EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.9.2020.

SWD(2020) 303 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Poglavlje za Dansku

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2020) 580 final} - {SWD(2020) 300 final} - {SWD(2020) 301 final} - {SWD(2020) 302 final} - {SWD(2020) 304 final} - {SWD(2020) 305 final} - {SWD(2020) 306 final} - {SWD(2020) 307 final} - {SWD(2020) 308 final} - {SWD(2020) 309 final} - {SWD(2020) 310 final} - {SWD(2020) 311 final} - {SWD(2020) 312 final} - {SWD(2020) 313 final} - {SWD(2020) 314 final} - {SWD(2020) 315 final} - {SWD(2020) 316 final} - {SWD(2020) 317 final} - {SWD(2020) 318 final} - {SWD(2020) 319 final} - {SWD(2020) 320 final} - {SWD(2020) 321 final} - {SWD(2020) 322 final} - {SWD(2020) 323 final} - {SWD(2020) 324 final} - {SWD(2020) 325 final} - {SWD(2020) 326 final}

I.Pravosudni sustav 

Danski pravosudni sustav sastoji se od 24 okružna suda, dva visoka suda (žalbeni sudovi) i Vrhovnog suda, kao i dva specijalizirana suda 1 . Neovisna Uprava za državne sudove zadužena je za upravljanje sudovima i razvoj sudova, što uključuje raspodjelu proračuna sudova i upravljanje zgradama i sustavima IKT-a. Neovisno Vijeće za imenovanja sudaca 2 daje neobvezujuće prijedloge za imenovanje sudaca u Ministarstvo pravosuđa, koje ih zatim predlaže kako bi ih službeno imenovala izvršna vlast (kraljica) 3 . Vijeće za imenovanja predlaže samo jednog suca po slobodnom mjestu. Nije bilo slučajeva u kojima izvršna vlast nije slijedila prijedlog Vijeća za imenovanja. Vijeće za imenovanja sudaca radi transparentnosti izdaje priopćenje za medije kada daje prijedlog za slobodno mjesto. Državno odvjetništvo autonomna je institucija koja djeluje pod nadzorom Ministarstva pravosuđa, a vodi je glavni državni odvjetnik 4 . Odvjetnička komora neovisno je tijelo koje upravlja pravnom strukom i osigurava njezinu neovisnost 5 .

Neovisnost

Razina percepcije neovisnosti pravosuđa vrlo je visoka. Sveukupno, 86 % šire javnosti i 80 % poduzeća smatra neovisnost sudova i sudaca „dobrom ili vrlo dobrom”, a izrazito visok postotak opće javnosti (41 %) smatra neovisnost „vrlo dobrom”. Te su brojke općenito stabilne na visokoj razini od 2016. za širu javnost, a slične su i za trgovačka društva od 2010 6 .

Poduzeto je nekoliko mjera za jačanje okvira odgovornosti za suce i njegove zaštitne mjere. Postoje dvije vrste disciplinskih mjera za suce: predsjednici suda mogu upozoriti suca zbog nemara ili nepažnje u radu, dok Specijalizirani optužni i revizijski sud 7 može izdati upozorenja, izreći novčane kazne i u slučaju ozbiljne povrede dužnosti razriješiti suca ili ga suspendirati ako je pokrenut kazneni postupak protiv suca 8 . Od 2019. na upozorenje predsjednika suda može se isto tako uložiti žalba Specijaliziranom optužnom i revizijskom sudu 9 , dodajući dodatnu zaštitnu mjeru sustavu, u skladu s preporukama Vijeća Europe 10 . Tu je reformu pokrenulo, među ostalim, Udruženje sudaca na temelju posebnog slučaja u kojem je sudac dobio upozorenje predsjednika koje je sudac smatrao neosnovanim, no nije ga mogao preispitati. Drugi relevantni razvoj događaja povezan s okvirom odgovornosti za suce izdavanje je interpretativnih komentara s objašnjenjima etičkih smjernica za suce koje provodi Udruženje sudaca (u suradnji s Upravom za državne sudove). Ti komentari, izdani 2019., dodatno preciziraju etičke smjernice za suce iz 2014. uz konkretne primjere za njihovu primjenu. To odgovara i preporuci Skupini država protiv korupcije (GRECO) 11 .

Ovlast ministra pravosuđa da izda upute državnom odvjetništvu u pojedinim predmetima popraćena je zaštitnim mjerama i ne upotrebljava se u praksi. Prema Zakonu o pravosuđu ministar pravosuđa može donijeti opće smjernice za način na koji državno odvjetništvo izvršava svoje zadatke, kao i davati upute državnim odvjetnicima u pojedinim predmetima, što može uključivati i uputu da se ne provede kazneni progon 12 . Uputu se mora izdati u pisanom obliku, obrazložiti i poslati predsjedniku Parlamenta u pisanom obliku 13 . U praksi se prema tijelima čini da je postojao samo jedan slučaj takve upute ministra pravosuđa 1995. kada glavni državni odvjetnik nije imao pravo dati uputu zbog sukoba interesa. Čini se da se tom praksom u kombinaciji s postojećim pravnim zaštitnim mjerama umanjuje rizik od autonomije državnog odvjetništva 14 . Prema nedavnoj sudskoj praksi Suda Europske unije o europskom uhidbenom nalogu 15 postojanje tog prava na uputu navelo je Dansku da 2020. promijeni postupak izdavanja takvih uhidbenih naloga 16 .

–

Kvaliteta 

Izražena je zabrinutost zbog smanjenja izdataka za pravosudni sustav. Danski izdaci za sudove kao postotak BDP-a mali su i smanjili su se posljednjih godina 17 . Vrlo je nizak i broj sudaca po stanovniku 18 . U izvješću Udruženja sudaca za 2020. o „radnim uvjetima sudaca” navodi se detaljna analiza radnog opterećenja sudaca, te se ističe kako je broj sudaca stagnirao, a resursi se polako smanjuju od 2011. dok se broj predmeta povećava 19 . Posebno je izražena zabrinutost zbog smanjenja sudskog osoblja, zbog čega su suci pod većim radnim opterećenjem. U lipnju 2020. Vlada je sudovima dodijelila dodatna sredstva za rješavanje povećanog broja neriješenih predmeta zbog zatvaranja sudova tijekom pandemije bolesti COVID-19, čime se osiguravaju dodatna radna mjesta za suce 20 .

