EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.8.2020.

COM(2020) 436 final

2020/0208(NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkome moru za 2021. te o izmjeni Uredbe (EU) 2020/123 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

U skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP), živi morski biološki resursi iskorištavaju se tako da se populacije lovljenih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY). Utvrđivanje ribolovnih mogućnosti u obliku ukupnih dopuštenih ulova (TAC) i kvota na godišnjoj osnovi važan je instrument za postizanje tog cilja.

Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana upravljanja za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove (dalje u tekstu „višegodišnji plan”) dodatno se utvrđuju vrijednosti ribolovne smrtnosti izražene kao rasponi koji se upotrebljavaju u ovom prijedlogu kako bi se postigli ciljevi ZRP-a, posebno postizanje i održavanje MSY-ja.

Cilj je ovog prijedloga utvrditi ribolovne mogućnosti država članica za 2021. u pogledu komercijalno najvažnijih ribljih stokova u Baltičkom moru. Radi pojednostavnjenja i pojašnjenja godišnjih odluka o TAC-ovima i kvotama, ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru od 2006. utvrđuju se zasebnom uredbom.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Predložene mjere u skladu su s ciljevima i pravilima zajedničke ribarstvene politike i dosljedne s Unijinom politikom održivog razvoja.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Članak 43. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Prijedlog je u isključivoj nadležnosti Unije kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (d) UFEU-a. Načelo supsidijarnosti stoga se ne primjenjuje.

•Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti iz razlogâ u nastavku.

Zajednička ribarstvena politika jedna je od zajedničkih politika. U skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a Vijeće donosi mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti.

Predmetnom Uredbom Vijeća ribolovne mogućnosti dodjeljuju se državama članicama. Uzimajući u obzir članak 16. stavke 6. i 7. te članak 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013, države članice slobodne su te mogućnosti raspodijeliti među regijama ili subjektima u skladu s kriterijima utvrđenima u navedenim člancima. Države članice stoga imaju širok manevarski prostor za odlučivanje o socioekonomskom modelu koji će odabrati za iskorištavanje ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene.

Prijedlog nema nove financijske posljedice za države članice. Ovu vrstu uredbe Vijeće donosi svake godine, a javna i privatna sredstva potrebna za njezinu provedbu već su osigurana.

•Odabir instrumenta

Predloženi instrument: uredba.

Riječ je o prijedlogu za upravljanje ribarstvom koji se temelji na članku 43. stavku 3. UFEU-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Na temelju Komunikacije Komisije o savjetovanju o ribolovnim mogućnostima za 2021. u okviru zajedničke ribarstvene politike (COM(2020) 248 final) održano je savjetovanje sa Savjetodavnim vijećem za Baltičko more (BSAC). Prijedlog se temelji na znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES). Preliminarna stajališta različitih dionika izražena u vezi sa svim predmetnim ribljim stokovima razmotrena su i uzeta u obzir u ovom prijedlogu u najvećoj mogućoj mjeri vodeći računa o tome da nisu u suprotnosti s postojećim politikama ili da ne uzrokuju pogoršanje stanja osjetljivih resursa.

O znanstvenim savjetima o ograničenjima ulova i stanju stokova raspravljalo se i s državama članicama na regionalnom forumu BALTFISH u lipnju 2020.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Znanstvena organizacija s kojom se savjetovalo bilo je Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES).

Unija svake godine od ICES-a traži znanstvene savjete o stanju važnih ribljih stokova. Primljeni savjeti odnose se na sve baltičke stokove, a TAC-ovi se predlažu za komercijalno najvažnije stokove (http://www.ices.dk/advice/Pages/Latest-Advice.aspx).

•Procjena učinka

Prijedlog je dio dugoročnog pristupa čiji je cilj prilagoditi ribolov dugoročno održivim razinama i na tim ga razinama zadržati. Očekuje se da će taj pristup dovesti do stabilnog ribolovnog pritiska i većih kvota, a time i boljih prihoda za ribare i njihove obitelji. Očekuje se da će povećani broj iskrcaja donijeti koristi ribarskoj industriji, potrošačima, prerađivačkoj industriji i maloprodaji te ostalim pomoćnim industrijama povezanima s gospodarskim i rekreacijskim ribolovom.

