Mišljenje Europskog odbora regija – Izvješće o preprekama na jedinstvenom tržištu i akcijski plan za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta

(2020/C 440/06)

Izvjestitelj: Tadeusz TRUSKOLASKI (PL/EA), gradonačelnik Białystoka Referentni dokument/i: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu COM(2020) 93 final Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta COM(2020) 94 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Osnovne informacije

1.

smatra da je europsko jedinstveno tržište jedno od najvećih postignuća Europske unije (EU) i da u svijetu predstavlja jedinstveni model integracije kojim se osigurava slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala po cijelom EU-u i u pridruženim državama i regijama;

2.

naglašava da politika europskog jedinstvenog tržišta ima ključnu ulogu u provedbi strategije za održivi rast i jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije. Stvaranje europskog jedinstvenog tržišta potiče trgovinu i Europu čini privlačnijom za strana ulaganja;

3.

posebno ističe da je europsko jedinstveno tržište osnova ekonomske i političke integracije EU-a jer obuhvaća 450 milijuna potrošača i 22,5 milijuna malih i srednjih poduzeća (MSP), koja čine oko 99 % svih poduzeća u EU-u;

4.

naglašava da europsko jedinstveno tržište osigurava 14 bilijuna EUR bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje, što za europske građane osigurava rast i funkcioniranje europskog gospodarstva;

5.

ističe važnost trgovine robom na europskom jedinstvenom tržištu jer ona čini četvrtinu ukupnog BDP-a EU-a i predstavlja gotovo jednu šestinu svjetske trgovine robom;

6.

slaže se s Odborom Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) da dovršenje europskog jedinstvenog tržišta, što podrazumijeva uklanjanje prepreka, može za države članice stvoriti dodanu vrijednost od najmanje 183 milijarde EUR godišnje, što čini 1,2 % BDP-a EU-a;

7.

cijeni napore koje Europska komisija ulaže u utvrđivanje prepreka koje postoje na europskom jedinstvenom tržištu i ističe da se u njezinoj Komunikaciji od 10. ožujka 2020. iznose ključni problemi koji se tiču poduzeća i za koje su potrebna hitna rješenja. Međutim, žali zbog toga što su dvije predmetne komunikacije Komisije usmjerene uglavnom na prepreke koje doživljavaju poduzeća, a ne bave se pitanjima koja brinu druge socijalne partnere, dok se aspektima koji se tiču potrošača bave samo površno;

8.

napominje da je u izdanju Pregleda pokazatelja jedinstvenog tržišta za 2020. objavljenom 3. srpnja 2020. zaključeno da se, unatoč poboljšanju u prenošenju zakonodavstva EU-a, posebno u području zaštite potrošača (zaostatak je smanjen za 15 %), broj postupaka zbog povrede prava zbog „nepotpunog” ili „nepravilnog” prenošenja još uvijek ne smanjuje. OR također izražava zabrinutost zbog činjenice da se većina postupaka pokrenutih zbog povrede prava u pogledu tržišta odnosi na okoliš (28 %), prijevoz (17 %) i oporezivanje (10 %);

9.

smatra da su propisi i instrumenti koji se primjenjuju na jedinstveno tržište u sadašnjem obliku prikladniji za trgovinu nego za usluge. Odbor naglašava potrebu za uspostavom fleksibilnih alata koji se mogu brzo prilagoditi promjenjivim i novim proizvodima i uslugama;

10.

smatra da prioritet nove strategije za europsko jedinstveno tržište mora biti stvarno uklanjanje prepreka i povećanje pristupa informacijama;

Prepreke na jedinstvenom tržištu – izvori i posljedice

11.

ističe da su upravo razlike u pravnim okvirima među državama članicama razlog zbog kojeg je uklanjanje prepreka na europskom jedinstvenom tržištu tako dugotrajan proces;

12.

slaže se s Europskom komisijom da regulatorne razlike poduzećima, a posebno MSP-ovima, uključujući novoosnovana inovativna poduzeća i brzorastuća poduzeća, kao i inovatore i promotore novih poslovnih modela nameću izuzetno teško regulatorno opterećenje te stoga poziva Europsku komisiju i države članice da poduzmu veće napore za uklanjanje nepotrebne regulative;

