PRILOG

Sljedeći su amandmani odbijeni tijekom rasprave premda su dobili barem četvrtinu glasova (pravilo 59. stavak 3. Poslovnika):

(a)    Točka 2.1. (Amandman 9.)

Izmijeniti kako slijedi:

2.1.

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta zatražio je izradu ovog razmatračkog mišljenja kao doprinos predstojećem akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava i sljedećem socijalnom samitu EU-a predviđenom za svibanj 2021. u Portu. Ovo razmatračko mišljenje zatražio je Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta. U skladu s dopisom Europskog parlamenta, mišljenje bi se trebalo baviti sljedećim pitanjima: pravedna tranzicija, zeleni plan, digitalna tranzicija, industrijska strategija, politike zapošljavanja i socijalne uključenosti, koje su okosnica niza tekućih i budućih zakonodavnih i nezakonodavnih predmeta povezanih sa zelenom i digitalnom transformacijom.

Rezultat glasovanja:

Za:	99
Protiv:	129
Suzdržani:	20

(b)    Točka 2.2. (Amandman 10.)

Izmijeniti kako slijedi:

2.2.

Europska poduzeća i radnici suočavaju se s golemim gospodarskim i socijalnim i gospodarskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19. Mnoga poduzeća propadaju, ljudi gube radna mjesta se zatvaraju, a kućanstva gube sredstva za život. Unatoč dosad nezabilježenim mjerama za spašavanje gospodarstva koje su namijenjene ublažavanju posljedica mjera ograničenja kretanja na radna mjesta i poduzeća, gospodarske prognoze vrlo su zabrinjavajuće. Predviđa se da će se gospodarstvo EU-a u 2020. smanjiti za 8,3 %, a u 2021. narasti za 5,8 %. Rast u 2021. će također biti nešto slabiji u odnosu na proljetnu prognozu (1) . Pandemija bolesti COVID-19 teško je pogodila europsko gospodarstvo: mnoga poduzeća propadaju, zatvaraju se radna mjesta, kućanstva gube sredstva za život, a u zdravstvu se smanjuje učinkovitost. Države članice bilježe rekordni dug i premašuju pravila za potrošnju, a EU po prvi puta bilježi zajednički dug. Ne znamo ni kakve će posljedice ostaviti Brexit, a ni kada će završiti pandemija.

Rezultat glasovanja:

Za:	95
Protiv:	140
Suzdržani:	22

(c)    Točka 2.3. (Amandman 11.)

Izmijeniti kako slijedi:

2.3.

Potrebno je utvrditi i podržati ključne industrije i sektore, od ljudskih resursa do istraživanja, te provoditi europsku industrijsku politiku kojom se ti strateški sektori na tržištu štite i kojom im se jamči sigurnost opskrbe ključnim resursima. Europska industrijska politika trebala bi služiti kao krovna politika koja radi postizanja sinergija na dosljedan i sveobuhvatan način koordinira razne europske politike. Da bi se takva transformacija ostvarila, Europska komisija morat će odrediti ne samo smjer već i politike država članica koje treba uskladiti s politikama EU-a. Tu nije riječ o mikroupravljanju, nego o usklađivanju politika kako bi bile dosljedne i poticale korjenite promjene. Taj će postupak biti moguć samo uz aktivno sudjelovanje organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. Bez socijalnog pakta temeljenog na demokratskom i učinkovitom sudjelovanju građana, EU-ov zeleni plan ne može koristiti svima.

Rezultat glasovanja:

Za:	91
Protiv:	137
Suzdržani:	18

(d)    Nova točka 2.5. (Amandman 13.)

Dodati novu točku:

2.5.

Najbolji je politički odgovor ispunjavanje očekivanja u pogledu instrumenta Next Generation EU kao jedinstvene prilike za brz i transformativan oporavak. Najveću važnost trebalo bi pridati pokretanju tog instrumenta i suradnji s privatnim sektorom.

Rezultat glasovanja:

Za:	97
Protiv:	136
Suzdržani:	22

(e)    Nova točka 2.6. (Amandman 14.)