Zahvaljujući odlukama o ribolovnim mogućnostima na Baltiku donesenima posljednjih godina, ribolovna smrtnost za stokove na temelju savjeta MSY-ja do 2019. usklađena je s rasponima MSY-ja u trenutku utvrđivanja TAC-a za sve stokove osim haringe u zapadnom Baltiku te su stokovi obnovljeni, a ribolovni kapacitet usklađen je s ribolovnim mogućnostima. Nažalost, bakalar u istočnom Baltiku bio je pod velikim pritiskom 2019., a ICES procjenjuje da će taj stok najvjerojatnije ostati u teškom stanju idućih godina. Stoga je potreban daljnji napredak kako bi se svi stokovi, od kojih su neki još ispod sigurnih granica biomase, obnovili i uskladili s MSY-jem.

U najnovijim najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima procjenjuje se da je biomasa dvaju stokova ispod zdrave granice (haringa u središnjem Baltiku i bakalar u zapadnom Baltiku), a za dva čak ispod sigurnih bioloških granica (bakalar u zapadnom Baltiku i bakalar u istočnom Baltiku). Osim bakalara u istočnom Baltiku, za tri druga stoka izdan je savjet utemeljen na načelu predostrožnosti (haringa u Botničkom zaljevu i dva stoka lososa). Za dva stoka izdan je savjet MSY-ja i na zdravoj su razini (papalina i haringa u Riškom zaljevu). Iverak zlatopjeg sastoji se od dvaju stokova, od kojih je za jedan izdan savjet MSY-ja, a za drugi savjet utemeljen na načelu predostrožnosti.

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, u prijedlogu Komisije predlaže se smanjenje ribolovnih mogućnosti za stok haringe u zapadnom Baltiku za 50 %, za stok bakalara u istočnom Baltiku za 70 %, za stok bakalara u zapadnom Baltiku za 11 %, za stok haringe u središnjem za 36 % i za stok lososa u Finskom zaljevu za 10 %. Prijedlogom Komisije povećale bi se ribolovne mogućnosti za haringu u Riškom zaljevu za 15 % i za lososa u glavnom bazenu za 9 %, dok bi se razine za haringu u Botničkom zaljevu, papalinu i iverka zlatopjega zadržale.

Stoga će gospodarski učinak prijedlogâ za 2021. biti smanjenje flota u svim državama članicama. Komisija predlaže ukupno otprilike 425 000 tona za ribolovne mogućnosti za Baltik, što je za 11,3 % manje u odnosu na 2020.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

U prijedlogu se zadržava fleksibilnost u okviru mehanizama razmjene kvota uvedenih uredbama o ribolovnim mogućnostima u Baltičkome moru iz prethodnih godina. Ne predlažu se novi elementi ili novi administrativni postupci za javna tijela na nacionalnoj razini i na razini Unije kojima bi se povećalo administrativno opterećenje.

Prijedlog se odnosi na godišnju uredbu za 2021. te ne uključuje klauzulu o reviziji.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog ne utječe na proračun EU-a.

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Prijedlogom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za 2021. za određene stokove ili skupine stokova za države članice koje obavljaju ribolov u Baltičkom moru.

Uredba (EU) 2016/1139 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za Baltičko more stupila je na snagu 20. srpnja 2016. U skladu s odredbama tog plana ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima plana i moraju biti u skladu s ciljanim rasponima vrijednosti ribolovne smrtnosti navedenima u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, osobito savjetima ICES-a ili sličnog neovisnog znanstvenog tijela. Za stokove koji ostvaruju koristi od savjeta MSY-ja, u članku 4. stavku 3. višegodišnjeg plana upravljanja predviđeno je da se TAC u načelu određuje u najvišoj vrijednosti FMSY ili nižoj (takozvani „niži raspon FMSY”), iako se on može uvijek utvrditi ispod raspona FMSY u skladu s člankom 4. stavkom 4. višegodišnjeg plana upravljanja. TAC se za zdrave stokove može, pod uvjetima utvrđenima u članku 4. stavku 5. višegodišnjeg plana upravljanja, utvrditi iznad najviših vrijednosti FMSY (takozvani „gornji raspon FMSY”). Za stokove s biomasom ispod zdravih granica (takozvani „Btrigger”), u članku 5. stavku 1. višegodišnjeg plana upravljanja predviđeno je da se trebaju poduzeti prikladne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak stoka na zdrave razine te da se posebno TAC treba utvrditi na razini sniženoj ispod raspona FMSY, uzimajući u obzir smanjenje biomase. Ako je biomasa stoka čak ispod sigurnih bioloških granica (takozvani „Blim”), u članku 5. stavku 2. višegodišnjeg plana upravljanja predviđeno je poduzimanje daljnjih korektivnih mjera. U skladu s Osnovnom uredbom o ZRP-u, ribolovne mogućnosti za stokove za koje je izdan savjet utemeljen na načelu predostrožnosti trebaju se utvrditi na razinama koje osiguravaju barem usporediv stupanj očuvanja. Naposljetku, u uvodnoj izjavi 8. Osnovne uredbe navedeno je da bi odluke o upravljanju u mješovitom ribolovu trebale uzeti u obzir poteškoće izlova svih stokova u mješovitom ribolovu uz najviši održivi prinos u isto vrijeme, osobito kada znanstveni savjet pokaže da je vrlo teško izbjeći fenomen vrsta koje ograničavaju ribolov povećanjem selektivnosti ribolovnih alata koji se koriste.

