EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.5.2020.

COM(2020) 502 final

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Bugarske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Bugarske za 2020.

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Bugarske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Bugarske za 2020.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža 2 , a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 17. prosinca 2019. donijela Godišnju strategiju održivog rasta i time označila početak Europskog semestra 2020. za koordinaciju ekonomskih politika. Posebnu je pozornost posvetila europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Komisija je 17. prosinca 2019. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se navodi da je Bugarska jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)Izvješće za Bugarsku 3 za 2020. objavljeno je 26. veljače 2020. U izvješću je ocijenjen napredak Bugarske u smislu preporuka za Bugarsku koje je Vijeće donijelo 9. srpnja 2019. 4 , mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Bugarske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 26. veljače 2020. Komisija je u svojoj analizi zaključila da u Bugarskoj više ne postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Posljednjih godina slabe točke u financijskom sektoru prate visoka zaduženost i neprihodonosni krediti u korporativnom sektoru. Više nema utvrđenih neravnoteža jer su se zahvaljujući dosljednim mjerama politike i povoljnom makroekonomskom okruženju rizici i slabe točke dodatno smanjili.

(3)Svjetska zdravstvena organizacija službeno je 11. ožujka 2020. proglasila globalnu pandemiju bolesti COVID-19. Pandemija je ozbiljna javnozdravstvena kriza koja pogađa građane, društva i gospodarstva. Veliko je opterećenje za nacionalne zdravstvene sustave, uzrokuje poremećaje u globalnim lancima opskrbe, kolebanja na financijskim tržištima, šokove potražnje potrošača i negativno utječe na razne sektore. Ugrožava radna mjesta, dohotke radnika i poslovanje poduzećâ. Uzrokovala je snažan gospodarski udar čije se ozbiljne negativne posljedice već osjećaju u Europskoj uniji. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju 5 u kojoj je pozvala na koordiniran gospodarski odgovor na krizu suradnjom svih dionika na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(4)Više država članica proglasilo je izvanredno stanje ili je uvelo izvanredne mjere. Sve izvanredne mjere trebale bi biti strogo proporcionalne, nužne, ograničena trajanja i u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Trebale bi biti predmet demokratskog nadzora i neovisnog sudskog preispitivanja.

(5)Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu 6 . Ta klauzula olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) 1467/97. Komisija je u Komunikaciji Vijeću iznijela stajalište da trenutni uvjeti dopuštaju aktivaciju te klauzule zbog očekivanog ozbiljnog gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio donijeti i odluku o usvajanju revidirane fiskalne putanje. Općom klauzulom o odstupanju ne obustavljaju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nego se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

(6)Nužno je kontinuirano djelovanje radi ograničenja i nadzora širenja pandemije, povećanja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, ublažavanja socioekonomskih posljedica mjerama potpore poduzećima i kućanstvima te radi uvođenja adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na radnom mjestu u cilju nastavka gospodarske aktivnosti. Unija bi trebala u cijelosti iskoristiti razne instrumente koji su joj na raspolaganju i tako poduprijeti napore država članica u tim područjima. Istodobno bi države članice i Unija, izvlačeći pouke iz krize, trebale surađivati na pripremi mjera potrebnih za povratak na normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava te na održiv rast, koje bi među ostalim uključivale zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

(7)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila je fleksibilnost koju jedinstveno tržište nudi radi prilagodbe u izvanrednim situacijama. Međutim, da bi se osigurao brz i neometan prelazak na fazu oporavka i slobodnog kretanja robe, usluga i radnika, izvanredne mjere koje sprječavaju normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta moraju se ukinuti čim prestanu biti neophodne. Aktualna je kriza pokazala da je zdravstvenom sustavu potrebna pripravnost za krizne situacije, uz poboljšane strategije nabave, diversificirane lance opskrbe i strateške rezerve osnovne medicinske opreme. Ključni su to elementi za izradu širih planova pripravnosti za krizne situacije.

