Mišljenje Europskog odbora regija – Ususret planu za čisti vodik – doprinos lokalnih i regionalnih vlasti klimatski neutralnoj Europi

(2020/C 324/07)

Izvjestiteljica: Birgit HONÉ (PES/DE), ministrica za savezne i europske poslove i regionalni razvoj (Donja Saska) Referentni dokument: samoinicijativno mišljenje

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Važnost za klimatski neutralan EU do 2050.

1.

toplo pozdravlja činjenicu da je Europsko vijeće podržalo cilj klimatski neutralnog EU-a do 2050. i da Europska komisija svojim prijedlogom o europskom propisu o klimi (1) namjerava utvrditi taj cilj u zakonodavstvu EU-a;

2.

naglašava da je upravo nakon krize koju je izazvao COVID-19 važno uspostaviti ekološki i socijalno održiv rast. Europski zeleni plan (2), s energetski i resursno učinkovitim, klimatski prihvatljivim tehnološkim i socijalnim inovacijama, mora biti ključan element gospodarskog oporavka nakon pandemije COVID-a 19. Čist vodik kao takva tehnologija budućnosti sada se mora snažno promicati u EU-u;

3.

stoga toplo pozdravlja to što će Komisija ispuniti zahtjev za strategijom EU-a za vodik, čak i prije nego što je iznesen u ovom mišljenju (3); osim toga, pozdravlja činjenicu da revidirani prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021. – 2027. s pripadajućim planom obnove omogućuje uspostavu gospodarstva temeljenog na čistom vodiku te poziva Vijeće i Europski parlament da te mogućnosti zadrže u zakonodavnom postupku;

4.

podsjeća da cilj klimatske neutralnosti podrazumijeva potpunu preobrazbu opskrbe električnom energijom, hlađenjem i toplinom te osobito iziskuje korjenite promjene u industriji i prometu. Bit će potrebna mnoga različita tehnološka rješenja temeljena na obnovljivoj energiji. Međutim, kako bi se ubrzao razvoj obećavajućih tehnologija, mora se omogućiti i pružanje ciljane potpore za njih. Čisti vodik i derivirane sintetičke sirovine i goriva (4) u budućnosti će biti neophodni za ostvarenje tog cilja i stoga ih treba osobito podupirati. Poseban naglasak trebalo bi pritom stavljati na zeleni vodik iz obnovljivih izvora energije;

5.

smatra da je u toj ranoj fazi razvoja tržišta koristan otvoren pristup u pogledu moguće primjene čistog vodika jer je upotreba određenog udjela čistog vodika realistična u mnogim sektorima. OR smatra da je u daljnjem tijeku razvoja tržišta potrebno usmjeravanje na perspektivna područja primjene;

6.

s tim u vezi ističe da čisti vodik i e-goriva zbog gubitaka u konverziji u usporedbi s izravnom upotrebom električne energije iz obnovljivih izvora imaju nedostatke u pogledu učinkovitosti, koji će vjerojatno i dugoročno dovoditi do većih troškova u mnogim područjima primjene. Stoga se smatra da su srednjoročno i dugoročno prioritetna područja primjene čistog vodika/e-goriva područja u kojima se vodik upotrebljava kao sirovina ili u kojima mjere energetske učinkovitosti i izravna elektrifikacija nisu prikladna rješenja (npr. proizvodnja amonijaka i čelika, prijevoz teških tereta i prijevoz na velike udaljenosti, visokotemperaturni postupci, sezonska pohrana električne energije), kao i dijelovi izgrađenog okruženja / centraliziranog grijanja gdje toplinske pumpe i mreže nisu učinkovite;

7.

predlaže da Komisija ispita mogućnosti proizvodnje zelenog vodika u EU-u, uključujući u slabije razvijenim regijama razine NUTS 2, i susjednim regijama (npr. u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA)) osobito uzimajući u obzir konkurenciju u odnosu na izravnu upotrebu električne energije iz obnovljivih izvora jer je sveobuhvatno i detaljno znanje o izvedivosti raznih scenarija važna osnova za razvoj gospodarstva temeljenog na zelenom vodiku u Europi; pored toga moglo bi se analizirati u kojoj se mjeri plavi vodik može koristiti kao prijelazno rješenje;

8.

