Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52020AE2226

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 (COM(2020) 310 final – 2020/0066 (COD))

    EESC 2020/02226

    SL C 311, 18.9.2020, p. 71–75 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    18.9.2020   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 311/71

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19

    (COM(2020) 310 final – 2020/0066 (COD))

    (2020/C 311/10)

    Glavni izvjestitelj:

    Giuseppe GUERINI

    Zahtjev za savjetovanje:

    Vijeće Europske unije, 6.5.2020.

    Europski parlament, 13.5.2020.

    Pravni temelj:

    članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

    Nadležna stručna skupina:

    Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

    Odluka Predsjedništva Odbora:

    30.4.2020.

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    10.6.2020.

    Plenarno zasjedanje br.:

    552

    Rezultat glasovanja

    (za/protiv/suzdržani):

    208/2/5

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 EGSO pozdravlja prijedlog Europske komisije kojim se izmjenjuju uredbe (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19.

    1.2.

    		 EU se suočava s krizom bez presedana, što iziskuje i jednako izvanredan odgovor. Ovaj prijedlog mora biti usvojen što je prije moguće kako bi se oslobođena sredstva mogla upotrijebiti na najdjelotvorniji način za suočavanje s trenutnim i budućim učinkom bolesti COVID-19.

    1.3.

    		 EGSO se slaže s odlukom Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS) da se odgodi provedba okvira Basel III+, što je odobrila i Europska komisija. Međutim, jednako je važno da ta odgoda ne bude samo potvrda postojećeg zakonodavstva. Stoga je primjeren prijedlog revizije direktiva i uredbi.

    1.4

    		 EGSO također smatra da je prije ponovnog pokretanja postupka provedbe, a u svrhu prilagodbe europskog regulatornog sustava, iznimno važno pažljivo ispitati promjene koje će u ovom teškom razdoblju nastupiti u okviru gospodarskih i financijskih institucija. Možda će biti potrebno provesti nove procjene učinka.

    1.5.

    		 EGSO je također zabrinut zbog vjerojatnosti da se neće moći ispoštovati drugi regulatorni rokovi u ovoj fazi, s obzirom na operativne izazove s kojima se suočavaju i banke i vlasti. To je očito slučaj s novim okvirom za kamatni rizik u bankovnoj knjizi (IRRBB), koji bi se trebao primjenjivati od lipnja 2021. iako relevantna provedbena pravila još nisu dostupna. To se odnosi i na omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR), koji bi se trebao primjenjivati od lipnja 2021.

    1.6.

    		 Stoga bi možda trebalo predvidjeti razumnu odgodu za CRR II i CRD5, za smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o podrijetlu i praćenju kredita, kao i za smjernice o novoj definiciji statusa neispunjenja obveza ili, kao u slučaju NSFR-a, trogodišnje razdoblje postupnog uvođenja (slično LCR-u), čime bi se zadržala prvotna namjera zakonodavaca da bankama od dana usvajanja daju rok od jedne godine za provedbu novih pravila.

    1.7.

    		 To treba uzeti u obzir i kad je riječ o usklađenosti s obvezama uvedenima Direktivom (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbom (EU) 2019/877 u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija. S obzirom na pritisak koji se vrši na kreditne aktivnosti i imajući u vidu zahtjeve samih nadzornih tijela da se upotrebljavaju zaštitni slojevi kapitala kako bi se izbjegla kreditna kriza, bilo bi primjereno preispitati i u skladu s tim odgoditi rokove utvrđene u prethodno navedenoj Direktivi i Uredbi u pogledu postizanja obvezujućih ciljeva minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL).

    1.8.

    		 EGSO se slaže s prijedlogom Komisije da se prilagode prijelazni aranžmani kojima se kreditnim institucijama dopušta ublažavanje učinka rezervacija i prilagodbi vrijednosti za kreditni rizik (ECL) na regulatorni kapital u skladu s MSFI-jem 9. Međutim, EGSO smatra da je taj prijedlog tek prvi korak prema cilju ublažavanja učinaka recesije, ali da nije učinkovit i prikladan za održavanje ravnopravnih uvjeta među europskim posrednicima. Stoga smatra da su mjere kojima se prijedlog može dopuniti sljedeće:

    —

    proširenje „nove” dinamičke komponente izmjerene 1. siječnja 2020. na kredite koji su postali neprihodonosni 1. siječnja 2020. (ili drugog datuma koji se smatra prikladnim i u skladu s datumom početka pandemije);

