno uređeno Zakonom od 6. rujna 2001. o pristupu javnim informacijama 104 .

Pravnim okvirom osiguravaju se zaštitne mjere za neovisnost regulatornog tijela za medije. Ustavom 105 se Nacionalnom vijeću za radio i televiziju (KRRiT) daje zadaća čuvanja slobode govora, prava na informiranje i javnog interesa u radijskom i televizijskom emitiranju. Članove vijeća imenuju parlament i predsjednik Republike. Ne smiju pripadati političkoj stranci ili sindikatu niti obavljati javne aktivnosti koje nisu u skladu s dostojanstvom njihove funkcije. Zakon o radiju i televiziji sadrži poseban popis nadležnosti KRRiT-a. Revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama 106 utvrđuje se niz posebnih jamstava za neovisnost i učinkovitost nacionalnih regulatornih tijela za medije. Poljska je trenutačno u procesu prenošenja revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, tijekom kojeg bi se mogla predložiti dodatna usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s okvirom EU-a, koja bi mogla biti donesena početkom jeseni 2020. 107

Poljsko regulatorno tijelo za medije i dalje bi moglo biti podložno političkom utjecaju. U rezultatima praćenja medijskog pluralizma MPM2020 navodi se srednji rizik u pogledu neovisnosti i učinkovitosti poljskog regulatornog tijela za medije 108 , a procjenjuje se da se postupcima imenovanja u Nacionalno vijeće za radio i televiziju (KRRiT) nije učinkovito ograničio rizik od političkog utjecaja na medije. Na primjer, nije naloženo izborno praćenje radi analize medijskog izvještavanja o izbornim kampanjama za europski i nacionalni parlament 2019. Slično tome, u slučaju predsjedničke kampanje iz 2020., kako je izvijestio Ured za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR), KRRiT nije osigurao neovisno praćenje kampanje 109 . Osim toga, kao rezultat reforme iz 2016. 110 , neke su nadležnosti oduzete KRRiT-u i dodijeljene novoosnovanom Nacionalnom vijeću za medije (RMN) 111 , koje je sada zaduženo za imenovanje i razrješenje upravnih i nadzornih odbora poljske televizije (TVP), poljskog radija i poljske novinske agencije. U prosincu 2016.poljski Ustavni sud smatrao je da je isključenje KRRiT-a iz postupka imenovanja uprave javnih medija neustavno 112 . Presuda još nije izvršena 113 .

Pravni okvir za transparentnost vlasništva nad medijima u Poljskoj nije jednako primjenjiv na sve medijske aktere. Konkretno, ne postoje posebne sektorske odredbe o transparentnosti vlasništva nad informativnim medijima. Zbog toga je u MPM2020 procijenjeno da je transparentnost vlasništva nad medijima u Poljskoj izložena srednjem riziku, ali se napominje da u sektoru emitiranja postoje određena posebna pravila. Ta se pravila odnose na otkrivanje informacija javnom tijelu KRRiT.

Ne postoje regulatorne zaštitne mjere kojima se ograničava politička kontrola nad medijskim kućama u Poljskoj. Takve zaštitne mjere odnose se na pravila o sukobu interesa između vlasnika medija i vladajućih stranaka, stranačkih skupina ili političara 114 . Istraživanje CBOS-a iz 2019. pokazuje da je percepcija političke pristranosti u medijima raširena 115 . Ipak, kako je prepoznato u MPM2020, vlasnici najvećih medija u Poljskoj nisu otvoreno povezani s političkim strankama, a u većini informativnih medija, uključujući digitalne medije, promiču se različita politička stajališta. 116 Čini se da se tijekom predsjedničke kampanje 2020. vladajuća koalicija pozvala na moguće zakonodavne promjene u vezi s koncentracijom medijskih kuća u stranom vlasništvu 117 . Ako se takve promjene ostvare, mogle bi utjecati na medijski pluralizam i na unutarnje tržište EU-a.

Odredbe kaznenog prava mogu utjecati na određene aspekte okvira za zaštitu i aktivnosti novinara. Kazneni zakon uključuje kaznena djela uvrede državnih simbola, visokih javnih dužnosnika i vjere. Zatvorska kazna (u trajanju od najviše jedne godine) jedna je od mogućih sankcija za klevetu 118 sredstvima masovne komunikacije 119 . Kako su spomenuli neki predstavnici novinara, taj je sustav predmet dugotrajnih kritika jer bi se pitanje klevete moglo u dovoljnoj mjeri riješiti na temelju okvira građanskopravne odgovornosti 120 . U tom kontekstu u MPM2020 napominje se i da mjere samoregulacije koje bi mogle pridonijeti jačanju položaja novinara nisu učinkovito provedene u Poljskoj. Pozitivno je to što je Zakon o medijima izmijenjen i njime se novinare više ne obvezuje da slijede uredničku politiku određenog izdavača. Zakonom se novinarima sada daje mogućnost da odbiju obvezujuću uputu ako je ona u suprotnosti s načelima pravednosti, objektivnosti i profesionalne točnosti. U pogledu sigurnosti novinara Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara 2019. je objavila dva, a 2020. šest upozorenja koja se odnose na Poljsku. Upozorenja su razvrstana u kategoriju uznemiravanja novinara i kategoriju djela koja imaju odvraćajući učinak na slobodu medija 121 . Što se tiče sigurnosti novinara u digitalnim medijima, u MPM2020 navode se povremeni slučajevi u kojima su novinari bili ugroženi zbog nadzora policije i obavještajnih službi i slučajevi korištenja telekomunikacijskih ili internetskih podataka novinara bez prethodne obavijesti 122 .

Postojećim pravnim okvirom priznaje se pravo na pristup javnim informacijama. Međutim, bilo je opetovanih slučajeva odbijanja takvog pristupa. Zakonom od 6. rujna 2001. o pristupu javnim informacijama zahtijeva se od državnih tijela (i drugih subjekata) da stave na raspolaganje sve informacije o javnim pitanjima. Prema tom zakonu pravo na javne informacije uključuje pravo da se najaktualnije informacije o javnim pitanjima dobiju bez odgode. To pravo ne uključuje povjerljive podatke. U pogledu primjene tog prava u praksi, u MPM2020 navode se slučajevi u kojima je pristup informacijama uskraćen na lokalnoj razini, posebno u pogledu informacija o aktivnostima lokalnih i regionalnih vlasti ili o planiranim ulaganjima. Drugi slučajevi uskraćivanja informacija uključuju uskraćivanje pristupa novinarima raspravama o obrazovnim i pravosudnim reformama.

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjera i ravnoteže

Poljska je predstavnička demokratska republika s izravno izabranim predsjednikom, dvodomnim parlamentom 123 i Ustavnim sudom zaduženim za ocjenjivanje ustavnosti zakona. Sejm ima konačnu ovlast za donošenje odluka pri donošenju zakona. Predsjednik Republike, Senat, skupina od 15 zastupnika, Vijeće ministara i skupina od najmanje 100 000 građana imaju pravo predlagati zakonodavstvo. Neovisni pučki pravobranitelj zadužen je za zaštitu sloboda i prava osoba i građana navedenih u Ustavu i drugim normativnim aktima.

U razdoblju 2015.–2019. uvelike se primjenjivao ubrzani postupak donošenja zakonodavstva, a važni primjeri uključivali su značajne strukturne reforme pravosuđa. Što se tiče zakonodavstva o reformama pravosuđa, parlament je na svaki zakon u prosjeku utrošio 18 dana 124 . Konkretno, izražena je zabrinutost zbog ubrzanog postupka koji je zakonodavac primijenio u prosincu 2019. za donošenje kontroverznih izmjena zakonâ o pravosuđu, uključujući način na koji su izmjene početnog nacrta predložene u zakonodavnom postupku. Vrhovni sud utvrdio je da se time krše pravila dobrog zakonodavstva 125 . Venecijanska komisija i OESS u nekoliko su navrata naglasili važnost temeljitog razmatranja zakonodavnih prijedloga i izmjena, uključujući smislena savjetovanja s dionicima, stručnjacima i civilnim društvom te dijalog s političkom oporbom 126 . Treba napomenuti da su javna savjetovanja obvezna samo u slučaju zakonodavnog prijedloga Vijeća ministara, a pravosudne reforme pokrenuli su zastupnici u parlamentu pa savjetovanje nije potrebno 127 .

Vlada je 20. ožujka 2020. proglasila stanje epidemije radi suočavanja s pandemijom bolesti COVID-19 128 . Dionici su izrazili zabrinutost zbog mjera uvedenih u tom kontekstu s obzirom na njihov učinak na temeljna prava i predsjedničke izbore 129 . Stanje epidemije i dalje je na snazi, iako se ograničenja postupno ukidaju. Određene mjere donesene radi suzbijanja učinaka stanja epidemije negativno utječu na mandate određenih državnih tijela 130 , uključujući Ured za elektroničke komunikacije za koji je Europska komisija pokrenula postupak zbog povrede 131 .