preporučuje državama članicama da promicanje gospodarstva temeljenog na zelenom vodiku uključe u svoje nacionalne energetske i klimatske planove 2023. prilikom njihova ažuriranja te da u bliskoj suradnji sa svim dionicima osmisle integrirane nacionalne strategije za vodik s provedbenim mjerama. U izradi i provedbi tih projekata države članice trebale bi blisko surađivati s regionalnim i lokalnim vlastima odnosno njihovim nacionalnim i regionalnim udruženjima, kao i sa znanstvenom zajednicom. Preporučuje se da svaka država članica ispita potencijal za proizvodnju zelenog vodika;

Održivost

9.

ističe da je jedina dugoročno održiva metoda proizvodnje vodika vodik koji se dobiva elektrolizom vode s pomoću električne energije iz obnovljivih izvora („zeleni vodik”). Zbog toga zeleni vodik mora biti u prvom planu kada je riječ o naporima EU-a i država članica u uspostavi gospodarstva temeljenog na vodiku. Dok ne bude dostatnih količina, mogu biti od koristi prijelazna tehnološka rješenja, npr. plavi vodik, kojima se smanjuju emisije CO2 koje nastaju pri postojećim oblicima proizvodnje vodika. Pritom treba osigurati da se time u razvoju gospodarstva temeljenog na vodiku ne oteža prelazak na zeleni vodik. Prijelazna rješenja moraju biti doista znatno povoljnija u smislu troškova i brzine provedbe u odnosu na zeleni vodik i ne smiju stvarati dugoročnu ovisnost o ustaljenim postupcima;

10.

smatra da je potrebna sveobuhvatna i transparentna klasifikacija i certifikacija održivosti vodika i e-goriva, jednako kao i sveobuhvatna i obvezna uporaba certifikata koji iz toga proizađu. Tržište zelenog vodika može se razviti samo s pomoću zahtjevnih i jasno i diferencirano definiranih certifikata koji omogućuju i razlikovanje plavog i zelenog vodika. OR poziva Komisiju da predano unaprjeđuje postupak klasificiranja plinova u okviru Europskog regulatornog foruma za plin (Madridskog foruma) i da što prije iznese prijedlog za sustav klasifikacije i certificiranja u skladu s postojećim zakonodavstvom o potvrdama za obnovljivu energiju; u tom pogledu zahtijeva da se ispita spajanje postojećih usporednih sustava jamstava o podrijetlu (članak 19. Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora) i certifikata o održivosti (članci 25. – 31. Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora). Komisija bi trebala poticati međunarodno širenje sustava certifikata / jamstava o podrijetlu koji će se razviti u EU-u;

Posebna uloga regija

11.

naglašava da zeleni vodik nudi mogućnost decentralizirane proizvodnje i uporabe te stoga može biti dio decentralizirane buduće opskrbe energijom, koja je opisana u dugoročnoj strategiji Komisije pod nazivom „Čist planet za sve” (5), koju podupire OR (6). Zeleni vodik može potaknuti regionalni i lokalni razvoj jer se važni dijelovi lanca vrijednosti mogu uspostaviti u regijama i općinama, čime se pozitivno utječe na zapošljavanje i mala i srednja poduzeća; također, višak topline koji nastaje proizvodnjom zelenog vodika može se koristiti u lokalnoj i regionalnoj opskrbi toplinom, a vodik koji se proizvodi kao nusproizvod tijekom određenih procesa može se oporabiti i upotrebljavati na lokalnoj i regionalnoj razini;

12.

izričito naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u uspostavi gospodarstva temeljenog na vodiku. Mnoge lokalne i regionalne vlasti razvijaju strategije za vodik, programe za zeleni vodik i konkretne projekte, na primjer „European Hydrogen Valleys Partnership” (7). Detaljno poznavanje lokalnih okolnosti, veze s lokalnim akterima, nadzor nad postupcima planiranja i odobravanja te razne regionalne i lokalne mogućnosti poticaja i financiranja, javna nabava, kao i kompetencije u strukovnom i akademskom obrazovanju i osposobljavanju čine lokalne i regionalne vlasti neizostavnim akterima u razvoju tržišta;

13.