    —

    nezamjenjivanje skalirajućeg faktora jedinstvenim ponderiranjem od 100 %, što bi se koristilo za financiranje malih ulagatelja. Time se ne bi prepoznala različita rizičnost svojstvena kategorijama tipičnih zajmoprimaca komercijalnih banaka i, u mnogo većoj mjeri, lokalnih banaka. To se posebno odnosi na kućanstva i MSP-ove. U pogledu kapitalnih zahtjeva, postoji poseban bonitetni tretman za izloženost koja je povezana s tom kategorijom zajmoprimaca. Osim toga, zamjena skalirajućeg faktora jedinstvenim ponderiranjem od 100 % predstavljala bi značajne, a ponekad i nepremostive posljedice kada se to pravilo u praksi primijeni na banke koje koriste standardnu metodu i primjenjuju protokolarni postupak za potrebe izvješćivanja. Kao alternativa odredbi koju je predložila Komisija, a u svrhu pojednostavljenja postupka, mogla bi se razmotriti mjera koja se odnosi na postupanje s povezanim oporezivanjem kako je navedeno u stavku 7. točki (a), umjesto brisanja točke (b);

    —

    produljenje razdoblja postupnog uvođenja koje se primjenjuje i na statičku komponentu izmjerenu 1. siječnja 2018. (što uključuje i učinke različitog postupka ocjenjivanja u „scenariju prodaje” i oslabljenih položaja, koji su sada najznačajnija komponenta cjelokupnog iznosa unesenog u FTA) do 2024., uz lineariziranje postotaka zaostajanja tijekom najduljeg preostalog vremenskog razdoblja, kako je već predviđeno za dinamičku komponentu (2022. – 2024.).

    1.9.

    		 EGSO smatra korisnim da se tretman koji je trenutačno primjenjiv na izloženosti neprihodonosnim kreditima, zajamčene ili osigurane od strane službenih agencija za kreditiranje izvoza (ECA), proširi na kredite koji su postali neprihodonosni zbog učinka pandemije bolesti COVID-19 i koji su pokriveni različitim sustavima jamstava koje su uspostavile države članice. Međutim, ako je svrha ove izmjene prepoznati da javna jamstva imaju isti učinak ublažavanja rizika kao i ona koja osiguravaju agencije za kreditiranje izvoza, trebalo bi uskladiti i vremenske okvire. Naime, ako je cilj potpuno usklađivanje tretmana tih jamstava, trebalo bi izmijeniti i sedmogodišnji rok primjene koji je predložila Komisija.

    1.10.

    		 S obzirom na to da je potrebno uložiti sve napore kako bi se banke potaknule da bolje podupru realno gospodarstvo, EGSO podržava prijedlog da se pomaknu unaprijed datumi primjene za neke od najispravnijih kalibracija apsorpcije kapitala koje su predviđene u CRR-u, ali još nisu primjenjive, kao što su odredbe o tretmanu određenih vrsta zajmova osiguranih mirovinama ili plaćama ili pomoćni faktor za MSP-ove ili novi pomoćni faktor za financiranje infrastrukture.

    1.11.

    		 Ulaganja u infrastrukturu bit će od velike važnosti u sljedećem razdoblju i stoga EGSO smatra da je potrebno pojednostavljenje složenih i opterećujućih kriterija utvrđenih u članku 501. točki (a) CRR-a koji se odnose na projekte koji bi olakšali njihovo priznavanje u cilju primjene povlaštenih bonitetnih tretmana predviđenih u tu svrhu (na primjer, uklanjanjem zahtjeva iz točaka (b), (d), (g), (i), (l) iz stavka 1. i točke (a) iz stavka 2.

    1.12.

    		 U širem kontekstu revizije višegodišnjeg proračuna EU-a ključna je nova strategija oporavka koju je najavila Komisija i ponovno prihvatio Europski parlament. Tom bi se strategijom trebao nadopuniti Plan ulaganja za europski zeleni plan, koji je pokrenut u prvom tromjesečju 2020. kao potpora prijelazu na održivo europsko gospodarstvo.

    1.13.

    		 Kad je riječ o pomoćnim faktorima u CRR-u, EGSO podržava potrebu za uvođenjem zelenog i socijalnog pomoćnog faktora kojim bi se smanjila apsorpcija kapitala za financiranje koje banke osiguravaju poduzećima socijalne ekonomije i onima istinski uključenim u programe održivog i uključivog razvoja.

    1.14.