U tijeku su određene inicijative za rješavanje neriješenih izazova povezanih s digitalizacijom pravosuđa. Elektronička sredstva za podnošenje predmeta i poziva internetom te za praćenje faza postupka dostupna su samo u ograničenoj mjeri na sudovima 21 . Iako su sve trećestupanjske presude objavljene, to je samo djelomično tako za prvostupanjske i drugostupanjske presude te su rješenja za strojnu čitljivost presuda ograničena 22 . Prema informacijama Uprave za državne sudove u pripremi je stvaranje sveobuhvatne internetske baze podataka o presudama, uključujući anonimizaciju presuda za 2021. Uprava za državne sudove provodi i projekt upotrebe digitalnih alata za praćenje prosječne duljine predmeta u postupku, čime se nastoji pomoći u predviđanju budućih vremena za rješavanje predmeta 23 .

Učinkovitost

Pravosudni sustav učinkovito rješava trenutačni broj predmeta, ali stopa rješavanja predmeta donekle je pala. Procijenjeno vrijeme za rješavanje građanskih, trgovačkih, upravnih i drugih predmeta vrlo je kratko te je i dalje ispod prosjeka za parnične građanske i trgovačke predmete na svim stupnjevima, iako se malo povećalo posljednjih godina 24 . Istodobno, stopa rješavanja parničnih građanskih i trgovačkih predmeta donekle se smanjila proteklih godina, sa 102 % u 2017. na 95 % u 2018. te na 94 % u 2019. Broj predmeta u postupku i dalje je nizak, osobito za parnične građanske i trgovačke predmete 25 .

II.Okvir za borbu protiv korupcije 

Sustav za borbu protiv korupcije u velikoj se mjeri temelji na neslužbenim pravilima o etici i integritetu te na socijalnim normama i javnom nadzoru. Nekoliko tijela uključeno je u sprečavanje korupcije, promicanje dobre upravne prakse i poštovanje pravnog okvira. To uključuje, među ostalim, tijelo za financijski nadzor, parlamentarnog ombudsmana i glavnog revizora. Agencija za zaposlene i kompetencije te Ured premijera imaju odgovornosti s obzirom na promicanje integriteta među državnim službenicima i ministrima. Specijalizirana jedinica za predmete korupcije i podmićivanja stranih dužnosnika u okviru Državnog odvjetništva za teški gospodarski i međunarodni kriminal ima posebne nadležnosti za istraživanje teških predmeta korupcije. Sprečavanje korupcije općenito je regulirano za državne službenike, ali Danska trenutačno nema poseban zakon za zaštitu zviždača.

Danska je na prvom mjestu i u Europskoj uniji i u svijetu prema Indeksu percepcije korupcije koji objavljuje Transparency International 26 . U istraživanju Eurobarometra 35 % ispitanika smatra da je korupcija široko rasprostranjena (prosjek u EU-u: 72 %), a samo 7 % ispitanika smatra da su osobno zahvaćeni korupcijom u svakodnevnom životu (prosjek u EU-u: 26 %). Kad je riječ o poduzećima, 16 % njih smatra da je korupcija raširena (prosjek u EU-u: 63 %), a samo 5 % poduzeća smatra da korupcija predstavlja problem u poslovanju (prosjek u EU-u: 37 %). 25 % ljudi smatra da postoji dovoljan broj uspješnih progona koji odvraćaju ljude od koruptivnih praksi (prosjek u EU-u: 36 %), dok 51 % poduzeća smatra da su ljudi i poduzeća koji su uhvaćeni u podmićivanju dužnosnika na odgovarajući način kažnjeni (prosjek u EU-u: 31 %) 27 .

Danskim Kaznenim zakonom kriminaliziraju se korupcija i s tim povezana kaznena djela. Kaznena sankcija za aktivno podmićivanje i pasivno podmićivanje 28 u javnom sektoru novčana je kazna ili kazna zatvora do šest godina, a za podmićivanje u privatnom sektoru 29 novčana kazna ili kazna zatvora do četiri godine. Kad je riječ o pravnim osobama, mogu im se izreći novčane kazne za kazneno djelo prema odredbama Kaznenog zakona 30 . Danska je 2018. donijela izmjenu Kaznenog zakona o pranju novca, kojom se povećavaju primjenjive kazne (sa 6 na 8 godina maksimalne kazne) 31 .

Danska je preispitala svoj cjelokupni pristup provedbi i stvorila je specijaliziranu jedinicu za predmete korupcije i podmićivanja stranih dužnosnika u okviru Specijaliziranog ureda državnog odvjetništva za gospodarski kriminal (SØIK) 2014. Policija, državno odvjetništvo i specijalizirana jedinica u okviru Specijaliziranog ureda državnog odvjetništva za gospodarski kriminal (SØIK) mjerodavna su tijela za istragu i kazneni progon korupcije. SØIK je specijalizirani odjel državnog odvjetništva koje djeluje i kao koordinacijsko tijelo. U okviru SØIK-a nalazi se i nacionalna financijsko-obavještajna jedinica i od 2015. jedinica za međunarodne predmete, uključujući slučajeve povezane s podmićivanjem stranih javnih službenika 32 . Unutar policije nedavno su pojačani postupci javne nabave i napori u informiranju i osposobljavanju policijskih službenika o Etičkom kodeksu donesenom 2015 33 . Sustav zviždača uspostavljen 2019. omogućuje prijavljivanje kaznenih djela i kršenja upravnog zakona, uključujući sukobe interesa. Građani se mogu žaliti Neovisnom tijelu za podnošenje žalbi o policiji, koje provodi vanjski nadzor i kontrolu policije i državnog odvjetništva 34 . GRECO je međutim preporučio tijelima da analiziraju potrebu za uvođenjem zahtjeva za policijske službenike da redovito objavljuju financijske interese, kao i za mjere za podizanje svijesti policijskog osoblja o njihovoj dužnosti prijavljivanja povrede dužnosti povezane s korupcijom u okviru policijske službe 35 .

Danska nema posebno tijelo za promicanje integriteta i sprečavanje korupcije, već nekoliko tijela s različitim zadacima. Iako Danska nema posebnu agenciju ili strategiju za borbu protiv korupcije, uspostavila je Forum za borbu protiv korupcije 36 koji se sastaje na ad hoc osnovi kako bi tijela poboljšala koordinaciju i razmijenila informacije. Ministarstva surađuju i sastavljaju zakone za borbu protiv korupcije. Tijelo za financijski nadzor izdalo je smjernice, priručnike i upute o etičkom ponašanju i financijskim aspektima borbe protiv korupcije. Ured glavnog revizora revidira državne institucije i ispituje troškove koje nalažu Parlament i državna poduzeća. Pored toga, druga tijela kao što su Agencija za zaposlenike i kompetencije u Ministarstvu oporezivanja i Ured premijera imaju zadaće povezane s promicanjem integriteta i sprečavanjem korupcije u odnosu na upravljanje javnom upravom 37 . Danska tradicija visokih etičkih standarda i transparentnosti u javnim postupcima dovela je do malo službenih pravila ili kontrolnih mjera za sprečavanje korupcije, osobito za osobe kojima su povjerene najviše izvršne funkcije, a GRECO je preporučio da se sastave pravila koja su više obvezujuća 38 .

