EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.1.2021.

COM(2020) 960 final/2

2020/0299(BUD)

CORRIGENDUM
This document corrects document COM(2020) 960 final of 9.10.2020.
Concerns the Croatian language version.
The word "major" deleted in the title as it was not part of the source text.
The text shall read as follows:

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj i Poljskoj u vezi s prirodnom katastrofom te isplate predujmova Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja

OBRAZLOŽENJE

1.Kontekst prijedloga

Ova Odluka odnosi se na mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije (dalje u tekstu „EUSF”) u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 1 (dalje u tekstu „Uredba”) u iznosu od 823 548 633 EUR za pružanje pomoći Hrvatskoj i Poljskoj nakon prirodnih katastrofa koje su se u tim zemljama dogodile tijekom 2020. te za predujmove za sedam država članica (Hrvatsku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Portugal, Španjolsku) kao odgovor na izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročeno pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020. Mobilizaciji je priložen nacrt izmjene proračuna (NIP) br. 9/2020 2 , u kojem se predlaže unos potrebnih odobrenih sredstava u opći proračun za 2020. i za obveze i za plaćanja.

2.Informacije i uvjeti

2.1.Hrvatska – potres koji je u ožujku 2020. pogodio Grad Zagreb te Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju

(1)Republika Hrvatska (dalje u tekstu „Hrvatska”) podnijela je 10. lipnja 2020. zahtjev za doprinos iz EUSF-a za financiranje hitnih operacija i operacija oporavka nakon potresa 22. ožujka 2020. koji je pogodio Grad Zagreb te Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju.

(2)Zahtjev je podnesen unutar razdoblja od dvanaest tjedana nakon prvog nastanka štete koju je prouzročila katastrofa i sadržava sve podatke koji su potrebni na temelju članka 4. Uredbe.

(3)Potres je prirodnog podrijetla i stoga je obuhvaćen područjem primjene EUSF-a.

(4)Hrvatska tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu na 11 572 586 387 EUR. Taj iznos čini 22,9 % bruto nacionalnog dohotka (BND) Hrvatske i premašuje prag za mobilizaciju EUSF-a za „katastrofe velikih razmjera” od 303,3 milijuna EUR (0,6 % hrvatskog BND-a u 2020.). Ta se katastrofa stoga može smatrati „prirodnom katastrofom velikih razmjera” i obuhvaćena je područjem primjene Uredbe.

(5)Ukupna izravna šteta temelj je za izračun iznosa financijskog doprinosa iz EUSF-a. Financijski se doprinos smije upotrijebiti samo za hitne operacije od ključne važnosti kako je utvrđeno člankom 3. Uredbe.

(6)Službe Komisije zahtjev su podrobno ispitale u skladu s Uredbom, a posebno njezinim člancima 2., 3. i 4. Komisija je 17. srpnja 2020. od Hrvatske zatražila dopunu informacija o metodologiji koja je primijenjena za procjenu troškova popravka stambenih zgrada i obrazovnih ustanova. Hrvatska je te informacije propisno dostavila 28. i 31. srpnja 2020., čime je Komisiji omogućeno da dovrši procjenu.

(7)Hrvatska tijela u svojem zahtjevu detaljno opisuju događaj i nastalu štetu. U najpogođenija područja ubrajaju se Grad Zagreb te Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija s ukupno 1,23 milijuna stanovnika, od kojih 1,18 milijuna živi u općinama i gradovima u kojima je proglašeno stanje prirodne katastrofe. Potres jačine 5,5 stupnja po Richterovoj ljestvici bio je najjači potres koji je od 1880. pogodio Zagreb. Ozlijeđeno je 27 osoba, a jedna je osoba podlegla ozljedama.

