Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020IP0174

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. o Zakonu Narodne Republike Kine o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong i potrebi da EU brani visok stupanj autonomije Hong Konga (2020/2665(RSP))

SL C 362, 8.9.2021, p. 71–76 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

8.9.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 362/71


P9_TA(2020)0174

Zakon Narodne Republike Kine o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong i potrebi za tim da EU brani visok stupanj autonomije Hong Konga

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. o Zakonu Narodne Republike Kine o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong i potrebi da EU brani visok stupanj autonomije Hong Konga (2020/2665(RSP))

(2021/C 362/09)

Europski parlament,

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. srpnja 2019. o situaciji u Hong Kongu (1), svoje rezolucije od 24. studenoga 2016. o slučaju Guija Minhaija, izdavača koji se nalazi u zatvoru u Kini (2), od 4. veljače 2016. o slučaju nestalih izdavača knjiga u Hong Kongu (3) i svoje prethodne preporuke u vezi s Hong Kongom, posebno onu od 13. prosinca 2017. o Hong Kongu, 20 godina nakon primopredaje (4),

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kini, osobito one od 12. rujna 2018. (5) i 16. prosinca 2015. (6) o odnosima između EU-a i Kine,

uzimajući u obzir rezoluciju koju je Svekineski narodni kongres usvojio 28. svibnja 2020. o Zakonu o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong,

uzimajući u obzir izjave o Hong Kongu koje je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dao u ime Europske unije 22. i 29. svibnja 2020.,

uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

uzimajući u obzir Temeljni zakon o Posebnom upravnom području Hong Kongu koji je usvojen 4. travnja 1990., a na snagu je stupio 1. srpnja 1997.,

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika od 22. lipnja 2016. naslovljenu „Elementi nove strategije EU-a za Kinu” (JOIN(2016)0030), zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU i Kina – strateški pregled” i zaključke Vijeća od 18. srpnja 2016. o strategiji EU-a za Kinu,

uzimajući u obzir zajednička godišnja izvješća Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice od 8. svibnja 2019. (JOIN(2019)008), 26. travnja 2017. (JOIN(2016)0016) i 25. travnja 2016. (JOIN(2016)0010) o Posebnom upravnom području Hong Kongu i 20 sličnih izvješća koja su im prethodila,

uzimajući u obzir 13. godišnji strukturirani dijalog koji je održan u Hong Kongu 28. studenoga 2019. i 37. krug dijaloga EU-a i Kine o ljudskim pravima održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,

uzimajući u obzir Zajedničku deklaraciju vlade Ujedinjene Kraljevine i vlade Narodne Republike Kine o pitanju Hong Konga od 19. prosinca 1984., poznatu i kao Zajednička kinesko-britanska deklaracija,

uzimajući u obzir politiku EU-a o „jedinstvenoj Kini”,

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966. godine,

uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da je Zajedničkom kinesko-britanskom deklaracijom iz 1984. zajamčeno, a Temeljnim zakonom o Posebnom upravnom području Hong Kongu (HKSAR) iz 1990. utvrđeno da će Hong Kong pedeset godina nakon primopredaje suvereniteta zadržati autonomiju i neovisnost izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti te temeljna prava i slobode, među kojima su i slobode govora, okupljanja, udruživanja i tiska; budući da su Temeljnim zakonom HKSAR-a utvrđene odredbe kojima mu se jamči autonomija u održavanju sigurnosti i reda te da samostalno donosi zakone o činovima izdaje, odcjepljenja, izazivanja nereda ili subverzije protiv Središnje narodne vlade; budući da i Zajednička deklaracija i Temeljni zakon sadrže načelo „jedna zemlja, dva sustava”, kako je dogovoreno između Kine i Ujedinjene Kraljevine; budući da je Narodna Republika Kina također potpisala i ratificirala međunarodne sporazume kojima se ta prava jamče te je na taj način priznala značaj i univerzalnost ljudskih prava; budući da je Hong Kong stranka Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;

B.

budući da se EU zalaže za promicanje i poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava kao temeljnih vrijednosti na kojima se temelji naš dugogodišnji odnos s Narodnom Republikom Kinom, u skladu s obvezom EU-a da te vrijednosti poštuje u svojem vanjskom djelovanju; budući da Europska unija i dalje snažno podržava trajnu stabilnost i blagostanje u Hong Kongu u skladu s načelom „jedna zemlja, dva sustava” te pridaje veliku važnost očuvanju visokog stupnja autonomije Hong Konga, u skladu s Temeljnim zakonom i međunarodnim obvezama, kao i poštovanju tog načela; budući da se posebno nakon prosvjeda „Occupy” načelo „jedna zemlja, dva sustava” počinje narušavati uplitanjem kineskih vlasti, da se politički vođe nalaze u zatvorima, da se narušava sloboda govora, da je povećan broj prisilnih nestanaka te da su knjižare i medijske kuće kupili vlasnici naklonjeni Pekingu;

C.

budući da je Svekineski narodni kongres 28. svibnja 2020. usvojio rezoluciju kojom ovlašćuje svoj Stalni odbor da donese zakonodavstvo usmjereno na separatizam, subverziju protiv državne vlasti, terorizam i strano uplitanje u pitanja Hong Konga i da se u rezoluciji spominju druge mjere koje treba poduzeti, uključujući obrazovanje u području nacionalne sigurnosti, osnivanje tijela nacionalne sigurnosti Središnje narodne vlade u Hong Kongu i redovito izvješćivanje upravitelja Središnjoj narodnoj vladi o uspješnosti Hong Konga u ispunjavanju njegove obveze zaštite nacionalne sigurnosti;

D.

budući da međunarodna zajednica tu odluku smatra prijetnjom načelu „jedna zemlja, dva sustava”, vjeruje da se njome zanemaruju odredbe Temeljnog zakona i Zajedničke kinesko-britanske deklaracije, krše obveze Hong Konga u pogledu ljudskih prava, u potpunosti zaobilazi vlastiti zakonodavni postupak Hong Konga te da ona predstavlja najnoviji i najočitiji u nizu pokušaja Pekinga, koji traju već godinama, da ograniči slobodu i autonomiju Hong Konga i građanske slobode njegovih građana;

E.

budući da je narod Hong Konga posljednjih godina izlazio na ulice u dotad nezabilježenom broju i tako iskoristio svoje temeljno pravo na okupljanje i prosvjedovanje; budući da se tim zakonom, umjesto da se smanje trenutačne napetosti u politici i društvu Hong Konga, dodatno raspiruju nemiri koji su u tijeku; budući da je Prijedlogom zakona o počiniteljima u bijegu i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (2019.) vlada Posebnog upravnog područja Hong Konga htjela izmijeniti Pravilnik o okrivljenicima u bijegu usprkos masovnom protivljenju građana Hong Konga, što je uzrokovalo masovne prosvjede u Hong Kongu 2019. i 2020., ali je on naknadno povučen nakon 20 tjedana prosvjeda;

F.

budući da je tijekom travnja i svibnja 2020. Peking udvostručio svoje napore da nametne svoju vladavinu Hong Kongu te istodobno ušutkavao, uhićivao i kazneno gonio stotine prodemokratskih aktivista i oporbenih skupina; budući da policija Hong Konga nije kažnjena za svu svoju brutalnost nad prosvjednicima 2019. i 2020.; budući da je 27. svibnja 2020. tijekom prosvjeda protiv kineskog zakona kojim se zabranjuje odcjepljenje uhićeno više od 360 hongkonških prodemokratskih aktivista; budući da se hongkonška policija koristila mjerama socijalnog distanciranja povezanima s bolesti COVID-19 kao izlikom za upotrebu nepotrebne i prekomjerne sile protiv prosvjednika koji su velikom većinom bili mirni, uključujući ispaljivanje suzavca, gumenih metaka, vreća s plastičnim kuglicama i korištenje spreja s nadražujućim kemikalijama;

G.

budući da su 20. travnja 2020. zastupnici u Europskom parlamentu pozvali upraviteljicu da zajamči odbacivanje optužnice protiv 15 prodemokratskih aktivista koji su 2019. sudjelovali u mirnim prosvjedima u Hong Kongu; budući da su 13. svibnja 2020. stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava pozvali vlasti Posebnog upravnog područja Hong Konga da odmah obustave kazneni progon 15 prodemokratskih aktivista;

H.

budući da bi se u skladu s predloženim planom nacionalne sigurnosti aktivističke skupine mogle zabraniti i kazneno goniti, sudovi bi mogli izreći duge zatvorske kazne za kršenja nacionalne sigurnosti, kineske sigurnosne agencije mogle bi otvoreno djelovati u gradu, a novom zabranom terorizma kineskim će se vlastima te sigurnosnim i vojnim snagama dati široko i nekontrolirano diskrecijsko pravo djelovanja u Hong Kongu; budući da postoje izvješća o tome da kineska tijela kaznenog progona već nezakonito djeluju u Hong Kongu; budući da je bilo koja vrsta djelovanja tijela kaznenog progona Narodne Republike Kine u Hong Kongu teško kršenje načela „jedna zemlja, dva sustava”;

I.

budući da je upraviteljica Hong Konga Carrie Lam branila zakonodavstvo koje je predložio Peking, priznavši da se u Hong Kongu neće održati javno savjetovanje o sigurnosnom planu i tvrdeći da prava i slobode nisu apsolutni; budući da je upraviteljica u pismu objavljenom u novinama 29. svibnja 2020. pozvala građane Hong Konga da iskažu potpuno razumijevanje i snažnu potporu Odluci koju je donio Svekineski narodni kongres;

J.

budući da je Državno vijeće Narodne Republike Kine 10. lipnja 2014. objavilo bijelu knjigu o provedbi politike „jedna zemlja, dva sustava” u Hong Kongu, u kojoj je istaknuto da autonomija Posebnog upravnog područja Hong Konga u konačnici podliježe odobrenju središnje vlasti Narodne Republike Kine; budući da je kineska vlada potaknula vladu Posebnog upravnog područja Hong Konga da donese novu politiku nulte tolerancije prema svakom spominjanju „samoodređenja” ili „neovisnosti” iz razloga nacionalne sigurnosti i u suprotnosti s Temeljnim zakonom;

K.

budući da sudska vlast u Kini nije neovisna od vlade i Komunističke partije Kine te su za nju karakteristični proizvoljna pritvaranja, mučenja i drugi oblici zlostavljanja, ozbiljna kršenja prava na pošteno suđenje, prisilni nestanci i različiti sustava pritvora bez mogućnosti komunikacije s pritvorenicima;

L.

budući da je međunarodna međustranačka koalicija predvođena bivšim guvernerom Hong Konga lordom Pattenom, kojoj je dosad pristupilo oko 900 parlamentaraca i tvoraca politika iz 40 zemalja, objavila izjavu kojom se osuđuje što Peking „jednostrano uvodi zakonodavstva o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu” te poziva vlade koje dijele njihovo mišljenje da se ujedine protiv tog „očitog kršenja Zajedničke kinesko-britanske deklaracije”;

M.

budući da je pandemokratski tabor 24. studenoga 2019. pobijedio s velikom prednošću na okružnim izborima u Hong Kongu; budući da su izbori za Zakonodavno vijeće Hong Konga planirani za rujan 2020.;

N.

budući da je ministar vanjskih poslova Ujedinjene Kraljevine Dominic Raab 2. lipnja 2020. u Zastupničkom domu izjavio da će, ako Kina nastavi s predloženim zakonodavstvom, vlada uspostaviti nove aranžmane kojima će se imateljima britanskih nacionalnih prekomorskih putovnica u Hong Kongu dozvoliti dolazak u Ujedinjenu Kraljevinu bez šestomjesečnog ograničenja koje je trenutačno na snazi, čime će im se omogućiti da tamo žive i podnesu zahtjev za studiranje i rad u razdobljima od 12 mjeseci koja se mogu produžiti, čime se otvara put i stjecanju državljanstva;

O.

budući da se, prema članku 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), „djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi načelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proširenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta”;

1.

žali zbog činjenice da je Peking jednostrano donio zakonodavstvo o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu koje predstavlja sveobuhvatan napad na autonomiju grada, vladavinu prava i temeljne slobode; ističe da je time ozbiljno ugrožen integritet načela „jedna zemlja, dva sustava”; naglašava da bi se uvođenje planiranog zakonodavstva o nacionalnoj sigurnosti smatralo kršenjem obveza koje je Narodna Republika Kina preuzela u skladu s međunarodnim pravom, posebice Zajedničkom kinesko-britanskom deklaracijom, da bi moglo ozbiljno naštetiti odnosu temeljenom na povjerenju između Kine i EU-a te utjecati na njihovu buduću suradnju kao i na povjerenje poslovne zajednice u Hong Kong kao važno svjetsko financijsko središte;

2.

snažno osuđuje stalno i sve veće miješanje Kine u unutarnje poslove Hong Konga, kao i nedavnu tvrdnju kineskih vlasti da je Zajednička kinesko-britanska deklaracija iz 1984. povijesni dokument i stoga više nije valjan; naglašava da se kineska vlada Zajedničkom deklaracijom, koja je u UN-u registrirana kao pravno obvezujući sporazum, obvezala poštovati visoku razinu autonomije Hong Konga te njegova prava i slobode; izražava duboku zabrinutost da će trajno kršenje autonomnog okvira upravljanja Hong Konga ozbiljno zakočiti njegovo gospodarstvo; poziva središnju vladu Narodne Republike Kine da prestane vršiti pritisak na poslovnu zajednicu da podrži zakonodavstvo o nacionalnoj sigurnosti te da se suzdrži od nazivanja međunarodne potpore autonomiji Hong Konga i slobodama Hong Konga „uplitanjem u unutarnje poslove” i činovima subverzije i odcjepljenja jer se ta pitanja odnose na obvezujuće međunarodne obveze Narodne Republike Kine;

3.

poziva kineske vlasti da poštuju međunarodne obveze koje je Kina preuzela u okviru Zajedničke kinesko-britanske deklaracije; naglašava da bi Kina trebala u potpunosti poštovati Temeljni zakon i načelo „jedna zemlja, dva sustava”, uključujući konačnim uvođenjem univerzalnog prava glasa; naglašava da Kina ne bi smjela ugrožavati visok stupanj autonomije Posebnog upravnog područja Hong Konga;

4.

podupire procjenu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku prema kojoj je potrebna nova i snažnija strategija za suočavanje s asertivnijom Kinom, kao i otvoren i iskren dijalog; potiče Vijeće i ESVD da zauzmu snažnije stajalište kojim se podupire daljnja pravna autonomija Hong Konga; naglašava da je to od ključne važnosti kako bi se pristašama demokracije u Hong Kongu i široj međunarodnoj zajednici poslala poruka da će EU ostati pri svojim temeljnim vrijednostima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava;

5.

snažno potiče Vijeće i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije da se pobrinu da se svi aspekti odnosa EU-a s Narodnom Republikom Kinom vode načelima i vrijednostima utvrđenima u članku 21. UEU-a te da na predstojećem sastanku na vrhu EU-a i Kine i sastanku čelnika EU-a i Kine daju najviši prioritet pitanju zakona o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong i drugim pitanjima ljudskih prava, kao što je situacija u kojoj se nalaze Ujguri;

6.

naglašava da je EU najveće izvozno odredište Kine; smatra da bi EU trebao iskoristiti svoju gospodarsku moć kako bi se gospodarskim sredstvima suprotstavio gušenju ljudskih prava koje provodi Kina; ističe da trenutačno stanje potvrđuje uvjerenje Parlamenta da poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda mora biti važan element pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Kine; poziva Komisiju da iskoristi sva sredstva koja su joj na raspolaganju, pa i pregovore koji su u tijeku o bilateralnom sporazumu o ulaganjima, kako bi se izvršio pritisak na kineske vlasti i očuvao visok stupanj autonomije Hong Konga, kao i temeljna prava i slobode njegovih građana i neovisnih organizacija civilnog društva te kako bi se poboljšalo stanje ljudskih prava u kontinentalnoj Kini i u Hong Kongu; ponovno upućuje poziv da se u taj sporazum uvrsti obvezujuće poglavlje o održivom razvoju; poziva EU da u skladu s člankom 21. UEU-a u svaki budući trgovinski sporazum s Narodnom Republikom Kinom uvrsti klauzulu o ljudskim pravima; nalaže Komisiji da obavijesti kinesku stranu da će Parlament uzeti u obzir stanje ljudskih prava u Kini, uključujući i Hong Kongu, kada se od njega zatraži da podrži sveobuhvatni sporazum o ulaganjima ili buduće trgovinske sporazume s NRK-om;

7.

naglašava da međunarodna zajednica mora blisko surađivati radi pritiska na Peking kako bi se osiguralo da njegovo djelovanje bude u skladu s međunarodnim obvezama te zemlje u okviru Zajedničke kinesko-britanske deklaracije iz 1984.;

8.

primjećuje da je politika napuštanja pristupa „jedna zemlja, dva sustava” NRK-a snažno odvratila stanovnike Tajvana od Kine te je zbog nje došla do izražaja spremnost Tajvana na suradnju s međunarodnim partnerima kako bi se pomoglo jačanju demokracije u toj zemlji;

9.

poziva EU i njegove države članice da u slučaju primjene novog zakona o sigurnosti razmotre pokretanje postupka pred Međunarodnim sudom navodeći da se odlukom Kine da Hong Kongu nametne zakonodavstvo o nacionalnoj sigurnosti krši Zajednička kinesko-britanska deklaracija i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;

10.

poziva države članice EU-a koje su članice Vijeća sigurnosti UN-a da sazovu „sastanak po Arrijinoj formuli” kako bi s aktivistima, predstavnicima nevladinih organizacija i posebnim izvjestiteljima UN-a raspravljali o stanju u Hong Kongu; u tom kontekstu poziva EU da potakne glavnog tajnika UN-a ili visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da imenuju posebnog izaslanika ili posebnog izvjestitelja UN-a za stanje u Hong Kongu i tako se pridruži inicijativi predsjednika odbora za vanjske poslove Ujedinjene Kraljevine, Kanade, Australije i Novog Zelanda;

11.

poziva Vijeće i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika da surađuju s međunarodnom zajednicom na uspostavi međunarodne kontaktne skupine za Hong Kong i koordiniraju djelovanje s međunarodnim partnerima, posebice s Ujedinjenom Kraljevinom;

12.

poziva Vijeće, a posebno nadolazeće predsjedništvo Vijeća, da u 2020. dovrši rad na europskom režimu sankcija za kršenje ljudskih prava koji je Parlament podržao u svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2019. (7) te poziva Vijeće da uvede ciljane sankcije protiv i zamrzavanje imovine kineskih dužnosnika odgovornih za osmišljavanje i provedbu politika kojima se krše ljudska prava; smatra da bi se taj okvir za ljudska prava mogao upotrijebiti za uvođenje sankcija sličnim onima u Zakonu Magnicki za vođe koji provode tu represiju nad Hong Kongom i njegovim narodom te su odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava; naglašava da bi o takvim sankcijama trebalo raspravljati i, kada je to moguće, koordinirati ih s demokratskim partnerima kao što su Australija, Kanada, SAD, Japan i Južna Koreja;

13.

poziva EU, države članice i međunarodnu zajednicu da rade na uvođenju prikladnih mehanizama kontrole izvoza, uključujući opremu za kibernadzor, kako bi se Kini, a osobito Hong Kongu, onemogućio pristup tehnologijama kojima se krše temeljna prava; u tom pogledu poziva suzakonodavce da postignu zajedničko stajalište o reformi Uredbe o dvojnoj namjeni; naglašava da je Parlament dodatno razvio i konsolidirao prijedlog Komisije o uključivanju strogih kontrola izvoza kada je riječ o tehnologiji za kibernadzor koja jest i koja nije uvrštena na relevantni popis;

14.

poziva države članice EU-a da pažljivo razmotre kako izbjeći gospodarsku i pogotovo tehnološku ovisnost o NRK-u, uključujući u okviru odluka država članica EU-a o razvoju svojih 5G mreža;

15.

poziva Vijeće i Komisiju da razmotre stvaranje „mehanizma za spašavanje” za građane Hong Konga u slučaju daljnjeg pogoršanja stanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

16.

oštro osuđuje sve slučajeve kršenja ljudskih prava u Hong Kongu, posebno proizvoljna uhićenja, izručenja, iznuđena priznanja, pritvor u izolaciji i kršenja slobode objavljivanja i izražavanja; poziva na to da se smjesta obustave kršenja ljudskih prava i političko zastrašivanje; izražava duboku zabrinutost zbog navoda o praksi zadržavanja u pritvoru u tajnosti, mučenjima i zlostavljanjima te priznanjima pod prisilom; poziva države članice EU-a da u potpunosti primjenjuju relevantne smjernice EU-a o ljudskim pravima te da mobiliziraju sve diplomatsko osoblje kako bi odlučno reagirale na uhićenja i osuđujuće presude aktivistima, među ostalim osiguravanjem promatranja suđenja, zahtijevanjem zatvorskih posjeta i obraćanjem nadležnim tijelima kako bi se potaknulo puštanje na slobodu pritvorenika i osuđenika zbog mirnog ostvarivanja njihove slobode izražavanja;

17.

poziva na neovisnu, nepristranu, učinkovitu i hitnu istragu o primjeni sile nad prosvjednicima od strane hongkonške policije; poziva vlasti Posebnog upravnog područja Hong Konga da se pobrinu da se odbace optužnice protiv 15 prodemokratskih aktivista i političara, kao i protiv mirnih prosvjednika, te da se kazneni progon zaustavi, uključujući Martina Leeja, Margaret Ng, Leeja Cheuk-yana, Bennyja Taija, Jimmyja Laija, Alberta Hoa i Leung Kwok-hung;

18.

izražava veliku zabrinutost zbog stalnog pogoršavanja građanskih prava, političkih prava i slobode tiska; duboko je zabrinut zbog stavljanja izvan snage prava novinara i dosad neviđenog pritiska na novinare i sve veće samocenzure, osobito u pogledu izvještavanja o osjetljivim pitanjima o Kini i vladi Posebnog upravnog područja Hong Konga;

19.

izražava sve veću zabrinutost zbog povećanog rizika od stupanja na snagu zakona o nacionalnoj sigurnosti za stotine građana EU-a koji se nalaze u Hong Kongu;

20.

poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i delegacije država članica da pomno prate i redovito izvještavaju o pripremama za izbore Zakonodavnog vijeća koji su trenutačno zakazani za rujan, posebno imajući na umu je li kandidatima nepravedno zabranjeno glasovati bilo putem proceduralnih prepreka ili neutemeljenih pravnih postupaka, uzimajući u obzir i imaju li svi pristup okupljanju u svrhu kampanje te mogu li birači slobodno glasovati; poziva vladu Posebnog upravnog područja Hong Konga da osigura slobodne i poštene izbore za Zakonodavno vijeće u rujnu 2020.; poziva Kinu da se suzdrži od uplitanja u izborne postupke u Posebnom upravnom području Hong Kongu; ponovno upućuje poziv da se provede sustavna reforma kako bi se glavni upravitelj i Zakonodavno vijeće Hong Konga birali neposredno, kako je predviđeno Temeljnim zakonom, te poziva na dogovor oko sveobuhvatnog demokratskog, poštenog, otvorenog i transparentnog izbornog sustava kojim će se stanovništvu Posebnog upravnog područja Hong Konga omogućiti pravo na izbor kandidata i kandidiranja na izborima u postupku izbora za sve vodeće položaje;

21.

poziva da se švedski knjižar Gui Minhai odmah i bezuvjetno pusti na slobodu iz zatvora u Narodnoj Republici Kini;

22.

poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te države članice da čvrsto istaknu sva ta pitanja i zajamče dijalog s vladom Posebnog upravnog područja i Kine; podsjeća na to da je važno da EU postavlja pitanja o kršenju ljudskih prava u Kini, a posebno slučajevima manjina u Tibetu i Xinjiangu, u okviru svakog dijaloga o političkim i ljudskim pravima s kineskim vlastima i u skladu s opredjeljenjem EU-a da bude snažan, jasan i ujedinjen u svom odnosu prema toj zemlji; nadalje, podsjeća da se Kina u okviru trenutačnog procesa reformi i sve većeg angažmana u svijetu uključila u međunarodni okvir za ljudska prava potpisavši niz međunarodnih sporazuma o ljudskim pravima; poziva na nastavak dijaloga s Kinom kako bi se ostvarila dana obećanja;

23.

odaje počast hrabrom kineskom narodu koji se u lipnju 1989. okupio na pekinškom trgu Tiananmen kako bi pozvao na iskorjenjivanje korupcije, na političke reforme i građanske slobode; apelira na kineske vlasti da omoguće obilježavanje masakra u Tiananmenu ne samo u Hong Kongu nego i na cijelom teritoriju Narodne Republike Kine;

24.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i parlamentu Narodne Republike Kine te upraviteljici i skupštini Posebnog upravnog područja Hong Konga.

(1)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0004.

(2)  SL C 244, 27.6.2018., str. 78.

(3)  SL C 35, 31.1.2018., str. 46.

(4)  SL C 369, 11.10.2018., str. 156.

(5)  SL C 433, 23.12.2019., str. 103.

(6)  SL C 399, 24.11.2017., str. 92.

(7)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0215.


Top