52020DC0226

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.6.2020.

COM(2020) 226 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije u 2018.

1. UVOD

Fondom europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) nastoje se ublažiti najteži oblici siromaštva u EU-u kao što su oskudica hrane, siromaštvo djece i beskućništvo. Za razdoblje od 2014. do 2020. ukupna dostupna sredstva iz FEAD-a 1 iznose 3,8 milijardi EUR (tekuće cijene). EU osigurava najviše 85 % sredstava, a države članice vlastitim sredstvima dopunjuju ostatak. Time ukupna vrijednost Fonda iznosi otprilike 4,5 milijardi EUR.

Države članice mogu se koristiti sredstvima Fonda na dva načina: i. za operativni program za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć (OP I) i/ili ii. za operativni program za socijalno uključivanje najpotrebitijih osoba (OP II). Uz pomoć u prehrambenim i/ili osnovnim potrepštinama nužne su i prateće mjere, primjerice upućivanje na socijalne službe.

U skladu s člankom 13. stavkom 9. Uredbe o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (Uredba (EU) br. 223/2014) ovaj se sažetak temelji na informacijama iz izvješća o provedbi u 2018., kako ih je prihvatila Komisija 2 . Izvješće o provedbi dostavilo je svih 27 država članica. Ujedinjena Kraljevina nije dostavila izvješće jer još nije počela provoditi FEAD. Kao i prethodnih godina, ovaj sažetak izvješća uključuje kretanja i financijske informacije za razdoblje nakon 2018., ako su dostupni, posebno o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021.–2027. i inicijativama Komisije za razdoblje 2019.–2024.

2. NAJNOVIJA KRETANJA U EUROPSKOJ UNIJI

VFO za razdoblje 2021.–2027. i inicijative Komisije za suzbijanje siromaštva za razdoblje 2019.–2024.

Udio osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalno isključivanje u padu je već šest godina zaredom; 2018. ih je bilo 21,9 %. Udio osoba pogođenih teškom materijalnom oskudicom smanjio se sa 6,6 % u 2017. na 5,9 % u 2018. (riječ je o 29,7 milijuna ljudi). Međutim, 110 milijuna ljudi i dalje je u opasnosti od siromaštva i socijalnog isključivanja. Cilj EU-a da se do 2020. smanji broj osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalno isključivanje za najmanje 20 milijuna nije ostvaren (broj je dosad smanjen tek za 7 milijuna). Djeca, posebno djeca niskokvalificiranih roditelja, i osobe s invaliditetom izloženi su znatno većoj opasnosti od siromaštva. Rastući trend isključivanja u pogledu stanovanja i beskućništva nije zaustavljen zbog postojećeg pritiska na tržište nekretnina. Pomoć FEAD-a stoga je ključna za društvene skupine u najnepovoljnijem položaju.

U okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. Komisija je donijela prijedlog o spajanju FEAD-a s Europskim socijalnim fondom plus (ESF plus). Prijedlogom o fondu ESF plus socijalno se uključivanje namjerava poboljšati povećanjem udjela nacionalnih sredstava dodijeljenih iz fonda ESF plus (na barem 25 % u usporedbi s 20 % u trenutačnom ESF-u), dok bi se za rješavanje problema materijalne oskudice utvrdio cilj na razini EU-a od 4 %, a najmanje 2 % po državi članici. Komisija smatra da će to omogućiti da financijska sredstva namijenjena za problem materijalne oskudice ostanu stabilna u odnosu na aktualni VFO. Prijedlog je trenutačno u naprednoj fazi pregovora sa suzakonodavcima. U travnju 2019. Vijeće je pristalo na djelomični pregovarački mandat za trijaloge. Istoga je mjeseca Europski parlament donio izvješće s izmjenama, koje je glasanjem potvrdio novi Europski parlament. U međuvremenu su počeli trijalozi u vezi s fondom ESF plus.

Komisija priprema i inicijativu politike o „jamstvu za djecu”. Sukladno načelu br. 11 europskog stupa socijalnih prava, djeca imaju pravo na pristupačan i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje te na zaštitu od siromaštva. Načelom se utvrđuje i da djeca u nepovoljnom položaju imaju pravo na posebne mjere za poticanje jednakih mogućnosti. Inicijativa je stoga konkretan rezultat akcijskog plana kojim se stup provodi.

Komisija je zbog aktualne pandemije pripremila i donijela dvije investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus. Druga namjenska Investicijska inicijativa plus kao odgovor na koronavirus (CRII+) 3 , donesena u travnju 2020., osigurava izuzetnu fleksibilnost pri upotrebi europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nadalje, izmjenom pravilâ Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) uvode se posebne mjere kojima se pruža potpora najpotrebitijima i omogućava upravljačkim tijelima, partnerskim organizacijama i drugim dionicima da brzo reagiraju gdje je to potrebno. Primjerice, bit će moguće dostavljati osobnu zaštitnu opremu te pomoć u hrani i osnovnu materijalnu pomoć, potonje dvoje putem vaučera, čime će se smanjiti opasnost od zaraze. Za obračunsku godinu 2020.–2021. bit će moguće financirati cjelokupan iznos mjera.

Komisija je radi oporavka od pandemije predložila i revidirani višegodišnji financijski okvir (VFO). Države članice mogu prema prijedlogu reinvestirati u FEAD kako bi se najpotrebitijima dodatno i stalno pomagalo.

3. KOORDINACIJA FEAD-a NA RAZINI EU-a

Stručna skupina FEAD-a i dalje je glavni forum upravljačkih tijela za razmjenu informacija o provedbi Fonda. Stručna skupina FEAD-a sastala se dvaput (2018. i 2019.) kako bi razmotrila aspekte provedbe programa FEAD-a, posebno popratne mjere, donacije hrane, revizije i koordinaciju s drugim strukturnim fondovima. Komisija je državama članicama predstavila zaključke i preporuke evaluacije FEAD-a u sredini programskog razdoblja i tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o FEAD-u. Redovito je izvješćivala i o pregovorima o fondu ESF plus, s naglaskom na mjerama za suzbijanje materijalne oskudice i socijalno uključivanje najpotrebitijih.

Kad je riječ o odnosima s dionicima, Komisija je od 2016. do kraja 2019. bila domaćin 18 sastanaka Mreže FEAD-a. Na svakom su sastanku sudionici imali mogućnost predstaviti studije slučaja te razmijeniti probleme i rješenja u pogledu posebnih aspekata provedbe FEAD-a, primjerice ciljanog uključivanja najpotrebitijih kao što su djeca, beskućnici i starije osobe. Na jednom od sastanaka održanih 2019. u središtu interesa bili su praćenje i evaluacija Fonda, uz isticanje značajnog djelovanja upravljačkih tijela i partnerskih organizacija. U skladu s Uredbom, Komisija je 2018. i 2019. isto tako bila domaćin godišnjih sastanaka na razini EU-a pod vodstvom predstavnika partnerskih organizacija. Ti su sastanci bili usmjereni na prijelaz na novu fazu izgradnje kapaciteta. Tijekom sljedećih 18 mjeseci aktivnosti uzajamnog učenja zamijenit će sastanke Mreže FEAD-a. Te bi aktivnosti „Zajednici FEAD-a” trebale pomoći da na učinkovitiji način raspravi neriješene probleme provedbe i mogućnosti novog fonda ESF plus.

4. NAPREDAK U PROVEDBI OPERATIVNIH PROGRAMA

4.1. Financijska provedba

Financijska provedba programâ FEAD-a ubrzana je 2018. Ukupni prihvatljivi javni rashodi dodijeljeni za potporu inicijativama FEAD-a postupno su se povećavali s 564,7 milijuna EUR u 2016. na 637,1 milijuna u 2017. te na 762,2 milijuna u 2018. Krajem 2018. ukupna dodijeljena financijska sredstva (za razdoblje 2014.–2018.) iznosila su gotovo 2,732 milijarde EUR, odnosno 61 % ukupnih sredstava programâ (što uključuje sredstva EU-a i nacionalno sufinanciranje). Plaćanja korisnicima isto su tako znatno porasla 2018. (497,9 milijuna EUR) u odnosu na prethodne godine (409,9 milijuna EUR 2017., odnosno 436,0 milijuna EUR 2016.). Za detaljnu financijsku raščlambu po državama članicama vidjeti tablicu I. Priloga 4 .

Države članice su u zahtjevima za plaćanje podnesenima Komisiji 2018. prijavile 345,3 milijuna EUR prihvatljivih javnih rashoda. Iznos je manji nego u prethodnim godinama (478,2 milijuna EUR 2017., odnosno 353,4 milijuna EUR 2016.) djelomično zbog fleksibilnosti država članica u podnošenju zahtjeva za plaćanje. Za razdoblje 2014.–2018. Komisiji je ukupno prijavljeno 1,2233 milijarde EUR prihvatljivih javnih rashoda.

Komisija je do 31. prosinca 2019. isplatila 1,5 milijardi EUR u obliku međuplaćanja (955 milijuna EUR do kraja 2018.), što predstavlja više od 38 % dodijeljenih sredstava za razdoblje 2014.–2020.

Financijska provedba FEAD-a općenito dobro napreduje i podudara se sa stvarnim napretkom programa (vidjeti sljedeći odjeljak). Pokazatelji ukazuju na općenito ubrzavanje provedbe unatoč stagnaciji u agregiranim zahtjevima za plaćanje. Štoviše, dosad je bilo vrlo malo slučajeva automatskih opoziva (samo u okviru programa Ujedinjene Kraljevine, koji nije proveden).

