EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020DC0170

NACRT IZMJENE PRORAČUNA BR. 2 ZA OPĆI PRORAČUN ZA 2020. Pružanje hitne potpore državama članicama i dodatno povećanje sredstava za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu/rescEU kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19

COM/2020/170 final

Bruxelles, 2.4.2020.

COM(2020) 170 final

NACRT IZMJENE PRORAČUNA BR. 2
ZA OPĆI PRORAČUN ZA 2020.

Pružanje hitne potpore državama članicama i dodatno povećanje sredstava

za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu/rescEU kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19








Uzimajući u obzir:

Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 314., u vezi s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegovim člankom 106.a,

Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (…) 1 , a posebno njezin članak 44.,

opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2020. kako je donesen 27. studenoga 2019. 2 ,

nacrt izmjene proračuna br. 1/20 3 , donesen 27. ožujka 2020.,

Europska komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću nacrt izmjene proračuna br. 2. za proračun za 2020.

IZMJENE RAČUNA PRIHODA I RASHODA PO DIJELOVIMA

Izmjene općeg računa prihoda i dijela III. dostupne su na EUR-Lexu ( (https://eur-lex.europa.eu/budget/www/index-hr.htm ).

Sadržaj

1.    Uvod    

2.    Pružanje hitne potpore državama članicama ponovnom aktivacijom Instrumenta za hitnu potporu unutar Unije    

2.1.    Kontekst    

2.2.    Djelovanja koja će se financirati s pomoću Instrumenta za hitnu potporu    

3.    Dodatno povećanje sredstava za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (unutar Unije)    

4.    Financiranje    

5.    Sažeta tablica po naslovima VFO-a    

OBRAZLOŽENJE

1.    Uvod

Svrha je nacrta izmjene proračuna (NIP) br. 2. za 2020. osigurati 3 000,0 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 1 530,0 milijuna EUR odobrenih sredstava za plaćanje za naslov 3. Sigurnost i građanstvo za financiranje pružanja hitne potpore unutar Unije putem Instrumenta za hitnu potporu, za koji je predloženo da se ponovno aktivira za pomoć pri ublažavanju posljedica pandemije bolesti COVID-19, i za dodatno povećanje sredstava za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu/rescEU radi lakšeg stvaranja zaliha i koordinacije distribucije nužnih resursa diljem Europe 4 .

2.    Pružanje hitne potpore državama članicama ponovnom aktivacijom Instrumenta za hitnu potporu unutar Unije

2.1.    Kontekst

S obzirom na težinu krize nakon pandemije bolesti COVID-19 te opseg i prirodu potreba koje zahtijevaju potporu iz proračuna EU-a u bliskoj budućnosti, Komisija uz ovaj nacrt izmjene proračuna predlaže da Vijeće ponovno aktivira i izmijeni Uredbu Vijeća 2016/369 o pružanju hitne potpore unutar Unije 5 kako bi EU na raspolaganju imao opsežniji paket instrumenata koji odgovara velikim razmjerima sadašnje pandemije bolesti COVID-19.

Instrument za hitnu potporu (ESI) uspostavljen je u ožujku 2016. i aktiviran na razdoblje od tri godine za suočavanje s kriznom situacijom koja je nastala nakon masovnog priljeva izbjeglica u Grčku. Osmišljen je kao instrument opće namjene za borbu protiv krize unutar EU-a koji se primjenjue samo u iznimnim okolnostima ozbiljnih poteškoća. Može se mobilizirati za rješavanje bilo koje krize za koju je potrebna humanitarna pomoć i obuhvaća širok opseg prihvatljivih djelovanja: „Hitna potpora... može uključivati bilo kakve mjere humanitarne pomoći i može obuhvaćati pomoć, potporu i, kada je to potrebno, operacije zaštite s ciljem spašavanja i očuvanja života za vrijeme katastrofa ili njihovih neposrednih posljedica” 6 .

Mjerama predviđenima u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (rescEU), Mehanizma civilne zaštite, Investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus radi korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih instrumenata Unije djelomično se pridonijelo rješavanju javnozdravstvene krize. Međutim, zahtjevnost i opseg izazova zahtijeva učinkovito suočavanje s humanitarnim posljedicama pandemije bolesti u Uniji povezanima s javnim zdravljem. Hitna potpora koja se osigurava u okviru Instrumenta za hitnu potporu potiče komplementarnost i usklađenost s djelovanjima pogođenih država članica, kao i sinergiju s djelovanjima koja se financiraju iz drugih fondova i instrumenata na razini EU-a.