(8)Potres je prouzročio velike strukturne štete na zgradama, posebno stambenim i javnim zgradama (tj. obrazovnim ustanovama, bolnicama, zgradama institucija). Hrvatska tijela procijenila su da je oštećeno 26 000 zgrada (oko 5 % znatno, 20 % umjereno i 74 % blago). Procjenjuje se da je 30 000 osoba moralo napustiti svoje domove. Tim je osobama Vlada Republike Hrvatske odobrila subvencije za najam privremenog smještaja.

(9)Potres je prouzročio veliku štetu na većini zgrada u povijesnoj jezgri grada Zagreba te na pojedinačnim kulturnim dobrima, uglavnom crkvama, koja se nalaze na širem gradskom području i u susjednim županijama. Urušio se jedan od zvonika Zagrebačke katedrale, najpoznatije kulturne znamenitosti grada. Potres je izravno pogodio više od 80 % bolničkih zgrada, a za njih 17 % procijenjeno je da su privremeno ili trajno neupotrebljive. Potres je prouzročio štetu u mnogim obrazovnim ustanovama. Prema prvoj procjeni, oštećeno je 106 zgrada za predškolski odgoj, 214 školskih zgrada i centara za obrazovanje te 12 učeničkih domova. Nadalje, 36 sastavnih jedinica Sveučilišta u Zagrebu prijavilo je štetu na 142 zgrade. Pogođene su i zgrade u kojima je smješteno 29 znanstvenih instituta. Detaljne informacije o ukupnoj šteti, povezanim troškovima i društveno-gospodarskom učinku katastrofe dostupne su u izvješću Croatia Earthquake. Rapid Damage and Needs Assessment 2020 („Potres u Hrvatskoj – brza procjena štete i potreba 2020.”), koje je sastavila Vlada Republike Hrvatske uz potporu Svjetske banke.

(10)Neovisnom procjenom koju su provele službe Komisije potvrđeno je pogođeno područje i ukupan broj ugroženog stanovništva koji je prijavljen u zahtjevu. Namjenskom analizom štete na javnim dobrima i stambenim zgradama potvrđena je prostorna raspodjela štete i konkretni podaci koji se odnose na štetu nastalu na obrazovnim ustanovama. Dopunom informacija koje je Hrvatska dostavila na zahtjev službi Komisije omogućeno je bolje razumijevanje podrijetla ukupnih troškova navedenih u zahtjevu. Uzimajući u obzir taj trošak u Komisijinoj metodologiji procjene troškova koju je izradio Zajednički istraživački centar, ukupna izravna nastala šteta u granicama je veličine koju su procijenila hrvatska tijela.

(11)Hrvatska je procijenila da troškovi hitnih operacija i operacija oporavka koje su prihvatljive na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe iznose 2 270,1 milijuna EUR te ih je raščlanila po vrsti operacija. Najveći dio odnosi se na troškove obnove infrastrukture, osobito obrazovne i zdravstvene, te na troškove privremenog smještaja.

(12)Hrvatska tijela potvrdila su da prihvatljivi troškovi nisu pokriveni osiguranjem.

(13)Hrvatska je u zahtjevu od 10. lipnja 2020. zatražila isplatu predujma u skladu s člankom 4.a Uredbe. Komisija je 10. kolovoza 2020. donijela Provedbenu odluku C(2020) 5575 o odobrenju predujma iz EUSF-a u iznosu od 88 951 877 EUR te ga je potom isplatila Hrvatskoj.

(14)Kada je riječ o provedbi zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofa i upravljanja njime, trenutačno se ne vodi nikakav postupak zbog povrede.

(15)Člankom 47.a hrvatskog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, koji je stupio na snagu 28. prosinca 2019., propisana je obveza donošenja dugoročne strategije za obnovu nacionalnog fonda zgrada, uključujući politike i mjere kojima se pridonosi povećanju zaštite od rizika povezanih s potresima koji utječu na životni vijek zgrada.

2.2.Poljska – poplave u Potkarpatskom vojvodstvu u lipnju 2020.

(1)Republika Poljska (dalje u tekstu „Poljska”) podnijela je 24. kolovoza 2020. zahtjev za doprinos iz EUSF-a u vezi s poplavama u Potkarpatskom vojvodstvu u lipnju 2020.