Dodati novu točku:

2.6.

Izazovi koji proizlaze iz Brexita trebali bi se prevladati snažnim poticajem za jačanje jedinstvenog tržišta kojim se stvara snažnije povoljno i konkurentno okruženje za poduzeća.

Rezultat glasovanja:

Za:	93
Protiv:	141
Suzdržani:	20

(f)    Točka 2.4. (Amandman 15.)

Izmijeniti kako slijedi:

2.4.

U tom se kontekstu u vezi s okolišnim i tehnološkim promjenama pojavio pojam „pravedna tranzicija”. EGSO pravednu tranziciju smatra temeljnom sastavnicom proračuna i plana oporavka kojima se potiče zelenije europsko gospodarstvo. Stoga je potrebno razviti šire shvaćanje pojma pravedne tranzicije (koji nadilazi gospodarstva koja se temelje na ugljenu) u okviru koje se u potpunosti provodi europski stup socijalnih prava  (2) na temelju novog društvenog sporazuma, uz istodobno poticanje reformi u području sustava preraspodjele, na temelju ravnoteže između poslovnog i privatnog života i rodne ravnopravnosti,. Za provedbu europskog stupa socijalnih prava posebno su važna visokokvalitetna ih radna ih mjesta za sve, pristupa visokokvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju, (uključujući pravo pristup na cjeloživotnom učenje u, i to posebno za ranjivih e skupina e), jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama za sve, te socijalna e zaštita e i uključivanje a ranjivih skupina poput dugotrajno nezaposlenih osoba, žena, mladih, zakonitih migranata ili osoba s invaliditetom. Svi ti važni ciljevi mogu se postići ako je gospodarstvo prosperitetno, ako poslodavci nude nova visokokvalificirana radna mjesta i ako postoje nužna ulaganja u nove tehnologije.

Rezultat glasovanja:

Za:	82
Protiv:	152
Suzdržani:	20

(g)    Točka 2.5. (Amandman 16.)

Izmijeniti kako slijedi:

2.5.

Zemlje i regije u industrijskoj tranziciji uglavnom se suočavaju s izazovima modernizacije svoje industrijske baze, usavršavanja vještina radne snage, nadoknade gubitka radnih mjesta u ključnim sektorima i podizanja niske produktivnosti koja ograničava rast prihoda, uzlazne konvergencije te ublažavanja nepovoljnih demografskih trendova. Općenito bi imale koristi od ozelenjivanja i tehnološkog napretka te povezanih pojava, no postoji opasnost da bi određena mjesta i određene skupine stanovništva ostali zanemareni, osobito ranjive skupine kao što su osobe s invaliditetom, starije osobe, Romi i legalni migranti. Rješavanje izazova dugoročne transformacije od oblikovatelja politika, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i ključnih dionika u tim zemljama i regijama zahtijeva predviđanje promjena i aktivno upravljanje tranzicijom. Socijalni dijalog, informiranje, savjetovanje i sudjelovanje radnika i organizacija koje ih zastupaju (među ostalim u postupcima tijelima koja donošenjase odlukae poput odbora i nadzornih odbora) ključni su za rješavanje problema s kojima se poduzeća susreću u postupku donošenja odluka i za utjecanje na taj postupak i omogućavaju da se tranzicijom upravlja na način usmjeren prema budućnosti. EGSO poziva Komisiju da učvrsti i razvije socijalnu dimenziju u budućoj ažuriranoj industrijskoj strategiji.

Rezultat glasovanja:

Za:	92
Protiv:	152
Suzdržani:	17

(h)    Točka 2.6. (Amandman 17.)

Izmijeniti kako slijedi:

2.6.

Rješavanje krize prouzročene pandemijom i omogućavanje uspješne industrijske transformacije u interesu je svih interesnih skupina i zahtijeva zajedničke napore i ciljeve (kao što je dugoročni razvoj poslovanja), djelotvoran socijalni dijalog u ozračju povjerenja i pozitivan stav. EGSO smatra da sje dobro, a time i održivo, upravljanje poslovanjem osim na uz zajedničkom predviđanje u promjena ključno za uspjeh mora temeljiti i na provjerenim zakonskim minimalnim standardima unutarnjeg tržišta, a da radnici svoje stavove moraju prenositi informiranjem, savjetovanjem i sudjelovanjem na sastancima odbora poduzeća.