13.

naglašava da prije svega mala i srednja poduzeća imaju ograničene administrativne kapacitete i ljudske resurse za snalaženje sa složenom birokracijom; ozbiljnu prepreku prekograničnoj suradnji na jedinstvenom tržištu predstavlja takozvani certifikat A1, koji u slučaju upućivanja radnika, čak i na obavljanje redovitih zadaća u susjednu zemlju, iziskuje dugotrajne formalnosti, što može dovesti do znatnog smanjenja prekograničnih aktivnosti pa time i otežavanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta. S tim u vezi, Odbor poziva Komisiju da bude proaktivna i da zajedno sa zakonodavcima EU-a osigura pojednostavljenje postojećih postupaka izdavanja certifikata A1 u pograničnim regijama;

14.

skreće pozornost na potrebu za učinkovitijim osiguravanjem provedbe odredbi Ugovora kojima se zabranjuju količinska ograničenja uvoza i izvoza (članci 34. do 36. UFEU-a) te na potrebu za upravljanjem postupcima obavješćivanja o tehničkim propisima (Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (1)) i tehničkim preprekama trgovini;

15.

očekuje od Europske komisije da osmisli novi alat za praćenje nepravilnosti na tržištu, na primjer za „praćenje” proizvoda i omogućavanje provjera prepreka u cijelom lancu, od proizvodnje i distribucije do prodaje, kao i u potrošnji i postupanju na kraja životnog vijeka proizvoda;

Europsko gospodarstvo budućnosti

16.

podržava dosad navedene prioritete strategije za europsku industriju, kao što su digitalizacija i usklađivanje s ciljevima europskog zelenog plana, uz istodobno provođenje ciljeva održivog razvoja UN-a kojima će se zajamčiti održiv oporavak gospodarstva, posebno u razdoblju nakon pandemije COVID-a 19;

17.

uviđa da i dalje postoje veliki izazovi: velika količina podataka, mreže 5G, razvoj inovacija (naročito informacijska tehnologija, stvaranje digitalne stvarnosti i autonomnost strojeva), dok je istodobno potrebno zadržati fokus na stvaranju i zaštiti suvereniteta industrijskih podataka;

18.

potiče proširenje ovlasti i zemljopisne strukture Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Postojanje djelotvorne institucije za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, koja ima dovoljno velik proračun i dovoljno osoblja kako bi mogla djelovati u cijelom svijetu, način je da se osigura rast europskih poduzeća;

19.

priznaje da politika zaštite okoliša mora imati vodeću ulogu u razvoju industrije. Taj cilj iziskuje da aktivnosti, uključujući znanstvene, budu usmjere na stvaranje temelja za ekološko društvo i ekološko poslovanje;

20.

uviđa potrebu za sveobuhvatnom potporom modernizaciji i dekarbonizaciji energetski intenzivnih industrija. Međutim, to se ne može postići izmještanjem proizvodnje u druge zemlje ili korištenjem podizvođača u trećim zemljama koje ne poštuju europske propise;

21.

naglašava potrebu za (financijskom i IT) potporom održivim i pametnim sektorima u području energetske učinkovitosti, mobilnosti i modela za uklanjanje emisija onečišćujućih tvari;

22.

svjestan je da je potrebno diversificirati proizvodnju i smanjiti troškove, ali napominje da je potrebno smanjiti ovisnost europskih poduzeća o komponentama iz drugih dijelova svijeta; aktualna pandemija COVID-a 19 pokazuje da je u određenim industrijskim sektorima potrebno ojačati lokalno gospodarstvo. Važno je povećati proizvodnju u Europi, naročito u području medicinskih proizvoda, pa time osigurati neovisnost o, primjerice, azijskim tržištima;

Usluge na jedinstvenom tržištu

23.

naglašava važnost trgovine uslugama na europskom jedinstvenom tržištu jer ona čini oko 70 % svih gospodarskih aktivnosti u EU-u i ima sličan udio u zapošljavanju;

24.

napominje da bi Europska komisija trebala izdvojiti više sredstava za povećanje opsega trgovine uslugama radi djelotvornije provedbe Direktive o uslugama;

