Sažetak

Procjena učinka Porezne prijevare i utaja poreza – bolja suradnja među nacionalnim poreznim tijelima u razmjeni informacija

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? Koji se problem rješava?

Problemi su a) ograničeno izvješćivanje o prihodima ostvarenima putem internetskih platformi; b) neučinkovitosti u suradnji među poreznim upravama. Budući da digitalno gospodarstvo raste, a očekuje se da će se taj rast nastaviti i u narednim godinama, problemi će se pogoršati bez intervencije EU-a. U evaluaciji Direktive o administrativnoj suradnji istaknuto je da, iako je okvir općenito pouzdan, sve države članice ne iskorištavaju alate na isti način. Očekuje se da će se pojašnjavanjem ciljanih značajki administrativne suradnje (definicija predvidive relevantnosti, zajedničke revizije, skupni zahtjevi) poboljšati učinkovitost i djelotvornost administrativne suradnje. Digitalna i globalna priroda ekonomije digitalnih platformi, povezana s rascjepkanošću prihoda ostvarenih putem različitih platformi i razlikama u zahtjevima za izvješćivanje među zemljama, izazov je u pogledu pravilnog izvješćivanja o prihodima ostvarenima putem digitalnih platformi. Države članice smatraju da je ograničeno izvješćivanje prilično često. Zbog razlika u provedbi i upotrebi informacija suradnja je neučinkovita. To najviše utječe na digitalne platforme i porezne uprave.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Glavni su ciljevi osigurati pravedno i dosljedno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i zaštititi prihode država članica i EU-a. Očekuje se da bi intervencija mogla dovesti do ukupnih dodatnih poreznih prihoda u EU-u u iznosu višem od 30 milijardi EUR do 2025.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU‑a? 

Mjere država članica ne pridonose učinkovitom i djelotvornom rješenju problema koji su prema svojoj prirodi transnacionalni: digitalne platforme omogućuju kupnju i prodaju robe i usluga putem interneta neovisno o granicama i jurisdikcijama, što znači da prodavatelji mogu ostvarivati prihod bilo gdje, a ne samo u državi porezne rezidentnosti. Zbog neučinkovitosti administrativne suradnje potrebna su i transnacionalna rješenja jer se suradnja po definiciji mora odvijati preko granica kako bi bila djelotvorna.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije politike razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto? 

Razmatrale su se sljedeće opcije: a) nezakonodavne smjernice; b) zakonodavna intervencija s podopcijama u pogledu područja primjene s obzirom na aktivnosti, upravitelje platformi i prodavatelje; c) zakonodavna intervencija za jačanje administrativne suradnje. Prednost se daje zakonodavnoj intervenciji za jačanje administrativne suradnje i obuhvaćanje svih platformi i prodavatelja kako bi se osigurali najširi mogući rezultati u pogledu porezne discipline i jednakih uvjeta za sve.

Tko podržava koju opciju? 

Većina država članica podržala je opciju kojoj se daje prednost. U ciljanom savjetovanju s upraviteljima platformi izraženo je slaganje s davanjem prednosti zakonodavnoj intervenciji, uz što manje narušavanja među operatorima platformi.

C. Učinci opcije kojoj se daje prednost

Koje su prednosti opcije kojoj se daje prednost (ako takve opcije nema, navesti koristi glavnih opcija)? 

Očekuje se da će intervencija donijeti znatne izravne ekonomske koristi. Imat će pozitivan učinak na naplatu poreza, s procijenjenim dodatnim poreznim prihodima u iznosu od približno 30 milijardi EUR (iznos najviše procjene). Ti će prihodi omogućiti financiranje gospodarskih i socijalnih politika država članica. Očekuje se i da će se inicijativom izjednačiti uvjeti za upravitelje platformi i one koji se koriste platformama kako bi prodavali robu i/ili usluge. Pridonijet će i većoj pravednosti kao povjerenju u porezni sustav, uz pravednu raspodjelu tereta među poreznim obveznicima.

Koliki su troškovi opcije kojoj se daje prednost (ako takve opcije nema, navesti troškove glavnih opcija)? 

Po analogiji s prethodnim zahtjevima za izvješćivanje, troškovi za porezne uprave mogu se procijeniti na približno 200 milijuna EUR jednokratnih troškova razvoja i do 30 milijuna EUR periodičnih troškova. Troškovi platformi procjenjuju se na ukupno 875 milijuna EUR jednokratnih troškova i približno 100 milijuna EUR periodičnih troškova. Troškovi se procjenjuju za sve platforme i u prosjeku bi iznosili desetine tisuća EUR po platformi (periodični troškovi). Međutim, ta se procjena temelji na nizu pretpostavki i ekstrapolacija te bi se trebala upotrebljavati s oprezom.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Očekuje se da će intervencija utjecati na mala i srednja poduzeća jer su sve digitalne platforme i prodavatelji obuhvaćeni inicijativom neovisno o veličini. Iako će inicijativa donijeti troškove usklađivanja, možda će za mala i srednja poduzeća biti povoljnija od trenutačnih zahtjeva za izvješćivanje diljem EU-a. Inicijativom bi se trebali izjednačiti i uvjeti za sve sudionike, što bi trebalo pogodovati MSP-ovima.

Hoće li to bitno utjecati na nacionalne proračune i uprave? 

Porezne uprave imat će dodatne troškove povezane s razvojem informacijskih sustava kako bi se omogućilo izvješćivanje, pohranjivanje i upotreba podataka, koji se za svih 27 poreznih uprava EU-a procjenjuju na približno 200 milijuna EUR jednokratnih troškova razvoja i do 30 milijuna EUR periodičnih troškova. Kad je riječ o dodatnim poreznim prihodima, procjenjuje se da će dodatni porezni prihodi nacionalnih proračuna iznositi desetke milijardi eura (iznos najviše procjene: oko 30 milijardi EUR).

Hoće li biti drugih bitnih učinaka?  

Intervencija će biti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i stoga neće negativno utjecati na temeljno pravo na zaštitu osobnih podataka.

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Intervencija će se pratiti s pomoću informacija prikupljenih u okviru godišnjih anketa i rasprava s poreznim upravama. Sveobuhvatnija procjena provest će se 2023., kad će Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o funkcioniranju Direktive o administrativnoj suradnji u području izravnog oporezivanja.