Rezultat glasovanja:

Za:	90
Protiv:	151
Suzdržani:	18

(i)    Točka 2.7. (Amandman 18.)

Izmijeniti kako slijedi:

2.7.

Digitalizacija i automatizacija i pozitivno i negativno utječu na gospodarstvo i društvo. Tranzicija iziskuje propise pristupe koji uključivanjem npr. socijalnih partnera prate tijek tehnološke transformacije i predviđanje promjena. Europska radnička vijeća i radnička vijeća europskih dioničkih društava (Societas Europaea) mogu poslužiti kao pozitivan primjer obvezne prekogranične uključenosti radnika u postizanje ravnoteže među interesima i traženje rješenja u duhu socijalnog partnerstva. To uključuje zajamčeno osposobljavanje radnika te pregovaranje o kolektivnim ili drugim društvenim ugovorima kako bi se pružila potpora radnoj autonomiji i zajamčila dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Digitalizacija i digitalno gospodarstvo doveli su do novih oblika rada, kao što je rad putem platformi, pri čemu radnici nemaju socijalnu sigurnost niti su im osigurana radna mjesta i često rade u vrlo nesigurnim uvjetima i nemaju jasan status. Njihovi radni uvjeti i status trebaju se uskladiti na europskoj razini kako bi se potaknule pravedna mobilnost i integracija na unutarnjem tržištu  (3) . S obzirom na navedeno EGSO smatra da radnicima treba pružiti pravnu sigurnost definiranjem pravnog statusa rada u ekonomiji platformi. Slab ili nikakav pristup socijalnoj zaštiti prouzročuje troškove samim radnicima, ali i sustavima socijalne sigurnosti.

Rezultat glasovanja:

Za:	88
Protiv:	149
Suzdržani:	24

(j)    Točka 2.8. (Amandman 19.)

Izmijeniti kako slijedi:

2.8.

Digitalna transformacija za sobom povlači i potencijalne rizike u pogledu financijske stabilnosti, financijskog kriminala i zaštite potrošača. Ti se rizici mogu dodatno povećati zbog rascjepkanosti regulatornog okruženja u EU-u i nejednakog uređenja tog sektora na svjetskoj razini. EGSO stoga smatra da EU u tom području treba izraditi sveobuhvatan i stabilan regulatorni okvir Preporučuje i da se tijekom 2021. na razini OECD-a ostvari globalno rješenje u području oporezivanja EU nastavi s inicijativom oporezivanja velikih digitalnih društava  (4).

Rezultat glasovanja:

Za:	89
Protiv:	149
Suzdržani:	22

(k)    Točka 5.2. (Amandman 21.)

Izmijeniti kako slijedi:

5.2.

Bliska suradnja ključnih lokalnih i regionalnih dionika temelj je za utvrđivanje najodrživijih primjena i maksimalno poboljšanje socioekonomskog razvoja. Dobre prakse socijalnih partnera na svim razinama koje se temelje na kolektivnim sporazumima ili drugim oblicima socijalnog dijaloga kojima se stvaraju ravnopravni uvjeti za ekonomske konkurente u sektoru ili regiji služe kao referentno mjerilo za promicanje strategije pravedne tranzicije u pogledu dekarbonizacije i drugih ciljeva klimatske politike (5).

Rezultat glasovanja:

Za:	93
Protiv:	146
Suzdržani:	19

(l)    Točka 6.2. (Amandman 22.)

Izmijeniti kako slijedi:

6.2.