Agencija za zaposlene i kompetencije izdala je kodekse ponašanja za državne službenike, dok ministri dobivaju smjernice o pitanjima integriteta nakon imenovanja. U revidiranoj verziji Kodeksa ponašanja u javnom sektoru objavljenoj u prosincu 2017. navode se pravila o sekundarnom zapošljavanju i zahtjev za pristojno vladanje za javne zaposlenike. Agencija za zaposlene i kompetencije objavila je 2017. revidirani „Kodeks ponašanja u javnom sektoru”, a 2015. „Kodeks VII. – 7 ključnih dužnosti” u kojima se utvrđuju etički standardi i pravila ponašanja javnih zaposlenika. Kao dodatak tome razvijeni su tečajevi e-učenja za sve zaposlenike središnje uprave. Međutim, ti se kodeksi ne primjenjuju na ministre kojima se nakon imenovanja daju priručnici s uputama o pitanjima integriteta. Ni Danska nema etički kodeks za parlamentarne zastupnike ili najviše izvršne funkcije 39 iako je to riješeno javnim pismom članovima Parlamenta u kojem ih se informira o odgovornostima povezanima s etičkim ponašanjem i očuvanju povjerenja javnosti. GRECO je preporučio izradu kodeksa ponašanja i za članove Parlamenta i za članove Vlade, osobito s obzirom na sukobe interesa, te razvoj opće strategije za integritet osoba s najvišim izvršnim funkcijama 40 .

Javna uprava vezana je pravilima o nepristranosti, koja podrazumijevaju dužnost prijavljivanja svih potencijalnih sukoba interesa. Prema Zakonu o javnoj upravi bilo koja osoba koja je zaposlena ili djeluje u ime tijela javne uprave ne može biti uključena u određeni predmet ako može doći do sumnji u nepristranost. Da bi se izbjegao sukob interesa, ministri se nakon stupanja na dužnost moraju odreći bilo kakvog (plaćenog ili neplaćenog) zaposlenja u privatnom ili javnom društvu 41 . Međutim, to ne uključuje samozapošljavanje, financijske interese, počasne pozicije ili one povezane s ministrovom političkom strankom. Iako su odredbe Zakona o javnoj upravi primjenjive na ministre, ostavlja im znatnu slobodu u donošenju odluka za prijavu potencijalnih ili prividnih sukoba interesa, bez davanja puno smjernica. Osim toga, nemaju nikakve izvršne mjere 42 . Za članove Parlamenta ne postoji općenita definicija sukoba interesa, a trenutačni okvir ne uključuje mehanizam izvješćivanja. GRECO je preporučio uvođenje zahtjeva za ad hoc otkrivanje kada se može pojaviti sukob povezan s pitanjem koje se razmatra u parlamentarnom postupku 43 .

Iako postoje sustavi izvješćivanja o imovinskom stanju, oni se ne kontroliraju i ne provode sustavno. Za članove Parlamenta postoji redovita javna registracija zanimanja i financijskih interesa koja je podložna javnom nadzoru na internetskim stranicama Parlamenta. Međutim, GRECO je preporučio da se osigura primjena pravila ponašanja na njih kada je to potrebno 44 . Iako je sukladnost članova Parlamenta s registrom gospodarskih interesa uglavnom visoka, ona nije potpuna 45 . Slično tome, ne postoje opća pravila koja se odnose na dužnost prijavljivanja financijskih interesa za državne službenike na visokoj razini, iako su svi ministri dužni prijaviti svoje financijske interese na temelju standardnog obrasca koji se podnosi kad ministri stupaju na dužnost, a podaci o financijskom interesu ažuriraju se svake godine. Sustav se ne temelji na zakonodavstvu, ali su se sljedeće vlade pridržavale režima kao da je obvezan 46 . Ministri koji su ujedno i članovi Parlamenta nisu dio sustava izvješćivanja o imovinskom stanju. Za razliku od režima koji postoji za članove Parlamenta, taj sustav izričito uključuje određene financijske interese supružnika i/ili partnera. Međutim, GRECO je preporučio uvođenje tih smjernica u zakonodavstvo, širenje opsega izvješća i uvođenje opsežnih kontrola 47 .

Danski sustav nema jasna pravila i smjernice o tome kako osobe kojima su povjerene najviše izvršne funkcije stupaju u kontakt s lobistima. Ne postoje ni zahtjevi u pogledu izvješćivanja ili objavljivanja koji se primjenjuju na one koji žele utjecati na mjere i politike Vlade. Ipak, dok u svih 27 država članica EU-a većina ispitanika smatra da prebliske veze između poslovnog sektora i politike u njihovoj zemlji dovode do korupcije, najniže ocjene zabilježene su u Danskoj (47 %) (prosjek u EU-u: 76 %) 48 . Lobiranje u ovom ili onom obliku (osobito interesnih skupina) prihvaćeni je dio procesa donošenja odluka, s namjerom stvaranja široke potpore odlukama. Unatoč tome, savjetuje se uvođenje pravila i smjernica za kontakte s lobistima i trećim stranama koji žele utjecati na vladine procese i odluke te povećanje transparentnosti takvih kontakata 49 .

Nema jasnih pravila o „rotirajućim vratima”. U nedostatku određene politike za „rok ograničavanja aktivnosti” bilo je nekoliko izvješća o ministrima koji su izravno prešli na najviša politička lobistička radna mjesta. Unatoč tome što GRECO preporučuje uvođenje pravila za postupanje sa zapošljavanjem osoba kojima su povjerene najviše izvršne funkcije nakon prestanka službe u javnom sektoru, trenutačno ne postoje konkretni planovi za uvođenje takve uredbe 50 .

