EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.5.2020.

COM(2020) 549 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Latvija

Izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Latvija

Izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

1.    Uvod

Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu. Ta klauzula olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) 1467/97. Komisija je u Komunikaciji Vijeću iznijela stajalište da trenutni uvjeti dopuštaju aktivaciju te klauzule zbog očekivanog ozbiljnog gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio donijeti i odluku o usvajanju revidirane fiskalne putanje. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju ne obustavljaju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nego se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

Iz podataka koje su latvijska nadležna tijela dostavila 31. ožujka 2020. i koje je naknadno potvrdio Eurostat 1 vidljivo je da je u 2019. deficit opće države u Latviji dosegnuo 0,2 % BDP-a, dok je bruto dug opće države iznosio 36,9 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti za 2020. Latvija u 2020. planira deficit od 9,4 % BDP-a i dug od 51,7 % BDP-a.

Planirani deficit za 2020. dokaz je prima facie o postojanju prekomjernog deficita kako je definirano u Paktu o stabilnosti i rastu.

Komisija je stoga pripremila ovo izvješće, u kojem je analizirala ispunjava li Latvija kriterije deficita i duga iz Ugovora. Može se smatrati da je kriterij duga ispunjen jer je udio duga ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. Uzela je u obzir sve relevantne čimbenike i snažan gospodarski udar zbog pandemije bolesti COVID-19.

Tablica 1. Deficit i dug opće države (% BDP-a)

Izvor: Eurostat, Komisijina proljetna prognoza 2020.

2.Kriterij deficita

Na temelju Programa stabilnosti za 2020. predviđa se da će deficit opće države u Latviji u 2020. dosegnuti 9,4 % BDP-a, što je iznad, a ne blizu referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora.

Planirano prekoračenje referentne vrijednosti u 2020. iznimno je jer je posljedica snažnog gospodarskog pada. Uzimajući u obzir utjecaj pandemije bolesti COVID-19, u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2020. predviđa se pad realnog BDP-a u 2020. za 7,0 %.

Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2020. planirano prekoračenje referentne vrijednosti iz Ugovora nije privremeno i predviđa se da će deficit u 2021. ostati iznad 3 % BDP-a.

Ukratko, planirani deficit za 2020. nije blizu referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora, nego iznad nje. Planirano prekoračenje smatra se iznimnim, ali ne i privremenim, kako je definirano u Ugovoru i Paktu o stabilnosti i rastu. Stoga analiza upućuje na zaključak da prima facie kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/97 nije ispunjen.

3.    Relevantni čimbenici

U članku 126. stavku 3. Ugovora propisano je da Komisija mora pripremiti izvješće ako država članica ne ispunjava zahtjeve na temelju jednog ili oba navedena kriterija. U tom izvješću Komisija „vodi računa o tome je li državni deficit veći od državnih investicijskih izdataka i uzima u obzir sve ostale odgovarajuće čimbenike, uključujući srednjoročni gospodarski i proračunski položaj države članice”.

Ti se čimbenici dodatno pojašnjavaju u članku 2. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1467/97, u kojem je također propisano da Komisija mora s dužnom pažnjom razmotriti „sve druge čimbenike, koji su po mišljenju predmetne države članice relevantni, kako bi sveobuhvatno procijenila ispunjavanje kriterija deficita i duga, a koje je država članica predložila Vijeću i Komisiji”.

Glavni dodatni čimbenik koji treba uzeti u obzir u aktualnoj situaciji u 2020. gospodarske su posljedice pandemije bolesti COVID-19, što znatno utječe na proračunsko stanje i zbog čega su izgledi vrlo neizvjesni. Zbog pandemije je aktivirana i opća klauzula o odstupanju.

3.1.        Pandemija bolesti COVID-19

Pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala je snažan gospodarski udar čije se znatne negativne posljedice osjećaju u cijeloj Europskoj uniji. Posljedice na rast BDP-a ovisit će o trajanju pandemije i mjera koje se poduzimaju na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini da bi se usporilo širenje bolesti, zaštitili proizvodni kapaciteti i podržala ukupna potražnja. Države članice već su donijele ili su u postupku donošenja proračunskih mjera za povećanje kapaciteta zdravstvenih sustava i pružanje pomoći građanima i sektorima koji su posebno pogođeni. Donesene su i brojne mjere potpore za likvidnost i druga jamstva. Nadležna statistička tijela trebaju na temelju detaljnijih informacija ispitati imaju li te mjere neposredan učinak na saldo opće države. Te će mjere zajedno sa smanjenjem gospodarske aktivnosti pridonijeti velikom povećanju stanja državnog deficita i duga.