Ribolovne mogućnosti predlažu se u skladu s člankom 16. stavkom 1. (o načelu relativne stabilnosti) i člankom 16. stavkom 4. (o ciljevima zajedničke ribarstvene politike i pravilima predviđenima višegodišnjim planovima) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Radi utvrđivanja kvota EU-a za stokove koje EU dijeli s Ruskom Federacijom, odgovarajuće količine tih stokova oduzete su od TAC-ova koje je preporučio ICES, ako je to bilo potrebno. TAC-ovi i kvote dodijeljeni državama članicama navedeni su u Prilogu Uredbi.

Prema procjeni ICES-a veličina stoka haringe u zapadnom Baltiku i dalje je manja od granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu, ispod koje može doći do smanjene reproduktivne sposobnosti (Blim) kako ju je utvrdio ICES. Uzimajući u obzir daljnje smanjenje procijenjene biomase haringe u zapadnom Baltiku na samo 48 % minimalne referentne vrijednosti (Blim), Komisija predlaže da se TAC u skladu s člankom 5. stavkom 2. i člankom 4. stavkom 4. višegodišnjeg plana utvrdi na razini nižoj od raspona FMSY. Komisija kao korektivnu mjeru predlaže upotrebu vrijednosti nižeg raspona i dodavanje dodatnog smanjenja. To dovodi do TAC-a od 1 575 tona (–50 %).

Kada je riječ o bakalaru u istočnom Baltiku, ICES je prošle godine opet mogao provesti analitičku procjenu. Međutim, ICES nije mogao utvrditi vrijednosti raspona ribolovne smrtnosti na razini MSY-ja, pa je stoga izdao savjet utemeljen na načelu predostrožnosti. Nadalje, ICES je procijenio da je veličina stoka ispod sigurnih bioloških granica (Blim) i da će srednjoročno ostati ispod njih čak i uz potpuni prestanak ribolova. ICES procjenjuje da se biomasa dodatno smanjila od prošle godine, pa je za 2021. ponovio svoj savjet o nultoj stopi ulova. Međutim, kao i prošle godine, utvrđivanjem nultog TAC-a ograničila bi se većina ribarstva u Baltičkom moru. ICES je u svibnju 2020. dostavio ažurirane savjete o razinama usputnog ulova bakalara u drugim vrstama ribarstva. Stoga Komisija na temelju sličnog pristupa kao što je onaj donesen prošle godine predlaže utvrđivanje TAC-a koji je ograničen na neizbježan usputni ulov u drugom ribarstvu, uz iznimku čisto znanstvenog ribolova. Na temelju tih znanstvenih savjeta Komisija predlaže da se ribolovne mogućnosti utvrde na razinu koja odgovara razini usputnog ulova od 20 %. Nadalje, s obzirom na stanje stoka bakalara u istočnom Baltiku i savjet ICES-a da zabrana ribolova na području mrijestilišta može imati dodatne koristi za stok koje se ne mogu ostvariti isključivo TAC-om (npr. povećanje stoka neometanim mriješćenjem), Komisija predlaže zadržavanje postojećeg ljetnog razdoblja zabrane ribolova u području mrijestilišta uz iznimku čisto znanstvenog ribolova i određenog malog priobalnog ribolova pasivnim alatima. Konačno, Komisija predlaže zadržavanje zabrane rekreacijskog ribolova u podzonama 25 i 26 jer bi ulovljene količine bile znatne u usporedbi s TAC-om iz usputnog ulova.