25.

poziva na to da se u daljnjem radu na strategiji iskorištava kapacitet i znanje lokalnih i regionalnih vlasti koje su u svakodnevnom kontaktu s predstavnicima poduzeća iz kategorija mikropoduzeća i malih poduzeća;

26.

poziva Europsku komisiju da odlučnije djeluje u pogledu monopola, naročito na tržištu digitalnih usluga u kojem subjekti iz trećih zemalja imaju dominantan položaj;

27.

pozdravlja najavu novog zakona o digitalnim uslugama kojim bi se, među ostalim, zamijenila Direktiva o elektroničkoj trgovini (2) donesena prije 20 godina. Međutim, ustraje u tome da se područje primjene planiranog zakonodavstva ne smije ograničiti na sukladnost proizvoda koji se prodaju na internetskim platformama, već treba obuhvatiti i rizik od zaobilaženja propisa o zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, zaštiti potrošača, porezu i carinama, a time i rizik od nepoštenog tržišnog natjecanja s poduzećima u sektoru izvan interneta. Posebno zabrinjavaju nesigurni uvjeti rada za zaposlenike digitalnih platformi;

28.

ističe da je potrebno usredotočiti se na inovacije, ulaganja i vještine kako bi novi „paket vještina” odražavao stvarne potrebe tržišta rada i kako bi se usavršavanje i prekvalifikacija provodili u skladu s njegovim smjernicama, i kad je riječ o projektima koji se financiraju iz proračuna EU-a;

Ocjena dosadašnje aktivnosti Europske komisije

29.

pozdravlja uspostavu Radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta (SMET), ali izražava žaljenje što je članstvo u njoj ograničeno na predstavnike i predstavnice država članica;

30.

uviđa veliku vrijednost iskustva stečenog u okviru platforme REFIT;

31.

cijeni napore koje Komisija ulaže u to da SOLVIT postane glavni instrument za alternativno rješavanje sporova;

32.

smatra da je od presudne važnosti donositi odvažne odluke o državama članicama koje krše obvezujuće zakonodavstvo kako bi se postupci zbog povrede prava mogli odmah pokretati i provoditi, a presude izvršavati;

33.

poziva na bolju primjenu načela uzajamnog priznavanja na slobodno kretanje robe, čiji se puni potencijal u praksi ne iskorištava, i na što rašireniju primjenu tog načela na područje usluga; u tom smislu poziva na temeljitu primjenu Uredbe (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća (3);

34.

očekuje jasan i odlučan stav Europske komisije o nepoštenim trgovinskim praksama, koje uključuju i poticaje za izvozno orijentirane industrije u trećim zemljama;

35.

s nestrpljenjem iščekuje objavljivanje Bijele knjige o protumonopolskim pravilima i daljnja savjetovanja uz pomoć kojih bi se trebali pokazati razmjeri tog problema;

36.

zahtijeva da se mjere za koordinaciju pravnih okvira EU-a na jedinstvenom tržištu ubrzaju kako se ni na koji način ne bi usporavali tokovi osnovnih vrsta robe, npr. hrane, medicinskih proizvoda itd.;

37.

očekuje da se nadzor granica provodi na temelju načela nužnosti i proporcionalnosti;

38.

poziva na ulaganje većih napora u pružanje informacija o mogućnosti uporabe modernih alata informacijske i komunikacijske tehnologije. Moderna industrija i rast prekogranične trgovine iziskuju rješenja kojima se može smanjiti geografska udaljenost, naročito u prekograničnim regijama;

39.

sa zanimanjem iščekuje izradu strategije za jedinstveno tržište koja će uključivati ambiciozan, ali realan plan za prijedloge namijenjene uklanjanju preostalih prepreka, a ne samo analitički pregled u kojem su prikazane prepreke i smjernice;

40.