Postoje posebni mehanizmi za zaštitu zviždača, ali ne postoji sveobuhvatno zakonodavstvo. Danska trenutačno nema poseban zakon za zaštitu zviždača. Međutim, zakonodavstvo postoji u financijskom sektoru kao dio prenošenja Direktive o kapitalnim zahtjevima IV 51 . Dansko poslovno udruženje savjetuje društvima da urede mehanizme na dobrovoljnoj bazi ako to žele. Pored toga, postoje drugi postojeći sustavi u javnom sektoru ili u određenim područjima specifičnima za sektor, uključujući vanjske i unutarnje postupke Tijela za financijski nadzor, vanjski sustav za zviždače Danskog Ureda za gospodarstvo za pitanja povezana s potencijalnim kršenjem zakonodavstva o reviziji i sustav u području Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda 52 .

Pitanja financiranja političkih stranaka istaknuta su u međunarodnim procjenama, a većina preporuka još nije provedena. Te preporuke uključuju rješavanje uočenih nedostataka, kao što je nedostatak obveza prijavljivanja donacija iznad određenih pragova, te osiguravanje neovisnog praćenja s obzirom na financiranje političkih stranaka i izbornih kampanja 53 . Podaci iz izvješća Eurobarometra pokazuju da je Danska jedina zemlja u kojoj se udio ispitanika koji se slažu da postoji dovoljna transparentnost i nadzor financiranja političkih stranaka smanjio od 2013. (41 % 2013. na 34 % 2019. (prosjek u EU-u: 32 %) 54 .

Iako se čini da su represivne mjere adekvatno primijenjene, nedostaje široko dostupnih statističkih podataka o korupciji. Iako su nedavno objavljene osuđujuće presude za kaznena djela povezana s korupcijom 55 i važne sudske odluke objavljuju se u službenom pravosudnom časopisu za koji se naplaćuje pristup, Danska ne objavljuje statističke podatke o istragama podmićivanja stranih dužnosnika i započetim ili zaključenim predmetima 56 .

III.Medijski pluralizam

Ustavom se predviđa opći okvir za zaštitu slobode izražavanja. Zadaci, organizacijska struktura i poslovnik nacionalnog regulatornog tijela za medije, Danskog odbora za radio i televiziju propisani su zakonom. Ne postoje posebni zakoni koji se odnose na transparentnost vlasništva nad medijima ili dodjelu državnog oglašavanja. Pristup dokumentima reguliran je Zakonom o pristupu javnim upravnim dokumentima iz 2014 57 .

Danski odbor za radio i televiziju djeluje neovisno. Zadaci i organizacijska struktura neovisnog tijela utvrđeni su danskim Zakonom o radijskom i televizijskom emitiranju. Jedinicu za medije u Agenciji za kulturu i palače predstavlja tajništvo Odbora za radio i televiziju. Odbor smatra svoju organizacijsku strukturu robusnom, čak i ako su neke odluke izazvale snažan politički interes 58 . Vrlo nizak rizik za neovisnost i djelotvornost tijela nadležnog za medije zabilježen je i u najnovijem izdanju Izvješća o praćenju medijskog pluralizma (MPM 2020.). Poslovnik Odbora utvrđen je izvršnim nalogom, koji je ažuriran nakon revizije Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD). Ministar imenuje osam članova Odbora, uključujući predsjednika i potpredsjednika na četiri godine. Moguća su ponovna imenovanja. Jednoga člana imenuje Forum za suradnju za organizacije slušatelja i gledatelja, a jednog člana Udruženje sudaca. Razrješenje čelnika/članova kolegijalnog tijela mora se provesti prema pravilima Zakona o upravi. Prije odluke o razrješenju mora se saslušati predmetnog člana. Odluka mora biti u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje. Nadalje, član mora imati mogućnost podnijeti žalbu na odluku i žaliti se na sudu. Na odluke Odbora za radio i televiziju ne može se uložiti žalba Ministarstvu, već samo sudovima. Kao i za sve upravne odluke, parlamentarni ombudsman može rješavati žalbe povezane s vođenjem predmeta.

Dansko Vijeće za medije (Presse Nævnet) neovisno je samoregulatorno tijelo pod Ministarstvom pravosuđa, uspostavljeno zakonom 59 . Bavi se žalbama na danske masovne medije i sastoji se od osam članova koje imenuje ministar pravosuđa, koji predstavljaju novinare, javnost i uredničke uprave tiskanog medija i radija i televizije. Predsjednik i potpredsjednik imenuju se na preporuku predsjednika danskog Vrhovnog suda. Vijeće za medije može izraziti kritiku u slučajevima koji se odnose na medijsku etiku i uputiti urednika predmetnog medija da objavi odgovor i/ili odluku Vijeća. Međutim, ne može izreći sankciju ili dodijeliti podnositelju žalbe novčanu naknadu 60 .

Ne postoje posebna pravila za transparentnost vlasništva nad medijima ili dodjelu državnog oglašavanja. Državno oglašavanje mora biti u skladu s općim pravilima Zakona o radijskom i televizijskom emitiranju i sekundarnim zakonodavstvom povezanim sa zakonom na temelju AVMSD-a. U izvješću MPM 2020. navodi se da vlasništvo veće od 20 % dionica mora biti uključeno u godišnje financijske izvještaje svih društava, uključujući medijske kuće, ali za medijske kuće ne postoje posebni zahtjevi. Danski dionici u medijima ukazali su na to da unatoč nedostatku određenih pravila, svejedno smatraju da je razina nacionalne transparentnosti vlasništva nad medijima prilično zadovoljavajuća u praksi, posebno u okviru središnjeg poslovnog registra i kada su u pitanju vlasnici glavnih medija 61 .

Pravo na informacije podliježe određenim ograničenjima. Zakon o pristupu javnim upravnim dokumentima kojim se predviđaju pravila svim tijelima javne uprave i ministarstvima o javnom pristupu informacijama i dokumentima izmijenjen je 2014. te se time ograničio javni i novinarski pristup određenim vladinim spisima 62 . U odjeljku 7. Zakona navodi se da svatko može zatražiti otkrivanje dokumenata koje je tijelo javne uprave unijelo ili stvorilo kao dio svojih upravnih postupaka povezano sa svojim aktivnostima kao tijelo. Međutim, taj je pristup ograničen s obzirom na neke vrste slučajeva, dokumenata ili informacija, osobito internih radnih dokumenata tijela ili dokumenata koji se razmjenjuju u vrijeme kada ministar treba savjete i pomoć osoblja 63 . Dionici ukazuju da izuzeća u slučajevima koji uključuju pomoć i savjete ministru i komunikaciju s članovima Parlamenta u zakonodavnom postupku mogu imati za posljedicu čuvanje povjerljivosti temelja nekih političkih dogovora 64 . Parlamentarni ombudsman utvrdio je i da izuzeće u službi ministara u praksi ima ograničavajući učinak na pravo pristupa 65 .