U pogledu bakalara u zapadnom Baltiku ICES je prošle godine naveo da je stanje stoka bilo nestabilno i da se ponovno pogoršava. Stoga su ribolovne mogućnosti utvrđene u donjem dijelu donjeg raspona FMSY te je ponovno uvedeno produljeno zimsko razdoblje zabrane ribolova u području mrijestilišta za podzone 22–23 – uz iznimku čisto znanstvenog ribolova i određenog malog priobalnog ribolova pasivnim alatima – s obzirom na to da ICES smatra da takva zabrana može imati dodatne koristi koje se ne mogu postići samim TAC-om. S obzirom na to da rekreacijski ribolov znatno doprinosi ribolovnoj smrtnosti, ograničenje ulova za rekreacijski ribolov smanjuje se u istom opsegu kao TAC. Konačno, s obzirom na to da se bakalar u istočnom Baltiku i bakalar u zapadnom Baltiku miješaju u podzoni 24 i uzimajući u obzir hitne mjere donesene 2019., zabranjuje se usmjereni ribolov bakalara, a na udaljenosti većoj od šest nautičkih milja od obale u podzoni 24 smije se loviti samo kao neizbježni usputni ulov, uz iznimku čisto znanstvenog ribolova i određenog malog priobalnog ribolova pasivnim alatima. Nadalje, kako bi se uspostavili jednaki uvjeti kao i na području upravljanja za bakalara u istočnom Baltiku, zabranjuje se rekreacijski ribolov na udaljenosti većoj od šest nautičkih milja od obale u podzoni 24 jer se bakalar u istočnom Baltiku uglavnom nalazi na tim područjima, a ljetno razdoblje zabrane ribolova u području mrijestilišta uvedeno je od 1. lipnja do 31. srpnja, uz iznimku isključivo znanstvenog ribolova i određenog malog priobalnog ribolova s pasivnim alatima. Unatoč očekivanom pozitivnom ishodu prošle godine, biomasa stoka ostala je ispod zdravih razina (Btrigger). Komisija stoga za 2021. predlaže da popratne mjere ostanu nepromijenjene uz usklađivanje razdoblja zabrane ribolova u podzoni 24 s razdobljem zabrane ribolova u podzonama 25–26, tj. za raddoblje od 1. svibnja do 31. kolovoza, i da se ribolovne mogućnosti odrede na nižoj točki vrijednosti (Flower) uz dodavanje količina za usputni ulov bakalara u podzoni 24 koji predviđa ICES, a koji odgovara razini usputnog ulova od 20 %, osim za mali priobalni ribolov pasivnim alatima, za koji se dodaje 100 % jer taj ribolov nije obuhvaćen ograničenjem usputnog ulova.

ICES procjenjuje da je biomasa haringe u središnjem Baltiku pala ispod zdravih razina (Btrigger). U skladu s člankom 5. stavkom 1., Komisija stoga predlaže da se ribolovne mogućnosti odrede ispod gornjeg raspona FMSY. ICES procjenjuje da će se biomasa uz tu razinu ribolovne smrtnosti vratiti na zdrave razine već 2021.

Predloženi TAC-ovi za haringu u Riškom zaljevu i papalinu odgovaraju rasponu ribolovne smrtnosti na razini MSY-ja iz članka 4. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/1139. Stok papaline i dalje se oslanja samo na jedno dobro godište, a njegova procijenjena biomasa revidirana je naniže te se smanjila. Posljednje godišnje 2019., za koje se procjenjuje da je iznadprosječno, trebalo bi stoga očuvati za budućnost. Nadalje, trebalo bi uzeti u obzir razmatranja među vrstama jer se papalina lovi u mješovitom ribolovu s haringom, čiji se TAC mora znatno smanjiti u skladu s pravilima višegodišnjeg plana. Pod tim okolnostima i kako bi se izbjegao rizik od pogoršanja smanjenja u budućnosti, Komisija predlaže da se TAC ne povećava i stoga predlaže zadržavanje postojećih razina.

TAC za iverka zlatopjega predlaže se u skladu sa savjetom na temelju MSY-ja za stok u podzonama 21–23 i ICES-ovim pristupom za stokove za koje su podaci ograničeni u podzonama 24–32. Komisija predlaže zadržavanje zbog razmatranja među vrstama. Bakalar je neizbježan usputni ulov u ribolovu iverka zlatopjega, a Komisija predlaže smanjenje ribolovnih mogućnosti za bakalara.

TAC-ovi za lososa u glavnom bazenu, lososa u Finskom zaljevu i haringu u Botničkom zaljevu odgovaraju pristupu koji je razvio ICES i koji se primjenjuje na stokove za koje su podaci ograničeni. Komisija predlaže da se ribolovne mogućnosti utvrde u skladu s količinama koje je preporučio ICES. Kada je riječ o lososu u glavnom bazenu, Finska i Estonija zatražile su da se zadrži ograničena fleksibilnost među područjima uvedena prije dvije godine. S obzirom na to da Komisija predlaže povećanje ribolovnih mogućnosti u glavnom bazenu, a njihovo smanjenje u Finskom zaljevu, Komisija predlaže povećanje fleksibilnosti među područjima na 25 % i 500 primjeraka.