4.2. Stvarna provedba

Pomoć pružena u okviru FEAD-a i profil krajnjih primatelja

Pomoć iz FEAD-a u 2018. pružena je u 26 država članica oslanjajući se na napredak postignut prethodnih godina. Većina država članica (22 od 26) dijelila je hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć i nudila popratne mjere (OP I, vidjeti tablicu 1.), dok su Cipar, Mađarska i Litva 2018. prvi put pružali osnovnu materijalnu pomoć 5 . Četiri države članice nastavile su provoditi programe socijalnog uključivanja (OP II, vidjeti tablicu 1.). Rumunjska nije pružala pomoć 2018. zbog kašnjenja u preoblikovanju svojeg operativnog programa uslijed institucijskih promjena povezanih s problemima javne nabave.

Tablica 1. Vrsta pomoći pružene 2018.

OP	Vrsta pomoći	Država članica
OP I	Hrana	BE, BG, EE, ES, FI, FR, IT, MT, PL, PT, SI (11)
	Osnovna materijalna pomoć	AT (1)
	Oboje	CY, CZ, EL, HR, HU, IE, LT, LU, LV, SK (10)
OP II	Socijalno uključivanje	DE, DK, NL, SE (4)

Izvor: SFC2014

Procijenjeno je da je 2018. u okviru FEAD-a 12,6 milijuna osoba primilo pomoć u hrani, milijun osnovnu materijalnu pomoć, a 39 000 pomoć pri socijalnom uključivanju. Ukupno je od pomoći FEAD-a korist ostvarilo gotovo 13 milijuna osoba, prema konzervativnoj procjeni na osnovi godišnjeg prosjeka navedenog u evaluaciji FEAD-a u sredini programskog razdoblja za 2014.–2017. 6 Najveća povećanja broja ljudi zabilježena su u Mađarskoj (185 000 više osoba nego 2017.), Irskoj (92 011 više), Belgiji (82 619 više) i Portugalu (41 276 više, ali broj je i dalje malen). Nasuprot tomu, u 17 država članica uključeno je manje osoba, posebno u Hrvatskoj (214 068 manje nego 2017.), Bugarskoj 7 , Španjolskoj, Francuskoj (s tim da je broj i dalje velik) i Češkoj. Rumunjska se i dalje suočava s poteškoćama u provedbi (više o tome u nastavku).

Slika 1. Broj osoba koje primaju pomoć u hrani i/ili osnovnu materijalnu pomoć

Slika 2. Ukupan broj osoba koje primaju pomoć pri socijalnom uključivanju

Izvor: SFC2014

Opći profil krajnjih primatelja pomoći FEAD-a uglavnom se nije promijenio. Kao i prethodnih godina, najveća su skupina bile žene (48 % svih primatelja pomoći). Djeca su primila gotovo 30 % dostupne pomoći, zatim migranti, osobe stranog podrijetla ili manjine (10 %) te beskućnici (7 %). Tijekom 2018. 8 % krajnjih primatelja pomoći u okviru FEAD-a bile su osobe u dobi od 65 godina ili starije, a 5 % osobe s invaliditetom. Navedene su vrijednosti procjena partnerskih organizacija i treba ih uzeti u obzir s oprezom.

Djeca čine 29 % primatelja pomoći u hrani, osnovne materijalne pomoći ili pomoći pri socijalnom uključivanju 2018. U usporedbi s prethodnim godinama udio je ostao stabilan. U nekoliko su država članica najveći udio pomoći u hrani primila djeca, a to se posebno odnosi na Cipar, Hrvatsku, Maltu, Mađarsku i Češku, u kojima se udio kretao u rasponu od 44 % do 92 % svih krajnjih primatelja. Slično tome, Cipar, Irska, Mađarska i Austrija zabilježili su visok udio djece među krajnjim primateljima osnovne materijalne pomoći, i to u rasponu od 93 % do 100 %. Programi u tim zemljama uključuju posebnu pomoć za djecu. Djeca u drugim državama članicama (npr. Belgiji, Španjolskoj i Francuskoj) čine velik udio primatelja pomoći u hrani jer tamošnji programi obuhvaćaju ugrožene obitelji s djecom.

Tekstni okvir 1. Nacionalni primjeri pomaganja djeci

Češka: Češka u školama osigurava subvencionirane obroke za djecu u nepovoljnom položaju. Smatra se da visokokvalitetna usluga dostave pripremljene hrane za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi potiče veću prisutnost učenika na nastavi. Broj škola koje sudjeluju u takvim programima u stalnom je porastu. Kad je u pitanju materijalna pomoć, u Češkoj se dijeli pet vrsta početne hrane za dojenčad i prijelaznog mlijeka za različite dobne skupine te dječja hrana.

Cipar: Djeca čine velik udio krajnjih primatelja prehrambene (92 %) i materijalne pomoći (100 %). Školska djeca imaju besplatne obroke pripremljene u školskim kantinama.

Hrvatska: Školski program osigurava pomoć djeci koja žive u siromaštvu ili na rubu siromaštva. Ta djeca imaju školske obroke, kao i školske torbe i drugi školski pribor.

Malta: Program je pokrenut 2018. (kao popratna mjera) s ciljem distribucije voća, povrća i mlijeka školskoj djeci te poticanja kulture kvalitetne i održive hrane među mladima. Djeca iz ugroženih obitelji s vrlo niskim dohotkom primaju pomoć i za potrebe povezane sa školom, kao što su nabava uniformi i pisaćeg pribora, izvannastavne aktivnosti i druge osnovne potrebe.

Mađarska: Djeca čine velik udio krajnjih primatelja. Djeca iz siromašnih obitelji primaju pomoć u obliku paketa s hranom i osnovnu materijalnu pomoć.

Irska: Od programâ korist ostvaruju i djeca iz obitelji koje primaju usluge banaka hrane. Djeca ostvaruju korist i od početnih paketa za kućanstvo (koji uključuju pakete za dojenčad) koji se dijele obiteljima izbjeglica kada se useljavaju u nove domove. Pakete školskih potrepština 2018. primilo je 40 000 školske djece i 1 000 djece podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu kojima je država osigurala smještaj.

Austrija: Pomoć u obliku školskih torba i drugog školskog pribora izravno je usmjerena na djecu školske dobi čiji roditelji primaju minimalni dohodak.

Španjolska: Za ispunjavanje posebnih potreba djece i poticanje njihova zdravlja, rasta i razvoja obitelji u nepovoljnom položaju primaju posebne prehrambene proizvode (npr. dječju hranu u staklenkama, žitarice za dojenčad i praškasto prijelazno mlijeko za dojenčad).

Oko 10 % krajnjih primatelja bili su migranti, osobe stranog podrijetla ili manjine. Međutim, potrebno je napomenuti da radi zaštite podataka izvješća ne obuhvaćaju uvijek podatke o migrantima koji primaju pomoć (Grčka, Francuska i Slovačka). Među tim skupinama pomoć je najviše bila usmjerena na izbjeglice i tražitelje azila (spominju se u 45 % operativnih programa usmjerenih na migrante).

Procjenjuje se da je među krajnjim primateljima pomoći FEAD-a bilo 7 % beskućnika, s tim da je udio 2018. porastao u odnosu na 2017. Međutim, broj beskućnika posebno je teško procijeniti jer nisu registrirani i obično nisu voljni davati osobne podatke. Usto, glavni razlog za porast broja primatelja beskućnika jest to što je Francuska izvijestila o vrijednostima za 2018., ali ne i za prethodnu godinu. U Češkoj, Francuskoj i Irskoj više od 10 % beskućnika prima pomoć u hrani. Izuzev Španjolske, udio beskućnika koji primaju pomoć smanjio se 2018. u usporedbi s 2017., posebno u Italiji.

OP I – pomoć u hrani

Pomoć u hrani ostala je uglavnom stabilna u usporedbi s prethodnom godinom. Od 21 države članice koja sudjeluje u programu većina je povećala ili održala količinu podijeljene hrane. Općenito je nešto manje hrane podijeljeno 2018. u usporedbi s 2017. jer je u nekima od većih država članica podijeljeno manje obroka ili paketa s hranom. Pet država članica (Španjolska, Francuska, Poljska, Italija i Bugarska) zaslužno je za 82 % ukupne količine hrane podijeljene u 2018. Tri države članice znatno su povećale količinu podijeljene hrane (Portugal, Mađarska i Irska). Deset država članica podijelilo je manje hrane u odnosu na 2017., a u slučaju Bugarske, Estonije, Hrvatske, Italije i Slovenije znatno manje.

Slika 3.: Pružena pomoć u hrani u razdoblju 2014.–2018. (u tisućama tona) po državi članici

Izvor: SFC2014

Više od pola (55 %) pomoći u hrani sastojalo se od mliječnih proizvoda i brašna, kruha, krumpira i drugih škrobnih proizvoda. Udio mliječnih proizvoda bio je posebno visok u Belgiji i Francuskoj. U Finskoj, Italiji, Latviji i Slovačkoj udio brašna, kruha, krumpira i drugih škrobnih proizvoda bio je visok. Zabilježeno je stalno povećanje količine podijeljenog voća i povrća, s 9 % 2014. na 17 % 2018. 8 Količina masti i ulja mijenjala se i u prosjeku iznosi 6 %. Udio gotove i druge hrane iznimno je visok u Mađarskoj i Irskoj, ali je u ostatku EU-a relativno nizak i iznosi približno 11 %. U Irskoj je gotova hrana uključena u kategorije hrane prema zahtjevu partnerskih organizacija. Time se nastoji zadovoljiti potražnja klijenata, a samim time i smanjiti rasipanje hrane. Cijena podijeljene hrane po osobi bitno se razlikuje među državama članicama i od jedne godine do druge. To je uglavnom posljedica količine i vrste podijeljenih proizvoda (npr. visok udio svježih proizvoda), kao i intenziteta pomoći.