Danska ima snažnu tradiciju slobode izražavanja. Cjelokupni okvir za zaštitu slobode izražavanja utvrđen je u Ustavu 66 . Godišnji svjetski indeks slobode medija Reportera bez granica kontinuirano svrstava Dansku među zemlje s najboljim rezultatima, trenutačno na trećem mjestu na svijetu 67 . Ipak, u Danskoj je zatvorska kazna jedna od mogućih sankcija za klevetu 68 . U izvješću MPM 2020. smatra se da zaštita slobode izražavanja nosi vrlo male rizike zbog ukupne robusnosti demokratske tradicije i institucija u Danskoj. Tijekom 2019. i 2020. platforma Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara nije objavila nijedno upozorenje povezano s Danskom 69 . Posebno Povjerenstvo za slobodu izražavanja 70 osnovano je 2017./2018. s ciljem procjene okvira i općih uvjeta za slobodu izražavanja. Izvješće je podnijelo u travnju 2020. te je pridonijelo širokim političkim raspravama o statusu slobode izražavanja u danskom društvu 71 .

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjera i ravnoteže

Danska ima jednodomni parlamentarni sustav vlasti u kojem i vlada i članovi Parlamenta mogu predlagati zakone, iako su prijedlozi zakona najčešće vladini. U nedostatku ustavnog suda svi sudovi u konkretnim predmetima mogu provesti ex post ocjenjivanje ustavnosti 72 . Parlamentarni ombudsman vrši nadzor nad odlukama tijela javne vlasti, a Danski institut za ljudska prava prati poštovanje temeljnih prava.

Postupak donošenja zakonodavstva uključuje sveobuhvatan pripremni postupak. U smjernicama za kvalitetu zakona Ministarstva pravosuđa 73 navode se detaljne upute o postupku pripreme zakonodavstva, uključujući zakonodavno programiranje i pripremne korake, kao što su potencijalna pripremna povjerenstava i obvezne procjene učinka (među ostalim, gospodarskog učinka i utjecaja na okoliš te administrativnih posljedica za građane). Vladini nacrti zakona obično se objavljuju za otvoreno savjetovanje na vladinom portalu (na preporučeno minimalno razdoblje od četiri tjedna) i izravno se šalju na vanjsko savjetovanje predmetnim tijelima i organizacijama 74 . Nacrti zakona prolaze i tehničku zakonodavnu reviziju Ministarstva pravosuđa, uključujući da bi se osigurala sukladnost s međunarodnim obvezama povezanim s ljudskim pravima 75 .

Parlamentarni ombudsman važan je za osiguravanje nadzora nad upravnim odlukama. Parlamentarni ombudsman, kojeg Parlament bira nakon svakog općeg izbora 76 , djeluje kao žalbeno tijelo za upravne odluke i daje procjenu sukladnosti akata tijela javne vlasti s postojećim zakonodavstvom ili dobrom upravnom praksom. Ombudsman može djelovati na temelju žalbi ili provoditi istrage na vlastitu inicijativu. Ombudsman je 2019. riješio 5 368 žalbi, od kojih su se mnoge odnosile na pitanja pristupa javnim evidencijama, i 163 samoinicijativne istrage usredotočene na općenitija pitanja koja utječu na veći broj građana 77 . Mišljenja ombudsmana, koja mogu uključivati preporuke tijelima da ponovno otvore predmet ili promijene odluku, nisu obvezujuća. Prema informacijama tijela i ombudsmana, tijela javne vlasti uglavnom slijede preporuke u praksi. Uz ombudsmana Danski institut za ljudska prava djeluje i kao nacionalna institucija za ljudska prava te ga je Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava u 2018. akreditirao sa statusom A. Djeluje i kao nacionalno tijelo za ravnopravnost.

Prostor za djelovanje civilnog društva u Danskoj smatra se otvorenim 78 , a organizacije civilnog društva blisko sudjeluju preko Vijeća za ljudska prava. Danski institut za ljudska prava uključuje velik broj organizacija civilnog društva iz različitih tematskih područja preko Vijeća za ljudska prava, koje procjenjuje oblikovanje i provedbu aktivnosti nacionalne institucije za ljudska prava, može preporučiti nove aktivnosti i imenuje šest od 14 članova upravnog odbora 79 .

Postupak donošenja odluka koji je doveo do obustave rada sudova tijekom pandemije bolesti COVID-19 bio je predmet rasprave. Izvanredne mjere kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 poduzete su na temelju izmjene Zakona o epidemijama kojom je ovlast za donošenje uredbi za borbu protiv pandemije prenesena na ministra zdravstva. Parlament je jednoglasno donio zakon 12. ožujka 2020 80 . Istog dana Uprave za državne sudove objavile su da će se s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 održavati samo najkritičnije funkcije sudova i da će se prioritet davati izvanrednim i kritičnim predmetima 81 . Od tada se javila određena rasprava o tome je li ta odluka donesena u skladu s ustavnim odredbama o neovisnosti sudova. U studiji skupine za strateško promišljanje Justitia 82 tvrdi se da je Uprava za državne sudove možda pretjerala u svojim smjernicama s obzirom na to da, na temelju Ustava i Zakona o pravosuđu, Uprava za državne sudove nije ovlaštena donositi odluke o određivanju prioriteta predmeta umjesto sudova. U javnim su izjavama zabrinutost izrazili i akademici i Udruženje sudaca iako su priznali postojanje izvanrednih okolnosti koje su zahtijevale brzo djelovanje. Ministarstvo pravosuđa i Uprava za državne sudove osporili su ta stajališta 83 . Parlament je imenovao neovisno stručno povjerenstvo koje će ispitati cjelokupno Vladino postupanje povezano s pandemijom, a očekuje se da će rezultate predstaviti do kraja 2020.

Uprava za državne sudove aktivno promiče vladavinu prava. Posljednjih godina Uprava za državne sudove uložila je niz napora za promicanje vladavine prava, bolje razumijevanje pravosudnog sustava kod različitih ciljnih skupina i poboljšanje usmjerenosti pravosudnog sustava na korisnika. To uključuje inicijative upućene široj javnosti s pomoću obrazovnih videozapisa, školskoj djeci kroz model nastavnog plana i programa za učitelje, novinarima putem posebnih internetskih stranica i sucima porotnicima osiguravanjem sveobuhvatnih informativnih materijala prije nego što započnu svoj mandat 84 .