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članka 3. za zaštitne stokove i članka 4. za analitičke stokove. U skladu s člankom 2. te uredbe Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova treba odlučiti na koje se stokove ne primjenjuje članak 3. ili 4., posebno na temelju biološkog stanja stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđen mehanizam fleksibilnosti za sve stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa i ometalo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike, trebalo pojasniti da se članak 3. i članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju samo ako se države članice ne koriste fleksibilnošću iz godine u godinu predviđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe 1380/2013.

2020/0208 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkome moru za 2021. te o izmjeni Uredbe (EU) 2020/123 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Člankom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 1 zahtijeva se da se mjere očuvanja donose uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, ako je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo i druga savjetodavna tijela, kao i savjete primljene od savjetodavnih vijeća osnovanih za odgovarajuća geografska područja ili područja nadležnosti te zajedničke preporuke država članica.

(2)Zadatak je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, prema potrebi uključujući određene uvjete koji su s njima funkcionalno povezani. Ribolovne mogućnosti trebalo bi dodijeliti državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki stok ili ribarstvo te uzimajući u obzir ciljeve zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(3)U članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđa se da je cilj ZRP-a postizanje stope iskorištavanja kojom se osigurava najviši održivi prinos (MSY) ako je to moguće do 2015., a progresivno i postupno najkasnije do 2020. za sve stokove.

(4)Ukupne dopuštene ulove (TAC) trebalo bi stoga, u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013, utvrditi na temelju raspoloživih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i socioekonomske aspekte, istodobno osiguravajući pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva te uzimajući u obzir mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima.

(5)Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 2 utvrđuje se višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove („plan”). Planom se želi osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacije izlovljavanih vrsta obnavljaju i održavaju iznad razina koje mogu proizvesti MSY. U tu svrhu ciljanu stopu ribolovne smrtnosti za dotične stokove, izraženu u obliku rasponâ vrijednosti, treba postići što prije, a progresivno i postupno do 2020. Ograničenja ulova koja se 2021. primjenjuju na stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru stoga treba utvrditi u skladu s ciljevima plana.

(6)Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) navelo je da je biomasa haringe u zapadnom Baltiku u podzonama 20–24 samo 48 % granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu, ispod koje može doći do smanjene reproduktivne sposobnosti (Blim). Prema godišnjem znanstvenom savjetu ICES-a o stokovima od 29. svibnja 2020., ne bi smjelo biti ulova. U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139, stoga se donose sve primjerene korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka na razine koje su iznad razine koja može proizvesti MSY. Nadalje, tom se odredbom zahtijeva donošenje dodatnih korektivnih mjera. U tu svrhu potrebno je uzeti u obzir vremenski okvir za postizanje ciljeva ZRP-a općenito i plana, posebno s obzirom na očekivani učinak poduzetih korektivnih mjera, istodobno poštujući ciljeve postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Stoga je, u skladu s člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1139, primjereno da se ribolovne mogućnosti za haringu u zapadnom Baltiku utvrde ispod raspona ribolovne smrtnosti kako bi se u obzir uzelo smanjenje biomase.

(7)Kad je riječ o stoku bakalara u istočnom Baltiku, ICES je mogao temeljiti svoj savjet utemeljen na načelu predostrožnosti na procjeni bogatijoj podacima od 2019. ICES procjenjuje da je biomasa ispod razine Blim i da se dodatno smanjila od prošle godine. ICES je stoga ponovio svoj savjet prema kojem ne bi smjelo biti ulova bakalara u istočnom Baltiku 2021. Međutim, ICES nije mogao utvrditi vrijednosti rasponâ ribolovne smrtnosti. Kao i prošle godine, kada bi ribolovne mogućnosti za stok bakalara u istočnom Baltiku utvrdile na razini navedenoj u znanstvenom savjetu, obveza iskrcavanja svih ulova u mješovitom ribolovu s usputnim ulovom bakalara u istočnom Baltiku dovela bi do pojave vrsta koje ograničavaju ribolov. Kako bi se postigla odgovarajuća ravnoteža između daljnjeg obavljanja ribolova zbog mogućih teških socioekonomskih posljedica njegova prekida i potrebe za postizanjem dobrog biološkog stanja stoka, uzimajući u obzir poteškoće pri istovremenom lovu svih stokova u mješovitom ribolovu na razini koja osigurava najviši održivi prinos, primjereno je utvrditi poseban TAC za usputne ulove bakalara u istočnom Baltiku. Ribolovne mogućnosti treba odrediti u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139.