(8)Zakonodavac Unije već je izmijenio relevantne zakonodavne okvire 7 kako bi se državama članicama omogućilo da sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova mobiliziraju za ublažavanje izvanrednih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Te će izmjene osigurati dodatnu fleksibilnost, ali i znatno jednostavnije i povezanije procedure. Kako bi ublažile pritisak na novčane tokove, države članice u obračunskoj godini 2020.–2021. mogu iskoristiti i stopu sufinanciranja sredstvima iz proračuna Unije od 100 %. Bugarska se potiče da u cijelosti iskoristi te mogućnosti i tako pomogne najugroženijim građanima i sektorima.

(9)Socioekonomske posljedice pandemije vjerojatno će biti neravnomjerno raspoređene u bugarskim regijama zbog različitih uzoraka specijalizacije, posebno u regijama koje se znatno oslanjaju izravno poslovanje s potrošačima. To uključuje znatan rizik od povećanja regionalnih razlika u Bugarskoj i nastavka već uočenog trenda povećanja nejednakosti između glavnog grada i ostatka zemlje te između urbanih i ruralnih područja. Među ostalim zbog rizika od privremenog prekida procesa konvergencije među državama članicama, na postojeću je situaciju nužno odgovoriti ciljanim politikama.

(10)Bugarska je 30. travnja 2020. dostavila Nacionalni program reformi za 2020. i Program konvergencije za 2020. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, programi su ocijenjeni istodobno.

(11)Na Bugarsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu.

(12)Vlada u svojem Programu konvergencije za 2020. planira da će se ukupni saldo sa suficita od 2,1 % BDP-a u 2019. pogoršati na deficit od 3,1 % BDP-a u 2020. Nakon smanjenja na 20,4 % BDP-a u 2019., prema Programu konvergencije za 2020. očekuje se da će u 2020. udio duga opće države u BDP-u porasti na 25,8 %. Na makroekonomske i fiskalne izglede utječe vrlo izražena nesigurnost izazvana pandemijom bolesti COVID-19.

(13)Bugarska je u okviru koordiniranog Unijina pristupa na pandemiju bolesti COVID-19 odgovorila donošenjem proračunskih mjera za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničenje pandemije i pomoć osobito ugroženim građanima i poduzećima. Prema Programu konvergencije za 2020., vrijednost tih proračunskih mjera iznosi 1,3 % BDP-a. Mjere uključuju veću potrošnju na zdravstvenu zaštitu i socijalne usluge te program potpore zapošljavanju u sektorima u poteškoćama. Osim toga, Bugarska je donijela mjere koje će pridonijeti potpori likvidnosti poduzeća bez izravnog proračunskog učinka, koje se u Programu konvergencije za 2020. procjenjuju na 0,6 % BDP-a. Te mjere uključuju jamstva Bugarske razvojne banke u državnom vlasništvu i odgode plaćanja poreza na dobit. Mjere koje je Bugarska poduzela općenito su u skladu sa smjernicama iz Komunikacije Komisije o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19. Puna provedba tih mjera uz preusmjeravanje fiskalnih politika prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, pridonijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

(14)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2020. predviđa se da će ne bude li promjene politika u Bugarskoj deficit opće države iznositi 2,8 % BDP-a u 2020. te 1,8 % u 2021. Predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u u 2020. i 2021. ostati ispod 60 %.

(15)Komisija je 20. svibnja 2020. objavila izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora jer je Bugarska u 2020. planirala premašiti referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a. Na temelju ocjene svih relevantnih čimbenika u izvješću je zaključeno da je kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997 ispunjen.

