EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.11.2020.

COM(2020) 263 final/2

CORRIGENDUM
This document corrects document COM(2020) 263 of 25 June 2020.
Concerns all language versions.
The last two paragraphs in Section 6 - Conclusions, have been corrected.
The text shall read as follows:

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Godišnje izvješće o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti u Europskoj uniji za 2018.

Sadržaj

1.    UVOD    

2.    PRAVNA OSNOVA    

3.    METODOLOGIJA I INFORMACIJE KOJE SU DOSTAVILE DRŽAVE ČLANICE    

4.    ODOBALNI NAFTNI I PLINSKI SEKTOR U EUROPSKOJ UNIJI    

4.1. Objekti i proizvodnja    

4.2. Odobalne inspekcije, istrage, mjere provedbe i regulatorni okvir    

5.    PODACI O INCIDENTIMA I SIGURNOSNA UČINKOVITOST ODOBALNIH DJELATNOSTI    

6.    ZAKLJUČCI    

1.    UVOD

Ovo Izvješće Europske komisije, koje se nastavlja na izvješća za 2016. i 2017., obuhvaća sigurnost odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti u Europskoj uniji (EU) 2018.

Pravna je osnova za ovo Izvješće Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ 1 („Direktiva o odobalnoj sigurnosti”). Tim se zakonodavnim aktom nastoji postići visoka razina sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti u korist radnika, okoliša, odobalnih platformi i opreme te gospodarskih djelatnosti kao što su ribarstvo i turizam. Odredbama Direktive kako ih provode države članice pridonijet će se: (i.) izbjegavanju velikih nesreća, (ii.) smanjenju broja incidenata i (iii.) djelotvornim mjerama nakon nesreća i incidenata kako bi se ublažile njihove posljedice.

Kao i u prethodnim izvješćima, svrha je ovog Godišnjeg izvješća: (i.) navesti podatke o broju i vrsti objekata u EU-u i (ii.) izvijestiti o incidentima i procjeni sigurnosne učinkovitosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti. Sa svakim dodatnim izvješćem analiza trendova bit će sve informativnija. Nadalje, niz godišnjih izvješća poslužit će kao evidencija sigurnosne učinkovitosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti u državama članicama.

Ovo se Izvješće temelji na godišnjim izvješćima i podacima koje su države članice dostavile u skladu s Direktivom o odobalnoj sigurnosti. Komisiji su dostavljeni podaci iz Bugarske, Hrvatske, Cipra, Danske, Njemačke, Francuske, Grčke, Irske, Italije, Nizozemske, Poljske, Rumunjske i Španjolske te iz Ujedinjene Kraljevine, koja je 2018. još bila država članica EU-a. Većina objekata, njih 380, nalazi se na Sjevernom moru i Atlantskom oceanu, 166 ih se nalazi na Sredozemnom moru, osam na Crnom moru, a dva na Baltičkom moru.

Nadležna tijela tih država članica tijekom 2018. pregledala su 318 odobalnih objekata u svojim područjima nadležnosti. Nakon određenih incidenata tri države članice (Ujedinjena Kraljevina, Danska i Nizozemska) provele su istrage tijekom razdoblja izvješćivanja. Ujedinjena Kraljevina provela je 41 istragu o problemima u pogledu sigurnosti i okoliša te pet istraga o velikim nesrećama. Danska je provela tri istrage o problemima u pogledu sigurnosti i okoliša (nije provela nijednu istragu o velikim nesrećama), a Nizozemska je provela jednu istragu o velikim nesrećama (nije provela nijednu istragu o problemima u pogledu sigurnosti i okoliša).

Podaci koje su dostavile države članice, konkretno o broju i ozbiljnosti prijavljenih nesreća u odnosu na broj objekata, ukazuju na znatno nižu razinu sigurnosti u europskom sektoru odobalnih djelatnosti u odnosu na prethodne dvije godine, zbog čega nadležna tijela država članica moraju poduzeti daljnje mjere.

2.    PRAVNA OSNOVA

U skladu s člankom 25. Direktive o odobalnoj sigurnosti Komisija mora objavljivati godišnje izvješće o učinku na sigurnost i okoliš odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti na temelju informacija koje su dostavile države članice. Države članice moraju Komisiji do 1. lipnja svake godine dostaviti godišnje izvješće koje sadržava informacije određene u točki 3. Priloga IX. Direktivi o odobalnoj sigurnosti.