(2)Zahtjev je podnesen unutar razdoblja od dvanaest tjedana nakon prvog nastanka štete koju je prouzročila katastrofa i sadržava sve podatke koji su potrebni na temelju članka 4. Uredbe.

(3)Bujične poplave prirodnog su podrijetla i stoga su obuhvaćene područjem primjene EUSF-a.

(4)U zahtjevu je događaj predstavljen kao „regionalna prirodna katastrofa” iz članka 2. stavka 3. Uredbe, prema kojem je to prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije. Poljska tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu na 282 851 202 EUR. Nastala šteta čini 1,56 % BDP-a predmetne regije na razini NUTS 2 (Potkarpatsko vojvodstvo) i stoga prelazi prag od 270 961 950 EUR (1,5 % regionalnog BDP-a). Zahtjev Poljske stoga je prihvatljiv za doprinos iz EUSF-a.

(5)Ukupna izravna šteta temelj je za izračun iznosa financijskog doprinosa iz EUSF-a. Financijski se doprinos smije upotrijebiti samo za hitne operacije od ključne važnosti kako je utvrđeno člankom 3. Uredbe.

(6)Poljska nije zatražila isplatu predujma.

(7)Službe Komisije zahtjev su podrobno ispitale u skladu s Uredbom, a posebno njezinim člancima 2., 3. i 4. Komisija je 3. rujna 2020. od Poljske zatražila dodatne informacije o detaljnijoj raščlambi vrsta štete (podstavke) uključene u kategoriju šteta za poduzeća, poljoprivredu i šumarstvo. Poljska je te informacije propisno dostavila 7. rujna 2020., čime je Komisiji omogućeno da dovrši procjenu.

(8)U zahtjevu se detaljno opisuju događaj i nastala šteta. U razdoblju od 7. lipnja 2020. do 29. lipnja 2020. cijelo Potkarpatsko vojvodstvo pogodio je niz meteoroloških nepogoda sa snažnim olujnim frontama i obilnim kišama. Nastale bujične poplave pogodile su uglavnom južni, jugozapadni, jugoistočni i središnji dio vojvodstva. Zbog obilnih padalina mali potoci i pritoci glavnih rijeka brzo su narasli i izlili se iz korita, što je dovelo do bujica koje su poplavile 2000 stambenih, poljoprivrednih i komunalnih zgrada. Tijekom tog razdoblja Državna vatrogasna služba i jedinice Dobrovoljne vatrogasne službe imale su ukupno 4569 intervencija koje su se odnosile na jačanje i podizanje riječnih nasipa, evakuaciju ljudi (više od 400 osoba) i kuća, ispumpavanje vode iz zgrada, čišćenje cestovnih odvoda te uklanjanje srušenih stabala i grana. Ukupno je oko 4300 osoba privremeno izgubilo pristup električnoj energiji.

(9)Poplave su uništile ili oštetile oko 251 km reguliranog i nereguliranog vodotoka. Prouzročile su i štetu na mrežnoj infrastrukturi te na poduzećima koja posluju u pogođenom području; mnogi su proizvodni pogoni, spremišta, strojevi i oprema uništeni ili otplavljeni. Više od 2000 poljoprivrednika pretrpjelo je znatnu štetu, pogođeno je oko 9000 hektara obrađenog zemljišta, a oštećene su i brojne poljoprivredne zgrade i strojevi.

(10)Poljska je procijenila da troškovi hitnih operacija i operacija oporavka koje su prihvatljive na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe iznose 216 180 849 EUR te ih je raščlanila po vrsti operacija. Najveći dio odnosi se na troškove obnove prometne infrastrukture, osiguravanje preventivne infrastrukture i hitnu obnovu pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegla neposredna erozija tla.

(11)Poljska tijela potvrdila su da prihvatljivi troškovi nisu pokriveni osiguranjem.