(16)Bugarska je 13. ožujka 2020. proglasila izvanredno stanje od 13. ožujka 2020. do 13. travnja 2020., koje je naknadno produljeno do 13. svibnja 2020, a potom do 14. lipnja 2020. Parlament je 6. travnja 2020. usvojio prijedlog Vlade o izmjenama državnog proračuna za 2020. U novom je proračunu predviđen deficit od 3,5 milijardi BGN (2,9 % BDP-a) zbog većih rashoda za krizne mjere i očekivanog smanjenja prihoda za 2,4 milijarde BGN. Predviđa se peterostruko povećanje gornje granice novog duga koji Vlada može izdati, s 2,2 milijarde BGN na 10 milijardi BGN. Kako bi pružila potporu zdravstvenom sustavu i odgovorila na socioekonomske posljedice pandemije, Bugarska je u okviru više operativnih programa koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.–2020. mobilizirala financijski paket u ukupnoj vrijednosti od više od 870 milijuna BGN.

(17)Bugarska je na krizu odgovorila uvođenjem mjere potpore za zapošljavanje na temelju koje se država obvezuje plaćati 60 % dohotka radnika i povezanih doprinosa za socijalno osiguranje u razdoblju do tri mjeseca, pod uvjetom da poslodavac plati razliku i obveže se zadržati radnike u radnom odnosu. Uvjete za korištenje te mjere ispunjuju poduzeća izravno pogođena ograničenjima nametnutima zbog izvanrednog stanja. Uvjete ispunjuju i poduzeća iz drugih sektora koja mogu dokazati da su u ožujku 2020. imala pad prihoda od 20 % u odnosu na ožujak 2019.

(18)Kapital Bugarske razvojne banke povećan je radi potpore likvidnosti gospodarstva. Iznos od 500 milijuna BGN dodijeljen je bankama za portfeljna jamstva kako bi se poduzećima osigurali fleksibilniji uvjeti poslovnih kredita, a iznos od 200 milijuna BGN za jamstva za beskamatne kredite u iznosu do 4 500 BGN za osobe na prisilnom neplaćenom dopustu ili samozaposlene osobe. Bugarska razvojna banka provest će i program jamstava u iznosu od 100 milijuna EUR za kreditiranje malih i srednjih poduzeća, koji će se financirati putem operativnog programa „Inovacije i konkurentnost” u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj. Upravitelj bugarskog Fonda za financijske instrumente preispitao je portfelj fonda i prilagođava njegove instrumente za potporu poduzetništvu trenutačnoj gospodarskoj situaciji. Kako bi se smanjili negativni učinci ograničenja na građane i poduzetnike, Bugarska narodna banka uvela je paket mjera u vrijednosti od 9,3 milijarde BGN, čiji je cilj održavanje otpornosti bankarskog sustava i povećanje njegove fleksibilnosti.

(19)Bugarsko je gospodarstvo teško pogođeno krizom, koja je utjecala i na uslužni i na proizvodni sektor. Negativan učinak dodatno su pogoršali pad potražnje i ponude te poremećaji u globalnim lancima vrijednosti. Mjere koje Vlada poduzima u izvanrednoj situaciji mogu pomoći u ublažavanju posljedica krize, ali ključno je da ih brzo i učinkovito provede kako bi se očuvala radna mjesta i poboljšala likvidnost poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost. U procesu izrade i provedbe tih mjera treba voditi računa o otpornosti bankarskog sektora. U skladu sa Smjernicama Komisije Bugarska je ukinula zabrane izvoza osobne zaštitne opreme i uspostavila „zelene trake” za brze kontrole na graničnim prijelazima.

(20)Bolest COVID-19 dodatno je opteretila bugarski zdravstveni sustav, koji već karakteriziraju problemi ograničenog pristupa zbog niske razine javnog financiranja, ograničene pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem, malog broja medicinskih sestara/tehničara i neravnomjerne geografske raspoređenosti zdravstvenih radnika. Stoga ima prostora za jačanje opće otpornosti, pristupačnosti i kapaciteta bugarskog zdravstvenog sustava. Bolnice bi rasteretilo kada bi se zdravstvena zaštita (opća i specijalistička) više pružala u ambulantnom okruženju i uz primjenu telekonzultacija, a testiranje i liječenje trebali bi biti dostupni svima, neovisno o statusu zdravstvenog osiguranja. U cijeloj državi treba osigurati pravilan pristup zdravstvenim djelatnicima i njihovim uslugama. Integracija primarne i dugotrajne skrbi te skrbi u zajednici ključna je za starije osobe i najranjivije skupine.