Godišnja izvješća koja države članice dostavljaju u skladu s člankom 25. moraju sadržavati barem sljedeće informacije:

(a) broj, starost i lokaciju objekata;

(b) broj i vrstu provedenih inspekcija i istraga, dodatno uz sve mjere provedbe ili presude;

(c) podatke o nesrećama u skladu sa zajedničkim formatom za izvješćivanje koji se traži u članku 23.;

(d) sve velike promjene regulatornog okvira koji se odnosi na odobalne djelatnosti;

(e) uspješnost odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti.

Države članice moraju objaviti tražene informacije do 1. lipnja u godini nakon predmetnog razdoblja izvješćivanja (npr. do 1. lipnja 2019. za 2018.).

Za izvješće moraju upotrebljavati zajednički obrazac utvrđen Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1112/2014 оd 13. listopada 2014. 2 . Tom je provedbenom uredbom utvrđen zajednički obrazac pomoću kojeg operateri i vlasnici odobalnih naftnih i plinskih objekata razmjenjuju informacije o pokazateljima velikih opasnosti. Njome je utvrđen i zajednički obrazac pomoću kojeg države članice objavljuju informacije o pokazateljima velikih opasnosti. Smjernice Komisije od 25. studenoga 2015. 3 sadržavaju dodatne specifične informacije o Provedbenoj uredbi i objašnjenja kako upotrebljavati obrazac za izvješćivanje.

3.    METODOLOGIJA I INFORMACIJE KOJE SU DOSTAVILE DRŽAVE ČLANICE

U skladu s točkom 3. Priloga IX. Direktivi o odobalnoj sigurnosti države članice obvezne su dostaviti jasno definirane informacije o incidentima u svojem odobalnom naftnom i plinskom sektoru koristeći obrasce iz Provedbene uredbe (EU) br. 1112/2014. Dostavljene informacije moraju sadržavati podatke o odobalnim naftnim i plinskim objektima u EU-u kao što su broj, vrsta, lokacija i starost. Izvješća država članica moraju sadržavati i podatke o broju: (i.) poduzetih inspekcija, istraga i mjera provedbe, (ii.) incidenata po kategoriji i (iii.) ozljeda.

Komisija je, uz podatke o pojedinačnim državama članicama, ocijenila sigurnosnu učinkovitost odobalnih regija. Komisija u tu svrhu: (i.) Njemačku, Dansku, Francusku, Ujedinjenu Kraljevinu, Irsku i Nizozemsku smatra sjevernomorskom i atlantskom regijom, (ii.) Španjolsku, Grčku, Hrvatsku, Cipar, Italiju i Maltu smatra sredozemnom regijom, (iii.) Bugarsku i Rumunjsku smatra crnomorskom regijom i (iv.) Latviju i Poljsku smatra baltičkom regijom.

Komisija je za potrebe svojeg godišnjeg izvješća za 2018. iskoristila informacije koje su dostavile Bugarska, Hrvatska, Cipar, Grčka, Francuska, Nizozemska, Danska, Njemačka, Irska, Italija, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ostale države članice nisu bile aktivne u odobalnom naftnom i plinskom sektoru ili nisu dostavile informacije relevantne za ovo Izvješće.

Sve države članice koje provode odobalne naftne i plinske djelatnosti, uz iznimku Ujedinjene Kraljevine, dostavile su potpune podatke o svim svojim objektima. S druge strane, Ujedinjena Kraljevina ograničila je dijelove svojeg izvješća na objekte koji su bili predmet regulatornog preispitivanja dokumentacije o procjeni rizika (članak 42. stavak 2. Direktive o odobalnoj sigurnosti). To znači da informacije koje je Ujedinjena Kraljevina dostavila o istragama, mjerama provedbe, podacima o incidentima i sigurnosnoj učinkovitosti odobalnih djelatnosti obuhvaćaju niz objekata koji se neprekidno proširivao tijekom prve polovine 2018. Početni procijenjeni broj objekata u siječnju 2018. bio je 139, da bi na kraju, 19. srpnja 2018., bio 191. Taj je datum bio kraj prijelaznog razdoblja za sve objekte.