Suci Vrhovnog suda imenovani u okviru reforme iz 2017. ovlašteni su preispitati odluke redovnih sudova u određenim predmetima u posljednjih 20 godina. U okviru novog izvanrednog žalbenog postupka novo Vijeće za izvanredni nadzor i javne poslove ovlašteno je u potpunosti ili djelomično poništiti bilo koju konačnu presudu redovnih sudova donesenu u posljednjih 20 godina, uz određene iznimke. Ovlasti za podnošenje žalbe imaju, među ostalim, državni odvjetnik i pravobranitelj. Prema dostupnim informacijama većinu postupaka do sada je pokrenuo glavni državni odvjetnik 132 . Izražena je zabrinutost da se taj postupak može upotrijebiti i za naizgled političke motive 133 . Općenito, taj novi izvanredni žalbeni postupak, koji se temelji na širokim kriterijima, otvara pitanja u pogledu načela pravne sigurnosti 134 i jedan je od razloga za zabrinutost koje je Komisija iznijela u svojem obrazloženom prijedlogu donesenom u skladu s postupkom iz članka 7. stavka 1. UEU-a 135 .

Nova kretanja negativno utječu na prostor za djelovanje civilnog društva 136 . Poljska ima široko i dinamično civilno društvo koje se sastoji od više od 120 000 različitih nevladinih organizacija. Međutim, razvoj događaja pokazao je da su nevladine organizacije koje su kritične prema nekim vladinim politikama na meti nepovoljnih izjava predstavnika javnih tijela 137 . Centar za razvoj civilnog društva Nacionalnog instituta za slobodu odgovoran je za raspodjelu državnih sredstava i nacionalno dodijeljenih sredstava EU-a nevladinim organizacijama. Predstavnici organizacija čine manjinu u postupku donošenja odluka u okviru tog instituta, kojim predsjeda član vlade. OESS je utvrdio da se čini kako vlada ima odlučujući utjecaj na upravljanje i rad Nacionalnog instituta za slobodu te je u tom pogledu iznio preporuke 138 . U ažuriranom izvješću CIVICUS-a iz 2020. navodi se da se građanski prostor za djelovanje nevladinih organizacija smanjio 139 . Dionici su izrazili zabrinutost zbog činjenice da su članovi vlade nedavno predložili zakonodavstvo kojim će se nevladine organizacije obvezati na objavljivanje primljenih stranih subvencija, a pod određenim bi se uvjetima nevladine organizacije smatrale „inozemno osnovanima” 140 . Odluka određenih regija da se proglase „zonama bez LGBTI-ja” pobudila je ozbiljne sumnje u sposobnost lokalnih vlasti da pravedno raspodijele sredstva EU-a među nevladinim organizacijama 141 . Djelovanja vlade usmjerena na LGBTI skupine, uključujući uhićenje i zadržavanje nekih predstavnika skupina i kampanje ocrnjivanja koje se provode protiv tih skupina, izazvala su zabrinutost 142 .

Pučki pravobranitelj ima važnu ulogu u obrani vladavine prava. Pučki pravobranitelj u studenome 2017. ponovno je dobio status akreditacije A UN-ova Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI) 143 . GANHRI je naglasio potrebu za osiguravanjem odgovarajućeg financiranja kako bi se pučkom pravobranitelju omogućilo da učinkovito izvršava svoj mandat. Pučki pravobranitelj izdao je niz mišljenja o novom zakonodavstvu, među ostalim i o reformama koje utječu na funkcioniranje pravosuđa, te je intervenirao pred poljskim sudovima i Sudom Europske unije. Pučki pravobranitelj redovito intervenira kako bi pružio potporu pojedincima u predmetima koji se odnose na moguće povrede temeljnih prava 144 . Druge aktivnosti pučkog pravobranitelja usmjerene su na promicanje standarda neovisnosti pravosuđa, vladavine prava i temeljnih prava. Pučki pravobranitelj od 2016. se suočava s izazovnijim okruženjem obilježenim nedostatnim proračunom (o kojem odlučuje Sejm 145 ), kritikama vladajuće političke većine i osobnim napadima u određenim medijskim kućama 146 .

Prilog I.: Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

* Popis doprinosa primljenih u okviru savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2020. dostupan je na (internetska stranica komunikacije).

Amnesty International (2019.), Izvješće o Poljskoj iz 2019. https://www.amnesty.org/en/countries/europe-and-central-asia/poland/report-poland/ .

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2020.), Praćenje medijskog pluralizma za 2020. https://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/mpm-2020 .

CIVICUS, Profil Poljske. https://monitor.civicus.org/country/poland/ .

Civil Space Watch (2019), Civic Space Watch za 2019. http://civicspacewatch.eu/civic-space-watch-report-2019-%E2%80%A2-success-stories-of-resistance-is-out/ .

DoRzeczy (2019.), Sejmowa awantura o Bodnara. „Antypolski rzecznik”, „to jest kryminał”.      https://pinkosz.dorzeczy.pl/kraj/113540/sejmowa-awantura-o-bodnara-antypolski-rzecznik-to-jest-kryminal.html .

Europska komisija (2017.), Informacije o pokretanju postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a protiv Poljske. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_17_5367 .

Europska komisija (2019.), Informacije o postupku zbog povrede pokrenutom protiv Poljske i upućenom Sudu Europske unije 10. listopada 2020. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_19_6033 .

Europska komisija (2020.), Informacije o postupku zbog povrede pokrenutom protiv Poljske 29. travnja 2020. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_772 .

Europska komisija (2020.), Izvješće za Poljsku, SWD(2020) 520 final. 
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020SC0520&from=EN .

Europska komisija (2020.), paket o povredama propisa za srpanj 2020.: ključne odluke. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/INF_20_1212 .

Europska komisija (2020.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u. https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/upholding-rule-law/eu-justice-scoreboard_en .

Europska mreža sudbenih vijeća (2018.), Stajalište odbora ENCJ-a o članstvu Državnog sudbenog vijeća Poljske. https://pgwrk-websitemedia.s3.eu-west-1.amazonaws.com/production/pwk-web-encj2017-p/News/ENCJ%20Board%20position%20paper%20on%20KRS%20Poland.pdf .

Europska mreža sudbenih vijeća (2020.), Stajalište o članstvu KRS-a u ENCJ-u u kojem se Glavnoj skupštini iznosi obrazloženje prijedloga o isključenju KRS-a iz udruženja. https://www.encj.eu/node/556 .

Europski institut za ravnopravnost spolova (2020.), Analiza po državama: Poljska (ažurirano u studenome 2019.). https://eige.europa.eu/gender-mainstreaming/countries/poland .

Gazeta Prawna (2018.), 21 osobistych instrukcji Zbigniewa Ziobry. Nie oznacza to, że nieformalnych nacisków w ogóle nie ma.      https://prawo.gazetaprawna.pl/artykuly/1099148,naciski-zbigniewa-ziobro-na-prokuratorow.html .

Gazeta Wyborcza (2019.), „Minister kontroli, nacisków i ręcznego sterowania. Minister Ziobro dzieli i rządzi w resorcie sprawiedliwości”. https://wyborcza.pl/7,75968,24473135,minister-kontroli-naciskow-i-recznego-sterowania-zbigniew.html .

GRECO (2012.), treći evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće o Poljskoj u pogledu „inkriminacije” i „transparentnosti financiranja političkih stranaka”, Evaluacijsko izvješće.

GRECO (2013.), četvrti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće o sprječavanju korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima.

GRECO (2014.), Izvješće EU-a o borbi protiv korupcije za 2014.

GRECO (2019.), četvrti evaluacijski krug, druga dopuna drugom izvješću o usklađenosti, uključujući daljnje postupanje na temelju dopune evaluacijskom izvješću (pravilo 34.) o Poljskoj.

GRECO (2019.), peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće o Poljskoj u pogledu sprječavanja korupcije i promicanja integriteta u središnjim državnim upravama (najviše izvršne funkcije) i tijelima kaznenog progona.

Helsinška zaklada za ljudska prava (2017.), Kampanja ocrnjivanja sudova nastavlja se. https://www.hfhr.pl/en/smear-campaign-against-courts-continues-hfhr-issues-statement/ .

Helsinška zaklada za ljudska prava (2018.), Izvješće o aktivnostima Ustavnog suda u 2017. https://www.hfhr.pl/trybunal2017 .