(8)ICES je u svibnju 2020. dostavio ažurirane savjete o razinama usputnog ulova bakalara u drugim vrstama ribarstva. Primjereno je utvrditi ribolovne mogućnosti u skladu s tim posebnim savjetom, uz iznimku ribolovnih operacija koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja i koje su potpuno u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 25. Uredbe (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća 3 . Nadalje, u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1139 treba poduzeti dodatne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak stoka na razine koje su iznad razine koja može proizvesti MSY. Budući da znanstveni savjeti upućuju na to da zabrana ribolova na području mrijestilišta prije svega može imati dodatne koristi za stok koje se ne mogu ostvariti isključivo TAC-om, na primjer, povećanje stoka neometanim mriješćenjem, primjereno je zadržati postojeće ljetno razdoblje zabrane na području mrijestilišta. Nadalje, znanstveni savjeti upućuju na to da relativna važnost rekreacijskog ribolova bakalara u istočnom Baltiku ovisi o razini TAC-a. S obzirom na vrlo smanjeni TAC, količine ulovljene u rekreacijskom ribolovu smatraju se znatnima, pa je stoga primjereno zadržati zabranu rekreativnog ribolova bakalara u podzonama 25–26, u kojima je bakalar u istočnom Baltiku najbrojniji.

(9)Kad je riječ o stoku bakalara u zapadnom Baltiku, ICES je revidirao procijenjenu biomasu naniže i procjenjuje da se biomasa stoka bakalara u zapadnom Baltiku nije oporavila iznad granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu, ispod koje treba poduzeti prikladne aktivnosti upravljanja (Btrigger). Stoga je primjereno zadržati popratne mjere uvedene za 2020. i utvrditi ribolovne mogućnosti u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139, uzimajući u obzir razine usputno ulovljenog bakalara u drugom ribolovu u podzoni 24 u skladu sa savjetom ICES-a radi koherencije s pristupom koji se slijedi u području upravljanja za bakalar u istočnom Baltiku. Nadalje, znanstveni savjeti upućuju na to da se stokovi bakalara u istočnom Baltiku i bakalara u zapadnom Baltiku miješaju u podzoni 24. Kako bi se zaštitio stok bakalara u istočnom Baltiku i osigurali jednaki uvjeti kao na području upravljanja za bakalar u istočnom Baltiku, uporaba TAC-a u podzoni 24 trebala bi biti ograničena na usputni ulov bakalara, osim u isključive svrhe znanstvenih istraživanja i u potpunosti u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) 2019/1241 i ribare koji se bave malim obalnim ribolovom pasivnim alatima u područjima do šest nautičkih milja od obale gdje je dubina vode manja od 20 metara jer se u tim plitkim obalnim područjima uglavnom pojavljuje zapadni stok bakalara. Nadalje, razdoblje zabrane ribolova u podzoni 24 trebalo bi uskladiti s razdobljem zabrane ribolova u podzonama 25 – 26 kako bi se osigurala jednaka zaštita u skladu sa savjetima ICES-a.

(10)U skladu s tim i kako bi se osigurali jednaki uvjeti kao u podzonama 25 i 26, rekreacijski ribolov bakalara u podzoni 24 trebao bi ostati zabranjen na udaljenosti većoj od šest nautičkih milja od obale. Nadalje, budući da se u znanstvenom savjetu navodi da rekreativni ribolov značajno doprinosi ukupnoj ribolovnoj smrtnosti tog stoka te uzimajući u obzir status tog stoka i smanjenje TAC-a, dnevno ograničenje po ribaru trebalo bi zadržati. Time se ne dovodi u pitanje načelo relativne stabilnosti koje se primjenjuje na komercijalne ribolovne aktivnosti. Konačno, s obzirom na osjetljivo stanje stoka i činjenicu da je u znanstvenom savjetu navedeno da zabrana ribolova na području mrijestilišta prije svega može imati dodatne koristi za stok koje se ne mogu ostvariti samim TAC-om, na primjer povećanje stoka neometanim mriješćenjem, zimsko razdoblje zabrane ribolova trebalo bi zadržati, uz iznimku određenog malog priobalnog ribolova i prethodno spomenutih znanstvenih istraživanja.