    		 Kad je riječ o regulatornom okviru za neprihodonosne kredite, valja napomenuti kako je neizbježno da će bolest COVID-19 na brojne načine utjecati na tržište tih kredita. U tom kontekstu i s obzirom na to da bi trenutačna izvanredna situacija neizbježno utjecala na tržište i usporila postupke prodaje, EGSO poziva na privremenu izmjenu Uredbe (EU) 2019/630 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu minimalnog pokrića gubitaka za neprihodujuće izloženosti.

    1.15.

    		 Iznimno je važno uspostaviti privatna tržišta za neprihodonosne kredite sa što više sudionika i kupaca kako bi se izbjegao bilo kakav prijenos bogatstva iz bankovnog sektora u sektor fondova (koji ne podliježe istim pravilima), kao i prijenos iz lokalnih, nacionalnih i europskih gospodarstava na subjekte čije je pravno i porezno sjedište negdje drugdje.

    1.16.

    		 EGSO smatra da je potrebno privremeno uvesti tzv. „bonitetni filtar”, koji je već predviđen okvirom Basel II, kako bi se nerealizirana imovina i gubici uklonili iz bilance. Naime, jedan od učinaka pandemije jest i znatan porast volatilnosti čak i onih vrijednosnih papira koji su tradicionalno manje osjetljivi. U takvim tržišnim uvjetima i uzimajući u obzir znatnu potporu banaka javnom dugu, trebalo bi smanjiti učinke volatilnosti na vrijednosne papire koji nisu sadržani u knjizi trgovanja kako bi se povećala stabilnost regulatornog kapitala.

    1.17.

    		 Uz prijedlog Komisije i s obzirom na tržišni rizik, u skladu sa smjernicama ESB-a objavljenim 16. travnja, okvir razine I. trebalo bi izmijeniti kako bi se uklonile postojeće veze između volatilnosti i apsorpcije kapitala banaka (što povećava rizičnost vrijednosti). To je nužno jer je zbog pandemije bolesti COVID-19 tržište već pokazalo visok stupanj volatilnosti, što je dovelo do znatnog povećanja apsorpcije kapitala institucija.

    2.   Opće napomene

    2.1.

    		 Ozbiljne posljedice pandemije bolesti COVID-19 iziskuju donošenje hitnih mjera za potporu europskom gospodarstvu i ponovno pokretanje gospodarskih aktivnosti u državama članicama Unije. U tom je kontekstu iznimno važno spriječiti da recesija, bez odgovarajuće zakonodavne zaštite, ne dovede do daljnjeg smanjenja već narušene biološke raznolikosti bankovnog sektora EU-a: konkretno, smatramo da je potrebno zaštititi i ojačati posebnu ulogu banaka na razini Zajednice i teritorijalnih banaka, posebno onih s velikom fragmentacijom kapitala tipičnom za zadružne banke.

    2.2.

    		 Europska komisija predstavila je 28. travnja 2020. paket bankovnih mjera osmišljenih kako bi se bankama olakšalo promicanje financiranja poduzeća i kućanstava namijenjenog ublažavanju znatnog ekonomskog učinka bolesti COVID-19. Paketom se potvrđuju nedavne izjave o korištenju fleksibilnosti u okviru računovodstvenih i bonitetnih pravila koje su došle od međunarodnih normativnih agencija irelevantnih europskih tijela, kao i određeni prijedlozi izmjena bankarskih pravila EU-a koje treba usvojiti bez odgode kako bi se poboljšala sposobnost bankovnog sustava da izdaje zajmove i apsorbira gubitke u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, uz istodobno pridržavanje bonitetnih pravila.

    2.3.

    		 EGSO pozdravlja prve mjere o kojima su odlučila i prve najave koje su objavila relevantna europska tijela, odnosno EBA, ESMA i ESB/SSM. Te odluke i smjernice za osiguravanje veće fleksibilnosti unutar postojećeg regulatornog okvira korak su u pravom smjeru za hvatanje u koštac s prvom fazom ovog izvanrednog stanja. EGSO se slaže s Komunikacijom Komisije u kojoj se nastoji osigurati ujednačenost u tumačenju i primjeni mjera koje poduzimaju različiti subjekti koji sačinjavaju europski sustav nadzornih tijela. Ujednačenost u tumačenju i primjeni osigurava veću djelotvornost mjera.

    2.4.

    		 Međutim, EGSO smatra da predložene mjere neće biti dostatne za suočavanje s recesijom koja se očekuje nakon pandemije. Pandemija bolesti COVID-19 izvanredna je situacija koja sa sobom nosi ozbiljne gospodarske i socijalne posljedice. Sve europske institucije moraju reagirati kako bi se smanjio učinak na realno gospodarstvo, što uključuje i odvažne odluke o privremenoj obustavi plaćanja.