Helsinška zaklada za ljudska prava (2020.), izvješće, Vrijeme suđenja. Kako promjene u pravosudnom sustavu utječu na poljske suce?. https://www.hfhr.pl/en/hfhrs-report-the-time-of-trial-how-do-changes-in-justice-system-affect-polish-judges/ .

Iustitia (2020.), izjava od 9. svibnja 2020. https://www.iustitia.pl/83-komunikaty-i-oswiadczenia/3830-rekomendacje-ssp-iustitia-dotyczace-funkcjonowania-sadow-podczas-pandemii-koronawirusa .

Lex Super Omnia (2020.), Otvoreno pismo upućeno predsjedniku vlade 3. lipnja 2020. http://lexso.org.pl/2020/06/10/list-otwarty-do-pana-mateusza-morawieckiego-prezesa-rady-ministrow/ .

Lex Super Omnia (2020.), Rezolucija od 26. travnja 2020. http://lexso.org.pl/2020/04/26/uchwala-zarzadu-stowarzyszenia-prokuratorow-lex-super-omnia-z-dnia-26-kwietnia-2020-roku-w-sprawie-obrony-niezaleznosci-prokuratorskiej/ .

Ministarstvo okoliša i Ministarstvo pravosuđa, priopćenje za medije od 7. kolovoza 2020. https://www.gov.pl/web/srodowisko/nowe-prawo-wzmocni--przejrzystosc-finansowania-organizacji-pozarzadowych .

Odvjetnička komora, odluka Nacionalnog vijeća odvjetničkih komora od 15. lipnja 2019. (br. 61/2019.).

Odvjetnička komora, odluka predsjedništva Nacionalnog vijeća odvjetničkih komora od 12. ožujka 2020. (br. 155/20) s dodatkom.

OECD (2015.) Poljska: Praćenje izvješća i preporuka iz treće faze. https://www.oecd.org/daf/anti-bribery/Poland-Phase-3-Written-Follow-Up-Report-ENG.pdf .

OESS-ODIHR (2020.), Hitno privremeno mišljenje JUD-POL/365/2019[AlC].

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (2020.), Izvješće o funkcioniranju demokratskih institucija u Poljskoj od 6. siječnja 2020. http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-DocDetails-EN.asp?FileID=28330&lang=EN .

Prawo.pl (2019.), Finansowe zachęty mają motywować do korzystania z mediacji. https://www.prawo.pl/prawnicy-sady/mediacja-ministerstwo-sprawiedliwosci-pracuje-nad-zmianami,496489.html .

Prawo.pl (2019.), Wakaty uderzają w sądy…szczególnie w okręgowe. https://www.prawo.pl/prawnicy-sady/wakaty-w-sadach-dane-ms-za-2016-2018-r,494093.html .

Predsjednik Republike (2018.), službeno priopćenje. https://www.prezydent.pl/kancelaria/aktywnosc-ministrow/art,1410,mucha-nsa-nie-jest-wlasciwy-doingerowania- .

Press.pl (2019.), CBOS: dla większości badanych media nie są bezstronne, najgorzej wypada TVP. https://www.press.pl/tresc/57412,cbos_-dla-wiekszosci-badanych-media-nie-sa-bezstronne_-najgorzej-wypada-tvp .

Pučki pravobranitelj (2018.), Izvješće podneseno Ministarstvu pravosuđa od 9. listopada 2018. https://www.rpo.gov.pl/pl/content/ms-%E2%80%9Ezamrozilo%E2%80%9D-etaty-s%C4%99dziowskie-procesy-przed%C5%82uzaja-sie-kolejne-wyst%C4%85pienie-rpo-do-zbigniewa-ziobry .

Pučki pravobranitelj (2019.), Priopćenje o neprovođenju odluke Vrhovnog upravnog suda o objavi popisa sudaca koji podržavaju suce kandidate u Državnom sudbenom vijeću. https://www.rpo.gov.pl/pl/content/rpo-dlaczego-kancelaria-sejmu-nie-wykonuje-wyroku-nsa-ws-list-poparcia-do-krs .

Pučki pravobranitelj (2019.), Priopćenje o slučaju državnog odvjetnika Krasońa i njegovu upućivanju na drugo radno mjesto bez njegova pristanka. https://www.rpo.gov.pl/pl/content/rpo-pyta-o-uzasadnienie-naglego-przeniesienia-prokuratora-krasonia .

Pučki pravobranitelj (2019.), Zahtjev za izuzimanje suca Ustavnog suda.      https://www.rpo.gov.pl/pl/content/rpo-mozna-wnosic-o-wylaczenie-sedziego-z-powodu-jego-wadliwego-powolania .

Pučki pravobranitelj (2020.), Dopis Ministarstvu pravosuđa od 9. lipnja 2020.      https://www.rpo.gov.pl/pl/content/koronawirus-rpo-elektronizacja-wymiaru-sprawiedliwosci-niezbedna .

Pučki pravobranitelj (2020.), Informacije o aktivnostima pučkog pravobranitelja u 2019.      https://www.rpo.gov.pl/pl/content/informacja-roczna-rpo-2019 .

Pučki pravobranitelj (2020.), Izvješće od 8. siječnja 2020. o položaju nevladinih organizacija u Poljskoj. https://www.rpo.gov.pl/pl/content/rpo-o-wyzwaniach-dla-ngos .

Pučki pravobranitelj (2020.), Mišljenje od 7. siječnja 2020. o Zakonu od 20. prosinca 2019. o izmjeni zakona o organizaciji redovnih sudova i određenih drugih zakona.

Pučki pravobranitelj (2020.), Otvoreno pismo predsjedniku Republike i prvom predsjedniku Vrhovnog suda. https://www.rpo.gov.pl/pl/content/rpo-do-premiera-i-sn-ws-kontyunowania-dzialan-izby-dysycyplinarnej-mimo-decyzji-tsue .

Pučki pravobranitelj (2020.), Priopćenje o neprovođenju odluke Ustavnog suda od 13. prosinca 2016. https://www.rpo.gov.pl/pl/content/rpo-krrit-nie-upomina-sie-o-wykonanie-wyroku-tk-z-2016-ws-malej-ustawy-medialnej .

Reporteri bez granica, Svjetski indeks slobode medija. https://rsf.org/en/ranking .

Reuters (2019.), Poljska će uskoro predložiti ograničenja za strane medije, kaže Kaczyński. https://www.reuters.com/article/us-poland-media/poland-to-propose-limits-on-foreign-media-soon-kaczynski-says-idUSKCN24K0O1 .

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o odluci Komisije o aktiviranju članka 7. stavka 1. UEU-a u pogledu situacije u Poljskoj.

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o saslušanjima u tijeku u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a u pogledu Poljske i Mađarske.

Sejm (2016.), Službeno priopćenje Sejma objavljeno 7. srpnja 2016.      http://www.sejm.gov.pl/Sejm8.nsf/komunikat.xsp?documentId=D49AF4B1166B6550C1257FE100489A92 .

Skupina za reviziju provedbe (ciklus 1.) Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (2015.).

Sud Europske unije, presuda od 19. studenoga 2019., A.K., C-585/18, C-624/18 i C-625/18.

Sud Europske unije, presuda od 24. lipnja 2019., Komisija protiv Poljske, C-619/18.

Sud Europske unije, presuda od 26. ožujka 2020., Miasto Łowicz i drugi, C-558/18 i C-563/18.

Sud Europske unije, presuda od 5. studenoga 2019., Komisija protiv Poljske, C-192/18.

Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (2017.), Izvješće posebnog izvjestitelja o neovisnosti sudaca i odvjetnika tijekom službenog posjeta Poljskoj. https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G18/084/27/PDF/G1808427.pdf?OpenElement .

Usp. Onet.pl (2019.) Istraga Oneta. Farma trolova u Ministarstvu pravosuđa, ili „ne zatvaramo za dobra djela”.    
https://wiadomosci.onet.pl/tylko-w-onecie/sledztwo-onetu-farma-trolli-w-ministerstwie-sprawiedliwosci-czyli-za-czynienie-dobra/j6hwp7f .

Ustavni sud (2018.), Otvoreno pismo koje je potpisalo pet sudaca Ustavnog suda. https://archiwumosiatynskiego.pl/wpis-w-debacie/list-pieciorga-sedziow-tk-w-sprawie-istotnych-problemow-wynikajacych-z-dzialalnosci-orzecznictwa-trybunalu-konstytucyjnego-w-2017-roku/ .

Ustavni sud (2018.), Otvoreno pismo upućeno predsjednici Ustavnog suda. https://tvn24.pl/polska/list-sedziow-trybunalu-konstytucyjnego-do-julii-przylebskiej-ra851319-2389711 .