Svaka od 21 države članice koja distribuira hranu, izuzev Cipra, podijelila je hranu u standardiziranim paketima. Četrnaest država članica osiguralo je i obroke: Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Grčka, Španjolska, Finska, Hrvatska, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Poljska i Slovačka. Neke su osigurale i gotove obroke školskoj djeci (Cipar, Češka, Hrvatska i Italija) ili beskućnicima (Finska, Mađarska, Italija, Latvija, Poljska i Slovačka). Estonska banka hrane blisko je surađivala s lokalnim tijelima i općinama kako bi se što više približila domovima ljudi. Zahvaljujući dobroj komunikaciji među partnerima tijekom ciljnog je razdoblja podijeljeno 95 % svih paketa pomoći u hrani. Kao i prethodnih godina, dostavu hrane partnerskih organizacija u Bugarskoj, Cipru, Mađarskoj i Španjolskoj u cijelosti je financirao FEAD, dok su u ostalim državama članicama partnerske organizacije nadopunile FEAD-ovu pomoć u hrani hranom koja je donirana ili financirana iz drugih izvora.

OP I – osnovna materijalna pomoć

Znatno je porastao i broj primatelja osnovne materijalne pomoći. Države članice pružile su 2018. osnovnu materijalnu pomoć u vrijednosti od 13,2 milijuna EUR, što je 29 % više nego 2017., kada je već bila porasla za 25 % u odnosu na 2016. Do znatnog povećanja došlo je uglavnom jer su tri države članice 2018. prvi put pružale osnovnu materijalnu pomoć, i to Cipar, Mađarska i Litva. Osam država članica nastavilo je pružati osnovnu materijalnu pomoć kao i prethodnih godina (Austrija, Češka, Grčka, Hrvatska, Irska, Luksemburg, Latvija i Slovačka). Najviše robe podijeljeno je u trima državama članicama: Austriji, Češkoj i Grčkoj (vidjeti sliku 4.). Češka, Grčka, Hrvatska i Slovačka pomoć su usmjerile na beskućnike te su im dijelile higijenske i druge proizvode. U Hrvatskoj su dobili i kuhinjsku oprema i odjeću, a u Grčkoj i Hrvatskoj vreće za spavanje ili pokrivače.

Školski pribor i proizvodi za osobnu njegu za obitelji s djecom i dalje su bili glavni artikli u okviru osnovne materijalne pomoći. Tijekom 2018. artikli koji su se dijelili obiteljima s djecom uključivali su pisaći i školski pribor (Austrija, Grčka, Hrvatska, Irska i Latvija), školske torbe (Austrija, Grčka, Hrvatska i Latvija), pakete za njegu dojenčadi (Hrvatska, Mađarska i Irska), dječje pelene i vlažne maramice (Grčka) te sportsku opremu i odjeću (Hrvatska). U Grčkoj, Irskoj, Latviji, Luksemburgu, Mađarskoj i Slovačkoj dijelili su se i artikli kao što su deterdžent za pranje rublja, prašak za pranje (rublja u boji), deterdžent za pranje posuđa, pelene, kreme i sapuni za dojenčad i malu djecu, vlažne maramice i pelene.

Slika 4. Ukupna novčana vrijednost robe za razdoblje 2014.–2018. i po državi članici

Izvor: SFC2014

OP I – popratne mjere

Sve države članice koje su 2018. provele operativne programe OP I isto su tako uvele i popratne mjere. Uspješne mjere uključivale su: i. komunikacijske aktivnosti povezane sa „savjetima o upravljanju kućnim proračunom”, „suzbijanjem rasipanja hrane” i „odabirom namirnica” (Portugal); ii. časopis „Pomoć” 9 na estonskom i ruskom jeziku koji se dijeli primateljima pomoći u hrani (Estonija); iii. dijeljenje knjižica s receptima koji uključuju sastojke iz FEAD-ovih paketa s hranom i hrane koja se obično donira (Finska); iv. projekt Crvenog križa „Zajedno smo”, u okviru kojega se djeci u nepovoljnom društvenom položaju pružaju kulturna iskustva, pomoć s domaćom zadaćom, mentorstvo i druge usluge (Slovenija); v. projekt „Umanjivanje ekonomske ranjivosti putem mogućnosti volontiranja”, koji provodi Caritas Zadarske nadbiskupije (Hrvatska), a koji nije ograničen samo na materijalnu pomoć, već potiče sudionike da rade na uklanjanju uzroka siromaštva i vi. dijeljenje knjižica sa školskim torbama u kojima se nalaze savjeti za školsku djecu o nizu tema od školovanja i zaposlenja pa do psiholoških problema (Austrija).

Većina država članica odlučila se za provedbu kombinacije popratnih mjera, dok se tek nekoliko njih odlučilo usredotočiti na samo jednu ili dvije aktivnosti. Popratne mjere provedene 2018. (vidjeti sliku 5.) uključivale su:

·savjete o pripremi i skladištenju hrane (BE, BG, EE, FI, FR, LT, LU, PL, PT, SK),

·obrazovne aktivnosti za promicanje zdrave prehrane/radionice kuhanja (BE, BG, CZ, EE, ES, FI, FR, HR, IT, LT, LU, LV, MT, PL, PT, SI),

·savjete o smanjenju rasipanja hrane (BE, BG, LT, PL, PT),

·savjete o osobnoj higijeni (BG, HU, LT, LV, SK),

·upućivanje nadležnim službama (npr. socijalna/administrativna) (AT, BE, BG, EE, ES, FI, FR, IE, IT, LT, LU, LV, MT, SK),

·pojedinačno savjetovanje i radionice (BE, BG, CZ, EE, EL, ES, FR, LT, LU, LV, MT, SI, SK),

·psihološku i terapijsku potporu (BE, BG, CZ, CY, EE, EL, HU, IT, LT, LV, SI, SK),

·savjete o upravljanju kućnim proračunom (BE, BG, CZ, EL, FI, IT, LT, LV, MT, PL, PT, SK),

·društvene aktivnosti i aktivnosti razonode (CZ, EL, FI, FR, LT, LU, PL, SI),

·obrazovne aktivnosti i osposobljavanje/programe za stjecanje vještina (EE, HR, IT, LT,MT, SI),

·pružanje pravnih usluga (BE, EE, FR, IT, LT, SK),

ostalo (BE, EE, FI, IE, IT, LV, MT, SI).

Slika 5.: Vrste popratnih mjera provedenih 2018. (n=22)

OP II – socijalno uključivanje

Kao i prethodnih godina, Njemačka, Danska, Nizozemska i Švedska provele su mjere socijalnog uključivanja.

U Njemačkoj je glavna aktivnost bila pružanje pomoći novopristiglim odraslim osobama i beskućnicima te poboljšanje njihova pristupa mjerama savjetovanja i potpore. Njemačka je već premašila različite ciljeve na ovom području. Gotovo 90 % novopristiglih odraslih osoba i beskućnika koristilo se socijalnim uslugama nakon sudjelovanja u aktivnostima za socijalno uključivanje 2018. (u odnosu na cilj od 50 %). Ukupan broj beskućnika i osoba kojima prijeti beskućništvo koji su se do 2018. koristili uslugom savjetovanja iznosio je 21 564, što je već iznad zadane ciljne vrijednosti programa. Dobar napredak ostvaren je i u pružanju pomoći novopristigloj djeci predškolske dobi (12 237) i njihovim roditeljima (13 734). Stoga bi cilj da pomoć do 2020. obuhvati 19 700 djece i roditelja trebao biti ostvariv.

Danska je ponudila pristup skloništima i socijalnim službama te tako poboljšala uvjete za beskućnike, kao i beskućnike iz drugih zemalja EU-a koji imaju dozvolu boravka u Danskoj. Zahvaljujući aktivnostima uključivanja pojedincima je osiguran privremeni smještaj te su mogli sudjelovati u društvenom umrežavanju i društvenim događanjima te steći radno iskustvo u privatnim poduzećima. Aktivnosti su prilagođene osobito osjetljivom položaju migranata bez doma koji se suočavaju s jezičnim barijerama i drugim poteškoćama. Ukupno 1 412 pojedinaca ostvarilo je korist od ovih aktivnosti u razdoblju 2014.–2018. te je samim time već premašen cilj postavljen za programsko razdoblje 2014.–2020. (1 400).

U Nizozemskoj se u 2018. nastavio projekt „Starije osobe u susjedstvu” sa 776 sudionika. Broj sudionika manji je u usporedbi s 2017., ali znatno veći nego 2016. Cilj je projekta ublažiti socijalno isključivanje među starijim osobama u nepovoljnom položaju. Sve obuhvaćene osobe bile su starije od 65 godina. Ukupan broj sudionika za razdoblje 2014.–2018. iznosio je 2 274, odnosno 45 % ciljne vrijednosti (5 000). Važan je rezultat činjenica da je nakon dvije godine njegova trajanja u programu i dalje sudjelovalo oko 84 % starijih osoba kojima je pružena pomoć, njih 45 % izjavilo je da je unaprijeđena njihova društvena mreža, a njih 43 % poboljšalo je svoje digitalne i financijske vještine. Posebna je pažnja 2018. posvećena pružanju pomoći starijim osobama stranog podrijetla, npr. turskog ili marokanskog, do kojih nije lako doći i stoga su često izolirani. Udio sudionika projekta koji nisu rođeni u Nizozemskoj iznosio je 29 %.