4.    ODOBALNI NAFTNI I PLINSKI SEKTOR U EUROPSKOJ UNIJI

4.1. Objekti i proizvodnja

Velika većina odobalnih objekata 4 u vodama EU-a nalazi se u Sjevernom moru (vidjeti tablicu 1.), točnije u isključivim gospodarskim pojasima Ujedinjene Kraljevine (oko 34 % odobalnih objekata u vodama EU-a) i Nizozemske (oko 28 % odobalnih objekata u vodama EU-a). Na Sredozemlju je je najaktivnija država članica Italija (25 % svih objekata u vodama EU-a), a nakon nje slijedi Hrvatska. U crnomorskoj regiji Rumunjska ima razvijenu odobalnu naftnu i plinsku industriju, a Bugarska je nastavila s aktivnostima istraživanja odobalnih ugljikovodika, ali ima samo jedan objekt pa stoga vrlo ograničenu proizvodnju. U skladu s izvješćima država članica na Baltičkom moru, u toj regiji samo Poljska ima odobalne objekte. U vodama EU-a 2018. je prijavljeno ukupno 556 proizvodnih i neproizvodnih objekata, što je dva objekta više nego 2017., iako je nekoliko objekata stavljeno izvan uporabe. 5  

Tablica 1.: Nepomični objekti 1. siječnja 2018., vrsta objekta po regiji i državi članici

Za 2018. prijavljeno je da je 13 objekata u vodama EU-a stavljeno izvan uporabe: 12 u Ujedinjenoj Kraljevini i jedan u Italiji. Iste je godine prijavljeno da je u pogon pušten jedan novi nepomični objekt u Nizozemskoj. Nadalje, promjene metoda izvješćivanja nekih država članica također su pridonijele promjeni broja prijavljenih objekata u odnosu na prethodnu godinu. 6

Više od polovine odobalnih objekata u vodama EU-a pušteno je u pogon u razdoblju od 1980. do 2000. Razvoj novih odobalnih proizvodnih objekata u sjevernomorskoj i atlantskoj regiji te u Sredozemlju u znatnom je padu od 2010. (tablica 2.).

Tablica 2.: Broj objekata koji se nalaze u vodama EU-a po desetljeću puštanja u pogon i po regiji

Najveći udio (oko 94 %) nafte i plina u EU-u proizvodi se u sjevernomorskoj i atlantskoj regiji (tablica 3.). Ujedinjena Kraljevina daleko je najveći proizvođač, a nakon nje slijede Nizozemska i Danska. Italija i Hrvatska su aktivni proizvođači u Sredozemnom moru, a u Crnom moru trenutačno jedino Rumunjska ima zamjetnu proizvodnju nafte i plina.

Tablica 3.: Proizvodnja odobalne nafte i plina u EU-u u tisućama tona ekvivalenta nafte (ktoe)

U odnosu na prethodnu godinu vidljiv je pad od manje od jedan posto, što znači da je ukupna odobalna proizvodnja nafte i plina bila stabilna.

4.2. Odobalne inspekcije, istrage, mjere provedbe i regulatorni okvir

Nadležna tijela država članica redovito provode inspekcije odobalnih objekata u svojim područjima nadležnosti. U tablici 4. prikazan je broj inspekcija provedenih tijekom izvještajne godine. Broj inspekcija obično se povećava s brojem objekata u državi članici.

Kao i 2017., broj inspekcija ponovno se smanjio, ovaj put s 630 u 2017. na 593 u 2018. Konkretno, Italija je smanjila broj inspekcija s 289 na 236, Nizozemska sa 60 na 32, a Ujedinjena Kraljevina je povećala broj inspekcija s 232 na 273. Rumunjska je prvi put provela inspekcije. Za razliku od broja inspekcija, koji je u padu, napravljeno je više ako se gleda po radnim danima potrošenima na inspekcije po objektu (2 817 radnih dana 2018. u odnosu na 2 083 radna dana 2017.).

Tablica 4.: Broj odobalnih inspekcija po regiji i državi članici 2018.*

(*) Tablica uključuje podatke iz država članica u čijoj je nadležnosti 2018. bio najmanje jedan odobalni objekt

Člankom 18. Direktive o odobalnoj sigurnosti nadležnim tijelima država članica dodjeljuju se određena prava i ovlasti u odnosu na djelatnosti i objekte u njihovoj nadležnosti. Ta prava i ovlasti uključuju pravo zabrane djelatnosti i pravo zahtijevanja da se poduzmu mjere za poštovanje općih načela upravljanja rizicima i za sigurnost u obavljanju djelatnosti.

U skladu s tim tri su države članice provele istrage tijekom razdoblja izvješćivanja: Ujedinjena Kraljevina, Danska i Nizozemska. Ujedinjena Kraljevina provela je 41 istragu o problemima u pogledu sigurnosti i okoliša 7 te pet istraga o velikim nesrećama. Danska je provela tri istrage o problemima u pogledu sigurnosti i okoliša, a Nizozemska je provela jednu istragu o velikoj nesreći. Ukupan broj istraga pokrenutih 2018. bio je znatno veći (50) od broja istraga pokrenutih 2017. (20) i 2016. (23), uglavnom zbog povećanja njihova broja u Ujedinjenoj Kraljevini.