Ustavni sud (2018.), Otvoreno pismo upućeno predsjednici Ustavnog suda. https://oko.press/images/2018/12/List-Se%CC%A8dzio%CC%81w-TK_5.12.2018-r..pdf .

Ustavni sud (2019.), Otvoreno pismo koje su potpisala dva umirovljena suca Ustavnog suda.      http://monitorkonstytucyjny.eu/archiwa/11447 .

Ustavni sud (2019.), Otvoreno pismo osobe imenovane na već popunjeno mjesto suca Ustavnog suda upućeno predsjednici Ustavnog suda. https://tvn24.pl/polska/sedzia-tk-jaroslaw-wyrembak-stawia-zarzuty-prezes-julii-przylebskiej-apeluje-o-dymisje-ra986349-2299314 .

Ustavni sud (2020.), Otvorena izjava skupine bivših sudaca Ustavnog suda.      https://wiadomosci.onet.pl/kraj/oswiadczenie-sedziow-trybunalu-konstytucyjnego-w-stanie-spoczynku/0w4enjq .

Ustavni sud, odluka od 20. travnja 2020. u predmetu U 2/20.

Ustavni sud, odluka od 21. travnja 2020. u predmetu Kpt 1/20.

Ustavni sud, odluka od 25. ožujka 2019. u predmetu K 12/18.

Ustavni sud, odluka od 4. ožujka 2020. u predmetu P 22/19.

Ustavni sud, presuda od 13. prosinca 2016. u predmetu K 13/16.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2010.), Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2016.), Preporuka CM/Rec(2016)4 o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara i drugih medijskih aktera.

Vijeće Europe: Odbor ministara, CM/Del/Dec(2018)1331/H46-19: H46-19 Bąk (zahtjev br. 7870/04), Majewski (zahtjev br. 52690/99), Rutkowski i drugi (zahtjev br. 72287/10) i Jan Załuska, Marianna Rogalska i 398 drugih zahtjeva (zahtjev br. 53491/10) protiv Poljske. https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectID=09000016808fde36 .

Vijeće Europe: Povjerenik za ljudska prava (2020.), izjava od 8. kolovoza 2020. https://twitter.com/CommissionerHR/status/1292007235447656448?s=20 .

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2016.), Poljska, Mišljenje o Zakonu o Ustavnom sudu, CDL-AD(2016)026-e.

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2017.), Mišljenje o Zakonu o državnom odvjetništvu s izmjenama, CDL-AD(2017)028.

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2017.), Parametri o odnosu između parlamentarne većine i oporbe u demokraciji: Kontrolni popis, CDL-AD(2017)031.

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2019.), Kontrolni popis od 24. lipnja 2019., CDL-AD(2019)015.

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2020.), Poljska, Zajedničko hitno mišljenje Venecijanske komisije i Glavne uprave za ljudska prava i vladavinu prava (DGI) Vijeća Europe o izmjenama Zakona o zajedničkim sudovima, Zakona o Vrhovnom sudu i nekih drugih zakona, CDL-AD(2020)017.

Vijeće Europske unije (2020.), Preporuka Vijeća od 20. srpnja 2020. o Nacionalnom programu reformi Poljske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Poljske za 2020.    
https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8440-2020-INIT/en/pdf .

Virtualni posjet Poljskoj u kontekstu Izvješća o vladavini prava za 2020.

Vlada (2018.), Vladin program za borbu protiv korupcije za razdoblje 2018.–2020. https://cba.gov.pl/pl/antykorupc/rzadowy-program-przeciw/3409,Rzadowy-Program-Przeciwdzialania-Korupcji-na-lata-2018-2020.html .

Vrhovni sud (2019.), Mišljenje Vrhovnog suda od 16. prosinca 2019. i 23. prosinca 2019. o Zakonu od 20. prosinca 2019. o izmjeni zakona o organizaciji redovnih sudova i određenih drugih zakona.

Vrhovni sud (2020.), Dopis „vršitelja dužnosti” prvog predsjednika Vrhovnog suda u kojem se predstavlja pet kandidata predsjedniku Republike.      http://www.sn.pl/aktualnosci/SiteAssets/Lists/Wydarzenia/AllItems/Pismo%20do%20Prezydenta%20RP%20-%20lista%20kandydat%C3%B3w%20na%20stanowisko%20Pierwszego%20Prezesa%20SN.pdf .

Vrhovni sud (2020.), Izjava 50 sudaca Vrhovnog suda imenovanih na Sud prije reforme pravosuđa. http://www.sn.pl/aktualnosci/SitePages/Wydarzenia.aspx?ItemSID=666-0dc69815-3ade-42fa-bbb8-549c3c6969c5&ListName=Wydarzenia .

Vrhovni sud (2020.), Izjava predsjednika Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda nakon rješenja o privremenoj pravnoj zaštiti. http://www.sn.pl/aktualnosci/SitePages/Wydarzenia.aspx?ItemSID=625-0dc69815-3ade-42fa-bbb8-549c3c6969c5&ListName=Wydarzenia .

Vrhovni sud (2020.), izjava prvog predsjednika Vrhovnog suda podnesena u kontekstu predmeta u kojem se osporava ustavnost rezolucije Vrhovnog suda od 23. siječnja 2020., kojom se provodi presuda Suda Europske unije od 19. studenoga 2019. o prethodnoj odluci u predmetu AK C-585/18. https://ipo.trybunal.gov.pl/ipo/dok?dok=F880008732%2FKpt_1_20_SN_2020_02_28_ADO.pdf .

Vrhovni sud (2020.), zajednička rezolucija triju vijeća Vrhovnog suda od 23. siječnja 2020. http://www.sn.pl/aktualnosci/SitePages/Wydarzenia.aspx?ItemSID=602-0dc69815-3ade-42fa-bbb8-549c3c6969c5&ListName=Wydarzenia .

Vrhovni sud odluka od 25. lipnja 2020. u predmetu I KZP 1/20.

Vrhovni sud, odluka od 15. siječnja 2020. u predmetu III PO 8/18.

Vrhovni sud, odluka od 15. siječnja 2020. u predmetu III PO 9/18.

Vrhovni sud, presuda od 5. prosinca 2019. u predmetu III PO 7/18.

Wirtualne Media (2020.), Lichocka: jesienią Sejm zajmie się dekoncentracją mediów. Czarnecki: trzeba będzie odkupywać je od Niemców. https://www.wirtualnemedia.pl/artykul/lichocka-jesienia-sejm-zajmie-sie-dekoncentracja-mediow-czarnecki-trzeba-bedzie-odkupywac-je-od-niemcow .

Wprost (2019.), Krytyka TVP po material o synu Bodnara. „14-latek groził nożem rówieśnikom”. https://www.wprost.pl/kraj/10227621/krytyka-tvp-po-materiale-o-synu-bodnara-14-latek-grozil-nozem-rowiesnikom.html .

Zaklada Stefan Batory (2018a), Eksperci krytycznie oceniają funkcjonowanie TK. https://www.batory.org.pl/informacje_prasowe/eksperci-krytycznie-oceniaja-funkcjonowanie-tk/ .

Zaklada Stefan Batory (2019.), Pogłębiający się kryzys w Polsce – Kiedy w Europie umiera praworządność.  https://www.batory.org.pl/upload/files/Programy%20operacyjne/Forum%20Idei/Poglebiajacy%20sie%20kryzys%20w%20Polsce.pdf .

Prilog II.: Posjet Poljskoj

Službe Komisije održale su u lipnju i srpnju 2020. virtualne sastanke sa sljedećim tijelima:

·Udruženje novinara (Towarzystwa Dziennikarskiego)

·Udruženje poljskih novinara (Stowarzyszenie Dziennikarzy Polskich)

·Udruženja sudaca „Iustitia” i „Themis”

·Udruženje poljskih lokalnih i regionalnih televizijskih postaja

·Udruženje državnih odvjetnika „Lex Super Omnia”

·Zaklada Stefan Batory

·Vijeće novinskih urednika

·Forum za građanski razvoj

·Ustavni sud

·Inicijativa „Free courts” (Slobodni sudovi)

·Helsinška zaklada za ljudska prava

·Jagielonski klub (Klub Jagielloński)

·Udruženje lokalnih novina

·Ministarstvo pravosuđa

·Državno sudbeno vijeće

·Nacionalno vijeće za radio i televiziju

·Nacionalno vijeće za medije

·Ured pučkog pravobranitelja

·Udruženje poljskih medija

·Vrhovni upravni sud

·Vrhovni sud

* Komisija se u okviru brojnih horizontalnih sastanaka sastala i sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International

·Civil Liberties Union for Europe

·Civil Society Europe (europsko koordinacijsko tijelo za organizacije civilnog društva)

·Konferencija europskih crkava

·EuroCommerce

·Europski centar za neprofitno pravo

·Europski centar za slobodu tiska i medija

·Europski građanski forum

·Free Press Unlimited

·Front Line Defenders (zaklada za zaštitu branitelja ljudskih prava)

·ILGA-Europa

·Međunarodna komisija pravnika

·Međunarodna federacija za ljudska prava

·International Press Institute (organizacija za promicanje i zaštitu slobode medija)

·Lifelong Learning Platform (europsko udruženje civilnog društva za obrazovanje)

·Pravna inicijativa zaklade Otvoreno društvo/Europski institut Otvoreno društvo

·Reporteri bez granica

·Transparency International EU

(1)      Vrhovni sud nadzire i vojne sudove.