Mjere socijalnog uključivanja u Švedskoj usmjerene su na promicanje zdravlja i osnovne informacije o švedskom društvu, a namijenjene su ugroženim osobama iz drugih zemalja EU-a ili EGP-a. Glavne ciljne skupine uključuju beskućnike (ili osobe kojima prijeti beskućništvo), migrante, osobe stranog podrijetla, manjine i žene. Programom je do sad obuhvaćeno 2 016 osoba, uključujući 414 u 2018. Postotak pojedinaca koji tvrde da su primili potporu ili pomoć postojano se povećavao s 43 % u 2016. na 84 % u 2018. Udio pojedinaca koji tvrde da su im se poboljšali zdravstveni i higijenski uvjeti isto je tako porastao s 38 % u 2016. na 82 % u 2018. Cilj od 40 % za oba pokazatelja znatno je premašen.

Prepreke u provedbi

Prepreke u provedbi zabilježene su u 19 država članica. Uključivale su: (i) neriješene logističke poteškoće, npr. dostava i skladištenje (Grčka, Finska, Mađarska i Portugal); (ii) pravne probleme, npr. javna nabava ili zaštita podataka (Belgija, Bugarska, Estonija, Grčka, Mađarska, Italija, Malta, Portugal i Rumunjska); (iii) nedostatne kapacitete partnerskih organizacija (Danska, Mađarska i Poljska); (iv) poteškoće u uključivanju ciljnih skupina (Estonija, Mađarska, Latvija, Poljska i Švedska); (v) poteškoće s praćenjem krajnjih primatelja i prikupljanjem informacija od njih (Mađarska, Italija i Rumunjska) i (vi) probleme s podijeljenom robom, npr. njezina kvaliteta, raznolikost i težina 10 (Francuska i Mađarska). U Rumunjskoj su se suočavali i s općenitim poteškoćama u provedbi, posebno problemima s javnom nabavom i kapacitetom. Unatoč redovnom praćenju i potpori Komisije te aktivnoj upotrebi dostupne tehničke pomoći za poboljšanje kapaciteta upravljačkog tijela FEAD-a nije bilo moguće riješiti probleme tijekom godine izvješćivanja.

Fleksibilnost FEAD-a i snažna suradnja upravljačkih tijela i partnerskih organizacija pomogle su zemljama da prevladaju mnoge od tih prepreka. U Italiji su upravljačka tijela organizirala sastanak s korisnicima materijalne pomoći da bi im ponudila dodatnu pomoć s poteškoćama u provedbi. Francuska je 2018. izmijenila sustav upravljanja i donijela nove postupke, posebno za internu kontrolu, logistiku i tehničku pomoć s ciljem osiguravanja revizijskog traga programa.

Horizontalna načela

Člankom 5. Uredbe o FEAD-u utvrđuju se horizontalna načela koja je potrebno primjenjivati na svim razinama pri oblikovanju i provedbi Fonda. Ta načela uključuju komplementarnost financiranja, rodnu ravnopravnost, nediskriminaciju, sprečavanje rasipanja hrane, uravnoteženu prehranu te okolišne i klimatske aspekte. Države članice trebale bi se pridržavati tih načela i o njima izvješćivati u godišnjim izvješćima o provedbi.

Države članice uvažavaju ta opća načela. Pridržavaju se načela komplementarnosti korištenjem drugih instrumenata financiranja. U Estoniji je Ministarstvo socijalnih poslova ujedno i posredničko tijelo za ESF, čime se osiguravaju jedinstveno stajalište i protok informacija o uslugama koje pružaju oba fonda. Finska je izvijestila o sinergijama projekata pri socijalnom uključivanju koji se sufinanciraju iz ESF-a i služe kao popratne mjere podjele hrane u okviru FEAD-a.

Nekoliko država članica objasnilo je kako primjenjuju načelo rodne ravnopravnosti. Češka pruža pomoć samohranim majkama, koje smatraju posebno ranjivom skupinom. Njemačka se usredotočila na savjetovanje žena o skrbi o djeci i zdravstvenim problemima te izradila informativne letke o rodu kojima se koriste partnerske organizacije. Dva projekta u Švedskoj posebno se bave pitanjima zdravlja žena, a ostali su projekti prilagođeni da bolje obuhvaćaju i žene. U Švedskoj i Nizozemskoj 80 % primatelja pomoći pri socijalnom uključivanju činile su žene.

Većina država članica izričito je navela mjere suzbijanja diskriminacije. Njemačka i Latvija osiguravaju smjernice i radionice na temu nediskriminacije. U Mađarskoj se uzimaju u obzir i potrebe osoba s invaliditetom, npr. mjesto održavanja podjele hrane nema prepreka te je osigurana i pomoć u prikupljanju paketa s hranom. Luksemburg osigurava mogućnost pristupa osobama s invaliditetom. Bugarska tvrdi da FEAD pružanjem posebnih obroka na osnovi etničke pripadnosti i vjeroispovijesti doprinosi jednakim mogućnostima.

Mjere rješavanja problema rasipanja hrane prioritet su većine nacionalnih programa FEAD-a. Irska smanjuje rasipanje hrane kombinacijom prikupljanja hrane iz supermarketa i pružanja pomoći u hrani u okviru FEAD-a. Malta i Španjolska prilagodile su pakete s hranom potrebama osoba koje ih primaju radi izbjegavanja stvaranja otpada. Slovenija kao prioritet postavlja učinkovitost sustava za podjelu hrane kako bi osigurala da osobe hranu dobiju brzo i znatno prije isteka roka trajanja. U Belgiji se u okviru programa FEAD-a dijeli svježa juha pripremljena od neprodane hrane. Belgija isto tako potiče donacije hrane izuzećem plaćanja PDV-a i poveljom sektora pomoći u hrani i velikih trgovaca na malo. U Francuskoj partnerske organizacije u velikoj mjeri primjenjuju zakon o „sprečavanju stvaranja otpada” iz 2016., što je uvelike smanjilo rasipanje hrane. U javni natječaj za odabir dobavljača 2016. je dodan kriterij prema kojemu je u obzir potrebno uzeti i ugljični otisak tijekom prijevoza hrane. U Hrvatskoj se u dokumentaciji za nedostatak hrane, osnovnu materijalnu oskudicu i poziv za tehničku pomoć navodi na koji se način sprečava rasipanje hrane, osigurava sigurnost proizvoda i štite javno zdravlje i okoliš. U Litvi se ostaci paketa s hranom nose u kantine koje pripremaju i dostavljaju hranu beskućnicima.

Mnoge države članice tvrde da dijele raznoliku i nutritivno uravnoteženu hranu. U Francuskoj se obroci prilagođavaju dobi i životnim uvjetima osoba koje ih primaju. U Portugalu se nastoji postići da paket s hranom zadovoljava najmanje 50 % energetskih i prehrambenih potreba primatelja, a dnevne porcije uključuju svih sedam prehrambenih skupina. Slovačka je tijelu nadležnom za javno zdravlje naložila ocjenjivanje paketa s hranom da bi se osigurala pravilna nutritivna uravnoteženost. U Estoniji je obavljeno savjetovanje s Nacionalnim institutom za razvoj zdravstva u pogleda paketa s hranom, koji je preporučio da se isključe najčešći alergeni (npr. orašasti plodovi i hrana koja sadržava orašaste plodove). Bugarska je uvažila upute Ministarstva zdravstva, kao i povratne informacije primatelja pomoći. Latvija je organizirala aktivnosti za promicanje zdravlja, npr. o zdravoj prehrani i načinu života, pitanjima skrbi o djeci, prevenciji ovisnosti, pružanju prve pomoći, postupanju u slučaju opasnosti i sprečavanju bolesti.

Mnoge države članice uvažavaju klimatske i okolišne aspekte. Austrija izvješćuje da su se birali trajni proizvodi visoke kvalitete zbog zaštite okoliša. U Češkoj se u okviru FEAD-a naručuju isključivo ekološki prihvatljivi proizvodi kojima se potiče recikliranje. Partnerske organizacije odabiru proizvode iz košarice roba sukladno potrebama svojih klijenata. Time se smanjuje opasnost od pružanja neželjenih namirnica i izbjegava stvaranje otpada.

Evaluacije

Detaljne evaluacije pokazale su da aktivnosti FEAD-a u pojedinačnim državama članicama uglavnom imaju pozitivan učinak. Primjerice, Luksemburg u svojem izvješću zaključuje da pomoć FEAD-a omogućava zemlji da preraspodijeli proračunska sredstva za druge javne potrebe. U Portugalu je nacionalno istraživanje pokazalo da je pomoć u hrani omogućila da 72 % osoba obuhvaćenih programom OP bolje upravlja kućnim proračunom. Evaluacija provedena u Francuskoj iznosi dvojbe o vezi između programa FEAD-a i smanjenja siromaštva s obzirom na složenost i višedimenzionalnost siromaštva. Međutim, budući da pomoć u hrani predstavlja prvi kontakt s osobama koje se suočavaju s teškoćama i otvara put personaliziranoj pomoći, njezin bi učinak s vremenom trebao biti vidljiv.