3.2.    Srednjoročno gospodarsko stanje

Realni BDP Latvije narastao je u 2019. za 2,2 %, potaknut solidnom privatnom potrošnjom, ali s usporenim ulaganjima i rastom izvoza. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2020. predviđa se da će se u 2020. realni BDP smanjiti za 7 % zbog pandemije bolesti COVID-19 i povezanih mjera za suzbijanje širenja zaraze. Očekuje se da će ulaganja i izvoz najviše osjetiti posljedice zatvaranja granica i smanjene inozemne potražnje, dok se za potrošnju očekuje da će biti veća nego u drugim državama članicama. Nagli pad BDP-a olakotni je čimbenik u procjeni usklađenosti Latvije s kriterijem deficita u 2020.

Makroekonomske projekcije vrlo su nepouzdane jer će posljedice pandemije bolesti COVID-19 ovisiti o trajanju i ozbiljnosti restriktivnih mjera. Pandemija bi mogla postati ozbiljnija i trajati dulje nego što se pretpostavlja, što bi zahtijevalo strože i dulje mjere za suzbijanje širenja zaraze. Nema ograničenja na strani ponude za proizvodnju i građevinarstvo. Zbog toga se, ako se potražnja oporavi, ti sektori mogu pokazati otpornijima nego što se pretpostavljalo. Ipak, Unijin oporavak možda neće biti tako stabilan kako je predviđeno i posljedice mogu biti dugotrajniji oporavak u Latviji.

3.3.        Srednjoročno stanje proračuna

Na temelju podataka o realizaciji i Komisijine proljetne prognoze 2020. strukturni deficit Latvije od 1,7 % BDP-a u 2019. ocjenjuje se blizu srednjoročnog proračunskog cilja od –1,0 % BDP-a, uzimajući u obzir odstupanje povezano s reformom zdravstva od 0,5 % BDP-a, što upućuje na usklađenost sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu.

U Programu stabilnosti predviđa se da će se državni deficit u 2020. pogoršati na 9,4 %. Očekuje se da će gospodarski pad smanjiti porezne i neporezne prihode države za oko 5 % BDP-a. Očekuje se da će povećani broj nezaposlenih osoba i veća potražnja za naknadama za bolovanje i socijalnu pomoć iznositi oko 1 % BDP-a. Osim toga, procjenjuje se da će mjere potpore za poduzetnike i kućanstva povećati državni deficit za 3 % BDP-a u 2020. Mjere za odgovor na krizu uključuju mogućnost odgode poreznih obveza do tri godine, potporu za gubitak dohotka za radnike koji ne rade i nezaposlene te mjere za potporu likvidnosti i sektora. Planirano je da većina poticajnih mjera završi u 2021.

Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi državni deficit trebao bi u 2020. dosegnuti 7,3 % BDP-a. To pretpostavlja sličan učinak poticajnih mjera kao u Programu stabilnosti, no predviđa se da će pad zaposlenosti biti slabiji, kao što se pretpostavlja da će automatski stabilizatori na strani rashoda biti niži u 2020. Razlike u makroekonomskim i fiskalnim projekcijama pokazuju veliku nepouzdanost.

3.4.    Ostali čimbenici koje je dostavila država članica

Latvijska nadležna tijela dostavila su 15. svibnja 2020. dopis s relevantnim čimbenicima u skladu s člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1467/97. U analizi prikazanoj u prethodnim odjeljcima ti ključni čimbenici koje su dostavila nadležna tijela već su u velikoj mjeri uzeti u obzir. Konkretno, prekoračenje državnog deficita iznad referentne vrijednosti iz Ugovora isključivo je posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19.

4.    Zaključci

Prema Programu stabilnosti predviđa se da će se deficit opće države u Latviji u 2020. povećati na 9,4 % BDP-a, što nije blizu referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora, nego iznad nje. Smatra se da je planirano prekoračenje iznimno, ali ne i privremeno.

U skladu s Ugovorom i Paktom o stabilnosti i rastu u ovom su izvješću ispitani i relevantni čimbenici.

Općenito, s obzirom na to da je planirani deficit znatno iznad 3 % BDP-a, a višak nije privremen te s obzirom na sve relevantne čimbenike, analiza upućuje na to da kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997 nije ispunjen.

(1)   https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/10294648/2-22042020-AP-EN.pdf/6c8f0ef4-6221-1094-fef7-a07764b0369f