(2)      Komisija IP/17/5367.

(3)      Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2020. o saslušanjima u tijeku u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a u pogledu Poljske i Mađarske; Rezolucija Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o odluci Komisije o aktiviranju članka 7. stavka 1. UEU-a u pogledu situacije u Poljskoj; Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj.

(4)      U dvama predmetima Sud Europske unije utvrdio je povredu (C-192/18 i C-619/18). Predmet C-719/19 još je u tijeku, a 29. travnja 2020. pokrenut je četvrti postupak.

(5)      Preporuka Vijeća od 20 srpnja 2020. o Nacionalnom programu reformi Poljske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Poljske za 2020., str. 15. (SL C 282/21); vidjeti i Izvješće Europske komisije za Poljsku za 2020., SWD(2020) 520 final, str. 6. i 36.

(6)      Slike 44.–47., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Percipirana razina neovisnosti sudstva kategorizirana je na sljedeći način: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika smatra neovisnost sudstva dobrom i vrlo dobrom); niska (između 30 % i 39 %), prosječna (između 40 % i 59 %), visoka (između 60 % i 75 %), vrlo visoka (iznad 75 %).

(7)      Slike 45. i 47., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(8)      Uključujući dužnosnike Ministarstva pravosuđa. Navodno su bili umiješani određeni članovi novoosnovanog Državnog sudbenog vijeća. Usp. Onet.pl (2019.), Śledztwo Onetu. Farma trolli w Ministerstwie Sprawiedliwości, czyli "za czynienie dobra nie wsadzamy" (Istraga Oneta. Farma trolova u Ministarstvu pravosuđa, ili „ne zatvaramo za dobra djela”). Izjave PACE-a (2020.), točka 11.; prema nevladinim organizacijama kampanje ocrnjivanja sudaca započele su već 2017. (izvješće Helsinške zaklade za ljudska prava iz 2017.; izvješće organizacije Amnesty International iz 2019.).

(9)      Dok je zamjenik ministra pravosuđa koji je navodno uključen u kampanju podnio ostavku, drugi su odbacili te navode. Vidjeti izvješće udruženja sudaca Iustitia od 4. studenoga 2019. (Tromjesečnik udruženja Iustitia 3(37)2019). Izjava Helsinške zaklade za ljudska prava od 20. kolovoza 2019.

(10)      Presude Suda Europske unije od 24. lipnja 2019., Komisija protiv Poljske, C-619/18; i od 5. studenoga 2019., Komisija protiv Poljske, C-192/18.

(11)      Presuda Suda Europske unije od 24. lipnja 2019., Komisija protiv Poljske, C-619/18. Poljska tijela već su donijela zakonodavnu izmjenu kako bi se uklonile predmetne odredbe.

(12)      Presuda Suda Europske unije od 5. studenoga 2019., Komisija protiv Poljske, C-192/18. Poljska nadležna tijela već su donijela zakonodavnu izmjenu kako bi se uklonila razlika u dobi za obvezno umirovljenje sudaca i sutkinja te je promijenjen sustav produljenja aktivne službe sudaca redovnih sudova (vidjeti u nastavku).

(13)      Vidjeti već presudu Suda Europske unije od 19 studenoga 2019., A.K., C‑585/18, C‑624/18 i C‑625/18. i presudu od 26. ožujka 2020., Miasto Łowicz i drugi, C-558/18 i C-563/18, u kojima je Sud ta dva zahtjeva proglasio nedopuštenima.

(14)      Usp. točke 92.–113. obrazloženog Prijedloga odluke Vijeća o utvrđivanju da postoji očita opasnost da Republika Poljska teško prekrši vladavinu prava (COM/2017/0835 final – 2017/0360 (NLE)). Europskom sudu za ljudska prava podnesena su i pitanja o sastavu Ustavnog suda; Predmet Xero Flor protiv Poljske (br. 4907/18) priopćen 2. rujna 2019.

(15)      Izvješće pučkog pravobranitelja o aktivnostima njegova ureda za 2019.; Zahtjev pučkog pravobranitelja od 22. studenoga 2019. za izuzimanjem suca Ustavnog suda; Izjava Vrhovnog suda od 28. veljače 2020.

(16)      Mišljenja Venecijanske komisije CDL-AD(2020)017, CDL-AD(2017)031 i CDL AD(2016)026.

(17)      Suci Ustavnog suda u otvorenim su pismima izrazili zabrinutost u pogledu funkcioniranja Ustavnog suda, posebno navodeći da je njegov predsjednik krivo postupao u predmetima i nezakonito mijenjao sastav već određenih sudskih vijeća (vidjeti kazalo za izvore); Izvješće posebnog izvjestitelja iz 2017. o neovisnosti sudaca i odvjetnika tijekom službenog posjeta Poljskoj; Izjava zaklade Stefan Batory iz 2018.; Izvješće Helsinške zaklade iz 2018.

(18)      Predmet se odnosio na ustavnost rezolucije Vrhovnog suda od 23. siječnja 2020. o sudskim imenovanjima, u kojoj je Vrhovni sud naveo da je proveo prethodnu odluku Suda Europske unije od 19. studenoga 2019. u predmetu C-585/18. Predsjednik vlade podnio je zahtjev 24. veljače 2020., a odluka je donesena 20. travnja 2020. (predmet U 2/20).

(19)      Predmet se odnosio na mogućnost da Vrhovni sud donese rezoluciju od 23. siječnja 2020. Maršal Sejma preventivno je podnio zahtjev 22. siječnja 2020., a odluka je donesena 21. travnja 2020. (predmet Kpt 1/20).

(20)      Predmet o ustavnosti novog sastava Državnog sudbenog vijeća podnesen je 27 studenoga 2018., a Ustavni sud donio je odluku 25. ožujka 2019. (predmet K 12/18).

(21)      Disciplinsko vijeće uputilo je 13. prosinca 2019. pitanje Ustavnom sudu o mogućnosti izuzimanja suca imenovanog na zahtjev Državnog sudbenog vijeća u novom sastavu, a odluka je donesena 4. ožujka 2020. (predmet P 22/19).

(22)      Usp. predmete K 7/18 i I DO 16/19, koji su u tijeku.

(23)      U skladu s Ustavom, Državno sudbeno vijeće sastoji se od članova po službenoj dužnosti (prvog predsjednika Vrhovnog suda, ministra pravosuđa, predsjednika Vrhovnog upravnog suda i predstavnika predsjednika Republike) i izabranih članova (četiri člana koja Sejm bira među svojim zastupnicima, dva člana koje Senat bira među senatorima i petnaest sudaca izabranih među sucima). Mandat izabranih članova traje četiri godine.

(24)      U preporuci Odbora ministara Vijeća Europe iz 2010. preporučuje se da bi, ako je osnovano sudbeno vijeće, „[n]ajmanje pola članova [takvih vijeća] trebali [...] biti suci koje su odabrali kolege sa svih razina sudstva vodeći računa o pluralizmu u pravosuđu” (Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara, točka 27.).

(25)      Usp. točke 137.–145. Obrazloženog prijedloga. Sličnu zabrinutost izrazili su i Venecijanska komisija (mišljenje CDL-AD(2017)031) i GRECO u drugoj dopuni drugom izvješću o usklađenosti iz 2019., točka 65. Predmeti koji se odnose na prijevremeno razrješenje prethodnih sudaca članova Državnog sudbenog vijeća i njegov novi sastav pokrenuti su pred Europskim sudom za ljudska prava: zahtjevi br. 39650/18 Żurek protiv Poljske (priopćeno 14. svibnja 2020.), 43572/18 Grzęda protiv Poljske (priopćeno 9. srpnja 2019.), 43447/19, 49868/19 i 57511/19 Reczkowicz i još dvoje protiv Poljske (priopćeno 5. lipnja 2020.).

(26)      Odluka od 25. ožujka 2019. u predmetu K 12/18.