(21)Prema Komisijinoj prognozi očekuje se da će nezaposlenost narasti na 7,0 % u 2020. i smanjiti se na 5,8 % u 2021. Od početka izvanrednog stanja nezaposlenost je brzo rasla u ugostiteljskom sektoru, velikim gradovima i među osobama sa osnovnim i srednjim obrazovanjem. Vlada je poduzela mjere za zaštitu radnih mjesta, primjerice programe skraćenog radnog vremena, koje bi trebalo brzo provesti i dodatno poboljšati. Trenutačna situacija nalaže da se u suradnji sa socijalnim partnerima pruži sveobuhvatna potpora poslodavcima i radnicima, uključujući samozaposlene osobe, kako bi se spriječio daljnji gubitak radnih mjesta. Potrebno je ojačati kapacitete i mjere koje provodi nacionalna agencija za zapošljavanje kako bi se smanjili negativni učinci na tržište rada. Za vraćanje ljudi na posao bit će potrebno uložiti dodatne napore u aktivaciju, usavršavanje i prekvalifikaciju te istodobno pripremiti radnu snagu za izazove i mogućnosti digitalizacije. Kriza bi mogla znatno utjecati i na neformalno zaposlene radnike, koji imaju ograničen pristup zdravstvenim uslugama i socijalnoj zaštiti. Ciljanim mjerama politike moglo bi se spriječiti daljnje osiromašenje nezaštićenih radnika i najranjivijih skupina te poboljšati njihove životne uvjete tijekom oporavka.

(22)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 puno jače utječe na ranjive skupine i pogoršava postojeće socijalne probleme. Udio osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bio je visok i prije krize, posebno među djecom, starijim osobama, osobama s invaliditetom i Romima, a socijalni transferi imali su ograničen učinak na smanjenje siromaštva. Dohodovna nejednakost bila je među najvišima u EU-u, a porezni sustavi i sustavi naknada imali su jedan od najslabijih učinaka na njezino smanjenje. Kriza zahtijeva uvođenje mjera kojima će se ispraviti nedostaci utvrđeni prethodnih godina, posebno u sustavu minimalnog dohotka, koji je među najmanje adekvatnim sustavima u EU-u za pomoć korisnicima da izađu iz siromaštva. I dalje su aktualni problemi osiguravanja socijalne zaštite svih građana, uključujući radnike s nestandardnim ugovorima, samozaposlene osobe i kućanstva s niskim dohotkom, osiguravanja potpore dohotku, hrane i odgovarajućih socijalnih usluga te pružanja hitnog smještaja i potpore beskućnicima. Reforma socijalnih usluga pridonijela bi stabilizaciji sustava, a bolja suradnja među zdravstvenim i socijalnim službama omogućila bi pružanje veće pomoći osobama koje se ne mogu brinuti o sebi i osobama s invaliditetom. Mnogim romskim kućanstvima, koja su i prije krize živjela u velikom siromaštvu, potrebne su usluge mirenja te osnovne usluge i potpora.

(23)Bolje obrazovanje i osposobljavanje te kvalificiranija radna snaga uvelike bi pridonijeli oporavku i ostvarenju uključivog i održivog rasta u srednjoročnom razdoblju. Bugarska treba dodatno poboljšati kvalitetu, uključivost i relevantnost obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada. Bugarska je među državama članicama u kojima socioekonomski status uvelike utječe na ishode učenja. I dalje ima poteškoća s uključivanjem Roma u obrazovanje, a stopa ranog napuštanja školovanja posebno je visoka među Romima i u ruralnim područjima. Ukupna razina digitalnih vještina niska je u dobnoj skupini od 16 do 74 godine, kao i u skupini mladih u dobi od 16 do 19 godina. Poboljšanjem digitalnih vještina, primjerice kvalifikacijama i nastavnim planovima s većim naglaskom na digitalnim vještinama, olakšala bi se prilagodba promjenama na tržištu rada uzrokovanima digitalizacijom i potrebi za digitalnim radom na daljinu. S druge strane, čak 11 % učenika nema računalo ni/odnosno pristup internetu, a 2 000 učitelja nema računalo. Trenutačni razmjeri učenja na daljinu stoga bi mogli pogoršati već velike nejednakosti u obrazovanju i osposobljavanju: poboljšanje digitalnog znanja svih učenika i njihova pristupa odgovarajućoj tehničkoj infrastrukturi imalo bi pozitivan dugotrajan učinak na njihov pristup obrazovanju, posebno kad je riječ o ranjivim skupinama, uključujući Rome, i tako pridonijelo smanjenju visoke stope napuštanja školovanja u tim skupinama.