Unatoč povećanju broja istraga, ukupan broj mjera provedbe poduzetih 2018. bio je manji od broja tih mjera poduzetih 2017. Iako su države članice 2017. poduzele 47 mjera provedbe (od kojih je Ujedinjena Kraljevina poduzela 45), 2018. samo je Ujedinjena Kraljevina izvijestila o provedbi tih mjera, čiji je broj (34), bio manji nego 2017.

5.    PODACI O INCIDENTIMA I SIGURNOSNA UČINKOVITOST ODOBALNIH DJELATNOSTI

Države članice prijavile su sljedeća 124 incidenta za 2018. u skladu s Prilogom IX. Direktivi o odobalnoj sigurnosti.

—    U Ujedinjenoj Kraljevini zabilježeno je 95 događaja o kojima se mora izvijestiti, uključujući pet velikih nesreća.

—    U Nizozemskoj je bilo 14 događaja o kojima se mora izvijestiti 8 , uključujući jednu veliku nesreću. O uzrocima te velike nesreće nije izviješteno jer istraga tog slučaja još nije bila završena u trenutku izvješćivanja.

-U Danskoj je zabilježeno devet događaja o kojima se mora izvijestiti, ali nijedan se nije odnosio na veliku nesreću.

-U Francuskoj i Irskoj zabilježen je po jedan događaj o kojem se mora izvijestiti, ali nijedan se nije odnosio na veliku nesreću.

Broj velikih nesreća uključuje incidente sa znatnim potencijalom za uzrokovanje gubitka života ili ozbiljnih ozljeda, čak i ako se takvi ishodi nisu ostvarili.

Većina kvarova (80 %) u događajima o kojima se mora izvijestiti pripada kategoriji neplaniranih ispuštanja, 13,7 % spada pod gubitak nadzora nad bušotinom (erupcija/aktivacija sustava za preusmjeravanje), 1,6 % su kvarovi elemenata koji su kritični za sigurnost i okoliš (SECE) i 1,6 % odnosilo se na gubitak strukturne cjelovitosti (neželjeni pomak). Osoblje je evakuirano u dva incidenta.

Tablica 5.: Incidenti po kategorijama (Prilog IX. Direktivi o odobalnoj sigurnosti, na razini EU-a)

Ukupni broj incidenata u EU-u povećao se s 42 u 2016. na 59 u 2017. i zatim na 124 u 2018., uglavnom zbog povećanog broja neplaniranih ispuštanja. Broj incidenata iz kategorije gubitka nadzora nad bušotinom povećao se na 17. Prethodno se smanjio s 11 u 2016. na 8 u 2017. Prijavljena su dva incidenta iz kategorije kvarova elemenata koji su kritični za sigurnost i okoliš. Tri takva kvara prijavljena su 2016., a 2017. jedan. Prijavljena su dva kvara strukturne cjelovitosti 2018. Nijedan takav kvar nije prijavljen 2017., a 2016. su ih prijavljena dva. Osim toga, osoblje je 2018. evakuirano dva puta, 2017. nijednom, a 2016. jednom.

Nije prijavljen nijedan sudar plovila 2018., u usporedbi s tri prijavljena sudara 2017. i nijednim 2016. Prijavljeno je devet incidenata propusta barijera u bušotini u odnosu na dva prijavljena incidenta 2017. i nijedan 2016. Ukupno je šest incidenata 2018. razvrstano u kategoriju velikih nesreća 10 jer su mogli uzrokovati gubitak života ili ozbiljne ozljede. Četiri velike nesreće dogodile su se 2017., a dvije su prijavljene 2016.

Uzevši u obzir povećani broj nesreća, Komisija blisko surađuje s odgovarajućim nadležnim tijelima kako bi se utvrdili uzroci i raspravile moguće daljnje mjere za poboljšanje sigurnosne učinkovitosti. Suradnja se odvija bilateralno i u okviru Skupine europskih tijela za odobalne aktivnosti (EUOAG).

6.    ZAKLJUČCI

S 556 objekata u EU-u (taj broj 2018. uključuje Ujedinjenu Kraljevinu), broj objekata ostao je uglavnom nepromijenjen. U prethodnom razdoblju taj se broj smanjio s 586 u 2016. na 554 u 2017. Razina ukupne proizvodnje nafte i plina blago se smanjila sa 113 051 kilotone ekvivalenta nafte na 112 217 kilotona ekvivalenta nafte 2018.