(27)      Presuda Suda Europske unije od 19 studenoga 2019., A.K., C‑585/18, C‑624/18 i C‑625/18, točke 137.–145. Sud je naveo i sljedeće: „Sud koji je uputio zahtjev morat će stoga ocijeniti, uzimajući u obzir, prema potrebi, razloge ili posebne ciljeve koji su pred njim izloženi radi opravdanja pojedinih mjera o kojima je riječ, može li kombinacija elemenata navedenih u točkama 143. do 151. ove presude i svih drugih valjano utvrđenih relevantnih okolnosti s kojima se upoznao dovesti do toga da pojedinci opravdano posumnjaju u otpornost Disciplinskog vijeća na vanjske čimbenike, a osobito na izravan ili neizravan utjecaj zakonodavne i izvršne vlasti, kao i u njegovu neutralnost u odnosu na suprotstavljene interese, te može li stoga dovesti do izostanka dojma neovisnosti ili nepristranosti navedenog tijela, što može ugroziti povjerenje koje navedeni pojedinci moraju imati u pravosuđe u demokratskom društvu.” (točka 153.).

(28)      Rezolucija triju spojenih vijeća Vrhovnog suda od 23. siječnja 2020.; ta je rezolucija obvezujuća za Vrhovni sud.

(29)      Europska mreža sudbenih vijeća već je 2018. obustavila članstvo Državnog sudbenog vijeća zbog zabrinutosti u pogledu njegove neovisnosti, a 27. svibnja 2020. odbor mreže predložio je njegovo izbacivanje.

(30)      Odluke od 20. travnja 2020. u predmetu U 2/20 i od 21. travnja 2020. u predmetu Kpt 1/20.

(31)      Npr. odluka Kaznenog vijeća od 25. lipnja 2020. u predmetu I KZP 1/20.

(32)      Predsjednik Republike imenovao je 4. svibnja 2020. šest članova Vrhovnog suda (uključujući tri člana Disciplinskog vijeća), a 27. svibnja 2020. 77 novih sudaca na svim razinama redovnog i upravnog pravosuđa.

(33)      Presuda Suda Europske unije od 19 studenoga 2019., A.K., C‑585/18, C‑624/18 i C‑625/18.

(34)      Presuda Vrhovnog suda od 5. prosinca 2019. u predmetu III PO 7/18 i dvije odluke od 15. siječnja 2020. u predmetima III PO 8/18 i III PO 9/18.

(35)      Ta ovlast uključuje ispitivanje prijedlogâ za izuzimanje sudaca iz predmeta s obzirom na sumnje u njihovu neovisnost ili nepristranost. Druga vijeća Vrhovnog suda takve odluke de facto ne mogu mijenjati. Venecijanska komisija to je izričito kritizirala (mišljenje CDL-AD(2020)017, točka 40.), podsjećajući da će o takvim prijedlozima, s obzirom na sudjelovanje novoosnovanog Državnog sudbenog vijeća u postupku imenovanja sudaca, odlučivati suci imenovani na isti način.

(36)      U tom postupku zbog povrede Komisija smatra da taj zakon sprječava poljske sudove da ispune svoju obvezu primjene prava Unije ili da Sudu Europske unije podnesu zahtjev za prethodnu odluku.

(37)      Usp. Mišljenje Venecijanske komisije CDL-AD(2020)17; OESS-ODIHR (Hitno privremeno mišljenje JUD-POL/365/2019[AlC]); Mišljenje pučkog pravobranitelja od 7. siječnja 2020.; mišljenja Vrhovnog suda od 16. i 23. prosinca 2019. Treba napomenuti da su pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenuti predmeti koji se odnose na neovisnost dvaju novih vijeća. Vidjeti zahtjeve br. 43447/19, 49868/19 i 57511/19 Reczkowicz i još dvoje protiv Poljske (priopćeno 5. lipnja 2020.).

(38)      Zakon od 20. prosinca 2019. o izmjeni zakona o organizaciji redovnih sudova i određenih drugih zakona. Tu je promjenu kritizirala i Venecijanska komisija u svojem mišljenju od 16. siječnja 2020. (CDL-AD(2020)017), točke 51.–55.

(39)      Zakonom od 20. prosinca 2019. predviđen je postupak odabira na tri razine kojim se predsjedniku Republike dodjeljuje pravo da poništi postupak odabira ako se smatra da je protivan zakonu (bez utvrđivanja kriterija u tom pogledu). Ako Glavna skupština Vrhovnog suda ne odabere kandidate nakon isteka mandata aktualnog prvog predsjednika, predsjednik Republike može imenovati osobu iz redova sudaca Vrhovnog suda kao vršitelja dužnosti prvog predsjednika, koji će ponovno sazvati Glavnu skupštinu kako bi se osiguralo da predsjednik Republike predloži kandidata za funkciju prvog predsjednika.

(40)      Zakonom je povećan kvorum Glavne skupštine Vrhovnog suda potreban za odabir popisa od pet kandidata za mjesto prvog predsjednika Vrhovnog suda: u prvoj fazi u skupštini moraju sudjelovati 84 suca Vrhovnog suda. Ako taj broj nije ostvaren, mora biti prisutno 75 sudaca. Ako se ponovno ne okupi taj broj sudaca, sljedeća skupština sastavljena od najmanje 32 suca Vrhovnog suda može odabrati pet kandidata.

(41)      Ustavni sud osporio je tu rezoluciju (vidjeti prethodni odjeljak o Državnom sudbenom vijeću).

(42)      U izjavi od 23. svibnja 2020. većina (50) sudaca Vrhovnog suda imenovanih na Sud prije reforme pravosuđa kritizirala je postupak kao neustavan.

(43)      Vidjeti prethodni odjeljak o Državnom sudbenom vijeću.

(44)      Zakon od 8. prosinca 2017. o Vrhovnom sudu, koji je stupio na snagu 3. travnja 2018. Za pregled novog stegovnog sustava vidjeti Komisijino priopćenje za medije od 10. listopada 2019. IP/19/6033.

(45)      Vidjeti prethodni odjeljak o Državnom sudbenom vijeću.

(46)    Predmet C-791/19 (u tijeku). Stegovni sustav može se koristiti kao sustav političkog nadzora nad sadržajem pravosudnih odluka, čime se krše zahtjevi za neovisnost pravosuđa kako ih je utvrdio Sud Europske unije (usp. predmet C-216/18 PPU, LM, 25. srpnja 2018., točka 67.).

(47)      U 2019. poduzete su mjere protiv sudaca koji su nakon odluke Suda Europske unije od 19 studenoga 2019. javno doveli u pitanje legitimnost Državnog sudbenog vijeća i valjanost sudskih imenovanja provedenih na njegov zahtjev. Za pregled stegovnih istraga i postupaka u tijeku vidjeti npr. izvješće Helsinške zaklade za ljudska prava The Time of Trial. How do changes in justice system affect Polish judges? (Vrijeme suđenja. Kako promjene u pravosudnom sustavu utječu na poljske suce?) od 24. srpnja 2019.; Izjava zaklade Stefan Batory iz 2019. Pogłębiający się kryzys w Polsce. – Kiedy w Europie umiera praworządność.

(48)      Rješenje velikog vijeća od 8. travnja 2020. u predmetu C-791/19 R. Radi provedbe tog rješenja vršitelj dužnosti prvog predsjednika Vrhovnog suda donio je 5. svibnja 2020. Uredbu br. 55/2020, a predsjednik Disciplinskog vijeća donio je Uredbu br. 21/2020.

(49)      Pitanje je usmjereno na ocjenu usklađenosti s Ustavom Republike Poljske odredaba Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu opsega obveza države članice da provede privremene mjere koje dodjeljuje Sud Europske unije u pitanjima povezanima sa sustavom i funkcioniranjem ustavnih pravosudnih tijela (ref. br. dok. P7/20).

(50)      Komisijino priopćenje za medije od 29. travnja 2020., IP/20/772.

(51)      Na primjer, 17. veljače 2020. viši regionalni sud u Karlsruheu obustavio je izvršenje europskog uhidbenog naloga protiv poljskog državljanina, izražavajući zabrinutost u pogledu mogućnosti da mu se osigura pravo na pošteno suđenje. Vidjeti: OLG Karlsruhe, rješenje od 17. veljače 2020. – Aktenzeichen Ausl 301 AR 156/19. Sud u Amsterdamu podnio je 31. srpnja 2020. zahtjev za prethodnu odluku u kontekstu izvršenja europskog uhidbenog naloga izdanog protiv poljskog državljanina, tražeći pojašnjenje u pogledu svojih obveza u okviru prava Unije s obzirom na nedavne promjene u poljskom pravosudnom sustavu. Vidjeti: Rechtbank Amsterdam, rješenje od 31. srpnja 2020. – ECLI:NL:RBAMS:2020:3776 i predmet C-354/20 PPU.