pritom naglašava da regije mogu imati važnu ulogu umrežavanja u razvijanju regionalnih strategija i programa potpore za zeleni vodik čiji je cilj integrirani razvoj regionalnih vrijednosnih lanaca zelenog vodika. Blizina proizvodnje i uporabe omogućuje im najprije izgradnju regionalnih mreža vodika, koje se s vremenom mogu proširiti. Centralizirana opskrba vodikom velikih razmjera u industrijskim klasterima može se spojiti s decentraliziranom potražnjom za potrebe industrije, mobilnosti, zgrada i ravnoteže mreže u industrijskim klasterima, na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini (povezivanje sektora). Lokacije u blizini luka mogle bi pritom biti posebno privlačne jer su dugoročno povoljne i za uvoz vodika/e-goriva. OR poziva Europsku komisiju da podrži razvoj i provedbu takvih regionalnih strategija i programa za vrijednosne lance i klastere zelenog vodika;

Koordinacija razvoja tržišta

14.

podsjeća na to da se tržište zelenog vodika ne može razviti bez znatnih ulaganja, uključujući ulaganja iz privatnog sektora. Ta se ulaganja mogu aktivirati samo ako postoji povjerenje u dugoročni razvoj tržišta. Ambiciozni i obvezujući ciljevi, jasan pravni okvir, razrađena strategija i konkretan plan za zeleni vodik mogu pridonijeti izgradnji povjerenja;

15.

poziva Komisiju da u najavljenoj strategiji EU-a za vodik osmisli viziju koja se osobito odnosi na zeleni vodik i koja vrijedi za cijeli EU za razdoblje do 2030. i za razdoblje do 2050. te da iznese projekciju u vezi s područjem primjene zelenog vodika, njegovim usponom na tržištu i promicanjem daljnjih inovacija, uzimajući u obzir preporuke iz ovog mišljenja;

16.

poziva Komisiju da strategijom EU-a za vodik predstavi integrirani plan nezakonodavnih i zakonodavnih mjera za uspostavu europskog gospodarstva temeljenog na čistom vodiku i unutarnjeg tržišta vodika s naglaskom na zelenom vodiku na temelju preporuka iz ovog mišljenja i preporuka strateškog foruma za važne projekte od zajedničkog europskog interesa. Strategija EU-a za vodik trebala bi uključivati ambiciozne ciljeve za kapacitet proizvodnje zelenog vodika, u tu se svrhu oslanjati na analizu regionalnih proizvodnih potencijala i poticati sustavno širenje proizvodnje i upotrebe vodika uz uspostavu odgovarajućih vrijednosnih lanaca. Trebala bi doprinijeti koordinaciji razvoja ponude, potražnje i infrastrukture u cijelom EU-u, kao i koordinaciji regulatornih mjera i potpore na razini EU-a, država članica te jedinica lokalne i regionalne vlasti, s posebnom pozornošću posvećenom navedenoj ulozi regija u pogledu umrežavanja u razvoju proizvodnje i uporabe zelenog vodika u energetskoj tranziciji i tranziciji u području industrijskih sirovina;

17.

smatra da je razvoj gospodarstva temeljenog na zelenom vodiku ključan za održivu industrijsku politiku koja se nastoji postići europskim zelenim planom; napominje da je potrebno unaprijediti tehnologiju elektrolizatora do snage u gigavatima kako bi „zeleni” vodik postao konkurentan u pogledu troškova. Proizvodnja elektrolizatora u državama članicama EU-a pritom nudi nove mogućnosti (potencijal za zapošljavanje) i međunarodni izvozni potencijal. OR poziva Europsku komisiju da to promiče. Naglašava važnost uključivanja europskih regija, zajedno s industrijom, u razvoj međusektorskih vrijednosnih lanaca vodika koji povezuju opskrbu, infrastrukturu i potražnju. OR poziva Komisiju da u okviru provedbe nove industrijske strategije za Europu (8) promiče vodeća tržišta tehnologija i sustava za zeleni vodik i njihovu upotrebu za klimatski neutralnu proizvodnju, posebno u industriji čelika, cementa i kemijskoj industriji. OR poziva Komisiju da što prije donese najavljenu strategiju EU-a za čisti čelik i da se u njoj stavi naglasak na upotrebu zelenog vodika;

18.

toplo pozdravlja uspostavu europskog saveza za čisti vodik najavljenog u novoj industrijskoj strategiji. OR zahtijeva da se taj savez brzo uspostavi, da se usredotoči na zeleni vodik i pomogne EU-u da preuzme pionirsku ulogu u toj ključnoj tehnologiji doprinoseći koordinaciji i razmjeni znanja i iskustava. OR poziva na dosljednu provedbu sudjelovanja regija i malih i srednjih poduzeća u savezu, kao što je najavila Komisija;