Europski semestar jedno je od ključnih upravljačkih rješenja za provedbu i praćenje napretka socijalno pravednih tranzicija. Neprestano ciklično evaluiranje europskih i nacionalnih politika na socijalnoj, gospodarskoj i okolišnoj razini od ključne je važnosti. Europski semestar postupno je razvio socijalniju dimenziju, no njegova makroekonomska i financijska dimenzija i dalje prevladavaju. EGSO stoga predlaže da se u europski semestar uključe novi, poboljšani, mjerljivi i dopunski socijalni, gospodarski i okolišni pokazatelji kojima bi se omogućilo nadziranje i praćenje svih aspekata i načela europskog stupa socijalnih prava te 17 ciljeva održivog razvoja  (6) i koji će stvoriti sinergije s pregledom socijalnih pokazatelja uvođenjem koncepta održivog gospodarstva dobrobiti za sve  (7) , zajedno s ciljanim preporukama po zemljama u području socijalne politike i okoliša  (8) . Semestar je i preoblikovan kako bi osigurao više mjera za potporu oporavku za koje se EGSO nada da će pomoći i u jačanju obnovi cijelog mehanizma upravljanja EU-a kako bi poslužio kao smjerokaz za opstanak jačanje demokracije i uzlaznu konvergenciju u EU-u.

Rezultat glasovanja:

Za:	87
Protiv:	148
Suzdržani:	21

(m)    Točka 6.4. (Amandman 23.)

Izmijeniti kako slijedi:

6.4.

Osim toga, kako bi se uklonila institucijska neravnoteža u gospodarskom i socijalnom upravljanju, EGSO preporučuje upotrebu dobro uravnoteženog„zlatnog pravila” (9) pri primjeni fiskalnih pravila EU-a, a da se pritom ne ugrozi srednjoročna financijska stabilnost, prema kojemu se opravdana javna ulaganja izuzimaju iz izračuna deficita i uzima se u obzir održivost postojeće i buduće razine duga kako bi se zajamčila moderna zdravstvena, ekološka, obrazovna i tehnološka infrastruktura te izbjegla nezabilježena recesija (10).

Rezultat glasovanja:

Za:	87
Protiv:	159
Suzdržani:	16

(n)    Točka 9.3. (Amandman 24.)

Izmijeniti kako slijedi:

9.3.

EGSO poziva Vijeće i Europski parlament da poboljšaju poslovnu klimu i da povećaju i dodijele dostatne iznose financijskih sredstava za potrebe ulaganja u VFO 2021.–2027. kako bi se postigla stvarna i radikalna zelena i digitalna tranzicija. U cilju prikupljanja dostatnog iznosa financijskih sredstava EGSO zagovara i analizu učinaka proširenja e raspona vlastitih sredstava, koja bi prema potrebi uključivala sustav trgovanja emisijama EU-a, mehanizam za porez na ugljik na granici i digitalni namet porez na digitalne usluge, zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit i porez na financijske transakcije  (11).

Rezultat glasovanja:

Za:	91
Protiv:	157
Suzdržani:	13

(o)    Točka 9.4. (Amandman 25.)

Izmijeniti kako slijedi:

9.4.

Pravilima koja se u tekućem programskom razdoblju primjenjuju na velika poduzeća koja su primila potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova predviđa se da ta poduzeća moraju taj doprinos vratiti ako se u razdoblju od deset godina nakon završnog plaćanja potpore koju su primili dotična proizvodna aktivnost preseli izvan Unije (članak 71. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća). EGSO smatra da se za buduće programsko razdoblje moraju učvrstiti odredbe kako bi promicale vraćanje u matičnu zemlju i jamčile koheziju u duhu strateške autonomije, sačuvale proizvodne strukture/kapacitete, potaknule zapošljavanje i promicale održiviji „teritorijalni razvoj”.

Rezultat glasovanja:

Za:	89
Protiv:	149
Suzdržani:	19

(p)    Točka 9.5. (Amandman 26.)

Izmijeniti kako slijedi:

9.5.

EGSO također podupire ideju da se fiskalno upravljanje EU-a poboljša u pogledu rizika povezanih s održivošću i na temelju iskustava stečenih tijekom provjere najboljih praksi za dodjelu zelenih proračunskih sredstava i fiskalnih planova. Osim toga, možda su potrebni su porezni poticaji kako bi se poduzeća i pojedinci motivirali uvjerili da ulažu u zelene inicijative s društvenim učinkom (12) . Takve bi subvencije trebalo pažljivo ocijeniti analiziranjem njihovih troškova i koristi.