(52)      Komisijino priopćenje za medije od 29. travnja 2020., IP/20/772.

(53)      Presuda Suda Europske unije od 5. studenoga 2019., Komisija protiv Poljske, C-192/18.

(54)      Usp. Komisijino priopćenje za medije IP/20/772.

(55)      Usp. Mišljenje Venecijanske komisije CDL-AD(2020)017; OESS-ODIHR (Hitno privremeno mišljenje JUD-POL/365/2019[AlC]); Mišljenje pučkog pravobranitelja od 7. siječnja 2020.; mišljenja Vrhovnog suda od 16. i 23. prosinca 2019.

(56)      Od kolovoza 2017.do veljače 2018.ministar pravosuđa imao je diskrecijsku ovlast za razrješenje i imenovanje predsjednika svih redovnih sudova; usp. točke 151.–162. Obrazloženog prijedloga.

(57)      Zahtjevi br. 26691/18 Broda protiv Poljske i br. 27367/18 Bojara protiv Poljske (priopćeno 2. rujna 2019.).

(58)      Upute se upotrebljavaju u politički osjetljivim predmetima u kojima državni odvjetnici podliježu stegovnom postupku; usp. rezolucija udruženja Lex Super Omnia od 26. travnja 2020. Nadalje, u medijima je navedeno da u osjetljivim predmetima brojne pojedinačne upute nisu u pisanom obliku niti se o njima izvješćuje (usp. Gazeta Prawna, 21 osobistych Instrukcji Zbigniewa Ziobry dla Prokuratorów. Nie oznacza to, że nieformalnych nacisków w ogóle nie ma., 2018.; Gazeta Wyborcza, Minister kontroli, nacisków i ręcznego sterowania. Zbigniew Ziobro dzieli i rządzi w resorcie sprawiedliwości., 2019.).

(59)      Npr. istraga u pogledu Komisije za financijski nadzor. Vidjeti i prethodnu bilješku.

(60)      Mišljenje Venecijanske komisije CDL-AD(2017)028; vidjeti i izjave udruženja državnih odvjetnika „Lex Super Omnia” od 26. travnja i 3. lipnja 2020.

(61)      Priopćenje poljskog pučkog pravobranitelja o predmetu državnog odvjetnika Krasońa iz 2019.

(62)      Slika 33., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(63)      Izvješće poljskog pučkog pravobranitelja od 9. listopada 2018. dostavljeno Ministarstvu pravosuđa.

(64)      Prawo.pl, Wakaty uderzają w sądy…najbardziej okręgowe, 2019.

(65)      Slika 22., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(66)      Trenutačno postoje sljedeće mogućnosti: prikupljanje dokaza upotrebom tehničkih uređaja koji omogućuju rad na daljinu, reproduciranje snimljenog videozapisa i zvuka na saslušanju, priprema zapisnika sa saslušanja ili zasjedanja suda s pomoću uređaja za snimanje zvuka ili videozapisa, dijeljenje sadržaja zapisnika i dopisa u elektroničkom obliku putem sustava IKT-a za potporu sudskim postupcima ili drugog teleinformacijskog sustava kojim se pruža pristup tim sadržajima te mogućnost da stranke i sudionici u postupku iz spisa predmeta dobiju snimku zvuka ili slike i zvuka, prihvaćanje elektroničkih dokaza, elektronički postupci koji se odnose na naloge za plaćanje te isporuka putem sustava IKT-a.

(67)      Izjava udruženja sudaca „Iustitia” od 9. svibnja 2020.

(68)      Dopis pučkog pravobranitelja od 9. lipnja 2020. dostavljen Ministarstvu pravosuđa.

(69)      Odluka Odvjetničke komore (2020.) od 12. ožujka 2020. (br. 155/20) s dodatkom.

(70)      Prawo.pl (2019.), Finansowe zachęty mają motywować do korzystania z mediacji. Poljska organizira i brojne aktivnosti kako bi potaknula upotrebu medijacije (slika 20., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.).

(71)      Odluka Nacionalnog vijeća odvjetničkih komora br. 61/2019. Konkretno, Nacionalno vijeće odvjetničkih komora naglašava da se izmjenama postupci pretjerano formaliziraju.

(72)      Slike 3., 7., 11. i 14., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Broj novih građanskih i trgovačkih parničnih predmeta posljednjih je godina ostao visok (slika 3., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.). Unatoč povećanju broja građanskih, trgovačkih, upravnih i drugih prvostupanjskih predmeta u usporedbi s 2012. stopa rješavanja predmeta nije se znatno smanjila 2018. (slike 10. i 13., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.)

(73)      Vijeće Europe CM/Del/Dec(2018)1331/H46-19: H46-19 Bąk (zahtjev br. 7870/04), Majewski (zahtjev br. 52690/99), Rutkowski i drugi (zahtjev br. 72287/10) i Jan Załuska, Marianna Rogalska i 398 drugih zahtjeva (zahtjev br. 53491/10) protiv Poljske.

(74)      Slike 8., 9. i 12., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(75)      Transparency International (2020.), Indeks percepcije korupcije za 2019.

(76)      Posebno izvješće Eurobarometra br. 502 (2020.).

(77)      Flash Eurobarometar br. 482 (2019.).

(78)      Izvješće EU-a o borbi protiv korupcije za 2014.; GRECO, treći evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, preporuka iii.

(79)      Relevantni zakoni uključuju: Zakon od 21. kolovoza 1997. o ograničavanju poslovne djelatnosti osoba koje obavljaju javne funkcije; Zakon od 6. rujna 2001. o pristupu javnim informacijama i Zakon od 7. srpnja 2005. o lobističkim aktivnostima u procesu izrade zakonodavstva .

(80)      Među njima su Zakon o državnim službenicima od 21. studenoga 2008., Zakon o zaposlenicima vladinih ureda od 16. rujna 1982. i Zakon o javnoj nabavi od 29. siječnja 2004.

(81)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće.

(82)      GRECO, druga dopuna drugom izvješću o usklađenosti, točka 27.

(83)      Predsjednik je 28. lipnja 2019. u okviru preventivne provjere ustavnosti Ustavnom sudu poslao Zakon od 13. lipnja 2019. o izmjeni Kaznenog zakona i određenih drugih zakona.

(84)      Ustavni sud zaključio je da su izmjene Kaznenog zakona donesene nakon postupka koji nije bio u skladu s internim pravilima Sejma kojima se uređuje zakonodavni rad.

(85)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, preporuka xii., točka 87.

(86)      Utvrđeno Zakonom o Središnjem uredu za borbu protiv korupcije od 9. lipnja 2006.

(87)      Središnji ured za borbu protiv korupcije ured je državne uprave čiji je predsjednik središnje tijelo te uprave. Predsjednika ureda imenuje predsjednik vlade na razdoblje od četiri godine, koje se može jednom obnoviti, i nadzire ga ministar koji je posebno imenovan kao ministar za koordinaciju posebnih službi. GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, točka 34.

(88)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, točka 78.

(89)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, preporuke i., ii., iii. i ix.

(90)    Vidjeti bilješku 77.

(91)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, točka 53.

(92)      Godišnje izvješće Središnjeg ureda za borbu protiv korupcije za 2019.

(93)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, točke 66.–72.

(94)      Središnji ured za borbu protiv korupcije, Godišnje izvješće za 2019., str. 23., 25., 28.

(95)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, preporuke x. i xi., točke 72. i 78.

(96)      Vladin program za borbu protiv korupcije za razdoblje 2018.–2020.

(97)      GRECO, četvrti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, u preporuci i. u točki 11. druge dopune drugom izvješću o usklađenosti navodi se da ta preporuka još nije provedena.

(98)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, preporuka vi., točka 44.

(99)      GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće, preporuka viii. i točka 65.

(100)      Skupina za reviziju provedbe (ciklus 1.) Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (2015.) i OECD Poljska: Praćenje izvješća i preporuka iz treće faze.

(101)      Zakon od 29. prosinca 1992. o radiju i televiziji.

(102)      Članak 54. Ustava.

(103)      Članak 61. Ustava.

(104)      Između 2019. i 2020. Poljska je pala za tri mjesta u Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, te sada zauzima 62. mjesto u svijetu.

(105)      Članci 213.–215. Ustava.

(106)      Direktiva (EU) 2018/1808 od 14. studenoga 2018.

(107)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Poljskoj.

(108)      U pogledu neovisnosti Ureda za elektroničke komunikacije vidjeti odjeljak IV.