(24)Kriza je istaknula stratešku važnost učinkovite javne uprave i digitalne uprave koja dobro funkcionira, uključujući e-zdravstvo i e-nabavu. EU je podržao reforme u tom području, ali se one presporo provode, što je negativno utjecalo na učinkovitost javnog sektora tijekom razdoblja ograničenja kretanja. Bugarska, dakle, zaostaje u pružanju e-usluga i građane i poduzeća treba poticati da ih koriste. Treba također u potpunosti riješiti pitanja kibersigurnosti i sigurnosti kritične infrastrukture. Učinkovita javna uprava bit će ključna za osiguravanje pravodobne i učinkovite provedbe mjera oporavka. Suradnja i koordinacija na svim razinama uprave, među ostalim u području javnih ugovora, koncesija i nadzora tržišta, i dalje su posebno važni. Veća predvidljivost i stabilnost regulative, učinkovita kontrola nad provedbom politika i smanjenje administrativnog opterećenja poboljšali bi poslovno okruženje i potaknuli ulaganja, što bi ubrzalo oporavak.

(25)Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, bit će važno dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi. Kriza je dodatno naglasila važnost digitalizacije i inovacija, u kojima Bugarska, a posebno mala i srednja poduzeća, ostvaruju rezultate znatno ispod prosjeka EU-a. Važan aspekt tog problema jest spektar koji se planira dodijeliti u pionirskim pojasevima za 5G, koji nije dovoljan za pravodobno i učinkovito pružanje 5G usluga. Još nisu riješeni poznati problemi u sustavu istraživanja i visokog obrazovanja, kao što su rascjepkanost, niska razina financiranja i ograničen prijenos znanja i tehnologije. Osim toga, među svim gospodarstvima u EU-u Bugarska upotrebljava najviše resursa i energije te proizvodi najviše emisija stakleničkih plinova, a prema bugarskom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za lakši prelazak na klimatsku neutralnost potrebna su znatna ulaganja.

(26)Nastojanja da se riješe problemi visokog energetskog intenziteta, prekomjernog oslanjanja na fosilna goriva i neučinkovite uporabe energije i resursa u Bugarskoj u početnoj su fazi. U nacionalnom energetskom i klimatskom planu naglašava se obveza dekarbonizacije gospodarstva do 2050. u kontekstu europskog zelenog plana, ali se navodi i namjera da se Bugarska nastavi oslanjati na domaće izvore lignita do 2050. i nakon toga. Pokrivenost i kvaliteta prometne infrastrukture u Bugarskoj i dalje su ispod prosjeka EU-a, a transeuropska prometna mreža još nije dovršena. Mreža multimodalnih platformi, neke željezničke i cestovne dionice te europski sustavi upravljanja željezničkim prometom i inteligentni prometni sustavi i dalje su nedovoljno razvijeni. Potrebno je riješiti znatne probleme zaštite okoliša jer utječu na održivi rast i stvaraju dodatne zdravstvene rizike tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. Bugarska je među državama članicama s najvećim brojem smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem, a gospodarenje otpadom te usklađenost s obvezama prikupljanja i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda predstavljaju izazov. Bugarska bi izradom programa za korištenje sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju u razdoblju 2021.–2027. mogla lakše odgovoriti na neke izazove prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Bugarsku 8 . To bi Bugarskoj omogućilo da na najbolji način iskoristi sredstva iz tog fonda.