S obzirom na navedeno predlaže se da se aktivira potpora na temelju Uredbe o hitnoj potpori (br. 2016/369) i da se potrebna odobrena sredstva osiguraju što prije. Time će se Uniji omogućiti da primijeni mjere za sprečavanje i ublažavanje ozbiljnih posljedica u jednoj ili više država članica i koordinirano odgovori na potrebe povezane s katastrofom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19 tako što će nadopuniti pomoći koja se pruža u okviru drugih instrumenata EU-a.

2.2.    Djelovanja koja će se financirati s pomoću Instrumenta za hitnu potporu

S obzirom na hitnu situaciju i ozbiljnu prirodu pandemije bolesti COVID-19 povezanu s javnozdravstvenom krizom u svim državama članicama, Komisija predlaže da se za Instrument za hitnu potporu osigura 2 700,0 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 1 380,0 milijuna EUR odobrenih sredstava za plaćanje. 

Potpora se može upotrijebiti za financiranje, među ostalim, sljedećih djelovanja:

šire i brže stvaranje zaliha te koordinacija distribucije osnovnih resursa u cijeloj Europi,

zadovoljavanje potreba prijevoza zaštitne opreme koja se uvozi od međunarodnih partnera i njezina prijevoza unutar EU-a,

prijevoz pacijenata kojima je potrebna njega u bolnice drugih država članica sa slobodnim kapacitetima,

prekogranična suradnja za ublažavanje pritiska na zdravstvene sustave u najpogođenijim regijama EU-a,

centralizirana javna nabava i distribucija osnovne medicinske opreme za bolnice i hitna dostava zaštitne opreme za bolničko osoblje, kao što su respiratori, osobna zaštitna oprema, maske za višekratnu uporabu, lijekovi, terapeutska i laboratorijska oprema te dezinfekcijska sredstva,

povećanje i prenamjena proizvodnih kapaciteta poduzeća u EU-u kako bi se osigurala brza proizvodnja i raspodjela opreme i materijala potrebnih za hitno rješavanje problema nestašice osnovnih proizvoda i lijekova,

povećanje objekata i resursa za njegu, uključujući privremene i polu-stalne poljske bolnice i potpora za prenamjenu objekata,

povećanje proizvodnje kompleta za testiranje i potpora za nabavu ključnih osnovnih tvari,

poticanje brzog razvoja lijekova i metoda testiranja,

razvoj, nabava i distribucija opreme za testiranje (kompleti, reagensi, hardver).

Komisija će osigurati potpunu koordinaciju tako da će djelovanja financirana u okviru Instrumenta za hitnu potporu u nekim područjima nadopunjavati druge postojeće instrumente, npr. rescEU ili Fond za azil, migracije i integraciju (primjerice u području prihvatnih objekata za migrante). Raspoređivanje će se prilagoditi razvoju pandemije i koordinirati s mjerama koje poduzmu države članice kako bi se maksimalno povećao učinak.

u EUR

Proračunska linija

Naziv

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

Dio III. – Komisija

18 01 04 05

Rashodi za hitnu potporu unutar Unije

54 000 000

54 000 000

18 07 01

Hitna potpora unutar Unije

2 646 000 000

1 326 000 000

Ukupno    

2 700 000 000

1 380 000 000


3.    Dodatno povećanje sredstava za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (unutar Unije)

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu olakšava suradnju država članica u okviru odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19. Osim zajedničke nabave, Komisija je kao dodatnu mjeru sigurnosti donijela novi provedbeni akt u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu/rescEU radi potpore državama članicama za kupnju potrebne opreme (uključujući terapeutike, medicinsku opremu, osobnu zaštitnu opremu, laboratorijsku opremu) te je tako povećala količinu i dopunila i proširila opseg prioritetnih proizvoda koji se nabavljaju putem zajedničke nabave. Za izravna bespovratna sredstva rescEU-a osigurat će se 100 % financiranja iz proračuna EU-a, što uključuje potpuno financiranje razvoja tih kapaciteta i potpuno financiranje raspoređivanja. Kupljena oprema bit će smještena u jednoj ili više država članica, a donošenje odluka o dopunjavanju nacionalnih zaliha hitno potrebnom opremom vršit će se na razini EU-a. Bit će na raspolaganju svim državama članicama i koristit će se u slučaju nedostatnih nacionalnih kapaciteta.