(109)      Izjava o preliminarnim rezultatima i zaključcima posebne misije ODIHR-a za ocjenu izbora.

(110)      Službeno priopćenje Sejma od 7. srpnja 2016.

(111)      Ibidem. Prema Zakonu o Nacionalnom vijeću za medije, to se vijeće sastoji od pet članova, od kojih troje imenuje Sejm, a dvoje predsjednik na mandat od šest godina. Predsjednik Poljske imenuje članove Vijeća među kandidatima koje predlažu najveće oporbene parlamentarne skupine.

(112)      Presuda Ustavnog suda od 13. prosinca 2016. u predmetu K 13/16.

(113)      Priopćenje pučkog pravobranitelja od 3. veljače 2020.

(114)      Praćenje medijskog pluralizma 2020.

(115)      Press.pl, CBOS: dla większości badanych media nie są bezstronne, najgorzej wypada TVP (kako je navedeno u Praćenju medijskog pluralizma za 2020.).

(116)      Informacije prikupljene u kontekstu posjeta zemlji; MPM2020, str. 12.

(117)      Reuters.com, Poland to propose limits on foreign media soon, Kaczynski says (Poljska će uskoro predložiti ograničenja za strane medije, kaže Kaczyński). Nedavno je predstavnik vladajuće stranke koja se bavi pitanjima medija potvrdio da će nacrt zakona biti podnesen u jesen (WirtualneMedia, Lichocka: jesienią Sejm zajmie się dekoncentracją mediów. Czarnecki: trzeba będzie odkupywać je od Niemców).

(118)      Mapiranje dekriminalizacije klevete CMPF-a.

(119) Prema tvrdnji poljskih nadležnih tijela. Poljska tijela pojasnila su i da ne postoji kaznena odgovornost ako su optužbe o osobama koje obnašaju javnu dužnost istinite i da se u velikoj većini slučajeva izriču novčane kazne, a zatvorska kazna samo u zanemarivom postotku slučajeva.

(120)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Poljskoj.

(121)      U pogledu sigurnosti novinara upozorenja za 2020. odnose se na: 1) tužbu u vezi sa zaštitom osobnih prava podnesenu protiv izdavača i novinara u pogledu sadržaja istraživačkog članka; 2) optužbe protiv fotoreportera u vezi s nepoštovanjem mjera ograničavanja socijalnih kontakata dok je snimao slike prosvjeda protiv vođe vladajuće stranke; 3) kaznenu istragu protiv novinarke koja je optužena za „neovlaštenu distribuciju poruka iz javnog suđenja prije nego što su objavljene u sudskom postupku”; 4) vandalski napad na uredništvo izdavačke kuće u Varšavi; 5) sankcije koje je uprava javnog radija izrekla novinaru koji je odbio emitirati diskriminirajuće informacije.

(122)      U skladu s preporukama Vijeća Europe, sveobuhvatan zakonodavni okvir kojim se novinarima i drugim medijskim akterima omogućuje da učinkovito i bez straha pridonesu javnoj raspravi (Preporuka CM/Rec(2016)4 Odbora ministara Vijeća Europe).

(123)      Parlament se sastoji od Sejma (donjeg doma) i Senata (gornjeg doma).

(124)      Računa se od trenutka kada se nacrt zakona podnese u parlamentu do trenutka kada ga Sejm konačno proglasi; na temelju podataka dostupnih na internetskoj stranici Sejma u kojima se navode zakonodavni postupci u vezi sa zakonima.

(125)      Kako je utvrđeno u mišljenjima Vrhovnog suda (npr. mišljenja od 16. i 23. prosinca 2019.).

(126) Mišljenja Venecijanske komisije CDL-AD(2020)017, točka 18.; CDL-AD(2016)026-e, točke 21.-22.; OESS-ODIHR (Hitno privremeno mišljenje JUD-POL/365/2019[AlC]). točka 30.

(127)      Tijela kao što je Venecijanska komisija općenito odvraćaju od prakse primjene ubrzanog postupka za donošenje zakona kojima se uređuju važni aspekti pravnog ili političkog poretka (usp. Kontrolni popis (CDL-AD(2019)015) točka 75.).

(128)      Uredba ministra zdravstva od 20. ožujka 2020. o proglašenju stanja epidemije unutar granica Republike Poljske. Stanje epidemije nema unaprijed određeno trajanje i vlada ga može produljiti.

(129)      Prema Ustavu temeljna prava mogu biti ograničena samo u slučaju proglašenja izvanrednog stanja, koje nije proglašeno. Predsjednički izbori nisu održani kako je prvotno planirano. Vidjeti npr. izjave pučkog pravobranitelja o mjerama za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19: https://www.rpo.gov.pl/pl/kategoria-tematyczna/koronawirus-i-epidemia-w-polsce.

(130)      Jednom od mjera predsjednik vlade ovlašten je proizvoljno i prijevremeno okončati mandat bilo kojeg člana Vijeća za socijalni dijalog. Predsjednik Republike podnio je 26. svibnja 2020. Ustavnom sudu zahtjev za proglašenje neustavnosti predmetnog zakonodavstva (predmet K 9/20; u tijeku).

(131) Komisija je 2. srpnja 2020. poslala službenu opomenu Poljskoj zato što je provedba određenih pravnih odredbi koje mogu utjecati na neovisnost poljskog nacionalnog regulatornog tijela, Ureda za elektroničke komunikacije, dovela do prijevremenog razrješenja njegova predsjednika.

(132)      Prema informacijama pučkog pravobranitelja i Vrhovnog suda. Napominje se da je prema podacima Vrhovnog suda u travnju u tijeku bilo 45 takvih izvanrednih žalbi.

(133)      Mišljenje Venecijanske komisije CDL-AD(2017)031. Napominje se da je 11. lipnja 2020. glavni državni odvjetnik podnio izvanrednu žalbu u predmetu koji se odnosio na suca i bivšeg glasnogovornika Državnog sudbenog vijeća koji je javno kritizirao reformu pravosuđa.

(134)      Mišljenje Venecijanske komisije od 11. prosinca 2017. (CDL-AD(2017)031), točke 53.–63.

(135)      Obrazloženi prijedlog, točke 128.–131.

(136)      PACE (2020.).

(137)      Izvješće pučkog pravobranitelja od 8. siječnja 2020. Vidjeti i OESS-ODHIR, Smjernice za zaštitu boraca za ljudska prava, točke 70.–73.

(138)      OESS-ODIHR (2017.), Mišljenje o nacrtu poljskog zakona o Nacionalnom institutu za slobodu, točka 12. Izražena je zabrinutost i u pogledu dodjele bespovratnih sredstava za pomoć nakon otpuštanja iz zatvora iz pravosudnog fonda kojim upravlja Ministarstvo pravosuđa, „Civil Space Watch” (Nadzor građanskog prostora) (2019.).

(139)      CIVICUS Monitor – praćenje građanskog prostora; ocjene su podijeljene na ljestvicu od sljedećih pet kategorija: otvoreno, suženo, ometano, potisnuto i zatvoreno.

(140)      Priopćenje za medije Ministarstva okoliša i Ministarstva pravosuđa od 7. kolovoza 2020.

(141)      Službe Europske komisije u tom su pogledu 2. lipnja 2020. uputile dopis poljskim nadležnim tijelima.

(142)      Izjava povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava od 8. kolovoza 2020.

(143)      Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), Pododbor za akreditaciju (SCA), Izvješće o akreditaciji, studeni 2017.

(144)      Pučki pravobranitelj 2019. je zaprimio 59 524 predmeta, uključujući 27 113 novih predmeta. Osim toga, u ured pučkog pravobranitelja osobno je došlo 4 385 osoba, a 32 395 osoba dobilo je individualne savjete i objašnjenja u vezi sa svojom situacijom. Usp. Izvješće pučkog pravobranitelja o aktivnostima za 2019.

(145)      EIGE (2020.), izvješće o Poljskoj. Potrebna je odgovarajuća razina financiranja u skladu s međunarodnim standardima; usp. Pariška načela Ujedinjenih naroda: „2. Nacionalna institucija raspolaže infrastrukturom prikladnom za neometano obavljanje svojih aktivnosti, posebno odgovarajućim financiranjem. Svrha tog financiranja trebala bi biti omogućiti instituciji da ima vlastito osoblje i prostore kako bi bila neovisna o vladi i kako ne bi podlijegala financijskom nadzoru koji bi mogao utjecati na njezinu neovisnost.”

(146)      DoRzeczy, Sejmowa awantura o Bodnara. ‚Antypolski rzecznik’, ‚to jest kryminał’ iz 2019.; Wprost, Krytyka TVP po materiale o synu Bodnara. ‚14-latek groził nożem rówieśnikom’ iz 2019.