19.

upućuje na to da sve veća integracija sektora upotrebom istih izvora energije iziskuje sustavnije razmatranje sektora. OR naglašava da u strategiji integriranog energetskog sustava i strategiji EU-a za vodik (9) Europska komisija mora naglasiti sustavni značaj zelenog vodika u odnosu na druge oblike energije za sektorsku integraciju, kao što su električna energija, obnovljivi plinovi i e-goriva, u budućem energetskom i gospodarskom sustavu i navesti koji su načini provedbe povoljni za sustav. U njima se mora navesti koji su načini provedbe povoljni za sustav i kako prilagođenim i novim tržišnim pravilima brzo može nastati funkcionalno tržište vodika koje omogućuje dinamičan razvoj proizvodnje i upotrebe vodika i ujedno je dobro usklađeno s tržištem električne energije i plina;

Zakonodavni okvir kao potpora i razvoj infrastrukture u okviru europskog zelenog plana

20.

naglašava da je dinamični razvoj obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije temelj razvoja tržišta zelenog vodika u Europi; OR poziva na reviziju Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora s obzirom na strože klimatske ciljeve EU-a za 2030., posebice povećanjem cilja EU-a koji se odnosi na udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u skladu s tim; potiče države članice i lokalne i regionalne vlasti da zacrtaju ambiciozne nacionalne, regionalne i lokalne ciljeve za širenje obnovljive energije, kao što su energija vjetra i solarna energija; očekuje da će se strategijom za obnovljivu energiju na moru, koju je najavila Komisija, potaknuti taj sektor, među ostalim financiranjem inovativnih projekata proizvodnje zelenog vodika na moru;

21.

preporučuje Komisiji da ispita pružaju li se Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora i delegiranim aktima dovoljni poticaji za uporabu e-goriva na temelju industrijskih emisija CO2 te hvatanja i uporabe ugljika (CCU) u prijelaznoj fazi. Međutim, mora se osigurati da se izbjegne dvostruko računanje smanjenja emisija stakleničkih plinova te da se e-goriva u potpunosti računaju kao „obnovljiva”;

22.

nadalje, poziva na žurnu izradu delegiranih akata na temelju Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora kako bi se pojasnila klasifikacija elektroenergetskih mreža za proizvodnju vodika (članak 27. Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora) i minimalni zahtjevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova za sintetička goriva (članak 25. Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora);

23.

naglašava da bi se uporabom električne energije iz mreže za proizvodnju vodika trebala osigurati metoda elektrolize povoljna za mrežu i sustav (upravljanje potražnjom); poziva na to da se u EU-ovu strategiju za vodik te nacionalne i regionalne strategije za vodik uključi stvaranje dodatnih kapaciteta za proizvodnju zelene električne energije za elektrolizu;

24.

upućuje na to da internalizacijom vanjskih troškova nastaju pošteni uvjeti tržišnog natjecanja za razne izvore energije i povećava se gospodarska atraktivnost zelenog vodika; stoga podržava opsežnu reviziju Direktive o oporezivanju energije kako bi se oporezivanje energije uskladilo s ciljevima europskog zelenog plana i vodik i e-goriva uključili u područje primjene Direktive; potiče države članice da iskoriste postojeći prostor za zeleno oporezivanje i da iskoriste dodatne prihode za smanjenje poreznog opterećenja za električnu energiju s niskom razinom emisija ugljika;

25.

naglašava da sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) pruža važne poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova u energetski intenzivnim industrijskim granama (npr. u kemijskoj industriji i industriji čelika) u kojima je zeleni vodik jedna od glavnih mogućnosti za dekarbonizaciju. Revizijom Direktive o trgovanju emisijskim jedinicama u obzir bi se trebali uzeti novi klimatski ciljevi za 2030., npr. povećanjem linearnog faktora smanjenja. Sigurnost ulaganja mogla bi se povećati tako da se ETS EU-a dopuni minimalnom cijenom;

26.