(27)Pravilno funkcioniranje okvira za nesolventnost važno je za oporavak realnog gospodarstva od krize uzrokovane bolešću COVID-19, koja bi mogla dovesti do znatnog porasta stečajeva. Takav bi okvir ubrzao i sanaciju neprihodonosnih kredita, čime bi se spriječila njihova daljnja akumulacija. Osim toga, neučinkovit okvir za nesolventnost rezultira sporim i skupim stečajnim postupcima. U lipnju 2019. donesen je plan za uklanjanje nedostataka utvrđenih u okviru za nesolventnost. Bugarska je započela njegovu provedbu i priprema daljnje korake, uključujući izmjene zakonodavstva i aktivnosti izgradnje kapaciteta.

(28)Bugarska je 2019. donijela nekoliko zakona radi prenošenja četvrte i pete Direktive o sprečavanju pranja novca, koji se još nisu počeli provoditi. Nedavno dovršena nacionalna procjena rizika upućuje na slabosti koje je potrebno hitno ublažiti kako bi se spriječilo pranje novca i financiranje terorizma. Još nisu pravilno procijenjeni rizici programa ulaganja i virtualne imovine povezani s državljanstvom. Mjere treba osmisliti i provesti tako da obvezani subjekti učinkovito primjenjuju okvir za sprječavanje pranja novca. Učinkovitost provedbe i izvršenja okvira za sprječavanje pranja novca dosad je bila ograničena, a financijske se informacije nedovoljno upotrebljavaju.

(29)Iako se ove preporuke prije svega odnose na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije i olakšavanje gospodarskog oporavka, preporuke za Bugarsku iz 2019. koje je Vijeće usvojilo 9. srpnja 2019. odnosile su se i na reforme koje su iznimno važne za uklanjanje srednjoročnih i dugoročnih strukturnih nedostataka. Te su preporuke i dalje relevantne i kontinuirano će se pratiti tijekom godišnjeg ciklusa europskog semestra sljedeće godine. Isto vrijedi i za preporuke koje se odnose na investicijske politike. O tim potonjim preporukama trebalo bi voditi računa pri izradi strateških programa financiranja kohezijske politike nakon 2020., među ostalim i pri izradi mjera ublažavanja i strategija izlaska iz aktualne krize.

(30)Bugarske su banke općenito profitabilne i dobro kapitalizirane. Unatoč određenom smanjenju posljednjih godina, udio neprihodonosnih kredita i dalje je među najvišima u EU-u (7,2 % u trećem tromjesečju 2019.), posebno u nefinancijskim društvima i domaćim bankama, zbog čega je važno ulagati daljnje napore u promicanje funkcionalnog sekundarnog tržišta neprihodonosnih kredita. Izdvajanje rezervacija za neprihodonosne kredite u padu je od kraja 2018. i u nekim slučajevima popraćeno nedovoljnim izdvajanjem rezervacija za postojeće neprihodonosne kredite s velikim prekoračenjem dospijeća plaćanja. Sveobuhvatnom procjenom koju je provela Europska središnja banka otkrivena je potreba za povećanjem kapitala u dvije banke. Dokapitalizacija se dovršava. Banke bi uz osiguravanje više likvidnih sredstava radi ublažavanja učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19 i obnove gospodarskog rasta trebale provoditi procjene kreditnog rizika, razborite kreditne standarde i prakse vrednovanja te točno izvješćivati o svim pogoršanjima kvalitete imovine.