Komisija procjenjuje sigurnost odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti EU-a na temelju podataka koje su dostavile države članice, u skladu s odredbama o izvješćivanju iz Provedbene uredbe. Stoga točnost Komisijine procjene ovisi o podacima koje su dostavile države članice.

Broj provedenih inspekcija i istraga bio je nešto manji (za 6 %) nego prethodne godine. U odnosu na 2017. države članice poduzele su manji broj mjera provedbe.

Broj incidenata naglo se povećao s 59 u 2017. na 124 u 2018. Postupnim uvođenjem svih odobalnih objekata Ujedinjene Kraljevine u sustav izvješćivanja može se objasniti samo manji dio povećanja broja nesreća 11 . Broj incidenata u Ujedinjenoj Kraljevini povećao se s 30 na 99, u Nizozemskoj s 13 na 14 i u Grčkoj i Irskoj s nula na po jedan. S druge strane, broj incidenata u Danskoj smanjio se s 14 na devet. Broj velikih nesreća povećao se s četiri na šest od 2017. do 2018.

Kao ni 2016. i 2017., ni 2018. nisu prijavljeni smrtni slučajevi, ali bilo je 12 ozljeda i 17 teških ozljeda. Prema izvješćima nadležnih tijela broj nesreća u Ujedinjenoj Kraljevini i Nizozemskoj znatno se povećao zbog čega je potrebno da odgovarajuća nadležna tijela i dublje analiziraju uzroke i poduzmu daljnje mjere. Komisija će surađivati s državama članicama i nastojati surađivati s Ujedinjenom Kraljevinom kako bi se zajamčila vrlo visoka razina sigurnosne učinkovitosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti.

(1)

   SL L 178, 28. lipnja 2013., str. 66.

(2)

   SL L 302, 22. listopada 2014., str. 2.

(3)

https://euoag.jrc.ec.europa.eu/files/attachments/2015_11_25_implementing_regulation_guidance_document_final.pdf.

(4)

   Pomične odobalne jedinice za bušenje nisu uvrštene u analizu u odjeljku 4.1.

(5)

   Za pojedinosti vidjeti odjeljak 4.1.

(6)

   Ukupan broj objekata povećao se za dva, iako je 13 objekata stavljeno izvan uporabe, a u pogon pušten samo jedan novi objekt. Da su svi podaci točno dostavljeni, taj bi broj bio manji za 12 objekata.

(7)

   Pod problemima u pogledu sigurnosti i okoliša smatraju se prijave koje podnesu radnici kad uoče probleme na radnom mjestu za koje smatraju da bi mogli biti kršenje propisa o zdravlju i sigurnosti te da bi mogli uzrokovati štetu.

(8)

   Jedan događaj o kojem se mora izvijestiti može biti uzrok nekoliko incidenata, npr. neplanirano ispuštanje plina može dovesti do evakuacije osoblja.

(9)

   Jedan incident može se pojaviti više puta, na primjer evakuacija osoblja povezana s gubitkom nadzora nad bušotinom u ukupnom bi se zbroju računala dva puta.

(10)

   SL L 178, 28. lipnja 2013., str. 73. članak 2. stavak 1.: „velika nesreća” znači, u odnosu na objekt ili povezanu infrastrukturu:

(a) nesreća koja uključuje eksploziju, požar, gubitak kontrole nad bušotinom, ili ispuštanje nafte, plina ili opasnih tvari, a pritom uzrokuje gubitak života ili ozbiljne ozljede kod osoba ili ima značajni potencijal za to;

(b) nesreća koja uzrokuje značajno oštećenje objekta ili povezane infrastrukture, a pritom uzrokuje gubitak života ili ozbiljne ozljede kod osoba ili ima značajni potencijal za to;

(c) bilo koja druga nesreća koja dovede do gubitka života ili teške ozljede kod pet ili više osoba koje se nalaze na odobalnom objektu u kojem se pojavi izvor opasnosti ili koje sudjeluju u odobalnoj naftnoj i plinskoj djelatnosti u vezi s objektom ili povezanom infrastrukturom; ili

(d) bilo koji veliki okolišni incident koji nastane kao posljedica nesreća iz točaka (a), (b) i (c).

Za potrebe određivanja je li neka nesreća velika nesreća u smislu točaka (a), (b) ili (d), s objektom na kojem nema stalne posade postupa se kao da na njemu ima posade.

(11)

   Ako se sigurnosna učinkovitost po objektu nije promijenila, procijenjeno je da se postupnim uvođenjem može objasniti povećanje od 10 incidenata.