Kako je najavljeno u nacrtu izmjene proračuna br. 1/2020 7 , Komisija je preraspodijelila 10,0 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza kako bi se iz postojećeg proračuna Mehanizma Unije za civilnu zaštitu/rescEU za 2020. (sprečavanje katastrofa i pripravnost u Uniji) poduprle medicinske protumjere i nabava opreme za bolest COVID-19 te je predložila povećanje sredstava u iznosu od 70,0 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 40,0 milijuna EUR odobrenih sredstava za plaćanje.

S obzirom na brz razvoj krize i povezane potrebe u državama članicama, moramo pojačano raditi na stvaranju zaliha. rescEU može pridonijeti opsežnijem stvaranju zaliha te koordinaciji i distribuciji nužnih vrlo traženih medicinskih potrepština bolnicama, uključujući zaštitnu opremu za bolničko osoblje (maske, naočale, odijela, nanomaterijale za medicinsku upotrebu, dezinfektante) i respiratore (invazivne i neinvazivne respiratore) koji su potrebni za djelotvoran odgovor. Zalihe se trebaju koristiti kako bi se potrebna medicinska oprema u kratkom roku dostavila uzastopno onim državama članicama i regijama u kojima je došlo do izbijanja infekcija ili su one dosegle vrhunac epidemijskih razmjera, čime će osigurati djelotvorno i učinkovito korištenje opreme za višekratnu upotrebu tamo gdje je najpotrebnija.

Stoga se predlaže dodatno povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u iznosu od 300,0 milijuna EUR i odobrenih sredstava za plaćanje u iznosu od 150,0 milijuna EUR.

Pojačani rescEU i ponovno aktivirani Instrument za hitnu potporu međusobno će se dopunjavati i osigurati najučinkovitiju opskrbu potrebnom medicinskom opremom.

EUR

Proračunska linija

Naziv

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

Dio III. – Komisija

23 03 01 01

Sprečavanje katastrofa i pripravnost u Uniji

300 000 000

150 000 000

Ukupno    

300 000 000

150 000 000

4.    Financiranje

S obzirom na nepostojanje razlika do gornje granice i prostora za preraspodjelu u okviru naslova 3. višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), Komisija predlaže mobilizaciju sljedećih posebnih instrumenata u ukupnom iznosu od 3 000,0 milijuna EUR:

·preostale ukupne razlike do gornje granice za obveze u iznosu od 2 042,4 milijuna EUR 8 . Izmjena Uredbe o VFO-u kojom se uklanjaju ograničenja opsega tog instrumenta predložena je paralelno s ovom izmjenom proračuna 9 ;

·instrumenta fleksibilnosti u iznosu od 243,0 milijuna EUR 10 i

·pričuve za nepredviđene izdatke za preostali iznos (714,6 milijuna EUR) odgovarajućim prijebojem s razlikom do gornje granice koja je na raspolaganju u naslovu 5. Administracija 11 za 2020.

5.    Sažeta tablica po naslovima VFO-a

U EUR

Naslov

Proračun za 2020.

Nacrt izmjene proračuna 2/2020

Proračun za 2020.

(uklj. NIP 1/2020)

(uključujući NIP 1-2/2020)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

1.

Pametan i uključiv rast

83 930 597 837

72 353 828 442

83 930 597 837

72 353 828 442

Gornja granica

83 661 000 000

 

 

83 661 000 000

 

Razlika do gornje granice

 

 

 

 

1.a

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

25 284 773 982

22 308 071 592

 

 

25 284 773 982

22 308 071 592

Od čega u okviru ukupne razlike do gornje granice za obveze

93 773 982

 

 

 

93 773 982

 

Gornja granica

25 191 000 000

 

 

 

25 191 000 000

 

Razlika do gornje granice

 

 

 

 

1.b

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

58 645 823 855

50 045 756 850

 

 

58 645 823 855

50 045 756 850

Od čega u okviru ukupne razlike do gornje granice za obveze

175 823 855

 

 

 

175 823 855

 

Gornja granica

58 470 000 000

 

 

 

58 470 000 000

 

Razlika do gornje granice

 

 

 

 

2.

Održivi rast: prirodni resursi

59 907 021 051

57 904 492 439

 

 

59 907 021 051

57 904 492 439

Gornja granica

60 421 000 000

 

 

 

60 421 000 000

 

Razlika do gornje granice

513 978 949

 

 

 

513 978 949

 

Od čega: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) — Rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

43 410 105 687

43 380 031 798

 

 

43 410 105 687

43 380 031 798

Posebna gornja granica

43 888 000 000

 

 

 

43 888 000 000

 

Razlika zbog zaokruživanja, isključena iz izračuna razlike do gornje granice

888 000

 

 

 

888 000

 

Razlika do gornje granice za EFJP

477 006 313

 

 

 

477 006 313

 

3.