izražava sumnju u pogledu svrhe i korisnosti načela „jedan za jedan” (eng. One In One Out) prema kojem se za svaki novi zakonodavni akt EU-a briše jedan stari. Umjesto da se slijedi takav kvantitativni pristup zakonodavstvu, koji bi mogao negativno utjecati na brojne sektore u društvu, uključujući zapošljavanje, zaštitu potrošača i okoliš te bi mogao biti u suprotnosti s člankom 3. stavkom 3. UEU-a, vodeće načelo pri izradi svakog novog zakonodavnog akta trebala bi i dalje biti kvaliteta zakonodavstva i prilagodba tehnološkom razvoju i potrebama društva;

41.

ističe potrebu za stvaranjem integriranog farmaceutskog sigurnosnog sustava koji bi omogućio usmjeravanje sredstava u skladu s hitnom potražnjom u kriznim situacijama;

Aktivnosti javne uprave te lokalnih i regionalnih vlasti

42.

ističe da lokalne i regionalne vlasti u potpunosti podupiru nastojanja Europske komisije da ukloni prepreke na europskom jedinstvenom tržištu;

43.

skreće pozornost na potrebu da se osigura edukacija o mogućnostima koje proizlaze iz europskog jedinstvenog tržišta, prije svega da se informiraju lokalna i regionalna tijela vlasti koja su u izravnom kontaktu s europskim poduzetnicima i potrošačima;

44.

podržava ideju uspostave središnje informativne točke o zakonodavstvu koje je na snazi na jedinstvenom tržištu za javne službenike u državama članicama kako bi se osigurao najveći mogući protok informacija između europske i lokalne razine;

45.

podržava mjere usmjerene na poboljšanje znanja i osviještenosti koje uključuju jedinstveni digitalni pristupnik, kojim će se osigurati pristup sveobuhvatnim informacijama o zakonodavstvu i administrativnim postupcima na jedinstvenom tržištu, a korisnike uputiti na najrelevantnije službe za potporu i kontaktne točke;

46.

predviđa bolju uporabu postojećih informatičkih alata jedinstvenog europskog tržišta, kao što je Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI), i slaže se da je potrebno stvoriti jedinstvenu internetsku platformu za izvršavanje zakonodavstva;

47.

potiče Komisiju da razmotri mogućnost iskorištavanja potencijala lokalnih i regionalnih vlasti, koje mogu unaprijed predvidjeti koliko će se poštovati predloženo zakonodavstvo jer su te vlasti u mnogim slučajevima odgovorne za provedbu tih propisa nakon njihova usvajanja. Lokalne i regionalne vlasti također imaju odgovarajuće uvjete za testiranje rješenja i primaju izravne povratne informacije o mogućnosti usklađivanja s tim pravilima;

48.

smatra da je nužno ubrzati rad na usklađivanju tehničkih normi i osiguravanju slobodnog pružanja usluga na europskom jedinstvenom tržištu te da bi taj proces trebao biti dovršen do kraja 2023.;

Izazovi na području svjetske trgovine

49.

izražava nezadovoljstvo zbog neravnoteže na globalnom tržištu u pogledu razine i opsega (pravnih i financijskih) potpora koje pojedine države dodjeljuju privatnim i javnim gospodarskim subjektima koji pružaju usluge i plasiraju proizvode u Europskoj uniji;

50.

ističe da je potrebno snažnije promicati europske vrijednosti diljem svijeta, uključujući one koje se odnose na trgovinu robom i uslugama. EU i njegove institucije moraju se zalagati za otvoreni globalni trgovinski sustav utemeljen na međunarodnim pravilima;

51.

potiče mjere za iskorištavanje mogućnosti koje nude digitalizacija i gotovo trenutačni pristup informacijama u svrhu borbe protiv dampinških cijena;

52.

ukazuje na važnost međunarodnog trgovinskog sustava zasnovanog na pravilima i sa snažnim WTO-om, te se protivi protekcionizmu i izolaciji. Cilj EU-a mora biti revitalizacija i jačanje WTO-a, među ostalim modernizacijom njegova načina funkcioniranja u ključnim područjima i uklanjanjem nedostataka u njegovu regulatornom okviru, kako bi WTO mogao na odgovarajući način reagirati na trenutačne izazove u trgovinskoj politici;

53.

predlaže osmišljavanje i provedbu politike za europsku reorganizaciju lanaca opskrbe kako u budućnosti europska poduzeća ne bi trpjela zbog smanjenja globalne trgovine i nedostatka dostupnih komponenti, a građani EU-a ne bi imali ograničen pristup nekim proizvodima;