(31)Komisija u kontekstu mehanizma suradnje i provjere prati napredak Bugarske u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. U posljednjem izvješću u okviru mehanizma suradnje i provjere iz listopada 2019. navodi se da je Bugarska postigla dovoljan napredak da ispuni obveze koje je preuzela u trenutku pristupanja EU-u. Bugarska je provela opsežnu reformu pravnog okvira za borbu protiv korupcije, no za izgradnju javnog povjerenja potrebno je povećati broj pravomoćnih presuda u slučajevima korupcije na visokoj razini. Prisutan je i niz drugih izazova, kao što su osiguravanje učinkovitosti kaznenih istraga, uravnoteženje radnog opterećenja među sudovima i poboljšanje učinkovitosti lokalnih ureda državnog odvjetništva. Ta se pitanja prate u okviru mehanizma suradnje i provjere. Komisija u okviru tog mehanizma nastavlja pratiti reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije u Bugarskoj. Ta područja stoga nisu obuhvaćena preporukama za Bugarsku, ali su važna za razvoj pozitivnog socioekonomskog okruženja u toj zemlji.

(32)Europski semestar pruža okvir za kontinuiranu koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja u Uniji, što može pridonijeti održivom gospodarstvu. Države članice u svojim su nacionalnim programima reformi za 2020. razmotrile postignuti napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Osigura li punu provedbu preporuka navedenih u nastavku, Bugarska će pridonijeti napretku u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i zajedničkim nastojanjima da se u Uniji zajamči konkurentna održivost.

(33)Komisija je u okviru Europskog semestra 2020. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Bugarske i objavila je u Izvješću za Bugarsku za 2020. Ocijenila je i Program konvergencije za 2020. i Nacionalni program reformi za 2020. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Bugarskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Bugarskoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se s razine Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(34)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ocijenilo Program konvergencije za 2020. i njegovo je mišljenje 9 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

PREPORUČUJE da Bugarska u 2020. i 2021. poduzme djelovanje kojemu je cilj:

1.U skladu s općom klauzulom o odstupanju, poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pandemiju, održati gospodarstvo i pružiti potporu oporavku koji će uslijediti. Kada to gospodarski uvjeti dopuste, provoditi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja. Mobilizirati odgovarajuća financijska sredstva za jačanje otpornosti, dostupnosti i kapaciteta zdravstvenog sustava te osigurati uravnoteženu geografsku raspoređenost zdravstvenih radnika.

2.Svim građanima osigurati odgovarajuću socijalnu zaštitu i osnovne usluge te ojačati aktivne politike tržišta rada. Poboljšati pristup radu na daljinu te promicati digitalne vještine i jednak pristup obrazovanju. Poboljšati adekvatnost potpore minimalnom dohotku.

3.Pojednostavniti i ubrzati postupke za pružanje učinkovite potpore malim i srednjim poduzećima i samozaposlenim osobama, osiguravajući im pritom kontinuirani pristup financiranju i fleksibilnim uvjetima plaćanja. Dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva. Usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije i resursa, okolišnu infrastrukturu i održivi promet kako bi pridonijela postupnoj dekarbonizaciji gospodarstva, među ostalim u rudarskim regijama.

4.Smanjiti administrativno opterećenje poduzeća poboljšanjem učinkovitosti javne uprave i jačanjem digitalne uprave. Osigurati učinkovito funkcioniranje okvira za nesolventnost. Uložiti veće napore u provedbu odgovarajućih procjena rizika, smanjenje rizika, učinkovit nadzor i provedbu okvira za sprječavanje pranja novca.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)    SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)    SWD(2020) 501 final.

(4)    SL C 301, 5.9.2019., str. 117–122.

(5)    COM(2020) 112 final.

(6)    COM(2020) 123 final.

(7)    Uredba (EU) br. 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni uredaba (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 508/2014 s obzirom na posebne mjere za mobilizaciju ulaganja u zdravstvene sustave država članica i u druge sektore njihovih gospodarstava u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus) (SL L 99, 31.3.2020., str. 5.) i Uredba (EU) 2020/558 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2020. o izmjeni uredbi (EU) br. 1301/2013 i (EU) br. 1303/2013 u pogledu posebnih mjera radi pružanja iznimne fleksibilnosti za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (SL L 130, 24.4.2020., str. 1.).

(8)    SWD(2020) 501 final.

(9)    U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97.