Neke su države članice upotrebljavale posebne kriterije evaluacije i/ili provodile evaluaciju posebnih pitanja. Belgija je provela istraživanje tržišta da bi ispitala koji bi se zdravi proizvodi mogli kupiti i dijeliti uz minimalan utjecaj na okoliš. Grčka je proučila doprinos programa sprečavanju nesigurnosti opskrbe hranom, odnosno je li u okviru programa ostvaren unos hranjivih tvari u skladu sa znanstvenim preporukama i je li poboljšana kvaliteta života primatelja.

Tekstni okvir 2. Aktivnosti evaluacije u Irskoj i Španjolskoj

U Irskoj upravljačko tijelo FEAD-a redovno provodi ankete među dionicima. Glavni su zaključci da pomoć ima pozitivan učinak na osobe u nepovoljnom položaju jer im pomaže da lakše nastave sa životom i uspostave više društvenih kontakata te da omogućava preraspodjelu sredstava za druge važne mjere. Pohvaljena je visoka kvaliteta školskih paketa, a djeca koja su od njih ostvarila korist bila su vrlo zadovoljna što su njihovi artikli slične kvalitete kao i oni njihovih prijatelja. Dodatna ključna prednost jest da su banke hrane uspjele povećati zalihe i osigurati da njihovu redovitost. Štoviše, glavna partnerska organizacija „FoodCloud Hubs” uspjela je kombinirati hranu prikupljenu iz supermarketa i hranu financiranu u okviru FEAD-a. To je pozitivno za okoliš jer što se manje hrane zbrinjava na odlagalištima, to su niže emisije ugljika.

U Španjolskoj su 2018. Crveni križ i Savez banaka hrane proveli sveobuhvatnu procjenu FEAD-a 11 . Zaključak je njihova izvješća da korisnici iznimno cijene pomoć u okviru FEAD-a: 96 % korisnika preporučilo bi ga drugima, a 76 % tvrdi da im dostavljena hrana „pruža izlaz iz mnogih poteškoća”. Međutim, izvješće isto tako potvrđuje da, iako program pomaže u olakšavanju ekstremnih oblika siromaštva i poboljšava prehranu obitelji, obiteljima i pojedincima nije dovoljan da se izvuku iz nestabilnih situacija.

5.ZAKLJUČCI

Financijske obveze u okviru programa FEAD-a znatno su porasle te su 2018. iznosile 762,2 milijuna EUR. Dodijeljena sredstva u razdoblju 2014.–2018. ukupno su iznosila gotovo 2 732 milijuna EUR, odnosno 61 % ukupnih sredstava programâ (sredstva EU-a i nacionalna sredstva). To pokazuje da se provedba proračuna FEAD-a odvija po planu. Zabilježeno je i znatno povećanje plaćanja, s time da je razina međuplaćanja koje je izvršila Komisija do 31. prosinca 2019. premašila 38 % ukupnih dodijeljenih sredstava za razdoblje 2014.–2020. (25 % do kraja 2018.).

Većina država članica konsolidirala je utvrđene rezultate u pružanju pomoći i ostvarila dobar napredak u postizanju ciljeva. Pomoć u okviru FEAD-a 2018. uspješno je pružalo 26 država članica. Pomoć u hrani ostala je uglavnom stabilna u usporedbi s prethodnom godinom. Pružanje osnovne materijalne pomoći dodatno se povećavalo, s 29 % više pružene pomoći 2018. u usporedbi s 2017. Cipar, Mađarska i Litva prvi su put pružali osnovnu materijalnu pomoć 2018. Unatoč tomu, određeni problemi s provedbom ostaju neriješeni, posebno kašnjenja i logistički problemi, pravna pitanja, uključivanje ciljnih skupina, praćenje i evaluacija te nedostatni kapacitet partnerskih organizacija. Većina država članica uspjela je prevladati te poteškoće zahvaljujući povjerenju i suradnji dionikâ, iako su nekad bile nužne izmjene programa. Međutim, čak i uz Komisijino pomno praćenje, Rumunjska 2018. nije pružala pomoć zbog institucijskih promjena i neriješenih problema s javnom nabavom.

Procijenjeno je da je 2018. gotovo 13 milijuna osoba ostvarilo korist od pomoći u okviru FEAD-a. Tijekom godina pomoć u okviru FEAD-a pokazala se stabilnom. Pomoć u hrani i dalje je najčešća vrsta pomoći. Od ukupnog broja krajnjih primatelja 2018. pomoć u hrani primilo je preko 12,5 milijuna osoba (92 %), osnovnu materijalnu pomoć primilo je oko 998 000 osoba (7 %), dok ih je gotovo 39 000 sudjelovalo u programima socijalnog uključivanja (OP II FEAD-a). Kao i prethodnih godina, djeca su i dalje činila najveću pojedinačnu skupinu primatelja (29 % svih krajnjih primatelja). Beskućnici (7 %) i osobe s invaliditetom (5 %) pripadali su posebnim ciljnim skupinama. Procijenjeno je da su migranti, osobe stranog podrijetla ili manjine činili 10 %, a osobe u dobi od 65 godina ili starije 8 % krajnjih primatelja pomoći.

Kao i prethodnih godina, izvješća pokazuju da je fleksibilnost FEAD-a imala središnju ulogu u njegovoj djelotvornoj i učinkovitoj provedbi. Uloga partnerskih organizacija u pogledu znanja o ciljnim skupinama i njihova uključivanja bila je iznimno važna. Međutim, FEAD je isto tako pomogao partnerskim organizacijama da povećaju učinkovitost, među ostalim u pogledu vremena dostava i institucijske suradnje. Štoviše, države članice i partnerske organizacije mogle su donositi odluke o tome kako će se i kada uključivati ciljne skupine, što se ispostavilo ključnim u uspostavljanju odnosa uzajamnog povjerenja s krajnjim primateljima.

Popratne mjere sada su dobro uspostavljene i raznolikije. Prema izvješćima sve države članice koje su 2018. provodile OP I u okviru FEAD-a uvele su popratne mjere. Obrazovne aktivnosti za promicanje zdrave prehrane i radionice kuhanja bile su najčešća vrsta popratnih mjera, nakon kojih slijede pojedinačno savjetovanje i radionice te psihološka i terapijska potpora. Upućivanje nadležnim službama ostao je ključan prvi korak prema izlazu iz siromaštva. Sve u svemu, identificiran je raznolik skup dobrih praksi.

Općenito, države članice izvijestile su o usklađenosti s horizontalnim načelima. Sve su osigurale da je pomoć jednako dostupna muškarcima i ženama te je većina istaknula da nije bilo diskriminacije na osnovi roda, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Neke su države članice nastojale osigurati da sadržaj FEAD-ovih paketa s hranom odgovara zahtjevima partnerskih organizacija i krajnjih primatelja radi sprečavanja rasipanja hrane. Države članice nastojale su pružati uglavnom zdravu hranu te su posebnu pozornost posvetile skladištenju i pravovremenoj dostavi, kao i upotrebi recikliranih materijala. Ti su aspekti isto tako doprinijeli zaštiti klime i okoliša.

Kako FEAD ulazi u posljednje faze provedbe, pozornost se preusmjerava na uspješnu integraciju pomoći za najpotrebitije u program fonda ESF plus. Prijedlogom o fondu ESF plus za 2018. Komisija je postavila temelje za uspješan nastavak pružanja pomoći najpotrebitijima. Trenutačni pregovori suzakonodavaca pokazali su da se iznimno cijeni namjera da se stvore sinergije te da se pomoć pojednostavni i čvrsto ugradi u širi pristup socijalnog uključivanja. Ključno je sada da se pregovori uspješno privedu kraju radi tranzicije dijaloga o programiranju u okviru fonda ESF plus u završnu fazu te podnošenja programâ bez odgode. Program ESF plus bit će ključan u podupiranju gospodarskog i društvenog oporavka nakon pandemije koronavirusa i poticanju pravedne tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu s obzirom na ambicije europskog zelenog plana 12 i u kombinaciji s Fondom za pravednu tranziciju 13 . Isto će tako predstavljati ključan program za postizanje ciljeva europskog stupa socijalnih prava 14 .

(1)

Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.). Uredba je izmijenjena u kolovozu 2018. revizijom Financijske uredbe: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1537946431022&uri=CELEX:02014R0223-20180802

(2)

Budući da su države članice dostavile izvješća o provedbi sredinom 2019., nakon čega su morala proći Komisijin postupak odobravanja, postoji vremenski odmak u sveukupnom agregiranom izvješćivanju.

(3)

https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/qanda_20_574

(4)

Nekoliko država članica ažuriralo je određene vrijednosti zajedničkih pokazatelja uloženih sredstava iz FEAD-a za 2015., 2016. i 2017. Vrijednosti navedene u ovom odjeljku stoga se mogu razlikovati od vrijednosti objavljenih prethodnih godina.

(5)

Italija je 2018. počela dijeliti osnovnu materijalnu pomoć sukladno mjeri 4., ali nije ništa navela u sustavu praćenja.

(6)

U operativnim programima u kojima se istim osobama pružaju i pomoć u hrani i osnovna materijalna pomoć vidljivo preklapanje u podacima godišnjih izvješća o provedbi oduzeto je za potrebe izvješćivanja o agregiranim vrijednostima.

(7)

U izvješću o provedbi za 2018. bugarska su tijela ispravila svoje pokazatelje ostvarenja za ovu i prethodne godine. Vrijednosti objavljene u ovom izvješću mogu se stoga razlikovati od onih navedenih u izvješćima prethodnih godina.