54.

ističe potrebu za razvijanjem trgovinskih odnosa između EU-a i ostatka svijeta koji se temelje na europskim strateškim interesima (uključujući podjednako ambiciozne okolišne standarde za sve zemlje) u cilju jačanja globalne konkurentnosti i međunarodne uloge EU-a;

Završne napomene – zaključci i preporuke

55.

naglašava potrebu za suradnjom među pojedinačnim državama članicama i za jedinstvenim djelovanjem, naročito u području međunarodnih poslova koji utječu na sigurno i stabilno funkcioniranje svih zemalja EU-a (npr. u pogledu postizanja europske neovisnosti o sirovinama iz trećih zemalja);

56.

isključuje mogućnost postojanja dugotrajnih neravnoteža među državama članicama EU-a u pogledu operativnih pravila, kao što je to dosad bio slučaj (npr. u pogledu uplata u proračun EU-a, korištenja eura itd.);

57.

naglašava važnost integracije privatnih i javnih institucija koje rade u interesu poduzeća i potrošača, posebno na nadnacionalnoj razini, jer one mnogo brže primjećuju probleme koji proizlaze iz različitog zakonodavstva ili odstupanja od pravila donesenih na razini EU-a;

58.

naglašava da je digitalizacija europskih poduzeća i javne uprave, uključujući tehnološka rješenja u vezi s jedinstvenim tržištem, prioritet EU-a. Na područjima kao što su kibersigurnost, zaštita osobnih podataka te prikupljanje i obrada informacija u oblaku potrebna su poboljšanja i nova rješenja;

59.

preporučuje: a) blisko usklađivanje pravila i koordinacija regulatornih tijela u sektorima koji imaju snažan učinak na funkcioniranje gospodarstva, npr. telekomunikacije i energetika; b) procjenu troškova i koristi koje bi donijelo potpuno usklađivanje zakonodavstva u ostalim sektorima, koje bi se provelo u kratkom roku (za nekoliko godina), i procjenu pravnih i tehnoloških kapaciteta za provođenje rješenja u gospodarstvima koja se nalaze na različitim razinama socioekonomskog razvoja; c) veću predanost Komisije uklanjanju necarinskih prepreka u EU-u, uključujući ograničenja u obliku primjene neopravdanih nacionalnih tehničkih propisa, kao i regulatornih i neregulatornih zahtjeva za proizvode i pružatelje usluga te uvjeta za pružanje usluga; d) jačanje suradnje s lokalnim predstavnicima poduzeća kako bi se inicijative za nove propise mogle pokrenuti odozdo prema gore; e) unošenje navoda o jasnoj odgovornosti i području primjene tih mjera u buduće dokumente tijela na regionalnoj i lokalnoj razini kad je posrijedi stvaranje i optimizacija europskog jedinstvenog tržišta; f) poticanje kulture potrošnje proizvoda proizvedenih u EU-u kao sinonima za kvalitetu i modernost;

60.

potiče stvaranje zajedničkih smjernica za izradu javnih portala (barem na razini regija NUTS 2) kako bi poduzeća iz raznih država članica mogla lako pronaći potrebne informacije;

61.

ističe potrebu za jačanjem europske integracije na temelju vrijednosti kao što su demokracija, vladavina prava i očuvanje visokih standarda zaštite okoliša, klime i zdravlja kako bi sinergije između kohezije zemalja EU-a i gospodarskog učinka postale djelotvorne. Nedostaci jedinstvenog tržišta osjećaju se na lokalnoj i regionalnoj razini;

62.

naglašava važnost industrijske autonomije europskog jedinstvenog tržišta, uključujući potrebu za izradom strategije za osiguravanje opskrbe ključnim sirovinama;

63.

poziva na odlučnost u provedbi novih rješenja, naročito onih koja se odnose na klimatsku neutralnost europskog gospodarstva, ili na izravno jačanje ujednačenosti jedinstvenog tržišta.

---

(1)  Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).

(2)  Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (SL L 91, 29.3.2019., str. 1.).