podržava razvoj odgovarajućeg mehanizma za prilagodbu poreza na ugljik na granici (10) usklađenog s WTO-om za proizvode uvezene iz trećih zemalja u čijoj se proizvodnji ispušta velika količina CO2 i koji podliježu snažnom međunarodnom tržišnom natjecanju. Takav bi sustav, zajedno s prilagođenim sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, mogao pružiti poticaje za uporabu zelenog vodika u energetski intenzivnim industrijskim granama;

27.

poziva Komisiju da revidira Uredbu o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi (TEN-E) (11) i pravila EU-a za europsko tržište plina, ponajprije Direktivu EU-a o plinu 2009/73/EZ (12) kako bi se omogućio dinamičan razvoj gospodarstva temeljenog na zelenom vodiku uz prijevoz vodika diljem EU-a. To uključuje, na primjer, definiciju jedinstvenih i jasnih standarda (npr. dopušten udio vodika u plinskoj mreži), odgovarajuću prilagodbu zahtjeva za projekte od zajedničkog interesa na temelju TEN-E, koordinirano planiranje infrastrukture za električnu energiju i plin, prenamjenu postojeće plinske infrastrukture i utvrđivanje jasnih pravila za napajanje plinske mreže certificiranim vodikom iz obnovljivih izvora energije. Potrebna je i izrada regulatorne osnove za javne mreže za opskrbu vodikom s nediskriminirajućim pristupom mreži. OR ističe da je razvoj i širenje namjenskih mreža vodika važan preduvjet za to da vodik bude dostupan u čistom obliku za prioritetne namjene, za koje ne postoje potencijalne alternative vodiku;

28.

smatra da bi se revizijom Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) trebao staviti veći naglasak na pogonske tehnologije za kamione, autobuse i plovila unutarnje plovidbe s niskim emisijama CO2 kao što su električni motori koji se napajaju električnom energijom putem vodikovih gorivnih ćelija ili kontaktnih mreža, uz druge oblike energije koji ispunjavaju zahtjeve održivosti i smanjenja emisija. Razvoj odgovarajuće infrastrukture, najprije duž koridorâ osnovne mreže, preduvjet je za širenje tih tehnologija. Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) trebala bi se osigurati dostatna financijska sredstva za tu svrhu. Revizijom Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva nudi se mogućnost utvrđivanja konkretnih zahtjeva za gustoću mreže za opskrbu vodikom unutar država članica;

29.

poziva Komisiju da omogući potporu za uspostavu infrastrukture za prijevoz vodika (izgradnja cjevovoda i prilagodba postojeće plinske infrastrukture) i za uspostavu infrastrukture za skladištenje; razvojem i financiranjem prekogranične infrastrukture za vodik među industrijskim klasterima nastaju poslovne prilike; radi prostornog planiranja i učinkovitosti troškova preporučuje se suradnja s drugim sektorima za koje je potrebna nova energetska infrastruktura;

30.

poziva Komisiju da u okviru svoje najavljene strategije za održivu i pametnu mobilnost prednost da uporabi zelenog vodika i e-goriva kao nadopuni električnoj mobilnosti u područjima prijevoza teških tereta, javnog putničkog prijevoza, vodnog prometa i zračnog prometa. Za to je potreban jasan i pouzdan plan i europski regulatorni okvir koji omogućuje poticanje upotrebe vozila s niskim emisijama u okviru postojećih sustava za naplatu cestarine;

Potpora putem financijskih i regulatornih mjera i državnih potpora

31.

ističe da se razvoj gospodarstva temeljenog na zelenom vodiku, posebno razvoj proizvodnje, mora podržati javnim sredstvima jer zeleni vodik trenutačno nije ekonomski održiv. OR ističe da bi se revizijom Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju trebao zadržati ili povećati opseg instrumenata potpore kako bi se potaknuo rani razvoj tržišta;

32.

podsjeća na to da su i troškovi ulaganja i troškovi električne energije relevantni troškovni elementi u proizvodnji zelenog vodika. U načelu su i na strani ponude i na strani potražnje dostupni instrumenti za poticanje proizvodnje zelenog vodika koji, ovisno o njihovom obliku, mogu imati slične učinke. Investicijske potpore i poticajne premije mogući su instrumenti na strani ponude. OR naglašava da je iskustvo u sektoru električne energije pokazalo da zajamčeni prihodi tijekom određenog vremenskog razdoblja mogu omogućiti povećanje kapaciteta proizvodnje. Kako bi se ipak stvorio konkurentski pritisak, od samog početka mogu se raspisivati natječaji za dodjelu poticajnih premija i investicijskih potpora;