(8)

Posljedica je to i povećane podjele hrane u Portugalu koja ima visok udio voća i povrća.

(9)

U izdanju časopisa za 2018. posvećenog zdravoj prehrani nutricionist preporučuje zdrave recepte koji sadržavaju hranu iz paketa. Časopis sadržava i podatke za kontakt 38 organizacija koje mogu osigurati dodatnu pomoć.

(10)

Prijavljeni su i drugi izolirani problemi, primjerice u pogledu neisporučene hrane (Grčka), uništene ili oštećene robe (Grčka), propusta upravljačkih tijela u izračunu pokazatelja koji je potrebno ispraviti (Cipar), nedovoljne količine hrane za ciljne skupine (Hrvatska), administrativnog opterećenja i ograničenih financijskih sredstava (Estonija), slabog interesa partnerskih organizacija (Slovačka), mjera koje se trenutačno ne smatraju primjerenima te uzrokuju kašnjenje u provedbi (Rumunjska) i društvenih stavova prema ciljnoj skupini (Švedska).

(11)

Španjolski Crveni križ (2018.): procjena učinka FEAD-a u Španjolskoj.

(12)

https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:b828d165-1c22-11ea-8c1f-01aa75ed71a1.0019.02/DOC_1&format=PDF

(13)

https://ec.europa.eu/regional_policy/hr/newsroom/news/2020/01/14-01-2020-financing-the-green-transition-the-european-green-deal-investment-plan-and-just-transition-mechanism

(14)

https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=1226&furtherNews=yes&newsId=9524

Top

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.6.2020.

COM(2020) 226 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije u 2018.

I.Zajednički pokazatelji uloženih sredstava (za OP I i OP II) 2014.–2020. 1

Država članica	Pokazatelj br. 1		Pokazatelj br. 2		Pokazatelj br. 2a		Pokazatelj br. 2b		Pokazatelj br. 3
	Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda odobrenih u dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu operacijama (u EUR)		Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda korisnika koji su plaćeni u provedbenim operacijama (u EUR)		Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda korisnika koji su plaćeni u provedbenim operacijama povezanima s pružanjem pomoći u hrani, prema potrebi (u EUR)		Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda korisnika koji su plaćeni u provedbenim operacijama povezanima s pružanjem osnovne materijalne pomoći, prema potrebi (u EUR)		Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda prijavljenih Komisiji (u EUR)
Razdoblje	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno
AT	3 088 902,00	11 996 936,00	3 266 157	11 778 408	–	–	3 246 160,93	11 034 678,76	2 730 806,89	8 363 437,36
BE	13 681 679,96	64 831 366,42	11 463 452	53 028 238	11 035 269,85	51 116 166,30	–	–	8 378 048,63	44 661 222,10
BG	14 275 286,59	114 162 079,85	28 509 630	76 252 082	27 103 214,40	72 946 734,65	–	–	18 289 389,46	54 444 227,85
CY	675 698,00	3 248 570,00	975 519	1 334 999	295 283,35	584 414,75	680 235,47	680 235,47	672 850,82	890 460,32
CZ	6 454 755,85	21 471 853,29	5 770 270	11 161 374	3 808 699,75	6 654 561,07	1 961 599,88	3 779 073,82	3 731 145,48	7 241 764,47
EE	1 197 024,00	5 529 154,00	1 197 024	5 523 600	1 197 024,00	5 523 600,00	–	–	866 310,00	4 517 140,43
EL	25 988 166,11	95 654 039,01	34 815 109	59 562 654	29 413 865,24	50 846 141,66	5 401 243,85	8 716 512,53	36 867 818,79	58 562 974,06
ES	100 752 032,48	425 654 015,79	89 316 571	390 392 524	85 487 074,62	371 802 405,25	–	–	46 177 639,16	298 320 479,68
FI	3 861 000,00	18 564 000,00	3 764 999	11 058 888	3 636 853,58	10 556 259,53	–	–	3 772 275,93	11 058 887,68
FR	84 980 186,61	407 761 302,26	81 240 469	338 890 709	80 963 893,93	338 264 426,85	–	–	47 650 006,06	130 553 688,44
HR	13 771 944,04	28 619 760,31	8 184 204	15 786 959	6 835 776,01	12 574 768,94	1 044 392,86	2 325 173,14	9 069 121,06	12 505 793,88
HU	–	115 461 946,72	23 929 502	27 582 097	21 778 803,74	25 425 004,48	1 950 088,68	1 950 088,68	22 633 550,46	25 558 573,48
IE	5 117 151,43	8 564 513,35	5 089 231	8 427 163	3 935 000,00	7 187 842,90	1 154 230,66	1 239 320,17	2 984 111,56	6 065 592,36
IT	45 990 000,00	254 300 000,00	48 293 854	203 068 693	48 293 853,95	203 068 692,89	–	–	24 496 847,37	123 053 436,64
LT	6 000 000,00	66 857 522,24	8 313 753	39 565 368	7 558 387,03	38 810 002,16	755 365,91	755 365,91	8 602 357,35	33 414 564,73
LU	513 800,00	2 766 745,00	494 229	2 217 368	381 947,24	1 439 499,52	112 281,40	478 806,93	–	762 818,42
LV	7 027 253,00	33 785 129,00	5 598 708	19 085 482	4 485 968,00	15 145 327,47	815 094,00	2 649 741,52	5 407 220,00	17 590 052,45
MT	–	4 640 777,00	636 538	2 236 351	558 162,48	2 092 800,52	–	–	586 858,78	1 716 230,22
PL	91 050 037,71	342 000 684,07	93 006 446	271 340 072	93 006 445,91	271 340 072,12	–	–	59 094 413,95	220 664 547,28
PT	11 951 177,09	113 412 866,59	17 925 083	40 123 040	16 764 377,66	38 401 202,35	–	–	13 778 680,94	34 685 174,76
RO	285 554 835,89	465 653 226,30	1 463 069	171 989 502	–	170 526 432,36	1 463 069,33	1 463 069,33	–	76 622 690,32
SI	3 731 600,00	18 212 028,64	3 622 935	11 940 038	3 492 828,47	11 495 157,31	–	–	3 063 137,10	9 718 850,42
SK	14 866 066,68	40 745 143,85	10 546 558	21 547 183	9 960 631,27	19 792 140,32	284 612,10	908 339,10	9 916 330,66	20 811 575,91
DE	18 454 621,97	53 714 548,12	6 965 516	33 785 914	–	–	–	–	13 612 441,48	16 246 970,30
DK	745 962,34	1 704 226,89	685 581	1 595 179	–	–	–	–	634 067,99	1 448 592,36
NL	–	4 640 778,05	888 871	1 982 661	–	–	–	–	399 515,00	1 067 025,79
SE	2 517 071,00	8 026 184,00	1 918 931	4 145 889	–	–	–	–	1 865 890,00	2 705 755,02
Ukupno	762 246 252,75	2 731 979 396,75	497 882 207,30	1 835 402 431,30	459 993 360,48	1 725 593 653,40	18 868 375,07	35 980 405,36	345 280 834,92	1 223 252 526,73

II.Zajednički pokazatelji ostvarenja za podijeljenu pomoć u hrani (OP I) 2014.–2020. 2

Država članica	Pokazatelj br. 4		Pokazatelj br. 5		Pokazatelj br. 6		Pokazatelj br. 7		Pokazatelj br. 8		Pokazatelj br. 9
	Količina voća i povrća (u tonama)		Količina mesa, jaja, ribe, morskih plodova (u tonama)		Količina brašna, kruha, krumpira, riže i drugih škrobnih proizvoda (u tonama)		Količina šećera (u tonama)		Količina mliječnih proizvoda (u tonama)		Količina masti, ulja (u tonama)
Razdoblje	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno
AT	–	–	–	–	–	–	–	–	–	–	–	–
BE	1 296,46	6 534,02	69,51	1 547,50	1 904,58	9 651,68	79,06	567,37	3 606,83	14 647,04	351,44	1 469,09
BG	6 714,95	12 633,72	2 750,25	5 482,23	8 953,91	25 280,44	1 179,23	4 046,54	778,98	1 460,96	1 232,63	1 493,97
CY	16,06	32,07	8,45	16,88	26,76	53,45	–	–	8,45	16,88	–	–
CZ	159,07	347,88	132,59	347,22	262,88	638,96	82,95	212,78	196,30	376,60	79,40	201,39
EE	55,00	148,00	139,00	717,00	150,00	860,00	90,00	375,00	–	–	–	278,00
EL	1 797,47	7 914,42	1 439,32	4 456,59	2 797,94	5 065,85	670,05	1 906,42	862,66	2 380,08	617,88	1 591,78
ES	18 552,48	68 659,94	4 694,87	18 352,63	11 713,78	68 184,82	–	–	37 390,99	148 355,78	4 442,27	17 724,64
FI	–	–	207,02	663,47	1 295,03	4 323,68	–	–	132,81	444,66	–	–
FR	7 350,80	36 299,31	4 714,31	20 081,77	10 094,12	50 262,29	1 989,11	12 281,08	39 871,07	204 279,98	2 536,32	15 283,31
HR	366,10	2 056,49	141,45	575,79	689,87	2 866,95	107,51	568,70	188,06	1 134,47	93,22	498,88
HU	639,06	755,02	273,97	304,93	1 942,53	2 483,69	619,43	718,29	322,37	509,38	562,62	661,48
IE	330,00	625,19	52,00	75,80	413,00	715,77	199,00	351,50	–	6,51	–	–
IT	1 360,19	18 998,42	631,18	2 751,10	20 842,94	92 963,09	539,76	4 351,49	8 501,64	65 178,70	2 499,21	11 207,45
LT	272,76	850,09	363,89	1 291,78	2 559,62	14 859,69	709,62	3 379,72	434,85	1 310,56	680,80	3 091,17
LU	415,00	1 041,00	137,00	840,00	279,00	789,00	58,00	221,00	560,00	1 695,00	63,00	283,00
LV	21,42	48,34	289,93	867,62	1 241,65	4 750,53	164,36	545,60	133,14	532,36	161,61	655,06
MT	56,96	212,90	15,22	57,06	60,32	225,72	–	–	39,35	147,05	–	–
PL	15 725,56	49 129,98	10 109,13	39 863,81	12 853,25	61 804,78	5 654,37	26 280,41	12 011,52	52 650,55	5 142,53	20 071,82
PT	5 326,68	8 039,80	2 011,94	3 927,80	1 431,64	5 226,53	–	981,00	3 495,62	9 255,46	151,66	1 540,86
RO	–	–	–	22 210,00	–	80 692,00	–	22 247,00	–	–	–	30 164,00
SI	–	–	–	–	1 156,48	6 146,81	–	–	1 747,52	6 866,89	498,40	1 378,06
SK	546,27	1 384,08	537,17	1 361,02	2 549,27	6 459,09	364,18	922,72	145,67	369,09	364,18	922,72
Ukupno	61 002,29	215 710,67	28 718,20	125 792,00	83 218,57	444 304,82	12 506,63	79 956,62	110 427,83	511 618,00	19 477,17	108 516,68