(12)Kada je riječ o provedbi zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofa i upravljanja njime, trenutačno se ne vodi nikakav postupak zbog povrede.

2.3.Hrvatska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Portugal i Španjolska – izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročeno pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020.

U prosincu 2019. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prijavljena je epidemija upale pluća nepoznatog podrijetla koja se pojavila u Wuhanu u Kini. Poslije je identificirana kao novi soj koronavirusa koji dotad nije bio zabilježen kod ljudi – koronavirusna bolest 2019. (COVID-19) – zarazna bolest uzrokovana koronavirusom teškog akutnog respiratornog sindroma 2 (SARS-CoV-2). Populacija nema imunitet na taj novi virus. Virus se kapljičnom infekcijom širi s osobe na osobu i relativno brzo uzrokuje velik broj zaraženih koji uglavnom imaju respiratorne simptome. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 30. siječnja 2020. zbog nove epidemije koronavirusa izvanredno stanje međunarodnih razmjera.

Uredba je 2020. u okviru Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus (CRII) izmijenjena kako bi se omogućilo sveobuhvatno djelovanje Unije kao odgovor na izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja uključivanjem tog izvanrednog stanja u područje primjene načela solidarnosti EU-a 3 .

Nakon toga, Komisija je do roka koji je bio 24. lipnja 2020. zaprimila 22 zahtjeva za financijski doprinos iz Fonda u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročenim pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020.

(1)Pomoć je ukupno zatražilo 19 država članica EU-a (Austrija, Belgija, Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska) i tri zemlje pristupnice (Albanija, Crna Gora i Srbija).

(2)Sedam država članica EU-a u svojim je zahtjevima zatražilo isplatu predujma očekivanog doprinosa iz EUSF-a (Grčka, Hrvatska, Irska, Mađarska, Njemačka, Portugal i Španjolska). Uredbom je predviđeno da isplatu predujma u okviru EUSF-a mogu zatražiti samo države članice.

(3)Pandemija bolesti COVID-19 izvanredno je stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja i stoga je obuhvaćena područjem primjene EUSF-a.

(4)Službe Komisije provele su preliminarnu procjenu zahtjeva zaprimljenih od sedam navedenih država članica i zaključile da su uvjeti za isplatu predujma iz EUSF-a ispunjeni za svih sedam zahtjeva.

(5)Člankom 4.a stavkom 2. Uredbe utvrđeno je da se predujam može isplatiti ako ne premašuje 25 % očekivanog iznosa financijskog doprinosa te ni u kojem slučaju ne premašuje 100 milijuna EUR. Budući da su odobrena sredstva za predujmove iz EUSF-a koja su prvotno bila dostupna u proračunu za 2020. već u potpunosti iskorištena, Komisija predlaže mobilizaciju potrebnih dodatnih sredstava u okviru godišnje gornje granice utvrđene za EUSF.

(6)Na temelju preliminarne procjene službe Komisije utvrdile su ukupne rashode koji su privremeno prihvaćeni za Hrvatsku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Portugal i Španjolsku isključivo u svrhu određivanja predujma. U slučaju da su neki rashodi utvrđeni kao neprihvatljivi, iznos je odbijen od ukupnog iznosa. Isplatom predujma ne dovode se u pitanje rezultati potpune procjene koju će provesti službe Komisije.

(7)Iznos predujma trebalo bi uzeti u obzir prije nego što se državi korisnici isplati preostali iznos doprinosa.

(8)Komisija bi trebala osigurati povrat nepropisno isplaćenih predujmova.

(9)Država korisnica odgovorna je za odabir pojedinačnih operacija i izvršenje predujma doprinosa iz FSEU-a u skladu s člankom 3., člankom 5. stavkom 3. i člankom 6. Uredbe.

Zaključno, uvjeti za isplatu predujma Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj ispunjeni su za svih sedam zahtjeva za financijski doprinos iz EUSF-a zbog izvanrednog stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020.