(11)ICES procjenjuje da je biomasa haringe u središnjem Baltiku pala ispod granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu, ispod koje treba poduzeti prikladne aktivnosti upravljanja (Btrigger). Stoga je primjereno utvrditi ribolovne mogućnosti u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1139.

(12)Prema savjetima ICES-a bakalar je usputni ulov u ribolovu iverka zlatopjega. Nadalje, papalina se lovi u miješanom ribolovu s haringom i ona je plijen za bakalara. Stoga je primjereno uzeti u obzir ta razmatranja među vrstama pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za iverka zlatopjega i papalinu.

(13)Kako bi se zajamčilo potpuno iskorištavanje mogućnosti obalnog ribolova, od 2019. uvedena je ograničena fleksibilnost među područjima za lososa iz podzona ICES-a 22–31 do podzone ICES-a 32. S obzirom na promjene u ribolovnim mogućnostima za ta dva stoka primjereno je povećati tu fleksibilnost.

(14)Uvođenje zabrane ribolova morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje od obale i ograničenja usputnog ulova morske pastrve na 3 % kombiniranog ulova morske pastrve i lososa snažno je doprinijelo znatnom smanjenju prethodno značajnog pogrešnog prikazivanja ulova u ribolovu lososa, posebno kao ulova morske pastrve. Stoga je primjereno zadržati tu odredbu kako bi se zadržala niska razina pogrešnog prikazivanja.

(15)Iskorištavanje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 4 , a posebno njezinim člancima 33. i 34., koji se odnose na evidentiranje ulova i ribolovnog napora te na dostavljanje podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti Komisiji. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi oznake za iskrcavanja stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a te oznake države članice trebale bi upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.

(16)Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 5 uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članka 3. za zaštitne i članka 4. za analitičke TAC-ove. U skladu s člankom 2. te Uredbe Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova treba odlučiti na koje se stokove članak 3. ili 4. ne primjenjuje, posebno na temelju biološkog stanja stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva ZRP-a i pogoršalo biološko stanje stokova, trebalo utvrditi da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo ako se ne iskorištava fleksibilnost iz godine u godinu iz članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(17)Štoviše, s obzirom na to da je biomasa stoka bakalara u istočnom Baltiku ispod razine Blim te da su 2021. dopušteni samo usputni ulovi i ribolov u znanstvene svrhe, države članice obvezale su se da za taj stok 2021. neće primjenjivati članak 15. stavak 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kako ulovi 2021. ne bi premašili utvrđeni TAC.

(18)Na temelju novih znanstvenih savjeta trebalo bi utvrditi preliminarni TAC za norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a i vodama Unije u zoni ICES-a 2a i potpodručju ICES-a 4 za razdoblje od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2021.

(19)Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti, a ribarima iz Unije osigurala sredstva za život, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2021. Međutim, na norvešku ugoticu u zoni ICES-a 3a i vodama Unije u zoni ICES-a 2a i potpodručju ICES-a 4 ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2021. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2021. i mijenjaju određene ribolovne mogućnosti u drugim vodama utvrđene Uredbom (EU) 2020/123 6 .

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Uredba primjenjuje na ribarska plovila Unije koja djeluju u Baltičkom moru.

2. Ova se Uredba primjenjuje i na rekreacijski ribolov kada se on izričito spominje u odgovarajućim odredbama.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Osim toga, primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1)„podzona” znači podzona ICES-a za Baltičko more kako je određena u Prilogu III. Uredbi Vijeća (EZ) br. 218/2009 7 ;

(2)„ukupni dopušteni ulov” („TAC”) znači količina svakog stoka koju se smije uloviti tijekom razdoblja od jedne godine;

(3)„kvota” znači udio TAC-a koji je dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji;

(4)„rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se morski biološki resursi iskorištavaju u svrhe kao što su rekreacija, turizam ili sport.

POGLAVLJE II.

RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI

Članak 4.

TAC-ovi i raspodjele

TAC-ovi, kvote i, prema potrebi, s njima funkcionalno povezani uvjeti utvrđeni su u Prilogu.

Članak 5.

Posebne odredbe o raspodjeli ribolovnih mogućnosti

Raspodjelom ribolovnih mogućnosti među državama članicama kako je utvrđeno ovom Uredbom ne dovode se u pitanje:

(a)razmjene izvršene u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)smanjenja i preraspodjele na temelju članka 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(c)dodatna iskrcavanja dopuštena u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(d)količine zadržane u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili prenesene u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(e)smanjenja izvršena u skladu s člancima 105. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 6.