Prilog I.: Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

* Popis doprinosa primljenih u kontekstu savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2020. može se pronaći na (internetskim stranicama Komisije).

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2020.), Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020. https://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/mpm-2020 .

CEPEJ (2020.), Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a.

CIVICUS, Monitor tracking civic space: Denmark (Praćenje građanskog prostora: Danska). https://monitor.civicus.org/country/denmark/ .

Danska Vlada (2019.), Strengthening action against financial crime (Jačanje djelovanja protiv financijskog kriminala). https://www.regeringen.dk/media/6607/aftale-om-styrkelse-af-indsatsen-mod-finansiel-kriminalitet-270319_endelig.pdf .

Danska Vlada (2020.), Informacije koje je dostavila Danska za Izvješće o vladavini prava za 2020.

Danske Medier (1. svibnja 2020.), Danske Medier welcomes the publication of the Freedom of Expression Commission's report on Thursday (Danske Medier pozdravlja objavljivanje izvješća Povjerenstva za slobodu izražavanja u četvrtak). https://danskemedier.dk/aktuelt/journalistik-og-redaktion/danske-medier-glaeder-sig-over-offentliggoerelsen-af-ytringsfrihedskommissionens-betaenkning/ .

Danski sudovi (2020.), Građanski predmeti https://domstol.dk/om-os/tal-og-fakta/civile-sager/ .

Dansko Udruženje sudaca (2020.), „Radni uvjeti sudaca”.

Europska komisija (2020.), Izvješće o provedbi Okvirne odluke Vijeća od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica.

Europska komisija (2020.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Europski sud za ljudska prava, presuda od 9. siječnja 2013., Oleksandr Volokov protiv Ukrajine, br. zahtjeva 21722/11.

GRECO (2014.), Četvrti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće o sprečavanju korupcije zastupnika u parlamentu, sudaca i državnih odvjetnika za Dansku.

GRECO (2019), Treći evaluacijski krug – Drugo izvješće o sukladnosti o Danskoj o transparentnosti financiranja stranaka.

GRECO (2019.), Peti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće o Danskoj o sprečavanju korupcije i promicanju integriteta u središnjoj državi (najviše izvršne funkcije) i tijelima kaznenopravnog progona.

GRECO (2020.), Četvrti evaluacijski krug – Privremeno izvješće o sukladnosti o sprečavanju korupcije zastupnika u parlamentu, sudaca i državnih odvjetnika za Dansku.

Information (6. srpnja 2020.), Mails cast doubt on whether the closure of the courts was in accordance with the Constitution (Poruke e-pošte dovode u sumnju je li zatvaranje sudova bilo u skladu s Ustavom). https://www.information.dk/indland/2020/07/mails-saar-tvivl-hvorvidt-nedlukningen-domstolene-overensstemmelse-grundloven?lst_mst .

Justitia (2020.), Rule of Law and COVID-19 (Vladavina prava i COVID-19). http://justitia-int.org/retsstaten-og-covid-19 .

Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije (2017.), Pregled provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije – izvješće o preispitivanju za Dansku https://www.unodc.org/documents/treaties/UNCAC/CountryVisitFinalReports/2017_10_21_Denmark_Final_Country_Report.pdf .

Ministarstvo pravosuđa (24. lipnja 2020.), New judges must relieve the pressure on courts (Novi suci moraju smanjiti pritisak na sudove). https://www.justitsministeriet.dk/nyt-og-presse/pressemeddelelser/2020/nye-dommere-skal-lette-presset-paa-domstolene .

Ministarstvo pravosuđa, Smjernice za kvalitetu zakona. https://lovkvalitet.dk/ .

Parlamentarni ombudsman (2017.), Godišnje izvješće za 2016.

Parlamentarni ombudsman (2020.), Godišnje izvješće za 2019.

Reporteri bez granica, Svjetski indeks slobode tiska za 2020.

Sindikat novinara Danske, otvorena uprava. https://journalistforbundet.dk/offentlighedslov .

Sud Europske unije, presuda od 25. srpnja 2018., LM, C-216/18 PPU.

Sud Europske unije, presuda od 27. svibnja 2019. u spojenim predmetima OG, C-508/18 i PI, C-82/19 PPU.

Transparency International (2018), Exporting corruption – progress report 2018: assessing enforcement of the OECD anti-bribery convention (Izvoz korupcije – izvješće o napretku za 2018.: procjena provedbe Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja). https://images.transparencycdn.org/images/2018_Report_ExportingCorruption_English_200402_075046.pdf .

Uprava za državne sudove, Emergency preparedness at the Courts of Denmark: Further information (Spremnost na izvanredne situacije na danskim sudovima: dodatne informacije). https://www.domstol.dk/aktuelt/2020/3/noedberedskab-ved-danmarks-domstole-yderligere-information/ .

Vijeće Europe, Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara – Danska. https://www.coe.int/en/web/media-freedom .

Vijeće Europe: Odbor ministara (2000.), Preporuka Rec(2000)19 Odbora ministara državama članicama o ulozi državnog odvjetništva u sustavu kaznenog pravosuđa.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2010.), Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2016.), Preporuka CM/REC(2016)4 Odbora ministara državama članicama o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i drugih medijskih aktera.

Virtualni posjet Danskoj u kontekstu Izvješća o vladavini prava za 2020.

Prilog II.: Posjet Danskoj

Službe Komisije održale su virtualne sastanke u lipnju i srpnju 2020. sa sljedećim dionicima:

·Dansko udruženje novinara,

·Dansko udruženje sudaca,

·Danske Medier,

·Dansko Vijeće za medije,

·Ministarstvo pravosuđa,

·Uprava za državne sudove,

·Parlamentarni ombudsman,

·Državno odvjetništvo,

·Specijalizirani ured državnog odvjetništva,

·Vrhovni sud,

·Transparency International Denmark.

Pored toga, Agencija za kulturu i palače poslala je pisani doprinos umjesto virtualnog sastanka.

* Komisija je ujedno održala niz horizontalnih sastanaka sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International,

·Civil Liberties Union for Europe,

·mreža „Civilno društvo Europe”,

·Konferencija europskih crkava,

·EuroCommerce,

·Europski centar za neprofitno pravo,

·Europski centar za slobodu tiska i medija,

·Europski građanski forum,

·Free Press Unlimited,

·Front Line Defenders,

·ILGA-Europe,

·Međunarodna komisija pravnika,

·Međunarodna federacija za ljudska prava,

·Međunarodni institut za medije,

·Platforma za cjeloživotno učenje,

·Pravna inicijativa Otvorenog društva/Institut za europsku politiku otvorenog društva,

·Reporteri bez granica,

·Transparency International EU.