Rezultat glasovanja:

Za:	93
Protiv:	154
Suzdržani:	16

(q)    Točka 9.6. (Amandman 27.)

Izmijeniti kako slijedi:

9.6.

Izazovi s kojima se Europa suočava u prijelazu na zeleno i digitalno gospodarstvo iziskuju golema ulaganja koja se ne mogu ostvariti isključivo javnim sredstvima i tradicionalnim financiranjem putem bankovnog kreditiranja. Bit će potrebni golemi iznosi iz privatnog sektora svih vrsta privatnih sredstava koji se svake godine ulažu u štetne gospodarske aktivnosti u cijelom nizu gospodarskih sektora mogli bi naposljetku završiti kao nepovratna imovina (eng. sunk assets). Trebalo bi na dosljedan način uspostaviti mehanizam za usmjeravanje financijskih sredstava iz privatnog sektora prema ulaganjima usklađenima s okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima. Strategije za bankovnu uniju, uniju tržišta kapitala, održivo financiranje, digitalno financiranje i MSP-ove stoga se međusobno osnažuju i jamče usmjeravanje sredstava prema produktivnijim projektima. EGSO pozdravlja stvaranje Platforme za održivo financiranje i očekuje ubrzanje razvoja socijalne taksonomije.

Rezultat glasovanja:

Za:	74
Protiv:	154
Suzdržani:	31

(r)    Točka 10.1. (Amandman 28.)

Izmijeniti kako slijedi:

10.1.

Budući da je za industrijsku tranziciju često potreban prelazak sa starih i tradicionalnih proizvodnih industrija na djelatnosti usmjerene na budućnost (čak i u tradicionalnim sektorima), nezaposlenost se, barem privremeno, može povećati više od prosječne zbog lokalno koncentrirane deindustrijalizacije i činjenice da se baza vještina nalazi u sektorima koji slabe. Neophodni su predviđanje i uključenost predstavnika radnika na razini podružnica i poduzeća prije donošenja odluka. Ključno je da politike posvećene industrijskoj tranziciji pomažu radnicima i lokalnim zajednicama, osobito radnicima s invaliditetom i drugim radnicima iz ranjivih skupina, da upravljaju tranzicijom uz najmanje moguće poremećaje i najveće potencijalne koristi.

Rezultat glasovanja:

Za:	88
Protiv:	149
Suzdržani:	17

(s)    Točke 10.5., 10.5.1., 10.5.2., 10.5.3., 10.5.4., 10.5.5., 10.5.6., 10.5.7. (Amandman 30.)

Izbrisati točku:

10.5.

Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava Pravedne tranzicije zahtijevaju odgovarajuće socijalne politike kojima se podupiru dobri radni uvjeti, funkcionalno kolektivno pregovaranje i sustav industrijskih odnosa te pružaju odgovarajuće socijalne zaštite kako bi se radnicima pomoglo u tranziciji. EGSO bi želio iznijeti određene prijedloge za predstojeći akcijski plan Komisije za provedbu europskog stupa socijalnih prava.

10.5.1.

EGSO predlaže da Komisija preispita prikladnost relevantne pravne stečevine EU-a u području radnog prava i učvrsti je kako bi bolje pružala potporu pravednoj tranziciji za radnike.

10.5.2.

Pravo na sigurnost i zdravlje temeljno je pravo na radnom mjestu svakog radnika neovisno o njegovu radnom odnosu ili vrsti poslovnog modela u kojem radi. EGSO izražava zabrinutost zbog toga što bi određene nove vrste poslova koje su nastale zahvaljujući klimatskoj i digitalnoj tranziciji mogle izlaziti iz okvira odredbi sigurnosti i zdravlja na radu. Osim toga, na digitaliziranim radnim mjestima već su uočeni značajni rizici kao što su intenzifikacija rada, stres i psihosocijalno nasilje  (13) , a u budućnosti možemo očekivati nesreće prouzročene umjetnom inteligencijom  (14) koje moramo spriječiti. EGSO stoga poziva na to da se svi radnici u EU-u zaštite zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu  (15).