33.

naglašava da se regulatornim mjerama može stvoriti potražnja za zelenim vodikom u određenim sektorima ili područjima primjene, čime se pak potiče širenje proizvodnje. Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova u relevantnim sektorima mogu u kombinaciji s instrumentima kao što su obvezan stupanj udjela (npr. zračni i pomorski prijevoz), kvote za smanjenje emisija stakleničkih plinova za distributere goriva ili ograničenja emisija CO2 za vozni park (npr. za kamione, autobuse ili promet unutarnjim plovnim putevima) stvoriti pouzdanu potražnju za zelenim vodikom odnosno e-gorivima. U tom kontekstu OR poziva države članice da u provedbi revidirane Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora iskoriste postojeći zakonodavni manevarski prostor za promicanje zelenog vodika / e-goriva. Za sektore u kojima je već danas potrebna velika količina vodika alternativa bi mogli biti ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik (Carbon Contracts for Difference, CCfD), kojima se kompenzira razlika između stvarnih troškova izbjegavanja emisija stakleničkih plinova i trenutačne cijene CO2;

34.

napominje da se i javnom nabavom može stvoriti znatna i predvidljiva potražnja. Lokalne i regionalne vlasti u tome mogu imati važnu ulogu jer vozni parkovi općina i općinskih poduzeća (npr. vozila za čišćenje ulica, odlaganje otpada, lokalni javni prijevoz i taksiji) postaju sve zanimljiviji za potencijalnu primjenu zelenog vodika i drugih klimatski neutralnih pogonskih tehnologija;

35.

pozdravlja inicijative za osnivanje važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) za zeleni vodik; potiče Komisiju da uspostavi pravni okvir za projekte IPCEI-ja za zeleni vodik, a države članice da se njime koriste kako bi pripremile teren za demonstracijske projekte velikog opsega. Potrebno je posvetiti posebnu pozornost stvaranju sinergije između raznih IPCEI-ja za vodik kako bi se spriječilo da u razvoju vrijednosnog lanca zelenog vodika dođe do dilema poput one o kokoši i jajetu;

36.

poziva na proširenje potpore demonstracijskim projektima za zeleni vodik u okviru Fonda za inovacije i Fonda za modernizaciju koji se financiraju iz sustava EU-a za trgovanje emisijama i na ciljano poticanje zelenog vodika s pomoću programa InvestEU; potiče države članice i regije da u sljedećem financijskom razdoblju iskoriste europske strukturne i investicijske fondove, uključujući Interreg, za izgradnju i jačanje regionalnih, lokalnih i međuregionalnih klastera za vodik; ističe da je potrebno na svim razinama postići sinergije između tih poticaja, IPCEI-ja, CEF-a i potpora za istraživanje;

37.

pozdravlja novu politiku financiranja u energetskom sektoru, koju je usvojila Europska investicijska banka (EIB), uključujući osmišljavanje novih pristupa financiranju u okviru savjetodavnog programa InnovFin; pritom zahtijeva znatnu potporu EIB-a zelenom vodiku, uz pristup financiranju koji koristi kako malim i srednjim poduzećima tako i lokalnim i regionalnim vlastima odnosno njihovim razvojnim bankama;

38.

smatra da bi jedinstvena kontaktna točka na razini EU-a mogla znatno olakšati pristup financiranju projekata za poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, te regije i gradove;

39.

preporučuje da države članice, u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima odnosno njihovim nacionalnim i regionalnim udruženjima, nadopune financiranje EU-a nacionalnim programima za velike demonstracijske projekte i žive laboratorije, kao i za nacionalno umrežavanje i komunikaciju regija s proizvodnjom vodika;

40.

ističe da su potrebni dugoročni signali kako bi se financijski tokovi i tokovi kapitala privatnog sektora usmjerili na ulaganja u zelenu tranziciju sa gospodarstvom temeljenim na zelenom vodiku, među ostalim u korist inovativnih malih i srednjih poduzeća; u tom pogledu očekuje potporu Komisije u najavljenoj strategiji za održivo financiranje;

Istraživanje i inovacije

41.