Uvjeti za iskrcavanje ulova i usputnog ulova

Stokovi neciljanih vrsta unutar sigurnih bioloških granica iz članka 15. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 koji ispunjavaju uvjete za odstupanje od obveze oduzimanja ulova od relevantne kvote utvrđeni su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 7.

Mjere u pogledu rekreacijskog ribolova bakalara u podzonama 22–26

1. U rekreacijskom ribolovu u podzonama 22 i 23 te u podzoni 24 unutar šest nautičkih milja, mjereno od polaznih crta, dnevno se smije zadržati najviše pet primjeraka bakalara po ribaru.

2. Odstupajući od stavka 1., u razdoblju od 1. veljače do 31. ožujka 2021. u podzonama 22 i 23 te u podzoni 24 unutar šest nautičkih milja, mjereno od polaznih crta, dnevno se smiju zadržati najviše dva primjerka bakalara po ribaru.

3. Rekreacijski ribolov zabranjen je u podzoni 24 na udaljenosti većoj od šest nautičkih milja mjereno od polaznih crta te u podzonama 25 i 26.

3. Stavcima 1., 2. i 3. ne dovode se u pitanje strože nacionalne mjere.

Članak 8.

Mjere koje se odnose na ribolov morske pastrve i lososa u podzonama 22–32

1. Ribolov morske pastrve na udaljenosti većoj od četiri nautičke milje od polaznih crta u podzonama 22–32 zabranjen je za ribarska plovila od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. U ribolovu lososa u tim vodama usputni ulov morske pastrve ne smije premašiti 3 % ukupnog ulova lososa i morske pastrve koji se u bilo kojem trenutku nalazi na plovilu ili je iskrcan nakon svakog izlaska u ribolov.

2. Stavkom 1. ne dovode se u pitanje strože nacionalne mjere.

Članak 9.

Fleksibilnost

1. Osim ako je u Prilogu ovoj Uredbi navedeno drukčije, članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuje se na stokove koji podliježu zaštitnim TAC-ovima, a članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. te Uredbe primjenjuju se na stokove koji podliježu analitičkom TAC-u.

2. Članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuju se ako se država članica koristi fleksibilnošću iz godine u godinu predviđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 10.

Prijenos podataka

Kad u skladu s člancima 33. i 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 države članice Komisiji šalju podatke o ulovljenim ili iskrcanim količinama stokova, dužne su upotrebljavati oznake stokova iz Priloga ovoj Uredbi.

POGLAVLJE III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Izmjena Uredbe (EU) 2020/123

U Prilogu I.A, tablica s ribolovnim mogućnostima za norvešku ugoticu i povezani usputni ulov u zoni ICES-a 3a i vodama Unije u zoni ICES-a 2a i potpodručju ICES-a 4 zamjenjuje se sljedećim:

„

”

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. Međutim, članak 11. primjenjuje se od 1. studenoga 2020. do 31. listopada 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Zajedničkoj ribarstvenoj politici te o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EC (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(2)    Uredba (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2187/2005 i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1098/2007 (SL L 191, 15.7.2016., str. 1.).

(3)    Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (SL L 198, 25.7.2019, str. 105.).

(4)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 ( SL L 343, 22.12.2009., str. 1. ).

(5)    Uredba Vijeća (EZ) br. 847/96 od 6. svibnja 1996. o uvođenju dodatnih uvjeta za upravljanje godišnjim ukupnim dopuštenim ulovom (TAC) i kvotama (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.).

(6)    Uredba Vijeća (EU) 2020/123 od 27. siječnja 2020. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2020. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije (SL L 25, 30.1.2020., str. 1.)

(7)    Uredba (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (preinačena) (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.8.2020.

COM(2020) 436 final

PRILOG

Prijedlogu UREDBE VIJEĆA

o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u Baltičkome moru za 2021. te o izmjeni Uredbe (EU) 2020/123 u pogledu određenih ribolovnih mogućnosti u drugim vodama

TAC-ovi PRIMJENJIVI NA RIBARSKA PLOVILA UNIJE NA PODRUČJIMA ZA KOJA SU TAC-ovi UTVRĐENI PREMA VRSTI I PODRUČJU

U tablicama u nastavku utvrđeni su TAC-ovi i kvote (u tonama žive mase, osim ako je navedeno drukčije) za svaki stok te s njima funkcionalno povezani uvjeti.

Osim ako je navedeno drukčije, upućivanja na ribolovne zone jesu upućivanja na zone ICES-a.

Riblji stokovi navode se prema abecednom redu latinskog naziva vrste.

Za potrebe ove Uredbe navodi se sljedeća usporedna tablica latinskih i uobičajenih naziva: