Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020IP0167

    Preporuka Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020. (2019/2209(INI))

    SL C 362, 8.9.2021, p. 114–128 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    8.9.2021   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 362/114


    P9_TA(2020)0167

    Istočno partnerstvo uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.

    Preporuka Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020. (2019/2209(INI))

    (2021/C 362/13)

    Europski parlament,

    uzimajući u obzir članke 2., 3. i 8. te glavu V., osobito članke 21., 22., 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

    uzimajući u obzir uspostavu Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009. kao zajedničkog pothvata EU-a i njegovih šest istočnoeuropskih partnera Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine,

    uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva održanih u Pragu 2009., Varšavi 2011., Vilniusu 2013., Rigi 2015. i Bruxellesu 2017.,

    uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane (1) i Gruzije s druge strane1, Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Republike Moldove s druge strane (2) te Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Ukrajine s druge strane (3), uključujući detaljna i sveobuhvatna područja slobodne trgovine i Sveobuhvatan i pojačani sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (4),

    uzimajući u obzir prioritete partnerstva između EU-a i Azerbajdžana koje je podržalo Vijeće za suradnju 28. rujna 2018. (5),

    uzimajući u obzir završne izjave i preporuke sa sjednica odbora za parlamentarnu suradnju s Ukrajinom i Moldovom održanih 19. prosinca 2019.;

    uzimajući u obzir godišnje izvješće Parlamenta o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike od 18. prosinca 2019. (6),

    uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća (7) o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva,

    uzimajući u obzir sporazume između Europske unije i Republike Armenije (8) i Republike Azerbajdžana (9) o pojednostavljenju izdavanja viza i potpisivanje Sporazuma o pojednostavljenju izdavanja viza od strane Europske unije i Republike Bjelarusa od 8. siječnja 2020. (10),

    uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Europske komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. ožujka 2020. upućenu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Jačanje otpornosti – Istočno partnerstvo koje ostvaruje rezultate za sve”,

    uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o europskoj politici susjedstva i Istočnom partnerstvu,

    uzimajući u obzir preporuke i aktivnosti Parlamentarne skupštine Euronesta, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, Foruma za civilno društvo Istočnog partnerstva, Odbora regija i Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP),

    uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Euronest od 9. prosinca 2019. naslovljenu „Budućnost strategije Trio Plus 2030.: izgradnja budućnosti Istočnog partnerstva”,

    uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a i revidiranu Europsku politiku susjedstva,

    uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima,

    uzimajući u obzir svoje rezolucije od 20. svibnja 2010. o potrebi za strategijom EU-a za južni Kavkaz (11), od 23. listopada 2013. o europskoj politici susjedstva (12), od 18. rujna 2014. o stanju u Ukrajini i trenutačnom stanju odnosa između EU-a i Rusije (13), od 15. siječnja 2015. o stanju u Ukrajini (14), od 15. travnja 2015. o stotoj obljetnici genocida nad Armencima (15), od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva (16), od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom (17), od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane (18), od 13. prosinca 2016. o pravima žena u državama Istočnog partnerstva (19) , od 16. ožujka 2017. o ukrajinskim političkim zatvorenicima u Rusiji i stanju na Krimu (20), od 19. travnja 2018. o Bjelarusu (21), od 14. lipnja 2018. o okupiranim teritorijima u Gruziji deset godina nakon ruske invazije (22), od 4. srpnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (23), od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97 (24), od 14. studenoga 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju EU-a s Moldovom (25), od 14. studenoga 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije (26) i od 12. prosinca 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine (27),

    uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, posebno one povezane s djelovanjem Rusije na državnom području zemalja Istočnog partnerstva, kršenjem prava krimskih Tatara, okupacijom dijelova Gruzije i povezanim aktivnostima za uvođenje granica, kao i neprijateljskom propagandom i dezinformacijama protiv EU-a i zemalja Istočnog partnerstva,

    uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i ESVD-u o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017. (28) i svoju preporuku od 4. srpnja 2018. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Azerbajdžana (29),

    uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

    uzimajući u obzir pismo Odbora za međunarodnu trgovinu,

    uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0112/2020),

    A.

    budući da u doglednoj budućnosti EU ostaje dominantna politička i gospodarska moć Europe te da zbog toga ima odgovornost prema susjednim zemljama;

    B.

    budući da se u Globalnoj strategiji EU-a iz lipnja 2016. navodi da je prioritet EU-a poticanje otpornih, dobro uređenih, prosperitetnih i usklađenih država u susjedstvu;

    C.

    budući da je Istočno partnerstvo u svojoj prirodi uključivo, da se temelji na zajedničkim interesima i razumijevanju, podjeli odgovornosti i nadležnosti, diferencijaciji i uvjetovanosti te teži zajedničkoj predanosti Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove, Ukrajine i Europske unije produbljivanju međusobnih odnosa i pridržavanju međunarodnog prava i ključnih vrijednosti, uključujući demokraciju, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavinu prava, neovisnost i nepristranost pravosuđa te načela socijalnog tržišnog gospodarstva, održivog razvoja i dobrog upravljanja, s ciljem povećanja stabilnosti i blagostanja;

    D.

    budući da pojačana suradnja između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva nije linearni proces i da se punopravna suradnja može postići i održati samo ako se tijekom ustavnog i zakonodavnog postupka poštuju temeljne europske vrijednosti i načela te ako se zajamči borba protiv korupcije, organiziranog kriminala, pranja novca, oligarhijskih struktura i nepotizma; naglašava, međutim, da se u ozbiljnim slučajevima nazadovanja suradnja može obustaviti;

    E.

    budući da su određene zemlje Istočnog partnerstva odlučile ostvariti bližu političku, ljudsku i gospodarsku integraciju s EU-om, na temelju načela diferencije i u skladu s rezultatima i težnjama te su sklopile ambiciozne sporazume o pridruživanju o detaljnim i sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine, postigle dogovor o bezviznom režimu te sklopile sporazume o zajedničkom zračnom prostoru; osim toga, izjavile su da je članstvo u EU-u njihov strateški cilj i već su dokazale svoju sposobnost da zajamče veću stabilnost, sigurnost, blagostanje i otpornost u istočnom susjedstvu; budući da je potpora javnosti prema europskim integracijama i dalje velika;

    F.

    budući da druge zemlje Istočnog partnerstva imaju diferenciraniju razinu ambicije prema EU-u; budući da je Armenija dio gospodarskih (euroazijska gospodarska unija) i vojnih (Organizacija ugovora o zajedničkoj sigurnosti) regionalnih integracijskih struktura pod vodstvom Rusije i da ima sporazum o sveobuhvatnom i pojačanom partnerstvu s EU-om; budući da Azerbajdžan od 2017. pregovara o novom sveobuhvatnom sporazumu s EU-om koji će zamijeniti Sporazum o partnerstvu i suradnji iz 1999.; budući da Bjelarus nema ugovorni odnos temeljen na ugovorima s EU-om, no nedavno su potpisani sporazumi o pojednostavnjenju viznog režima i ponovnom prihvatu;

    G.

    budući da su od uspostave Istočnog partnerstva partnerske zemlje, zbog unutarnjih i vanjskih čimbenika, imale različitu brzinu provedbe političkih i gospodarskih reformi te da još nisu dosegnule točku kada te reforme postaju nepovratne;

    H.

    budući da je održavanje dugoročne europske perspektive za zainteresirane zemlje Istočnog partnerstva katalizator demokratizacije i daljnjih reformi u zemljama Istočnog partnerstva;

    I.

    budući da postoji potreba za poticanjem razvoja prilagođenih strategija za sve zemlje Istočnog partnerstva te za promicanjem ambicioznijih oblika suradnje i integracije, ako to žele partnerske zemlje, kao i za podupiranjem i održavanjem velike brzine provedbe reformi povezanih s europskim integracijama;

    J.

    budući da se taj cilj može postići pod uvjetom da se ostvari napredak u pogledu vladavine prava i jačanja demokracije te da se pravodobno, autentično, održivo i učinkovito provedu sveobuhvatne reforme uz potporu fleksibilnih instrumenata EU-a i u skladu s međunarodnim obvezama, uz istodobno poštovanje temeljnih ljudskih prava i prava manjina;

    K.

    iako su postignuća i snažnija diferencijacija u bilateralnim odnosima između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva s kojima je potpisan sporazum o pridruživanju dobrodošli, sada je vrijeme da se tim zemljama daju jasnije smjernice o posebnim prioritetima reformi, kriterijima za usklađivanje i o sljedećim koracima u procesu integracije u EU;

    L.

    budući da je glavni cilj sporazumâ o pridruživanju odnosno području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine stvaranje potrebnih uvjeta za ubrzanje političkog pridruživanja i daljnje gospodarske integracije između EU-a i zainteresiranih partnerskih zemalja;

    M.

    budući da se neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost zemalja Istočnog partnerstva još uvijek narušavaju neriješenim regionalnim sukobima, vanjskom agresijom i kontinuiranom okupacijom teritorija nekih od tih zemalja, što narušava stanje ljudskih prava, predstavlja prepreku povećanju blagostanja, stabilnosti i rasta Istočnog partnerstva te sprječava djelovanje EU-a, čime se ugrožava cijeli projekt Istočnog partnerstva; budući da u većini tih sukoba Rusija ima aktivnu ulogu agresora kroz hibridno ratovanje, politiku nezakonite okupacije i pripajanja, kibernapade, propagandu i dezinformiranje, što ugrožava europsku sigurnost u cjelini;

    N.

    budući da su europsko blagostanje i sigurnost usko povezani sa stanjem susjednih zemalja, a posebno zemalja Istočnog partnerstva; budući da se Istočnim partnerstvom nastoje ostvariti zajednički ciljevi dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje te da bi se revidiranom europskom politikom susjedstva trebali poticati i jačati kapaciteti za rješavanje bilateralnih sporova i trebalo težiti pomirenju među društvima u istočnom susjedstvu;

    O.

    budući da Europski parlament osuđuje kršenje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemalja Istočnog partnerstva, ne priznaje prisilne promjene njihovih granica i pokušaje pripajanja njihovih teritorija te se protivi upotrebi sile ili prijetnji silom, dijeleći predanost EU-a pružanju potpore mirnom rješavanju sukoba diplomatskim putem i u skladu s normama i načelima međunarodnog prava, Poveljom UN-a i Helsinškim završnim aktom, posebno u sukobima u kojima sudjeluje Rusija;

    P.

    budući da je od uspostave Istočnog partnerstva EU proširio i održao svoju političku, gospodarsku i sigurnosnu prisutnost u zemljama Istočnog susjedstva, čime je povećao mogućnost i priliku za promicanje svojih vrijednosti i načela i međuovisnosti između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva;

    Q.

    budući da zemlje Istočnog partnerstva mogu odigrati značajnu ulogu u izravnom pristupu srednjoj Aziji i doprinijeti strategiji EU-a za srednju Aziju kao pouzdani istočnoeuropski partneri;

    R.

    budući da je EU u okviru Istočnog partnerstva pomogao u pokretanju strukturnih reformi, uključujući reforme institucija i upravljačkih struktura, kao i postavljanju temelja za duboku socioekonomsku i političku preobrazbu diljem istočnog susjedstva; budući da je postignut napredak u usklađivanju zemalja Istočnog partnerstva s regulatornim okvirom EU-a te njegovim normama, standardima i praksama;

    S.

    budući da je izravna posljedica Istočnog partnerstva bila osnaživanje civilnog društva te njihovo povećanje očekivanja i traženje odgovornosti i transparentnosti od vlada zemalja Istočnog partnerstva, što se pokazalo glavnim unutarnjim pokretačem reformi; budući da uspjeh tranzicije u zemljama Istočnog partnerstva, a posebno u trima pridruženim partnerskim zemljama, može dati pozitivan primjer drugim državama;

    T.

    budući da su neovisni tužitelji i suci, slobodni sudovi i institucije, snažno civilno društvo i neovisni mediji, koji imaju ulogu čuvara, ključni elementi koje bi EU trebao nastaviti aktivno podupirati u svojem istočnom susjedstvu;

    U.

    budući da su snažne i otporne institucije, rasprostranjenost vladavine prava, provedba reformi pravosuđa, kao i borba protiv korupcije i pranja novca, ključni za izgradnju poštenog, stabilnog i pouzdanog okruženja, koje zatim može privući i održati dugoročna ulaganja i rast u zemljama Istočnog partnerstva;

    V.

    budući da je na 10. obljetnicu Istočnog partnerstva Europsko vijeće naglasilo važnost strateškog partnerstva sa zemljama Istočnog partnerstva te pozvalo Komisiju i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da izrade dugoročne prijedloge politika za pripremu sastanka na vrhu u lipnju 2020.;

    W.

    budući da je Europski parlament predan donošenju godišnjih rezolucija o provedbi sporazumâ o pridruživanju/području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine od strane pridruženih zemalja te barem dvogodišnjih preporuka o odnosima s ostalim zemljama Istočnog partnerstva i politikama Istočnog partnerstva u cjelini;

    1.

    preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da:

    (a)

    potvrde da su zemlje Istočnog partnerstva preuzimale sve veću odgovornost i nadležnost u pogledu inicijative Istočnog partnerstva; naglase važnost stremljenja prema trajnom poticanju učinkovite suradnje, intenzivnog dijaloga i bliskog partnerstva u okviru Istočnog partnerstva, pojačanih transformacijskim učinkom politike Istočnog partnerstva kojim se podupiru reforme koje donose pozitivne političke, društvene, gospodarske i pravne promjene u zemljama Istočnog partnerstva, uzimajući u obzir razinu njihovih ambicija u pogledu EU-a; istaknu težnje pridruženih zemalja za sve bližim odnosima s EU-om; potvrde suvereno pravo zemalja Istočnog partnerstva da slobodno biraju svoju razinu suradnje ili integracije s EU-om te da odbiju svaki vanjski pritisak na njihov izbor;

    (b)

    naglase da u skladu s člankom 49. UEU-a svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u pod uvjetom da poštuje vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako je navedeno u članku 2. UEU-a; potvrde da, iako pristupanje nije predviđeno u okviru Istočnog partnerstva, politika Istočnog partnerstva može olakšati proces postupne integracije u EU; uzmu u obzir da i EU i dotična zemlja Istočnog partnerstva moraju biti dobro pripremljeni za eventualni proces pristupanja, uzimajući u obzir budući proces reformi EU-a i približavanje partnerske zemlje pravnoj stečevini EU-a, kao i njezinu usklađenost s kriterijima za članstvo u EU-u; osiguraju potpunu provedbu postojećih sporazuma između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva kao prvi korak u tom postupnom procesu integracije;

    (c)

    odmah provedu stratešku viziju usmjerenu na budućnost za sljedeće desetljeće politike Istočnog partnerstva nakon 2020. s ciljem stvaranja koristi prije svega za građane, povećanja otpornosti, poticanja održivog razvoja, jamčenja nepovratnog napretka i produbljivanja suradnje i integracije između EU-a i Istočnog partnerstva, što je i u sigurnosnom i ekonomskom interesu EU-a;

    (d)

    osiguraju da zaključci sastanka na vrhu u lipnju 2020. sadrže jasnu strategiju i dugoročnu zajedničku viziju za daljnji angažman i razvoj Istočnog partnerstva nakon 2020. te pojačane obveze i političke poticaje EU-a, kao i obvezu zemalja Istočnog partnerstva da same ispune svoje obveze; potaknu buduća predsjedništva Vijeća EU-a, u skladu s rezolucijama i preporukama Europskog parlamenta, na pripremu detaljnih i ambicioznih programa suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva, što bi pomoglo usmjeriti odnose sa zemljama Istočnog partnerstva u uzajamno željenom smjeru u narednim desetljećima;

    (e)

    prepoznaju da bi Istočno partnerstvo trebalo i dalje biti privlačan okvir za suradnju i potporu tom procesu u skladu s načelom „više za više” kako bi zemlje Istočnog partnerstva ostale uključene u proces reformi i na putu prema EU-u;

    (f)

    uvide da Istočno partnerstvo može imati obostranu korist, s obzirom da iskustvo zemalja Istočnog partnerstva može koristiti i EU-u i njegovim državama članica kao i zemljama Istočnog partnerstva;

    (g)

    zadrže uravnotežen pristup između prilagođene diferencijacije u okviru Istočnog partnerstva i uključivosti, usklađenosti i dosljednosti multilateralnog okvira, što je i dalje referentna točka za sve zemlje Istočnog partnerstva; izbjegnu podjelu Istočnog partnerstva prema ambicijama različitih zemalja prema EU-u; razmotre mogućnost da se opseg i dubina suradnje između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva mora utvrditi prema ambicijama stranaka, kao i prema provedbi reformi; potvrde da su sporazumi o pridruživanju/o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini koji su potpisani s Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom dokaz diferenciranog pristupa i da bi trebali dovesti do dodatno poboljšanih oblika bilateralnih odnosa i planova koji se temelje na načelu „više za više”;

    (h)

    razmotre, u svjetlu prilagođenog pristupa, uspostavu strategije pojačane suradnje za tri pridružene zemlje kojom bi se mogao uspostaviti program potpore reformama i ulaganjima u područjima kao što su izgradnja kapaciteta, promet, infrastruktura, povezivost, energetika, pravosuđe i digitalno gospodarstvo, koja bi se kasnije mogla proširiti na preostale zemlje Istočnog partnerstva na temelju pojedinačnih procjena reformskih obveza EU-a i postignutog napretka, imajući na umu potrebu održavanja usklađenosti Istočnog partnerstva i pridržavajući se načela uključivosti; taj dijalog mogao bi uključivati sastanke na marginama Europskog vijeća s čelnicima pridruženih zemalja na strukturiranoj osnovi te redovito sudjelovanje njihovih predstavnika na sastancima radnih skupina i odbora Europskog vijeća;

    (i)

    da započnu proces stvaranja zajedničkoga gospodarskog prostora, koji vodi prema integraciji s četiri slobode, u okviru kojeg se olakšava dublja gospodarska integracija zemalja Istočnog partnerstva s politikama EU-a i dublja gospodarska suradnja među zemljama Istočnog partnerstva, koristeći put kojim su kročile zemlje zapadnog Balkana;

    (j)

    da pokrenu dodatne mjere za dublju integraciju i daljnju sektorsku suradnju između zemalja Istočnog partnerstva i EU-a i njihovo sudjelovanje u odabranim agencijama EU-a, platformama za okvir za ulaganja i inicijativama unutar EU-a, uz puno poštovanje postojećih uvjeta i u skladu s pristupom EU-a koji se temelji na poticajima, kako bi se postigla daljnja konvergencija u duhu načela „više za više” i uzimajući u obzir najbolje prakse za potporu reformama;

    (k)

    da zemljama Istočnog partnerstva pruže veću financijsku pomoć, i da ona ovisi o ispunjavanju uvjeta, pa i u kontekstu aktualnih zakonodavnih pregovora o vanjskim financijskim instrumentima za razdoblje 2021.¬ 2027.; da se pobrinu za to da ta pomoć bude prilagođena posebnim potrebama pojedinačnih zemalja Istočnog partnerstva, prema smjernicama Europskog parlamenta putem delegiranih akata, i korištena za provedbu aktivnosti u okviru programa Istočnog partnerstva; da potvrde da je financijska pomoć EU-a također i ulaganje u budućnost, jer se tom pomoći podupiru reforme kojima se povećava gospodarska i socijalna stabilnost zemalja Istočnog partnerstva te postavljaju temelji za uspješnu buduću suradnju;

    (l)

    da prepoznaju potrebu za dodatnim okvirom političke, administrativne i financijske potpore za tri pridružene zemlje u okviru cjelokupnog Istočnog partnerstva, na temelju individualnih potreba, kojim bi se obuhvatile njihove specifične potrebe u pogledu strukturnih reformi, modernizacije i izgradnje institucija; da napomenu da bi taj pristup financiranju sredstvima EU-a trebao biti povezan s reformskim obvezama i da bi trebao obuhvaćati skup ambicioznih referentnih vrijednosti;

    (m)

    da daju prioritet načelu „više za više” demokracije i vladavine prava, u svjetlu nedavnih događaja u EU-u i zemljama Istočnog partnerstva i da osiguraju da su funkcionalne i otporne demokratske institucije, vladavina prava, dobro upravljanje, borba protiv korupcije i nepotizma, sloboda medija i poštovanje ljudskih prava i dalje ključni kriteriji i uvjeti za bliže političko partnerstvo i financijsku pomoć;

    (n)

    da provode redovite procjene učinka programa potpore EU-a kako bi se povećala njihova učinkovitost i na vrijeme uvele prilagodbe; da brže reagiraju na pogoršanje vladavine prava i demokratske odgovornosti u zemljama Istočnog partnerstva te da primjenjuju pametne uvjete, uključujući uvjetovanje pružanja makrofinancijske pomoći demokratizacijom i reformama kako bi se spriječilo daljnje nazadovanje partnerskih vlada; da uspostave uvjete kako bi bili u položaju da preusmjere pomoć u određenoj zemlji Istočnog partnerstva sa središnjih vlasti, ako se one ne pridržavaju obveza, na lokalne vlasti ili aktere iz civilnog društva;

    (o)

    da jačaju ulogu Europskog parlamenta u kontroli i nadzoru nad programima putem delegiranih akata u primjeni vanjskih financijskih instrumenata EU-a;

    (p)

    da jačaju parlamentarnu diplomaciju i preispitaju funkcioniranje Euronesta kako bi mu se omogućilo da ostvari svoj puni potencijal;

    Strukturirani dijalog, izgradnju države i demokratsku odgovornost

    (q)

    da, uz zadržavanje uključive prirode Partnerstva i uz daljnju suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva, potvrde status pridruženog partnerstva naprednih zemalja Istočnog partnerstva, posebno potpisnica sporazuma o pridruživanju s detaljnim i sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine, te da uspostave više načina za poboljšani politički dijalog s njima kako bi se nastavilo s daljnjom gospodarskom integracijom i usklađivanjem zakonodavstva; da, primjerice uključe pridružene zemlje kao promatrače u postupke odbora osnovanih u skladu s člankom 291. UFEU-a i Uredbom (EU) br. 182/2011 kao način da se pokaže da je EU predan daljnjoj integraciji i kako bi se ojačala usmjerenost zemalja na reforme i poboljšalo administrativno znanje;

    (r)

    da se sa zemljama Istočnog partnerstva dodatno angažiraju u izgradnji države i jačanju institucija i njihove odgovornosti tako što će instrumente slične Skupini za potporu Ukrajini staviti na raspolaganje svim zemljama Istočnog partnerstva, prije svega pridruženim partnerima; da razviju postojeće i nove alate EU-a u području vladavine prava i dobrog upravljanja u svrhu praćenja i procjene napretka pridruženih partnera, posebno Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u i mehanizam vladavine prava; da pruže učinkovite smjernice i mjerila za reforme, među ostalim usvajanjem planova za određivanje obveza povezanih s pridruživanjem; da izrade detaljne radne dokumente s jasnom metodologijom i komparativnom perspektivom, na temelju prakse akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima i procesa pristupanja, kao dodatka aktualnim izvješćima o napretku i programima pridruživanja;

    (s)

    da uvrste praćenje koje provodi više dionika u postupak ocjenjivanja reformi u zemljama Istočnog partnerstva i da, slijedeći praksu koja je već uspostavljena u Ukrajini, ono postane obavezno za vlade zemalja Istočnog partnerstva; da zajamče nastavak godišnjih izvješća o provedbi pridruživanja Komisije i ESVD-a o napretku triju pridruženih partnera i da primijene jedinstvenu evaluacijsku metodologiju, posebno pri analizi reformi u istim područjima i sektorima; da objave redovita izvješća o odnosima s nepridruženim zemljama Istočnog partnerstva najmanje svake dvije godine; da podnesu izvješće o provedbi sporazuma o trgovini i pridruživanju između Unije i zemalja Istočnog partnerstva, s naglaskom na društveni, ekološki i gospodarski razvoj u društvima u zemljama Istočnog partnerstva, među ostalim u okviru Pariškog sporazuma;

    (t)

    da uvide da su snažne, neovisne i učinkovite institucije na središnjoj i lokalnoj razini ključne za demokratsku odgovornost, tzv. deoligarhizaciju te borbu protiv korupcije i zarobljavanja države (engl. State capture); da stoga zatraže da se zemlje Istočnog partnerstva ponovno obvežu na provedbu sveobuhvatnih reformi pravosudne i javne uprave s ciljem osiguravanja neovisnosti, stručnosti i zapošljavanja sudaca i javnih službenika na temelju zasluga, kao i davanja prioriteta borbi protiv korupcije, među ostalim smanjenjem prostora za korupciju povećanjem transparentnosti, odgovornosti i promicanjem poštenog ponašanja među stanovništvom u cjelini, jačanjem vladavine prava i promicanjem dobrog upravljanja; da uvide da će bez postizanja navedenih ciljeva biti gotovo nemoguće ostvariti održivi rast, povećati gospodarsku aktivnost i razvoj, smanjiti siromaštvo, povećati izravna strana ulaganja te povjerenje u društvu i političku stabilnost;

    (u)

    da na širem spektru zagovaraju pravne i gospodarske reforme s prijenosom iskustava iz država članica EU-a u okviru tzv. twinning projekata, posebno proširenjem programa povezivanja na lokalne i regionalne vlasti;

    (v)

    da u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva razviju javnu upravu na razini kvalitete europske javne uprave otvaranjem programa stručne prakse, što će javnim službenicima iz Istočnog partnerstva omogućiti da privremeno rade u relevantnim službama institucija EU-a i država članica u određenim područjima;

    (w)

    da potiču rad političkih zaklada u promicanju sljedeće generacije političkih lidera u zemljama Istočnog partnerstva;

    (x)

    da priznaju inicijative vlada povezanih zemlja za povećanje međusobne suradnje i zauzimanje zajedničkog stava u okviru Istočnog partnerstva i da potaknu njihovo proširenje na višesektorsku razinu, posebno u području energetike, prometa, digitalnih poslova, kibersigurnosti, zaštite okoliša, pomorskoga gospodarstva, granične kontrole, carinske suradnje, olakšavanja trgovine te pravosuđa i unutarnjih poslova; sličan pristup trebalo bi primijeniti na suradnju među svim zemljama Istočnog partnerstva u raznim pitanjima;

    (y)

    da promiču međuregionalnu trgovinu među zemljama Istočnog partnerstva s obzirom na to da povećana trgovina s više partnera doprinosi razvoju otpornosti zemalja i njihovih gospodarstava; da potiču veće sudjelovanje zemalja Istočnog partnerstva u provedbi makroregionalnih strategija EU-a i učinkovitog dijaloga o međuregionalnoj i prekograničnoj suradnji kako bi se ojačao nacionalni i regionalni kapacitet partnera i olakšao njihov društveni i gospodarski razvoj;

    (z)

    da zagovaraju izborne reforme kako bi se zajamčili slobodni, pravedni, konkurentni i transparentni izbori i da potiču potpunu usklađenost izbornih postupaka, prije svega u donošenju zakonodavnih izmjena zakona o izborima i financiranju stranaka, s međunarodnim normama, preporukama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i mišljenjima Venecijanske komisije; poziva zemlje Istočnog partnerstva na neuznemiravanje, bez obzira na to je li pravosudno, fizičko ili institucijsko, političkih aktera koji se ne slažu s aktualnom vladom, i da štite slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja, uključujući pravo na mirne prosvjede; da pohvale države Istočnog partnerstva koje su postigle dogovor o provedbi demokratskih političkih reformi i podupiru jačanje izbornog zakonodavnog okvira uključivim političkim dijalozima;

    (aa)

    da zajamče da zemlje Istočnog partnerstva tijekom postupka izmjene izbornog zakonodavstva stvaraju jednake mogućnosti za zastupljenost svih etničkih i nacionalnih manjina;

    (ab)

    da osiguraju redovite europske misije za promatranje izbora u zemljama Istočnog partnerstva kako bi se podržao proces jačanja institucija, izbornih postupaka i demokratske odgovornosti;

    (ac)

    da doprinose sprečavanju upletanja trećih strana u političke, izborne i druge demokratske procese zemalja Istočnog partnerstva, bez obzira na to je li ono osmišljeno kako bi se utjecalo na izbore radi pobjede preferiranog kandidata ili stranke ili da se dovede u pitanje povjerenje u demokratski sustav, posebno dezinformacijama, nezakonitim političkim financiranjem, kibernapadima na političke i medijske aktere ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima;

    (ad)

    da donesu mehanizam sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava ili „Zakon Magnicki” koji će se primjenjivati na pojedince ili tijela za koje je utvrđeno da krše ljudska prava ili temeljne slobode, posebno uhićenjima, otmicama i premlaćivanjem aktivista civilnog društva ili oporbe i novinara te nasilnom represijom mirnih prosvjeda, kao i na osobe umiješane u slučajeve korupcije na visokoj razini u zemljama Istočnog partnerstva;

    Sektorska suradnja prema zajedničkom gospodarskom prostoru

    (ae)

    da potiču kontinuiranu i djelotvornu provedbu detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se postupno stvorili uvjeti za otvaranje jedinstvenog tržišta EU-a; da razmotre stvaranje posebnog instrumenta za usklađivanje zakonodavstva usmjerenog na pomaganje pridruženim partnerima u usklađivanju njihova zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a i pružanje pomoći u naporima za njegovu provedbu; da potvrde da su provedbom detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini ostvareni brojni pozitivni rezultati no da još postoje neka pitanja koja je potrebno riješiti na odgovarajući način;

    (af)

    da istaknu važnost produbljivanja gospodarske suradnje i integracije tržišta sa zemljama Istočnog partnerstva postupnim otvaranjem jedinstvenog tržišta EU-a, uključujući potpunu provedbu detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini i usklađenost s pravnim, gospodarskim i tehničkim odredbama i normama, te uspostavom zajedničkog gospodarskog prostora;

    (ag)

    da nastoje istraživati i osiguravati suradnju i postupno diferenciranu sektorsku integraciju zemalja Istočnog partnerstva, koje ispunjavaju uvjete i koje su to voljne učiniti, u energetskoj uniji, prometnoj zajednici i jedinstvenom digitalnom tržištu, među ostalim područjima; da se usredotoče na telekomunikacije i da daju prednost što ranijoj uspostavi režima bez roaminga između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva i među zemljama Istočnog partnerstva; da izgrade usluge povjerenja, uključujući kiberkapacitete za zaštitu kritične infrastrukture i osobnih podataka te za postizanje veće suradnje u području carinskih, bankarskih i financijskih usluga, što bi pomoglo zemljama Istočnog partnerstva u borbi protiv pranja novca i ojačalo financijski nadzor, a istodobno dovelo do mogućeg širenja jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) na zemlje Istočnog partnerstva;

    (ah)

    da uvedu instrumente kao što su pravna provjera i sektorski planovi kako bi se utvrdila spremnost zemalja Istočnog partnerstva da se usklade s pravnom stečevinom EU-a i potvrdi njihova spremnost za diferenciranu sektorsku integraciju;

    (ai)

    da podupiru i promiču razvoj e-usluga, i komercijalnih i javnih, e-gospodarstva te širokog raspona sposobnosti rada na daljinu kako bi se ojačala otpornost u slučaju krize, kao što je aktualna u vezi s koronavirusom;

    (aj)

    da osiguraju intenzivno sudjelovanje zemalja Istočnog partnerstva u borbi protiv klimatskih promjena, kao i pružanje njihova doprinosa toj borbi, uključujući sudjelovanjem u novom europskom zelenom planu i jamstvom da područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine nije u suprotnosti s ciljevima i inicijativama u području okoliša koji su u njemu utvrđeni; takve aktivnosti trebale bi se odvijati uz investicijsku potporu EU-a, uključujući potporu EBRD-a i EIB-a, i trebale bi biti uvjetovane pouzdanom procjenom utjecaja na okoliš i učinaka na lokalne zajednice, s posebnim naglaskom na sektore koji bi mogli biti pogođeni i kojima će trebati dodatna potpora;

    (ak)

    da osiguraju odgovarajuće mjere i financijska sredstva za poboljšanje upravljanja otpadnim vodama u skladu s apsorpcijskim kapacitetom partnerskih zemalja i za poboljšanje energetske sigurnosti i međusobne povezanosti, posebno u reverzibilnom protoku plina, energetske učinkovitosti te korištenja obnovljivih izvora energije u zemljama Istočnog partnerstva; da prepoznaju važnu ulogu Azerbajdžana u diversifikaciji opskrbe energijom prema EU-u, da uvide uspjeh Ukrajine u razdvajanju sustava za prijenos plina i da podupru napore oko energetske neovisnosti i diversifikacije opskrbe u drugim zemljama Istočnog partnerstva; da potaknu zemlje Istočnog partnerstva da dovrše reforme energetskog sektora u skladu s pravom EU-a, uključujući reforme politika zaštite okoliša i sigurnosti;

    (al)

    da pružaju stalnu potporu nadogradnji sustava gospodarenja krutim otpadom u zemljama Istočnog partnerstva u skladu sa standardima EU-a tako što će se utvrditi ciljevi za recikliranje i uspostaviti sustavi recikliranja kako bi se ostvarili ti ciljevi; da uklone negativne posljedice na okoliš i javno zdravlje koje imaju zastarjela i neovlaštena postrojenja za kruti otpad; da utvrde financijske instrumente za potporu financiranju projekata zbrinjavanja otpada sredstvima EU-a i nacionalnim/lokalnim sredstvima;

    (am)

    da se zajamči da postojeća i nova nuklearna postrojenja u zemljama Istočnog partnerstva poštuju najviše norme zaštite okoliša i nuklearne sigurnosti u skladu s međunarodnim konvencijama; da zajamče da nesigurni energetski projekti poput nuklearne elektrane Astravjec neće biti dio europske elektroenergetske mreže;

    (an)

    da donesu sveobuhvatan plan izgradnje infrastrukture, uključujući granične prijelaze, i podupru provedbu prioritetnih projekata utvrđenih u indikativnom planu za ulaganja u mrežu TEN-T i drugim akcijskim planovima za ulaganja s ciljem poboljšanja prometne, energetske i digitalne povezanosti između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva te među samim zemljama Istočnog partnerstva, uz jamstvo održivosti stanja okoliša tijekom procesa provedbe; da potiču regulatornu konvergenciju u sektoru prometa;

    (ao)

    da potiču zemlje Istočnog partnerstva da u suradnji s Komisijom u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža Akcijski plan za ulaganja u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T); da istaknu potrebu za boljim iskorištavanjem potencijala povezanosti Crnog mora i podupru infrastrukturne projekte koji su ključni za povećanje povezanosti s regijom i srednjom Azijom; da, u tom pogledu, uvide strateški geografski položaj zemalja Istočnog partnerstva kao poveznicu između Europske unije, Azije i šireg susjedstva, koji bi mogao donijeti veću vrijednost za vanjskopolitičke angažmane EU-a;

    (ap)

    da provedu ambicioznu strategiju EU-a za srednju Aziju uz aktivni angažman zemalja Istočnog partnerstva kao pouzdanih partnera koji imaju izravan pristup toj regiji;

    (aq)

    da zajamče da se VFO-om potvrđuje financijska potpora EU-a za infrastrukturne i ulagačke projekte zemalja Istočnog partnerstva i tako poveća njihova otpornost na kiberprijetnje te poboljšaju i moderniziraju sustavi obrazovanja; da poduzimaju aktivne mjere za poboljšanje apsorpcijskih sposobnosti zemalja Istočnog partnerstva; da primijene iskustvo Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu radi privlačenja i koordiniranja financijske i tehničke pomoći te radi povećanja učinkovitosti infrastrukturnih projekata;

    (ar)

    da daju prednost potrebi za održivim i vjerodostojnim ulaganjima u zemljama Istočnog partnerstva razvijanjem strategije za dugoročan angažman, usmjeravajući se ne samo na stabilizaciju nego više na demokratizaciju;

    (as)

    da na druge pridružene partnere prošire pristup koji je EU upotrijebio u svojim nastojanjima za podupiranje oporavka ukrajinskog gospodarstva, pa i s pomoću prilagođene i fleksibilne makrofinancijske pomoći i instrumenata te s pomoću angažmana i koordinacije međunarodnih financijskih institucija i donatora te poboljšanjem okruženja za izravna strana ulaganja, uzimajući u obzir socijalna, radna i okolišna prava; da promicanje izravnih stranih ulaganja iz EU-a postave kao jedan od glavnih aspekata politike Istočnog partnerstva i u tu svrhu izrade akcijski plan, s ciljem dodatnog poboljšanja poslovnog okruženja i jamčenja pravne sigurnosti;

    (at)

    da podupiru veću diversifikaciju i konkurentnost gospodarstava zemalja Istočnog partnerstva pojačanom potporom malim i srednjim poduzećima, kao i demonopolizacijom, deoligarhizacijom i privatizacijom, jačanjem i proširenjem opsega, geografske pokrivenosti i relevantnosti programa kao što je EU4Business za potrebe primatelja; da, posebno, kreditiraju mala i srednja poduzeća u lokalnim valutama, razviju nove inicijative za privlačenje poduzetničkog kapitala u zemlje Istočnog partnerstva i pruže trajnu potporu razvoju industrija usmjerenih na izvoz;

    (au)

    da riješe problem podjele između seoskih i gradskih sredina u zemljama Istočnog partnerstva učinkovitim financijskim i tehničkim poticajima za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, male poljoprivrednike i obiteljska poduzeća u seoskim i gradskim područjima te poboljšanjem ljudske povezanosti i infrastrukture između gradova i sela radi poticanja socijalne kohezije;

    Unapređenje ljudskoga kapitala

    (av)

    da podupiru veću mobilnost radne snage između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, ali i među samim zemljama Istočnog partnerstva, uz snažnu usredotočenost na zakonitost i održivost procesa, čime se omogućuje razmjena vještina i iskustava te izbjegavanje odljeva mozgova i nedostatak lokalne radne snage; u tom pogledu, u potpunosti razmotre uspješnu provedbu bezviznog režima s trima pridruženim zemljama;

    (aw)

    da uzmu u obzir izazove koje za zemlje Istočnog partnerstva predstavlja odljev mozgova promicanjem kvalitetnih i uključivih programa obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i drugih programa osposobljavanja te stvaranjem prilika za zapošljavanje radi pružanja socioekonomskih perspektiva mladima i obiteljima u njihovim lokalnim zajednicama;

    (ax)

    da se nose s posljedicama depopulacije i migracija u zemljama Istočnog partnerstva njihovim uključivanjem u Europski migracijski program;

    (ay)

    da podrže i pokrenu akcijske planove za svaku od zemalja radi borbe protiv nezaposlenosti i rješavanja problema socijalne i regionalne nejednakosti; da ulažu u mlade, zagovaraju poduzetništvo i stvaraju nove programe i poticaje za mlade stručnjake da se vrate na tržište rada u zemljama Istočnog partnerstva;

    (az)

    da potaknu zemlje Istočnog partnerstva da provode sveobuhvatne reforme u području politike rada kako bi se poboljšali radni uvjeti i prava radnika; da razviju akcijski plan za borbu protiv neprijavljenog rada, podupru osnivanje punopravnih sindikata i pozovu na prenošenje konvencija MOR-a u nacionalno zakonodavstvo i njihovu provedbu;

    (ba)

    da razriješe nedostatke u provedbi obveza u pogledu socijalnih politika i radničkih prava te da zaštite tržište rada EU-a od socijalnog dampinga; da nadziru ne samo prenošenje relevantnih direktiva i normi EU-a u nacionalno pravo nego i njihovu stvarnu provedbu; da zajedno sa zemljama Istočnog partnerstva uspostave sustav praćenja temeljnih radničkih prava u kojem će sudjelovati sindikati i organizacije civilnog društva; da isplatu makrofinancijske pomoći koriste kao polugu ili uvjet kako bi prisilili zemlje Istočnog partnerstva na poboljšanje uvjeta rada;

    (bb)

    da podupiru obrazovne reforme u onim zemljama Istočnog partnerstva koje su na to spremne, jer je to ključno za njihovu budućnost, s ciljem uklanjanja nedostataka između reforme obrazovnih sustava i potreba tržišta rada te promicanja strukovnog osposobljavanja, među ostalim provedbom mjera; da uvide važnost prekogranične mobilnosti za povećanje međuljudskih kontakata, povećaju financijska sredstva za zemlje Istočnog partnerstva i njihovo sudjelovanje u programima obrazovanja, razvijanja stručnih vještina i razmjene kao što su Erasmus + i Kreativna Europa i ojačaju kapacitete zemalja Istočnog partnerstva za sudjelovanje u programu Obzor 2020.;

    (bc)

    da povećaju akademsku i obrazovnu suradnju između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, uključujući suradnju unutar Istočnog partnerstva: i. pokretanjem regionalnog programa za potporu centrima akademske i istraživačke izvrsnosti u regiji; ii. osnivanjem Sveučilišta Istočnog partnerstva u Ukrajini; iii. pokretanjem ciljanih programa Istočnog partnerstva na specijaliziranim sveučilištima i elektroničke obrazovne platforme za internetske tečajeve usmjerene na europske vrijednosti i vladavinu prava, dobro upravljanje, javnu upravu i iskorjenjivanje korupcije u zemljama Istočnog partnerstva; iv. pružanjem prostora za zajedničko osposobljavanje javnih službenika zemalja Istočnog partnerstva, uključujući na razini lokalnih i regionalnih vlasti;

    (bd)

    da pokrenu pilot-projekt radi uspostave centra Istočnog partnerstva za otvorenu znanost i inovacije, mreže tematskih centara kompetentnosti u svakoj od zemalja Istočnog partnerstva za pružanje potpore i usluga istraživanja i inovacija;

    (be)

    da zajamče da svi programi potpore EU-a uključuju dosljednu dimenziju rodne ravnopravnosti i ljudskih prava te da su usmjereni na skupine u najnepovoljnijem položaju i najranjivije skupine u društvu, uključujući etničke i druge manjine, kao što su Romi, izbjeglice i interno raseljene osobe iz područja u kojima vladaju oružani sukobi; da pojačaju inicijative u vezi s političkim i socioekonomskim osnaživanjem tih skupina te poboljšanjem njihova pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i pristojnom stanovanju;

    (bf)

    da osiguraju da pomoć i programi EU-a dopru do lokalnih razina, što podrazumijeva i udaljene dijelove zemalja Istočnog partnerstva, posebno u ruralnim područjima, kako bi se stanovnicima omogućilo da se založe za pozitivne promjene u svojim zajednicama, posebno u onima koje su podložnije postsovjetskim osjećajima i ruskim manipulacijama;

    (bg)

    da čvrsto ustraju u nediskriminaciji svih pripadnika skupine LGBTI +, njihovoj zakonskoj zaštiti od diskriminacije i progonu svakog slučaja zlostavljanja, govora mržnje i fizičkog nasilja nad njima; da prepoznaju pridružene zemlje Istočnog partnerstva koje su uskladile svoj pravni okvir u skladu s time;

    (bh)

    da podupiru slobodu uvjerenja, mišljenja i izražavanja te pravo na informiranje na materinskom jeziku svih građana; da osude i suzbiju govor mržnje i diskriminaciju na temelju etničke pripadnosti ili jezika, kao i lažne vijesti i dezinformacije usmjerene na etničke i nacionalne manjine;

    (i)

    da osiguraju temeljna prava na slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja štićenjem i promicanjem prava svih vjerskih sastavnica prisutnih u toj regiji, na temeljima koncepta potpunog i jednakog građanstva;

    (bj)

    da ojačaju dijalog i suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama i organizacijama u područjima kao što su izgradnja mira i pomirenje i tako osnaže povjerenje u pravedno i slobodno društvo, kao i obrazovanje, zdravstvenu skrb i temeljnu socijalnu službu;

    Sigurnost, stabilnost, teritorijalna cjelovitost i rješavanje sukoba

    (bk)

    da prepoznaju da se političkim, kulturnim i gospodarskim ulaganjem u zemlje Istočnog partnerstva EU ulaže u sigurnost i stabilnost te regije;

    (bl)

    da potvrde povećanu sigurnosnu međuovisnost EU-a i zemalja Istočnog partnerstva, kao i važnost sigurnosti, stabilnosti i mira za budući razvoj zemalja Istočnog partnerstva, s obzirom na to da su posljednjih godina bile podložne interesima i ambicijama trećih zemalja, kao što su Kina, Turska ili neke države Perzijskog zaljeva, koje ne dijele nužno vrijednosti i interese EU-a; da stoga povećaju suradnju EU-a i Istočnog partnerstva u području sigurnosti i obrane posvećivanjem posebne pozornosti mirnom rješavanju regionalnih sukoba te sprečavanju i rješavanju novih vrsta izazova, kao što su hibridne prijetnje, kibernapadi, uključujući kibernetsko uplitanje u izbore, dezinformacije i propagandne kampanje te uplitanje trećih strana u političke, izborne i druge demokratske procese; da jačaju suradnju i potporu u pogledu otpornosti zemalja Istočnog partnerstva na korupciju, pranje novca, terorizam i organizirani kriminal općenito te da naglase potrebu za jačanjem otpornosti pojedinaca, zajednica i državnih institucija;

    (bm)

    da ponovno naglase predanost EU-a suverenosti, teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj neovisnosti zemalja Istočnog partnerstva unutar njihovih međunarodno priznatih granica te da podupru njihove napore kako bi u potpunosti provele ta načela; da istaknu važnost jedinstva i solidarnosti država članica u tom pogledu;

    (bn)

    da oštro osude stalna kršenja temeljnih načela i normi međunarodnog prava u regiji Istočnog partnerstva, posebno destabilizaciju, invaziju, okupaciju i pripojenje teritorija nekoliko zemalja Istočnog partnerstva od strane Ruske Federacije te njezino odbijanje da se pridržava odluka međunarodnih sudova; da uspostave usklađeniju politiku prema Ruskoj Federaciji među državama članicama EU-a, posebno kada je riječ o bavljenju pitanjima koja se odnose na zemlje Istočnog partnerstva;

    (bo)

    da zatraže hitno povlačenje stranih snaga sa svih okupiranih teritorija i prekid vojnih sukoba u kojima su nepotrebno izgubljeni životi civila i vojnika, a kojima se istodobno onemogućuje socioekonomski razvoj te da se stotinama tisuća interno raseljenih osoba dopusti se vrate u svoju domovinu;

    (bp)

    da razviju aktivniju ulogu EU-a, koji predstavlja potpredsjednik Europske komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u mirnom rješavanju aktualnih sukoba i sprečavanju svih budućih sukoba u njegovu istočnom susjedstvu, istodobno priznajući dogovorene oblike i procese pregovora, kao što su međunarodni razgovori u Ženevi, skupina OESS-a iz Minska, Normandijski format i razgovori 5 + 2; da imenuju posebnog izaslanika EU-a za Krim i regiju Donbas;

    (bq)

    da nastave promicanje okružja koje dovodi do rješavanja sukoba i podupiranje aktivnosti kojima se promiče povjerenje i međuljudski kontakti u svim zajednicama koje su razjedinjene sukobima; da daju prednost naporima za preventivnu uspostavu mira, uključujući preventivnu diplomaciju, kao i za mehanizme ranog upozoravanja i djelovanja i da povećaju za to namijenjena financijska sredstva;

    (br)

    da ponovno potvrde svoju potporu naporima supredsjedatelja Skupine iz Minska OESS-a u rješavanju sukoba u Gorskom Karabahu i njihovim temeljnim načelima iz 2009. s ciljem postizanja rješenja na temelju normi i načela međunarodnog prava, Povelje UN-a i Helsinškog završnog akta OESS-a iz 1975.; da potiču sve strane da intenziviranju dijalog i da se suzdrže od agresivne retorike kojom bi se dodatno ugrozili izgledi za nagodbu;

    (bs)

    da poduzmu mjere za jamčenje djelotvornih aktivnosti i izvršavanje punog mandata za sljedeće postojeće misije EU-a u regiji Istočnog partnerstva, uključujući koordinaciju njihovih aktivnosti: promatračku misiju EU-a u Gruziji, savjetodavnu misiju EU-a u Ukrajini i misiju EU-a za pomoć na granicama u Moldovi i Ukrajini te misiju posebnog predstavnika EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji;

    (bt)

    da uzmu u obzir pozive ukrajinske vlade na jaču prisutnost međunarodnih mirovnih snaga raspoređenih na granici između Ukrajine i Rusije i u regijama Luganska i Donjecka; kad situacija za to bude povoljna te kao dio potpune provedbe Sporazuma iz Minska, stranama u sukobu trebalo bi ponuditi pomoć misije ZSOP-a pod vodstvom EU-a kako bi pomogla s raznim zadaćama kao što su razminiranje, pripremanje lokalnih izbora i osiguravanje slobodnog pristupa za organizacije koje pružaju humanitarnu pomoć;

    (bu)

    da podupiru slobodu plovidbe i da se snažno usprotive blokadi Azovskog mora i kontinuiranom, postupnom pripojenju Crnog mora od strane Ruske Federacije;

    (bv)

    da uvažavaju jedinstveno iskustvo i stručnost zemalja Istočnog partnerstva; da priznaju doprinos zemalja Istočnog partnerstva misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP); da nastave podupirati reformu sigurnosnog sektora; da prodube suradnju u području obrambenih politika povezanih s EU-om, uključujući sudjelovanje u PESCO-u nakon što se uredi pitanje sudjelovanja trećih zemalja;

    (bw)

    da potvrde da je kibersigurnost jedno od područja u kojima EU i zemlje Istočnog partnerstva mogu učinkovitije surađivati te da EU može iskoristiti iskustvo zemalja Istočnog partnerstva u borbi protiv hibridnih prijetnji ili prijetnji kibersigurnosti; da uspostave formalni kiberdijalog sa zainteresiranim zemljama u Istočnom partnerstvu i da promiču platforme za suradnju među zemljama iz regije Istočnog partnerstva radi jačanja otpornosti tih zemalja, posebno nakon opsežnog kibernapada Ruske Federacije na Gruziju u listopadu 2019.;

    (bx)

    da osude utjecaj trećih zemalja na narušavanje demokratskog poretka zemalja Istočnog partnerstva, kao i utjecanje na izbore, širenje dezinformacija i ciljanih kampanja dezinformiranja;

    (by)

    da povećaju suradnju u izgradnji društvene i institucionalne otpornosti zemalja Istočnog partnerstva s većim naglaskom na borbu protiv dezinformiranja, propagande, manipulacije i neprijateljskog utjecaja koje provode vanjske snage s ciljem podjele i destabilizacije zemalja Istočnog partnerstva, kao i ugrožavanja integriteta njihovih političkih procesa i odnosa s EU-om; da pomognu zainteresiranim zemljama Istočnog partnerstva u aktivnostima koje se provode na razini EU-a za sprječavanje navedenih neprijateljskih radnji, uključujući provedbu dobrih praksi i rješenja, kao što su Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja i Kodeks dobrih praksi EU-a za borbu protiv dezinformacija, te koristeći stručno znanje Helsinškog Europskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji, Centra izvrsnosti NATO-a StratCom u Rigi i radne skupine EU-a East StratCom;

    (bz)

    da promiču integrirano upravljanje granicama i suradnju između EU-a i pridruženih zemalja te da zagovaraju suradnju u provedbi zakona;

    (ca)

    da pozdrave daljnju suradnju između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva s ciljem promicanja međunarodne stabilnosti i sigurnosti, u skladu s globalnom strategijom EU-a, te da predlože nove oblike dobrovoljne suradnje u području sigurnosti i obrane, s obzirom na to da će to područje u budućnosti biti određeno velikim ambicijama jer će EU postupno težiti stvaranju Europske obrambene unije;

    (cb)

    da promiču istraživanja i razvoj te industrijsku suradnju u razvoju naoružanja i vojnih tehnologija i kapaciteta među državama članicama EU-a i zemljama Istočnog partnerstva;

    (cc)

    da priznaju da će svaki nedostatak prisutnosti i nedjelovanje EU-a u odnosu na partnere iz Istočnog partnerstva otvoriti prostor drugim globalnim akterima; da povećaju suradnju ili stvore forum s demokratskim saveznicima istomišljenicima i međunarodnim akterima kako bi se ublažio negativan utjecaj sila trećih zemalja u regiji Istočnog partnerstva te kako bi mu se suprotstavilo;

    Lokalne i regionalne vlasti i civilno društvo

    (cd)

    da uvažavaju doprinos aktera i organizacija civilnog društva Istočnog partnerstva procesima demokratizacije i reforme u njihovim zemljama i cijeloj regiji Istočnog partnerstva te da zatraže veću otvorenost i angažman vlada zemalja Istočnog partnerstva prema njima i konkretnije i djelotvornije sudjelovanje u postupku donošenja politika;

    (ce)

    da nastave s opsežnim dijalogom s akterima civilnog društva iz zemalja Istočnog partnerstva i ojačaju potporu EU-a za aktivnosti demokratski usmjerenih organizacija civilnog društva podupiranjem njihovih aktivnosti i zaštitom njihova radnog okruženja;

    (cf)

    da povećaju napore EU-a za jačanjem njegova sudjelovanja i pružanja potpore inicijativama na lokalnoj razini u regijama i ruralnim područjima kako bi se razvili organizacijski i nadzorni kapaciteti civilnog društva i tako razvile lokalne demokratske prakse;

    (cg)

    da ojačaju sposobnost civilnog društva zemalja Istočnog partnerstva da djeluje kao nadzornik reforme i da drže relevantne državne institucije odgovornima te da se tako smanji birokracija i osigura njegova prisutnost na trilateralnim sastancima, pa i u svim dijalozima o ljudskim pravima, te na sastancima Vijeća za pridruživanje i suradnju;

    (ch)

    da potiču suradnju među civilnim društvima zemalja Istočnog partnerstva osnivanjem regionalnog centra za povećanje nadležnosti, razmjenu najboljih praksi i radnih pristupa u okviru novog projekta sveučilišta Istočnog partnerstva u Ukrajini;

    (ci)

    da nastave pružati strukturnu financijsku potporu i potporu razvoju kapaciteta organizacijama koje pomažu neovisnim akterima civilnog društva koji se zalažu za demokraciju; ustraju u tome da programi EU-a i država članica te neovisni programi kojima se podupiru demokracija, ljudska prava i vladavina prava, uključujući Europsku zakladu za demokraciju, moraju nastaviti djelovati slobodno i bez uznemiravanja ili pravosudnih ograničenja; da poduzmu sve moguće mjere kako bi se spriječilo da neovisne nevladine organizacije budu istisnute nametanjem pravosudnih ograničenja i financijskih prepreka, selektivnom primjenom pravnih odredbi ili povećanom prisutnošću nevladinih organizacija koje organizira vlada;

    (cj)

    da podignu razinu osviještenosti o napadima na civilne aktiviste u zemljama Istočnog partnerstva koje počinjavaju ekstremističke sile, ali i državna tijela koja dovode u pitanje vrijednosti EU-a, međunarodne standarde ljudskih prava i zajedničke obveze prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima;

    (ck)

    da povećaju potporu i inicijative EU-a za jačanje i omogućivanje lokalnim vlastima i njihovim udruženjima da provedu nacionalne reforme na lokalnoj razini; da promiču ulogu lokalnih vlasti kao donositelja politike i odluka i da potiču redovite razgovore između središnje i lokalne vlasti o programima reformi uz aktivno i uključivo sudjelovanje civilnog društva i drugih relevantnih dionika;

    (cl)

    da razvijaju planove i pokazatelje za suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima za pojedinačne zemlje, slijedeći primjere slične suradnje s civilnim društvom;

    (cm)

    da prošire zastupljenost u oblikovanju politika Istočnog partnerstva i provedbi Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP) i povećaju njegove kapacitete za potporu lokalnim i regionalnim vlastima u bitnim mjerama, kao što su pouka i osposobljavanje usmjereno na potražnju; da u suradnji s Europskim odborom regija i CORLEAP-om razviju program izgradnje kapaciteta za lokalno i regionalno upravljanje u zemljama Istočnog partnerstva, čime bi se omogućilo poduzimanje sustavnih mjera za jačanje uloge lokalnih i regionalnih vlasti;

    (cn)

    da potiču znatno sudjelovanje građana Istočnog partnerstva u projektima koje financira EU i vlasništvo nad njima, u skladu s pristupom odozdo prema gore vrijednosti i normi EU-a;

    Bolji mediji, komunikacija i upravljanje politikama

    (co)

    da uvide da manjak propisnih komunikacijskih i informacijskih kampanja pred valom dezinformacija kojem su izložene države Istočnog partnerstva može dovesti do gubitka desetljetnog napora, ulaganja i postignuća u okviru Istočnog partnerstva; da stoga pojačaju napore strateške komunikacije i da, u otvorenom dijalogu s građanima, povećaju vidljivost potpore koju EU pruža u zemljama Istočnog partnerstva, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini; da u tu svrhu komuniciraju s ljudima u malim zajednicama i ruralnim područjima, predstavnicima poduzeća i zajednica, dijasporom i nacionalnim manjinama, a ne samo sa skupinama naklonjenima EU-u;

    (cp)

    da se suprotstave dezinformacijama i propagandi protiv EU-a jačanjem otpornosti i osviještenosti građana EU-a i Istočnog partnerstva o Istočnom partnerstvu te mogućnostima i prednostima koje ono pruža, posebno onima koje proizlaze iz bliske političke i gospodarske suradnje između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva te iz provedbe Sporazuma o pridruživanju/detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini, povezujući ih s gospodarskim rastom i povećanom trgovinom;

    (cq)

    da učinkovitije iskoriste postojeće strukture EU-a kao što je radna skupina ESVD-a za East StratCom kako bi se utvrdile kampanje dezinformiranja i propagande koje potkopavaju odnos EU-a i zemalja Istočnog partnerstva i njegove ciljeve te kako bi se na njih odgovorilo;

    (cr)

    da ojačaju delegacije EU-a u zemljama Istočnog partnerstva kako bi mogle pomoći zemljama Istočnog partnerstva u dovršetku reformi i kako bi učinkovitije izvještavale o načinima na koje EU ondje pomaže građanima; da razvijaju horizontalne veze i promiču suradnju među delegacijama EU-a, da potiču redovnu razmjenu informacija, stručnog znanja i drugih uspješnih pristupa radu;

    (cs)

    da zajamče aktivniju ulogu ureda za vezu EU-a u državama članicama u promicanju važnosti zemalja Istočnog partnerstva za europski projekt;

    (ct)

    da poboljšaju razmjenu informacija među institucijama EU-a, prije svega u Komisiji i ESVD-u, te da očuvaju sjećanje na uspjehe institucija, posebno o pruženoj potpori i provedenim projektima tehničke pomoći kako bi se nadogradili njihovi rezultati pri pokretanju novih projekata i programa;

    (cu)

    da iskoriste program mladih ambasadora i stipendije civilnog društva u Istočnom partnerstvu te da uspostave aktivnu mrežu bivših studenata na temelju postojećih uspješnih modela;

    (cv)

    da promiču slobodu medija i slobodu izražavanja kao temeljno načelo te da stoga podupiru demokratsko, neovisno, pluralističko i uravnoteženo medijsko okruženje u zemljama Istočnog partnerstva koje osigurava zaštitu lokalnih novinara, tvoraca javnog mnijenja i disidenata od uznemiravanja i zastrašivanja, omogućuje nediskriminirajući pristup informacijama na internetu i izvan njega i smisleno građansko sudjelovanje te štiti i jamči ljudska i građanska prava;

    (cw)

    da povećaju potporu lokalnoj borbi protiv lažnih vijesti, hibridnog ratovanja u komunikaciji ili pogoršanja medijskih programa, što može ugroziti borbu protiv korupcije i širenja lažnih informacija radi dobivanja gospodarskih ili političkih prednosti; da nastave s razvojem aktivnosti kojima se osigurava potpuna transparentnost vlasništva nad medijima; da stalno pomažu i prate lokalne službene regulatorne agencije u svim zemljama Istočnog partnerstva;

    (cx)

    da podupiru programe i reforme u vezi s medijskom i informacijskom pismenosti radi reagiranja na potrebe aktualnog digitalnog doba;

    (cy)

    da promiču emitiranje europskih medijskih produkcija u zemljama Istočnog partnerstva, kao i produkcije zemalja Istočnog partnerstva u EU-u kako bi se premostile razlike zbog povijesti i lažnih informacija iz posljednjih desetljeća; da podupiru lokalne medije u stjecanju pristupa europskim medijskim programima i inicijative bliske suradnje između medija iz EU-a i Istočnog partnerstva;

    (cz)

    da osude zloupotrebu mjera povezanih s pandemijom pojedinih vlasti kao sredstvo za ušutkavanje političke oporbe, civilnog društva i medija ograničavanjem njihovih legitimnih prava;

    (da)

    da učvrste i, ako je moguće, povećaju zajedničke napore EU-a i zemalja Istočnog partnerstva oko međuljudskih kontakata i razmjena radi izgradnje uzajamno pozitivnih predodžbi među stanovništvom i da iskoriste proeuropski osjećaj među građanima Istočnog partnerstva;

    (db)

    da promiču inkluzivne i participativne platforme za dijalog i suradnju koje okupljaju dionike iz različitih sektora i razina, uključujući donositelje politika, gospodarske aktere, akademsku zajednicu, civilno društvo te crkve, vjerske zajednice i građane s manje mogućnosti, s ciljem borbe protiv polarizirajućih i ekstremističkih tendencija u politici i društvu, kao i protiv utjecaja dezinformacijskih i propagandnih kampanja;

    2.

    nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

    (1)  SL L 261, 30.8.2014., str. 4.

    (2)  SL L 260, 30.8.2014., str. 4.

    (3)  SL L 161, 29.5.2014., str. 3.

    (4)  SL L 23, 26.1.2018., str. 4.

    (5)  Preporuka br. 1/2018 Vijeća za suradnju EU-a i Azerbajdžana od 28. rujna 2018. o prioritetima partnerstva EU-a i Azerbajdžana (SL L 265, 24.10.2018., str. 18.).

    (6)  Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0008).

    (7)  Uredba (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 303, 28.11.2018., str. 39.).

    (8)  SL L 289, 31.10.2013., str. 2.

    (9)  SL L 128, 30.4.2014., str. 49.

    (10)  12363/19 VISA 191 COEST 210.

    (11)  SL C 161 E, 31.5.2011., str. 136.

    (12)  SL C 208, 10.6.2016., str. 119.

    (13)  SL C 234, 28.6.2016., str. 14.

    (14)  SL C 300, 18.8.2016., str. 27.

    (15)  SL C 328, 6.9.2016., str. 2.

    (16)  SL C 265, 11.8.2017., str. 110.

    (17)  SL C 11, 12.1.2018., str. 82.

    (18)  SL C 224, 27.6.2018., str. 58.

    (19)  SL C 238, 6.7.2018., str. 42.

    (20)  SL C 263, 25.7.2018., str. 109.

    (21)  SL C 390, 18.11.2019., str. 100.

    (22)  SL C 28, 27.1.2020., str. 97.

    (23)  SL C 118, 8.4.2020., str. 43.

    (24)  SL C 11, 13.1.2020., str. 18.

    (25)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0458.

    (26)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0457.

    (27)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0518.

    (28)  SL C 356, 4.10.2018., str. 130.

    (29)  SL C 118, 8.4.2020., str. 158.


    Top