naglašava ključnu ulogu istraživanja i inovacija i tijekom provedbe proizvodnje i primjene zelenog vodika u velikom opsegu. Cilj im mora biti smanjenje troškova u svim dijelovima vrijednosnog lanca te poboljšanje predvidljivosti, učinkovitosti i životnog vijeka postrojenja. OR stoga preporučuje izričito usmjeravanje na zeleni vodik u programu Obzor Europa, uključujući njegove „misije” u okviru zelenog plana, u strateškom planu za energetske tehnologije, kao i u Europskom vijeću za inovacije (EIC);

42.

pozdravlja Komisijin prijedlog da se u okviru programa Obzor Europa uvede europsko partnerstvo za čisti vodik kao sljednik Zajedničkog poduzeća za gorive ćelije i vodik (FCH) (13); preporučuje da se tom partnerstvu dodijeli više financijskih sredstava te da se poboljša njegov mehanizam i struktura partnerstva u usporedbi sa Zajedničkim poduzećem FCH – uzimajući u obzir posebnu važnost lokalnih i regionalnih vlasti – kako bi se moglo podržati više demonstracijskih projekata za zeleni vodik u EU-u, među ostalim u okviru inicijative „European Hydrogen Valleys Partnership”; naglašava da poboljšanje razmjene znanja i iskustava među regijama, institucijama EU-a, državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima, ali i među poduzećima mora biti važan cilj tog partnerstva;

43.

potiče države članice i lokalne i regionalne vlasti da u okviru svojih nadležnosti za visoko i strukovno obrazovanje podupiru osposobljavanje kvalificiranih stručnjaka i znanstvenika duž cijelog vrijednosnog lanca zelenog vodika. Također bi trebale uspostaviti i poboljšati odgovarajuće savjetodavne usluge, posebno za mala i srednja poduzeća. OR poziva Komisiju da podrži takve napore, posebice u okviru novog „pakta za vještine” i europskog prostora obrazovanja koji su najavljeni u novoj industrijskoj strategiji za Europu (14);

Međunarodna razina

44.

napominje da će se dugoročno znatan dio potražnje za vodikom / e-gorivima vjerojatno pokrivati uvozom iz regija s vrlo dobrim obnovljivim izvorima energije; pritom se na uvezeni vodik / e-goriva moraju primjenjivati jednako strogi kriteriji održivosti; preporučuje da se proizvodnja zelenog vodika / e-goriva u trećim zemljama i prijevoz u EU uzmu u obzir u traženom planu za zeleni vodik. Osim toga, OR potiče Komisiju da u ranoj fazi uspostavi suradnju s potencijalnim zemljama izvoznicama, ali i s drugim zemljama uvoznicama (npr. Japanom) kako bi podržala koordinirani razvoj međunarodnog gospodarstva temeljenog na čistom vodiku s naglaskom na zelenom vodiku. To bi trebalo nadopuniti jačanjem relevantnih međunarodnih inicijativa kao što su Inicijativa za vodik u okviru ministarskih sastanaka za čistu energiju (Clean Energy Ministerial) i Misija za inovacije (Mission Innovation). Kao i u slučaju inicijative „European Hydrogen Valleys Partnership”, u to bi trebale biti uključene i lokalne i regionalne vlasti.

---

(1)  Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) (COM(2020) 80 final).

(2)  Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final).

(3)  Vidjeti plan – Ares(2020)2722353.

(4)  U nastavku se za sintetička goriva upotrebljava pojednostavljeni naziv „e-goriva”.

(5)  COM(2018) 773 final.

(6)  Mišljenje Europskog odbora regija – Provedba Pariškog sporazuma uz pomoć inovativne i održive energetske tranzicije na regionalnoj i lokalnoj razini (SL C 39, 5.2.2020., str. 72.), Mišljenje Odbora regija – Čist planet za sve: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo (SL C 404, 29.11.2019., str. 58.).

(7)  U okviru platforme za pametnu specijalizaciju (S3P).

(8)  COM(2020) 102 final.

(9)  Vidjeti Plan Europske komisije – Ares(2020)2722353.

(10)  Vidjeti početnu procjenu učinka, Ares(2020)1350037.

(11)  Vidjeti početnu procjenu učinka, Ares(2020)2487772.

(12)  Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).

(13)  Vidjeti početnu procjenu učinka, Ares(2019)4972390.

(14)  COM(2020) 102 final.