2.4.Zaključak

Zbog navedenih razloga katastrofe navedene u zahtjevima koje su podnijele Hrvatska i Poljska te sedam zahtjeva povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 ispunjavaju uvjete utvrđene u Uredbi.

3.Financiranje iz sredstava EUSF-a dodijeljenih za 2020.

Uredbom Vijeća (EU, EURATOM) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013., kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. 4 (dalje u tekstu „Uredba o VFO-u”), a posebno njezinim člankom 10., omogućuje se mobilizacija EUSF-a do godišnje gornje granice od 500 000 000 EUR (u cijenama iz 2011.). Točkom 11. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 5 (IIA) utvrđuju se modaliteti za mobilizaciju EUSF-a.

Budući da je glavni razlog za osnivanje EUSF-a bila solidarnost, Komisija smatra da bi pomoć trebala biti progresivna. To znači da bi, u skladu s dosadašnjom praksom, za dio štete koji premašuje prag za mobilizaciju EUSF-a za „prirodne katastrofe velikih razmjera” (tj. 0,6 % BND-a ili 3 milijarde EUR u cijenama iz 2011., ovisno o tome koji je iznos manji) intenzitet pomoći trebao biti veći od onoga za štetu do tog praga. Primijenjena stopa za utvrđivanje dodijeljenih sredstava za katastrofe velikih razmjera u prošlosti je bila 2,5 % ukupne izravne štete ispod praga i 6 % za dio štete iznad praga. Za regionalne katastrofe i katastrofe prihvaćene u okviru odredbe o „susjednoj zemlji“ stopa iznosi 2,5 %.

Doprinos ne smije premašiti procijenjene ukupne troškove prihvatljivih operacija. Metodologija za izračun pomoći navedena je u Godišnjem izvješću o EUSF-u za razdoblje 2002.–2003. te su je prihvatili Vijeće i Europski parlament.

Na temelju zahtjeva Hrvatske i Poljske izračun financijskog doprinosa iz EUSF-a, koji se temelji na procjeni ukupne izravne nastale štete, utvrđuje se kako slijedi:

Komisija će u slučaju izvanrednog stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja primijeniti jednaku metodu za određivanje iznosa potpore kao za prirodne katastrofe. U skladu s tim, zemlja dobiva 2,5 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda do praga za pojedinu zemlju za izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja, uvećano za 6 % dijela javnih rashoda koji premašuju prag. Ako taj izračun dovede do ukupnog iznosa za sve zemlje koji premašuje raspoloživa proračunska sredstva, iznosi po zemlji razmjerno će se smanjiti.

Komisija je na temelju preliminarne procjene zahtjeva sedam zemalja koje su zatražile isplatu predujma utvrdila ukupne rashode koji su privremeno prihvaćeni za Hrvatsku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Portugal i Španjolsku u vezi s izvanrednim stanjem zbog bolesti COVID-19 isključivo u svrhu utvrđivanja predujma kako slijedi:

Godišnja dodijeljena sredstva dostupna EUSF-u u 2020. iznose 597 546 284 EUR (tj. 500 milijuna EUR u cijenama iz 2011.). Osim toga, dodijeljena sredstva za 2019. u iznosu od 552 977 761 EUR nisu iskorištena do kraja te godine te su prenesena u 2020.

U skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe o VFO-u 6 25 % izvornih dodijeljenih sredstava za 2020. (149 386 571 EUR) treba zadržati do 1. listopada 2020., nakon čega postaju dostupna. Stoga najveći iznos dostupan u okviru Fonda solidarnosti za cijelu godinu 2020. iznosi 1 150 524 045 EUR.