Država članica	Pokazatelj br. 10		Pokazatelj br. 11		Pokazatelj br. 11a	Pokazatelj br. 11b	Pokazatelj br. 12		Pokazatelj br. 13
	Količina gotove i druge hrane (koja nije obuhvaćena prethodno navedenim kategorijama) (u tonama)		Ukupna količina podijeljene pomoći u hrani (u tonama)		Udio hrane za koju su iz OP-a plaćeni samo prijevoz, podjela i skladištenje (u %)	Udio prehrambenih proizvoda sufinanciranih iz FEAD-a u ukupnoj količini hrane koju su podijelile partnerske organizacije (u %) 3	Ukupan broj podijeljenih obroka koji se djelomično ili u cijelosti financiraju iz OP-a (izraženo brojem) 4		Ukupan broj podijeljenih paketa s hranom koji se djelomično ili u cijelosti financiraju iz OP-a (izraženo brojem) 5
Razdoblje	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	2018.	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno
AT	–	–	–	–	–	–	–	–	–	–
BE	952,77	4 431,22	8 260,65	38 847,92	–	50,00	776 690	5 573 258	1 953 248	8 518 569
BG	226,86	561,67	21 836,81	50 959,53	–	100,00	11 499 324	21 539 166	600 003	865 003
CY	–	–	59,72	119,28	–	100,00	281 701	562 642	–	–
CZ	186,07	529,71	1 099,26	2 654,54	–	55,00	735 897	1 025 040	420 628	820 715
EE	89,00	317,00	523,00	2 695,00	–	40,00	–	–	36 041	174 819
EL	1 455,01	3 827,65	9 640,33	27 142,79	–	78,00	2 573 773	5 745 500	623 385	183 533 585
ES	15 040,69	85 499,75	91 835,08	406 777,56	–	100,00	30 684 658	137 967 010	3 754 578	19 530 673
FI	268,36	830,30	1 903,22	6 262,11	–	45,00	47 396	170 590	327 856	986 355
FR	6 515,99	28 102,55	73 071,72	366 590,29	–	34,00	–	–	54 249 743	337 615 114
HR	117,90	1 331,54	1 704,11	9 032,82	–	81,45	4 098 158	5 394 705	129 851	429 672
HU	2 465,45	2 631,29	6 825,43	8 064,08	–	100,00	1 024 560	1 953 044	562 613	661 468
IE	327,00	524,25	1 321,00	2 299,02	–	63,00	1 446 783	3 287 766	279 867	637 339
IT	6 433,38	24 770,08	40 808,30	220 220,33	–	68,92	18 801 412	70 899 668	11 595 378	164 205 101
LT	914,21	2 753,69	5 935,75	27 536,70	–	52,32	–	–	1 078 851	5 558 175
LU	284,00	1 920,00	1 796,00	6 789,00	52,00	21,00	–	–	30 095	76 253
LV	–	–	2 012,11	7 399,51	–	81,82	330 060	844 335	322 427	1 310 773
MT	10,23	38,23	182,08	680,96	–	32,00	–	–	11 149	37 122
PL	1 592,00	2 481,16	63 088,36	252 282,51	–	67,65	1 769 096	5 881 043	6 720 013	26 624 544
PT	484,96	493,43	12 902,50	29 464,88	–	73,65	–	–	278 491	1 155 639
RO	–	11 085,00	–	166 398,00	–	–	–	–	–	15 096 901
SI	570,22	1 412,00	3 972,62	15 803,76	–	70,55	–	–	820 703	3 533 024
SK	171,20	379,63	4 677,94	11 798,35	–	100,00	41 997	54 856	364 181	922 728
Ukupno	38 105,30	173 920,15	353 455,99	1 659 818,94		72,12 6	74 111 505	260 898 623	84 159 101	772 293 572

III.Zajednički pokazatelji rezultata za podijeljenu pomoć u hrani (OP I) 2014.–2020. 7

Država članica	Pokazatelj br. 14	Pokazatelj br. 14a	Pokazatelj br. 14b	Pokazatelj br. 14c	Pokazatelj br. 14d	Pokazatelj br. 14e	Pokazatelj br. 14f
	Ukupan broj osoba koje primaju pomoć u hrani	Broj djece u dobi od 15 godina ili manje	Broj osoba u dobi od 65 godina ili više	Broj žena	Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, pripadnika manjina (uključujući marginalizirane zajednice kao što je romska zajednica)	Broj osoba s invaliditetom	Broj beskućnika
Razdoblje	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.
AT	–	–	–	–	–	–	–
BE	393 824	132 867	36 368	168 206	118 448	12 658	19 929
BG	539 983	138 078	128 497	300 670	48 403	133 469	191
CY	1 766	1 619	–	883	689	–	–
CZ	100 608	44 664	10 026	40 668	38 299	9 612	16 117
EE	22 920	6 355	2 223	11 991	4 492	3 438	1 000
EL	452 840	102 979	27 107	225 953	–	–	–
ES	1 287 964	397 913	89 623	677 181	327 086	24 550	21 411
FI	281 330	33 465	81 726	120 375	29 967	6 213	2 222
FR	4 340 340	1 505 296	194 985	2 291 810	–	–	673 077
HR	42 421	30 591	12 262	21 095	1 774	415	4
HU	184 290	114 616	11 924	37 737	61 649	56 449	14 466
IE	151 863	58 141	12 539	43 399	22 303	6 697	24 497
IT	2 678 264	501 596	225 324	1 037 555	616 693	39 838	112 533
LT	197 196	51 373	14 866	100 858	2 082	21 997	334
LU	13 016	3 854	255	6 768	9 800	401	61
LV	69 643	13 457	13 954	36 532	949	11 429	924
MT	10 430	6 527	2 426	7 453	811	70	–
PL	1 384 844	386 095	135 162	706 671	6 534	246 152	23 327
PT	79 037	21 067	4 752	41 959	7 821	942	16
RO	–	–	–	–	–	–	–
SI	158 012	30 633	23 101	83 156	13 818	5 988	2 576
SK	191 810	58 735	4 247	95 486	–	8 086	3 523
Ukupno	12 582 401	3 639 921	1 031 367	6 056 406	1 311 618	588 404	916 208

IV.Zajednički pokazatelji ostvarenja za podijeljenu osnovnu materijalnu pomoć (OP I) 2014.–2020.

Država članica	Pokazatelj br. 15		Pokazatelj br. 15a		Pokazatelj br. 15b		Pokazatelj br. 15c
	Ukupna novčana vrijednost podijeljene robe		Ukupna novčana vrijednost robe za djecu		Ukupna novčana vrijednost robe za beskućnike		Ukupna novčana vrijednost robe za ostale ciljne skupine
Razdoblje	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno	2018.	Sveukupno
AT	2 625 567	9 973 338	2 625 567	9 973 338	–	–	–	–
BE	–	–	–	–	–	–	–	–
BG	–	–	–	–	–	–	–	–
CY	679 910	679 910	679 910	679 910	–	–	–	–
CZ	757 821	2 980 409	270 721	1 223 619	81 882	420 117	405 218	1 336 674
EE	–	–	–	–	–	–	–	–
EL	2 923 408	9 250 050	531 966	1 285 289	19 365	69 051	2 393 896	7 917 531
ES	–	–	–	–	–	–	–	–
FI	–	–	–	–	–	–	–	–
FR	–	–	–	–	–	–	–	–
HR	720 712	1 589 043	246 131	548 354	2 495	39 259	472 086	1 001 430
HU	1 884 295	1 884 295	1 884 295	1 884 295	–	–	–	–
IE	1 160 693	1 255 280	1 155 431	1 240 520	–	–	6 462	15 959
IT	–	–	–	–	–	–	–	–
LT	1 344 033	1 344 033	–	–	–	–	–	–
LU	112 281	478 807	–	–	–	–	112 281	478 807
LV	712 513	2 325 552	712 513	2 325 552	–	–	–	–
MT	–	–	–	–	–	–	–	–
PL	–	–	–	–	–	–	–	–
PT	–	–	–	–	–	–	–	–
RO	–	–	–	–	–	–	–	–
SI	–	–	–	–	–	–	–	–
SK	282 600	892 950	259 752	828 336	7 878	18 306	14 970	46 308
Ukupno	13 203 834	32 653 668	8 366 286	19 989 214	111 620	546 733	3 404 913	10 796 710

(16)

Kategorije robe podijeljene djeci 8

16a

Oprema za novorođenčad

16b

Školske torbe

16c

Pisaći pribor, vježbenice, olovke, pribor za slikanje i druga školska oprema (ne uključuje odjeću)

16d

Sportska oprema (sportska obuća, dresovi, kupaći kostimi itd.)