10.5.3.

EGSO potiče Europsku komisiju da redovito revidira Opću uredbu o zaštiti podataka i povezane propise u skladu s tehnološkim razvojem  (16).

10.5.4.

Socijalni dijalog na nacionalnoj i europskoj razini ima ključnu ulogu u oblikovanju gospodarskih, radnih i socijalnih politika. EGSO se zalaže za to da se u okviru socijalnog dijaloga na odgovarajućoj regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini razviju primjerene mjere za „pravednu tranziciju” namijenjene upravljanju minimalnom zaštitom, promjenama u tom pogledu i dodjeli minimalne zaštite u slučaju reorganizacije radnih mjesta ili kolektivnih otkaza uslijed tranzicije (zbog tehnoloških ili demografskih razloga odnosno razloga povezanih s globalizacijom, klimatskim promjenama i kružnim gospodarstvom), uključujući pravo na kolektivno pregovaranje radi predviđanja promjena i pružanja potpore pogođenim radnicima (prilagodba Direktive o kolektivnim otkazima)  (17).

10.5.5.

EGSO ponovno ističe potrebu za savjetovanjem s radnicima i njihovim predstavnicima te njihovim informiranjem tijekom uvođenja promjena, novih tehnologija i sustava umjetne inteligencije koji mogu dovesti do promjena u organizaciji rada, nadzoru i kontroli rada te u sustavima za procjenu i zapošljavanje radnika. U svim poduzećima treba osigurati prava na informiranje i savjetovanje, primjenjujući na propisan način Direktivu o Europskom radničkom vijeću, a na razini EU-a uspostaviti usklađeni okvir za sudjelovanje radnika u upravnim tijelima. EGSO stoga poziva na izradu snažnog i čvrstog europskog okvira informiranja i savjetovanja te sudjelovanja radnika  (18) kao važnog aspekta razvoja pravednih i poštenih načina za rekonstrukciju i/ili ekološku i digitalnu tranziciju. Komisija bi trebala promicati socijalni dijalog u cilju uključivanja radnika u klimatsku i digitalnu tranziciju u svim državama članicama i pratiti njegove rezultate u okviru europskog semestra.

10.5.6.

Treba uspostaviti okvir za socijalno odgovorno restrukturiranje i predviđanje korporativnih promjena koji nadopunjuje postojeća prava radnika na informiranost, savjetovanje i sudjelovanje te je u skladu s ključnim elementima europskoj socijalnog modela  (19) . EGSO smatra da bi Europska komisija trebala revidirati Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja i predložiti pravni temelj za posebne okvirne uvjete u pogledu sudjelovanja radnika kako bi se povećala uključenost radnika u suočavanje s izazovima zelenog plana i digitalne transformacije  (20).

10.5.7.

Akcijskim planom trebala bi se utvrditi minimalna prava na razini EU-a: EGSO je pozvao na djelovanje u pogledu zaštite minimalnog dohotka  (21) u cilju iskorjenjivanja siromaštva i promicanja uključivog tržišta rada te stoga pozdravlja planove Komisije i njemačkog predsjedništva Vijeća da uspostave europski okvir za programe minimalnog dohotka  (22) . EGSO preporučuje ispitivanje mogućnosti utvrđivanja zajedničkih minimalnih standarda u području osiguranja u slučaju nezaposlenosti u državama članicama EU-a  (23) . Odbor poziva i na europsku inicijativu o minimalnoj plaći i kolektivnom pregovaranju  (24) te stoga pozdravlja  (25) inicijativu Europske komisije o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji  (26).

Rezultat glasovanja:

Za:	93
Protiv:	149
Suzdržani:	17

(t)    Točka 10.6. (Amandman 31.)

Izbrisati točku.

10.6.