Slijedom prethodne Odluke o mobilizaciji iz 2020. EUSF je već mobiliziran 7 za sljedeća četiri zahtjeva, čime su smanjena ukupna raspoloživa sredstva za ostatak godine:

Stoga najveći raspoloživi iznos u okviru EUSF-a u ovom trenutku 2020. iznosi 871 530 231 EUR, što je dovoljno za pokrivanje potreba u okviru ove Odluke o mobilizaciji, kako je prethodno navedeno (823 548 633 EUR, od čega 683 740 523 EUR za potres u Hrvatskoj, 7 071 280 EUR za poplave u Poljskoj i 132 736 830 EUR za predujmove u okviru zahtjeva povezanih s pandemijom bolesti COVID-19) 8 .

2020/0299 (BUD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj i Poljskoj u vezi s prirodnom katastrofom te isplate predujmova Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije 9 , a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 10 , a posebno njegovu točku 11.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Fondom solidarnosti Europske unije („Fond”) Uniji se želi omogućiti da brzo, učinkovito i fleksibilno reagira na izvanredne situacije kako bi pokazala solidarnost sa stanovništvom regija pogođenih velikim ili regionalnim prirodnim katastrofama ili izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja.

(2)Sredstva Fonda ne smiju prijeći maksimalni godišnji iznos od 500 000 000 EUR (u cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 10. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 11 .

(3)Hrvatska je 10. lipnja 2020. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon potresa u ožujku 2020. koji je pogodio Grad Zagreb te Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju.

(4)Poljska je 24. kolovoza 2020. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u lipnju 2020. u Potkarpatskom vojvodstvu.

(5)Do 24. lipnja 2020. Hrvatska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Portugal i Španjolska podnijele su zahtjev za mobilizaciju Fonda u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročenim pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020. Svih sedam država članica u svojim je zahtjevima zatražilo isplatu predujma očekivanog doprinosa iz Fonda.

(6)Zahtjevi Hrvatske i Poljske u vezi s prirodnim katastrofama ispunjavaju uvjete za osiguravanje financijskog doprinosa iz Fonda kako je utvrđeno člankom 4. Uredbe (EZ) br. 2012/2002.

(7)Stoga bi trebalo mobilizirati sredstva iz Fonda kako bi se osigurao financijski doprinos za Hrvatsku i Poljsku.

(8)Kako bi se osigurala dostupnost dostatnih proračunskih sredstava u općem proračunu Unije za 2020., trebalo bi mobilizirati Fond radi isplate predujmova Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja.

(9)Radi što brže mobilizacije Fonda ova bi se Odluka trebala primjenjivati od datuma njezina donošenja,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. mobilizira se Fond solidarnosti Europske unije te se u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje u vezi s prirodnim katastrofama osiguravaju sljedeći iznosi:

(a) iznos od 683 740 523 EUR za Hrvatsku;

(b) iznos od 7 071 280 EUR za Poljsku;

Članak 2.

U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2020. mobilizira se Fond solidarnosti Europske unije te se u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje za potrebe isplate predujmova u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja osiguravaju sljedeći iznosi:

(a) iznos od 8 462 280 EUR za Hrvatsku;

(b) iznos od 15 499 409 EUR za Njemačku;

(c) iznos od 4 535 700 EUR za Grčku;

(d) iznos od 26 587 069 EUR za Mađarsku;

(e) iznos od 23 279 441 EUR za Irsku;

(f) iznos od 37 528 511 EUR za Portugal;

(g) iznos od 16 844 420 EUR za Španjolsku.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od … [datum donošenja ] 12***.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    SL L 311, 14.11.2002., str. 3.

(2)    COM(2020) 961, 9.10.2020.

(3)    Uredba (EU) 2020/461 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020.

(4)    SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(5)    SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(6)    Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020.

(7)    Odluka (EU) 2020/1076 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Austriji, čiji su krajnji učinci uključeni u izmjenu proračuna br. 4/2020 donesenu istog dana.

(8)    Preostali iznos od 47 981 598 EUR neće se iskoristiti u 2020. te će se povezana odobrena sredstva za preuzimanje obveza prenijeti u 2021.

(9)    SL L 311, 14.11.2002., str. 3.

(10)    SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(11)    Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(12) ** Datum unosi Parlament prije objave u SL-u.