16e

Odjeća (zimski kaput, obuća, školska uniforma itd.)

16f

Ostalo

Da 9

Da 10

Da 11

Da 12

(17)

Kategorije robe podijeljene beskućnicima 13

17a

Vreće za spavanje/pokrivači

17b

Kuhinjska oprema (lonci, tave, pribor za jelo itd.)

17c

Odjeća (zimski kaput, obuća itd.)

17d

Tekstil za domaćinstvo (ručnici, posteljina)

17e

Higijenski proizvodi (kutija prve pomoći, sapun, četkica za zube, britvica za jednokratnu uporabu itd.)

17f

Ostalo

Da 14

(18)

Popis najvažnijih kategorija robe podijeljene ostalim ciljnim skupinama 15

18a

Kategorije je potrebno navesti

Da 16

Da 17

Da 18

Da 19

V.Zajednički pokazatelji ostvarenja za podijeljenu osnovnu materijalnu pomoć 20 (OP I) 2014.–2020.

Država članica	Pokazatelj br. 19	Pokazatelj br. 19a	Pokazatelj br. 19b	Pokazatelj br. 19c	Pokazatelj br. 19d	Pokazatelj br. 19e	Pokazatelj br. 19f
	Ukupan broj osoba koje primaju osnovnu materijalnu pomoć	Broj djece u dobi od 15 godina ili manje	Broj osoba u dobi od 65 godina ili više	Broj žena	Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, pripadnika manjina (uključujući marginalizirane zajednice kao što je romska zajednica)	Broj osoba s invaliditetom	Broj beskućnika
Razdoblje	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.
AT	44 555	41 295	–	22 723	22 278	–	–
BE	–	–	–	–	–	–	–
BG	–	–	–	–	–	–	–
CY	700	700	–	408	310	–	–
CZ	71 810	26 221	15 053	37 463	22 855	8 399	11 032
EE	–	–	–	–	–	–	–
EL	452 840	62 921	14 954	127 890	–	–	673
ES	–	–	–	–	–	–	–
FI	–	–	–	–	–	–	–
FR	–	–	–	–	–	–	–
HR	23 941	8 630	11 197	9 987	3 298	1 875	251
HU	25 970	24 879	–	1 091	12 985	1 299	–
IE	40 743	40 112	–	20 500	1 743	–	–
IT	–	–	–	–	–	–	–
LT	197 196	51 373	14 866	100 858	2 082	21 997	334
LU	13 016	3 854	255	6 768	9 800	401	61
LV	17 439	12 159	–	8 371	694	777	–
MT	–	–	–	–	–	–	–
PL	–	–	–	–	–	–	–
PT	–	–	–	–	–	–	–
RO	–	–	–	–	–	–	–
SI	–	–	–	–	–	–	–
SK	110 223	50 738	31	57 805	–	2 464	1 313
Ukupno	998 433	322 882	56 356	393 864	76 045	37 212	13 664

VI.Zajednički pokazatelji ostvarenja za pomoć pri socijalnom uključivanju 21 (OP II) 2014.–2020.

Država članica	Pokazatelj br. 20	Pokazatelj br. 20a	Pokazatelj br. 20b	Pokazatelj br. 20c	Pokazatelj br. 20d	Pokazatelj br. 20e	Pokazatelj br. 20f
	Ukupan broj osoba koje primaju pomoć pri socijalnom uključivanju	Broj djece u dobi od 15 godina ili manje	Broj osoba u dobi od 65 godina ili više	Broj žena	Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, pripadnika manjina (uključujući marginalizirane zajednice kao što je romska zajednica)	Broj osoba s invaliditetom	Broj beskućnika
Razdoblje	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.	2018.
DE	37 062	4 084	480	18 232	31 575	858	6 508
DK	454	–	31	82	382	72	454
NL	776	–	776	619	209	102	–
SE	414	6	1	328	413	–	410
Ukupno	38 706	4 090	1 288	19 261	32 579	1 032	7 372

(1)

Države članice imaju mogućnost mijenjati iskazane vrijednosti za pokazatelje za prethodne godine. Stupac „Sveukupno”, koji predstavlja zbroj vrijednosti za svaki pokazatelj od 2014. nadalje, uključuje sve promjene koje su države članice uvele za vrijednosti objavljene za razdoblje od 2014. do 2017. u izvješćima o provedbi za 2018. godinu.

(2)

Pokazatelji od 4 do 11 uključuju sve oblike tih proizvoda: npr. svježe, konzervirane i smrznute namirnice.

(3)

Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija.

(4)

Definicija onoga što se smatra obrokom može se odrediti na razini partnerskih organizacija/operacije/upravljačkog tijela. Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju procjene partnerskih organizacija.

(5)

Definicija onoga što se smatra paketom s hranom može se odrediti na razini partnerskih organizacija/operacije/upravljačkog tijela. Paketi ne moraju biti standardizirane veličine ni sadržaja. Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju procjene partnerskih organizacija.

(6)

Ukupna se vrijednost izračunava kao ponderirana aritmetička sredina.

(7)

Vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija. Ne očekuje se niti zahtijeva da se temelje na informacijama dobivenima od krajnjih primatelja pomoći. Pokazatelj br. 14 (uključujući 14a–14f) daje procjenu broja osoba koje su primile pomoć po financijskoj godini; stoga se sveukupne vrijednosti za ukupan broj osoba trebaju tumačiti oprezno jer postoji mogućnost da se ista osoba brojala svake godine. Usto, pokazatelji br. 14 i 19 (uključujući a–f) moraju se promatrati zajedno jer u nekim zemljama iste osobe primaju i pomoć u hrani i osnovnu materijalnu pomoć, zbog čega ih se broji dvaput.

(8)

Popis uključuje sve relevantne kategorije kojima je obuhvaćeno najmanje 75 % podijeljene robe.

(9)

Grčka dijeli druge artikle (dječje pelene i vlažne maramice za djecu) navedene u pokazatelju 16f1 i odjeću za djecu navedenu u pokazatelju 16f4.

(10)

Mađarska dijeli „razvojne alate, sredstva za dezinfekciju i deterdžente koji nisu obuhvaćeni kategorijom 16c” navedene u pokazateljima 16f16 i 16f17.

(11)

Latvija dijeli „univerzalni deterdžent za pranje rublja, prašak za pranje (rublja u boji), deterdžent za pranje posuđa, pelene, kreme za dojenčad i malu djecu do 24 mjeseca, vlažne maramice za dojenčad i malu djecu, pelene (gaze) i sapune za dojenčad i malu djecu” navedene u pokazateljima 16f0 i 16f16–16f26.

(12)

Slovačka dijeli „higijenske proizvode (četkica za zube, pasta za zube, sapun, šampon)” navedene u pokazatelju 16f0.

(13)

Popis uključuje sve relevantne kategorije kojima je obuhvaćeno najmanje 75 % podijeljene robe.

(14)

Grčka dijeli „druge artikle (torbe)” navedene u pokazatelju 17f1.

(15)

Popis uključuje sve relevantne kategorije kojima je obuhvaćeno najmanje 75 % podijeljene robe.

(16)

Grčka dijeli „pastu za zube, četkicu za zube, sapun, šampon, prašak za pranje rublja, univerzalni deterdžent, deterdžent za pranje posuđa, pelene isteklog roka i ostalo” navedene u pokazateljima 18f1–18f9.

(17)

Irska dijeli higijenske proizvode (kutija prve pomoći, sapun, četkica za zube, britvica za jednokratnu upotrebu itd.).

(18)

Luksemburg je podijelio osnovne potrepštine – kategorije robe podijeljene ostalim ciljnim skupinama (pok. 18a–1).

(19)

Slovačka dijeli „higijenske proizvode (četkica za zube, pasta za zube, sapun, šampon)” navedene u pokazatelju 18f0.

(20)

Vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija. Ne očekuje se niti zahtijeva da se temelje na informacijama dobivenima od krajnjih primatelja pomoći. Pokazatelj br. 19 (uključujući 19a–19f) daje procjenu broja osoba koje su primile pomoć po financijskoj godini; stoga se sveukupne vrijednosti za ukupan broj osoba trebaju tumačiti oprezno jer postoji mogućnost da su iste osobe primile pomoć više od jednom. Usto, pokazatelji br. 14 i 19 (uključujući a–f) moraju se promatrati zajedno jer u nekim zemljama iste osobe istovremeno primaju pomoć u hrani i osnovnu materijalnu pomoć, zbog čega ih se broji dvaput.

(21)

Pokazatelj br. 20 (uključujući 20a–20f) daje procjenu broja osoba koje su primile pomoć po financijskoj godini; stoga se sveukupne vrijednosti za ukupan broj osoba trebaju tumačiti oprezno jer postoji mogućnost da su iste osobe primile pomoć više od jednom.

Top

Choose the experimental features you want to try