Novi društveni sporazum Da bi se utvrdili modaliteti oporavka koji obuhvaćaju ulaganja u radna mjesta i zaštitu prava te pristojne plaće, ponovno izgradile snažne institucije tržišta rada za sve radnike u skladu s preuzetim obvezama i osigurala socijalna zaštita, EGSO poziva na to da pravedna tranzicija postane okosnica oporavka, što se može postići socijalnim dijalogom uz aktivno sudjelovanje civilnog društva koje će pomoći u oblikovanju socijalne, pravedne i uključive industrijske tranzicije.

Rezultat glasovanja:

Za:	85
Protiv:	146
Suzdržani:	19

(u)    Točka 1.1. (Amandman 1.)

Izmijeniti kako slijedi:

1.1.

Da bi se ostvarila održiva, pravedna i socijalno prihvatljiva budućnost Europe treba ispuniti brojne preduvjete za industrijsku tranziciju prema zelenom i digitalnom europskom gospodarstvu. Međutim, potrebno je uzeti u obzir novu situaciju. Pandemija bolesti COVID-19 europskom je gospodarstvu nanijela težak udarac: mnoga poduzeća propadaju, radna mjesta se zatvaraju, kućanstva gube sredstva za život, a zdravstvene službe sve su neučinkovitije. d Dodatno je istaknula neodgodivu potrebu za mnogo širim i snažnijim sudjelovanjem socijalnih partnera i civilnog društva u oblikovanju politika na svim razinama te za snažnim regulatornim realističnim okvirom i standardima na europskoj razini, pri čemu valja voditi računa o specifičnostima država članica, o podjeli nadležnosti između država članica i EU-a i o načelu supsidijarnosti, osobito u pogledu socijalnog programa. Akcijski plan kojim se najavljuje provedba europskog stupa socijalnih prava trebao bi imati važnu ulogu u tom nastojanju.

Rezultat glasovanja:

Za:	90
Protiv:	146
Suzdržani:	18

(v)    Nova točka 1.5. (Amandman 4.)

Dodati novu točku:

1.5.

Najbolji je politički odgovor ispunjavanje očekivanja u pogledu instrumenta Next Generation EU kao jedinstvene prilike za brz i transformativan oporavak. Najveću važnost trebalo bi pridati pokretanju tog instrumenta i suradnji s privatnim sektorom.

Rezultat glasovanja:

Za:	97
Protiv:	136
Suzdržani:	22

(w)    Nova točka 1.6. (Amandman 5.)

Dodati novu točku:

1.6.

Izazovi koji proizlaze iz Brexita trebali bi se prevladati snažnim poticajem za jačanje jedinstvenog tržišta kojim se stvara snažnije povoljno i konkurentno okruženje za poduzeća.

Rezultat glasovanja:

Za:	93
Protiv:	141
Suzdržani:	20

(x)    Točka 1.4. (Amandman 6.)

Izmijeniti kako slijedi:

1.4.

Otporna, održiva, pravedna i uspješna Europa iziskuje regulatorni koherentan okvir kojim se može poboljšati postupak pravedne tranzicije, a da se pritom vodi računa o njegovim etičkim učincima i pitanjima od javnog interesa poput zaštite potrošača, zdravlja, sigurnosti i kvalitete. EGSO preporučuje da europske i nacionalne institucije uvedu nove upravljačke strukture koje mogu zajamčiti aktivno uključivanje predstavnika lokalnog gospodarstva, socijalnih partnera i civilnog društva u izradu i provedbu pravednih mjera kojima će se osigurati socijalna pravednost tranzicija. Europski semestar jedno je od ključnih upravljačkih rješenja za provedbu i praćenje napretka socijalno pravednih tranzicija. EGSO preporučuje da se u europski semestar uključe novi, poboljšani, mjerljivi i dopunski socijalni, gospodarski i okolišni pokazatelji koji bi omogućili nadziranje i praćenje svih načela europskog stupa socijalnih prava.

Rezultat glasovanja:

Za:	80
Protiv:	145
Suzdržani:	16

(y)    Točka 1.8. (Amandman 8.)

Izmijeniti kako slijedi:

1.8.