(1)      Pomorski i trgovački sud i Zemljišnoknjižni sud. CEPEJ (2020.), Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a. 

(2)      Članove imenuje ministar pravosuđa, a čine ih jedan sudac za Vrhovni sud i jedan sudac za Visoki sud koje predlažu odgovarajući sudovi, jedan sudac za Okružni sud kojeg predlaže Udruženje sudaca, jedan odvjetnik kojega predlaže Odvjetnička komora i dva predstavnika šire javnosti koja predlažu lokalna vlada Danske i Dansko udruženje za obrazovanje odraslih.

(3)      Izuzev predsjednika Vrhovnog suda, kojeg Vrhovni sud izravno bira i imenuje unutarnjim postupkom. Pored toga, kad je riječ o članovima Vrhovnog suda, zakonom je određen poseban postupak prema kojem suci Vrhovnog suda provjeravaju kandidata kojeg je izabrao odbor za imenovanja prije potvrde imenovanja.

(4)      Glavnog državnog odvjetnika imenuje izvršna vlast (službeno kraljica) na preporuku ministra pravosuđa nakon odobrenja Vladinog odbora za zapošljavanje, a može biti razriješen na motiviranu preporuku ministra pravosuđa (u potonjem slučaju preporuka se podnosi izravno kraljici).

(5)      Zakon o pravosuđu, odjeljak 15.

(6)      Slike 44., 46. i 48., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Razina percepcije neovisnosti sudstva kategorizirana je kako slijedi: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika vidi neovisnost sudstva kao dobru i vrlo dobru); niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (iznad 75 %).

(7)      Specijalizirani optužni i revizijski sud sastoji se od po jednog suca Vrhovnog suda, Visokog suda i Okružnog suda, po jednog odvjetnika i profesora prava, koje imenuje izvršna vlast na prijedlog pravosuđa (za suce članove) i Odvjetničke komore (za odvjetnika).

(8)      Na odluke Specijaliziranog optužnog i revizijskog suda može se uložiti žalba Vrhovnom sudu. Zakon o pravosuđu, odjeljak 48.–49.

(9)      Zakon o pravosuđu, odjeljak 48.a.

(10)      Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara Vijeća Europe, točka 69. Vidjeti i presudu Suda Europske unije od 25. srpnja 2018., LM, C-216/18 PPU, točka 67.

(11)      Četvrti evaluacijski krug GRECO-a, preporuka v., za koju GRECO sada smatra da je zadovoljavajuće provedena. Četvrti evaluacijski krug GRECO-a – Privremeno izvješće o sukladnosti, str. 5. Vidjeti i ECtHR, presuda od 9. siječnja 2013., Oleksandr Volokov protiv Ukrajine, zahtjev br. 21722/11, točke od 175. do 179.

(12)      Zakon o pravosuđu, odjeljak 98. stavak 3. Zasebno postoje predmeti u kojima ministar pravosuđa po zakonu mora odlučiti hoće li se neki predmet kazneno goniti ili ne, uključujući kaznena djela povezana s terorizmom, veleizdaju i kaznena djela protiv države, Zakon o pravosuđu, poglavlje 12.

(13)      Slika 55., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(14)      Prema preporuci Rec(2000)19 Odbora ministara Vijeća Europe, stavak 13. točka (d) „ako Vlada ima ovlast davati naputke u pogledu kaznenog progona u određenom predmetu, takve upute moraju uključivati odgovarajuća jamstva da se poštuju transparentnost i nepristranost u skladu s nacionalnim pravom”. Za više informacija o zaštitnim mjerama vidjeti stavak 13. točke od (d) do (e).

(15)      Presuda Suda Europske unije od 27. svibnja 2019. u spojenim predmetima OG, C-508/18 i PI, C-82/19 PPU.

(16)      Od 15. veljače 2020. sudovi su jedino tijelo nadležno za izdavanje europskog uhidbenog naloga. Zakon o izručenju počinitelja kaznenog djela, odjeljci 46. i 47. Vidjeti i Izvješće Europske komisije o provedbi Okvirne odluke Vijeća od 13. lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica, str. 5–6.

(17)      Izdaci po stanovniku na prosječnoj su razini, ali se i kontinuirano smanjuju od 2012. Slike 32. i 33., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(18)      Slika 35., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(19)      Dansko Udruženje sudaca, Radni uvjeti sudaca, str. 5.–8.

(20)      Priopćenje Ministarstva pravosuđa od 24. lipnja 2020., New judges must relieve the pressure on courts (Novi suci moraju smanjiti pritisak na sudove).

(21)      Slika 27., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(22)      Slike 28. i 29., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(23)      Informacije koje je dostavila Danska za Izvješće o vladavini prava za 2020., str 10.

(24)      Nisu dostupni zasebni podaci o upravnim predmetima.

(25) Slike 5.–15., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Podaci iz 2019. povezani sa stopom rješavanja predmeta dostupni su na sljedećem mjestu: Danski sudovi, Građanski predmeti.

(26)      Transparency International (2020.), Indeks percepcije korupcije za 2019.

(27)      Flash Eurobarometar 482 (2019.), Stavovi poduzeća prema korupciji u EU-u.

(28)      Kazneni zakon. Odjeljak 122, i odjeljak 144.

(29)      Kazneni zakon. Odjeljak 299. stavak 2.

(30)      Odjeljak 306., odjeljak 2.

(31)      Folketinget (Danski parlament), zakon br. 711. iz 2018.

(32)      Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije (2017.), Pregled provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije – izvješće o preispitivanju za Dansku.

(33)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće.

(34)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, str. 48.

(35)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, preporuke xiii. i xiv.

(36)      Okuplja predstavnike Ministarstva pravosuđa, glavnog državnog odvjetnika, SØIK-a, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva financija itd. s ciljem poboljšanja koordinacije i razmjene informacija među tijelima u kontekstu borbe protiv korupcije.

(37)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, str. 17.

(38)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće.

(39)      Kodeks ponašanja pod nazivom „Good Conduct in the Public Sector” (Dobro ponašanje u javnom sektoru), distribuiran svim javnim službenicima. Svrha je ove publikacije pojasniti osnovne dužnosti i odgovornosti zaposlenika u javnom sektoru.