Sigurnost i građanstvo

4 152 374 489

3 748 527 141

3 000 000 000

1 530 000 000

7 152 374 489

5 278 527 141

Od čega u okviru instrumenta fleksibilnosti

851 374 489

 

243 039 699

 

1 094 414 188

 

Od čega u okviru ukupne razlike do gornje granice za obveze

350 000 000

 

2 042 402 163

 

2 392 402 163

 

Od čega u okviru pričuve za nepredviđene izdatke

 

714 558 138

 

714 558 138

 

Gornja granica

2 951 000 000

 

 

 

2 951 000 000

 

Razlika do gornje granice

 

 

 

 

4.

Globalna Europa

10 406 572 239

8 944 061 191

 

 

10 406 572 239

8 944 061 191

Gornja granica

10 510 000 000

 

 

 

10 510 000 000

 

Razlika do gornje granice

103 427 761

 

 

 

103 427 761

 

5.

Administracija

10 271 193 494

10 274 196 704

 

 

10 271 193 494

10 274 196 704

Gornja granica

11 254 000 000

 

 

 

11 254 000 000

 

Od čega je nadoknađeno iz pričuve za nepredviđene izdatke

–252 000 000

 

–714 558 138

 

–966 558 138

 

Razlika do gornje granice

730 806 506

 

 

 

16 248 368

 

Od čega: Administrativni rashodi institucija

7 955 303 132

7 958 306 342

 

 

7 955 303 132

7 958 306 342

Posebna gornja granica

9 071 000 000

 

 

 

9 071 000 000

 

Od čega je nadoknađeno iz pričuve za nepredviđene izdatke

–252 000 000

 

–714 558 138

 

–966 558 138

 

Razlika do gornje granice

863 696 868

 

 

 

149 138 730

 

Ukupno

168 667 759 110

153 225 105 917

3 000 000 000

1 530 000 000

171 667 759 110

154 755 105 917

Od čega u okviru instrumenta fleksibilnosti

851 374 489

893 079 197

243 039 699

123 950 247

1 094 414 188

1 017 029 444

Od čega u okviru ukupne razlike do gornje granice za obveze

619 597 837

 

2 042 402 163

 

2 662 000 000

 

Od čega u okviru pričuve za nepredviđene izdatke

 

714 558 138

 

714 558 138

 

Gornja granica

168 797 000 000

172 420 000 000

 

168 797 000 000

172 420 000 000

Od čega je nadoknađeno iz pričuve za nepredviđene izdatke

–252 000 000

 

–714 558 138

 

–966 558 138

 

Razlika do gornje granice

1 348 213 216

20 087 973 280

 

 

633 655 078

18 681 923 527

 

Ostali posebni instrumenti

587 763 000

418 500 000

587 763 000

418 500 000

Sveukupno

169 255 522 110

153 643 605 917

3 000 000 000

1 530 000 000

172 255 522 110

155 173 605 917

(1)      SL L 193, 30.7.2018.
(2)      SL L 57, 27.2.2020.
(3)      COM(2020) 145, 27.3.2020.
(4)      Pored dodatnih sredstava (80,0 milijuna EUR, od čega 10,0 milijuna EUR preraspodjelom unutar Mehanizma Unije za civilnu zaštitu) uključenih u NIP br. 1/2020 (COM(2020) 145, 27.3.2020.).
(5)      COM(2020) 175, 2.4.2020.
(6)      Uredba Vijeća 2016/369 članak 3. stavak 2.
(7)      COM(2020) 145 final, 27.3.2020.
(8)    Taj iznos uzima u obzir i preostalu razliku iz 2019. (1 316,9 milijuna EUR) koja je stavljena na raspolaganje za 2020. u okviru „Tehničke prilagodbe u vezi s posebnim instrumentom” COM(2020) 173, 2.4.2020.
(9)      COM(2020) 174, 2.4.2020. Ta izmjena Uredbe br. 1311/2013 trebala bi stupiti na snagu najkasnije na dan konačnog donošenja ovog NIP-a.
(10)      COM(2020) 171, 2.4.2020.
(11)      COM(2020) 172, 2.4.2020.
Top