The EESC welcomes the action plan announced to implement the EPSR. Relevantnu pravnu stečevinu Relevantne politike EU-a u području radnog prava trebalo bi pojačati tako da se pruži bolju potporu bolja potpora pravednoj tranziciji radnika:. Akcijskim planom trebala bi se utvrditi minimalna prava na razini EU-a, među ostalim: pravo na zdravlje i sigurnost kojim su obuhvaćeni svi radnici i svi novi oblici poslova; pravo na informiranost, savjetovanje, suodlučivanje i sudjelovanje koje nije ograničeno na tranziciju u postupcima tranzicije; pravo na razvoj vještina; minimalni standardi osiguranja za slučaj nezaposlenosti; minimalna plaća i kolektivno pregovaranje ili drugi oblici sporazuma u skladu s nadležnostima država članica.

Rezultat glasovanja:

Za:	98
Protiv:	148
Suzdržani:	17

---

(1)  EC Summer 2020 Economic Forecast: A deeper recession with wider divergences (Ljetna gospodarska prognoza 2020. Europske komisije: još dublja i neujednačenija recesija).

(2)  Doprinos Europskog gospodarskog i socijalnog odbora programu rada Europske komisije za 2021. godinu.

(3)  Mišljenje EGSO-a (SOC/645) „Pravedni radni uvjeti u ekonomiji platformi”.

(4)  Mišljenje EGSO-a „Borba protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca”

(5)  Okvirni sporazum za pravednu tranziciju rudarskih djelatnosti i održivi razvoj rudarskih zajednica za razdoblje 2019. – 2027. (Španjolska); Radna mjesta za klimu (Portugal); Sporazum socijalnih partnera o pravednoj tranziciji i klimatskim promjenama (Grčka); Thyssenkrupp Steel Europe: Budući pakt za čelik 20-30 (Njemačka, ožujak 2020.).

(6)  Mišljenje EGSO-a „Godišnja strategija održivog rasta 2020.”, SL C 120 14.4.2020., str. 1.

(7)  Charveriat, C. i Bodin, E. (2020.), Delivering the Green Deal: the role of a reformed European Semester within a new sustainable economy strategy (Provedba zelenog plana: uloga reformiranog europskog semestra u okviru nove strategija održivog gospodarstva).

(8)  Mišljenje EGSO-a „Europski stup socijalnih prava – evaluacija početne faze provedbe i preporuke za budućnost”, SL C 14, 15.1.2020., str. 1.

(9)  SL C 311, 18.9.2020., str. 1.

(10)  SL C 311, 18.9.2020., str. 1.

(11)  SL C 440, 6.12.2018., str. 106.

(12)  SL C 311, 18.9.2020., str. 63.

(13)  Međunarodna organizacija rada (2019.), The Threat of Physical and Psychosocial Violence and Harassment in Digitalized Work (Opasnost od fizičkog i psihosocijalnog nasilja i uznemiravanja u digitaliziranom radu).

(14)   SL C 47, 11.2.2020., str. 64.

(15)   SL C 14, 15.1.2020., str. 52.

(16)   SL C 47, 11.2.2020., str. 64.

(17)   SL C 14, 15.1.2020., str. 1.

(18)  Mišljenje EGSO-a SOC/644 „Socijalni dijalog za gospodarsku održivost i otpornost” (usvojeno 29.10.2020., još nije objavljeno).

(19)   SL C 161, 6.6.2013., str. 35.

(20)  Rezolucija EGSO-a „Doprinos Europskog gospodarskog i socijalnog odbora programu rada Europske komisije za 2021. godinu”.

(21)   SL C 190, 5.6.2019., str. 1.

(22)  Zaključci Vijeća o jačanju zaštite minimalnog dohotka radi suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti uslijed pandemije bolesti COVID-19 i nakon nje.

(23)   SL C 97, 24.3.2020., str. 32.

(24)  Mišljenje EGSO-a „Pristojne minimalne plaće diljem Europe”.

(25)  Rezolucija EGSO-a o doprinosu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora programu rada Europske komisije za 2021. godinu.

(26)  COM(2020) 682 final.