(40)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, preporuke i., ii. i iii.

(41)      Na temelju članka 8. Zakona o naknadama i mirovinama za ministre.

(42)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, točka 67.–69.

(43)      Četvrti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, preporuka ii.

(44)      Četvrti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, preporuka iv.

(45)      Internetske stranice za Folketinget: https://www.ft.dk/da/medlemmer/medlemmer-uden-registreringer.

(46)      Izvješća trebaju obuhvaćati zaposlenje (trenutačno i sva u posljednjih 5 godina), samozapošljavanje s godišnjim prometom većim od 50 000 DKK (otprilike 6 700 EUR), korporativne interese veće od 50 000 DKK (otprilike 6 700 EUR) (uključujući trenutačna ulaganja), financijske ugovore s bivšim i/ili budućim poslodavcima, članstvo u udruženjima.

(47)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, preporuke vii., viii.

(48)      Posebna anketa Eurobarometra br. 502 (2020.).

(49)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, preporuka v.

(50)      Peti evaluacijski krug GRECO-a – Evaluacijsko izvješće, preporuka vi.

(51)      Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima.

(52)      Danski Ured za gospodarstvo nedavno je postavio posebni portal za zviždače za upozorenja povezana s prijevarama sa sustavima naknade povezanima s koronavirusom / bolešću COVID-19 (LOV nr 796 af 9.6.2020.).

(53)      Treći evaluacijski krug GRECO-a – Drugo izvješće o sukladnosti.

(54)      Posebna anketa Eurobarometra br. 502 (2020.).

(55)      Kao što su kršenje pravila o sukobu interesa i zlouporabi vlasti te brojna teška kaznena djela istražena u vezi s pranjem novca

(56)      Transparency International (2018.), Exporting corruption – progress report 2018: assessing enforcement of the OECD anti-bribery convention (Izvoz korupcije – izvješće o napretku za 2018.: procjena provedbe Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja), str. 43.

(57)      Godišnji svjetski indeks slobode medija Reportera bez granica kontinuirano svrstava Dansku među zemlje s najboljim rezultatima, trenutačno na trećem mjestu. Vidjeti https://rsf.org/en/ranking.

(58)      Pisano mišljenje Odbora za radio i televiziju, str. 1–2.

(59)      Zakon o odgovornosti medija – pročišćeni tekst 27.12.2018., br. 1719.

(60)      Internetske stranice za dansko Vijeće za medije (Presse Nævnet), https://www.pressenaevnet.dk/press-ethical-rules/.

(61)      Informacije primljene u kontekstu posjeta zemlji.

(62)      U ovom kontekstu treba napomenuti i da prema izvješću MPM 2020. glavni rizik zaštite novinara leži u činjenici da pravo na informaciju nije izričito zaštićeno ustavom.

(63)      Odjeljci od 19. do 33. i odjeljak 35. Zakona o pristupu javnim upravnim dokumentima.

(64)      Odjeljci 24. i 27. stavak 2. Zakona o pristupu javnim upravnim dokumentima; informacije primljene u kontekstu posjeta zemlji i npr. izjava Sindikata novinara Danske, otvorene uprave; ili društva Danske Medier. Danske Medier welcomes the publication of the Freedom of Expression Commission's report on Thursday (Danske Medier pozdravlja objavljivanje izvješća Povjerenstva za slobodu izražavanja u četvrtak).

(65)      Odjeljak 24. Zakona o pristupu javnim upravnim dokumentima. Godišnje izvješće parlamentarnog ombudsmana (2016.), str. 141.–142.

(66)      Odjeljak 77. Ustava.

(67)      Reporteri bez granica, Svjetski indeks slobode tiska za 2020.

(68)      https://cmpf.eui.eu/wp-content/uploads/2019/01/decriminalisation-of-defamation_Infographic.pdf

(69)      Vijeće Europe, Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara https://www.coe.int/en/web/media-freedom.

(70)      Informacije koje je dostavila Danska za Izvješće o vladavini prava za 2020., str 20.

(71)      U skladu s Preporukom CM/REC(2016) 4 Odbora ministara Vijeća Europe o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara i ostalih medijskih aktera kojom se poziva na sveobuhvatan zakonodavni okvir koji omogućava novinarima i ostalim medijskim akterima da djelotvorno i bez straha daju svoj doprinos javnoj raspravi.

(72)      To se rijetko događa, a bio je samo jedan predmet u kojem je Vrhovni sud odlučio ne primijeniti zakon zbog nespojivosti s Ustavom, u predmetu Tvind 1999., U 1999.841 H.

(73)      Ministarstvo pravosuđa, Smjernice za kvalitetu zakona.

(74)      Vidjeti internetsku platformu Hoeringsportalen.

(75)      Informacije koje je dostavila Danska za Izvješće o vladavini prava za 2020., str 24.

(76)      Parlament isto tako može razriješiti ombudsmana ako više ne uživa njegovo povjerenje.

(77)      Parlamentarni ombudsman, Godišnje izvješće za 2019., str. 39.

(78)      Ocjena CIVICUS-a; ocjene na ljestvici od pet kategorija: otvoreno, suženo, zapriječeno, potisnuto i zatvoreno.

(79)      Vijeće za ljudska prava uključuje organizacije civilnog društva, npr. koja rade u području pravosuđa, medija ili izbjeglica, kao i u ministarstvima (članovi koji nemaju pravo glasa), tijelima javne vlasti i političkim strankama. Ostale članove upravnog odbora imenuju danska sveučilišta, Grenlandsko vijeće za ljudska prava i zaposlenici nacionalne institucije za ljudska prava.

(80)      Ovlast za donošenje takvih uredbi ranije je pripadala odborima zdravstvenih dužnosnika i političara na lokalnoj razini. Nakon redovnog zakonodavnog postupka slijedilo je donošenje izmjena, ali s tri rasprave sažete u 18 sati – o upotrebi takvog ubrzanog postupka može se odlučiti glasanjem ¾ Parlamenta.

(81)      Uprava za državne sudove, Emergency preparedness at the Courts of Denmark: Further information (Spremnost na izvanredne situacije na danskim sudovima: dodatne informacije).

(82)      Justitia, Rule of Law and COVID-19 (Vladavina prava i COVID-19), str. 95–104.

(83)      Information, Mails cast doubt on whether the closure of the courts was in accordance with the Constitution (Poruke e-pošte dovode u sumnju je li zatvaranje sudova bilo u skladu s Ustavom).

(84)      Više informacija potražite na internetskim stranicama Uprave za državne sudove.