    2.5.

    		 EGSO u tom kontekstu ističe da je posebna pažnja posvećena provedbi mjera restrukturiranja i instrumenata moratorija, njihovom utjecaju na moguću reklasifikaciju dužnika u skladu s bonitetnim pravilima i računovodstvenim standardima MSFI-ja, kao i postupanju s javnim jamstvima i neprihodonosnim kreditima.

    2.6.

    		 EGSO naglašava da sve europske financijske institucije, kako bi se nosile s ovom krizom, uvode različite instrumente za potporu realnom gospodarstvu. Među ostalim, banke nude instrumente moratorija, mjere restrukturiranja, novčane predujmove za naknade za nezaposlene i druge oblike izvanredne pomoći društvima kapitala, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, MSP-ovima i kućanstvima. Ta se financijska pomoć temelji na nacionalnim uredbama ili dobrovoljnim programima.

    2.7.

    		 Međutim, s obzirom na ozbiljne i dosad neviđene učinke aktualne pandemije, EGSO ponovno ističe da navedene mjere neće biti dovoljne.

    2.8.

    		 S obzirom na navedeno, EGSO pozdravlja „Prijedlog u pogledu prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19” koji je Komisija objavila 28. travnja.

    2.9.

    		 EGSO se slaže sa stajalištem da su neke ograničene izmjene specifičnih aspekata CRR-a potrebne ne samo kako bi se u potpunosti iskoristila fleksibilnost koju postojeći okvir omogućuje, nego i kako bi se maksimalno povećao kapacitet kreditnih institucija za podupiranje gospodarstva i apsorpciju gubitaka koji nastaju zbog pandemije bolesti COVID-19 i istodobno osigurala njihova trajna otpornost. Osim toga, BCBS je na međunarodnoj razini dogovorio jednogodišnju odgodu roka za provedbu završnih elemenata okvira Basel III, od kojih su neki već uvršteni u CRR, kao i veću fleksibilnost u pogledu učinka MSFI-ja 9 na kapital. Te promjene moraju se odražavati u postojećim pravilima.

    2.10.

    		 Pandemija će u različitim aspektima i na brojne načine utjecati na tržište neprihodonosnih kredita. Dovoljno je prisjetiti se da je rad sudova tjednima bio obustavljen i/ili odgođen zbog čega su kasnili i postupci povrata neprihodonosnih kredita. Nadalje, izvansudski postupci povrata također će se morati sporije odvijati.

    2.11.

    		 To će utjecati i na postupke prodaje neprihodonosnih kredita, a pad njihovih cijena trajat će najmanje 24 mjeseca. To bi moglo ići u dodatnu korist nebankovnih kupaca specijaliziranih za neprihodonosne kredite, koji ne podliježu europskim bonitetnim pravilima, što bi banke u EU-u stavilo u izrazito nepovoljan položaj i dovelo do prijenosa bogatstva iz bankovnog sektora na neregulirane subjekte, i to upravo u trenutku kada nam je potrebno da banke podrže gospodarski oporavak i ponište dividende.

    2.12.

    		 U tom kontekstu i s obzirom na to da će aktualna kriza neminovno utjecati na tržište i usporiti postupke prodaje, EGSO poziva na privremenu izmjenu Uredbe o bonitetnom zaštitnom mehanizmu za neprihodonosne kredite, kako je prethodno opisano.

    2.13.

    		 Članak 473.a CRR-a sadržava prijelazne aranžmane kojima se institucijama omogućuje da u svoj osnovni kapital ponovno uključe dio učinka rezervacija nastalog uvođenjem modela umanjenja vrijednosti ECL-a u skladu s MSFI-jem 9. Uvedenim odredbama prvenstveno se omogućuje djelomična neutralizacija učinka primjene novog modela umanjenja vrijednosti na izloženosti, a potom i ublažavanje učinka dodatnog povećanja devalvacija zabilježenog između dvije točke u vremenu.

    2.14.

    		 Tom će se odredbom osigurati približavanje cilju ublažavanja kritičnih učinaka recesije, ali to nije dovoljno kako bi se zajamčilo održavanje ravnopravnih uvjeta među europskim kreditnim institucijama. Budući da će jedna od glavnih posljedica krize biti porast umanjenja vrijednosti, ublažavanje učinka krize koji se odnosi samo na komponentu prihodujuće izloženosti mora se proširiti na kredite koji su postali neprihodonosni nakon pojave pandemije u Europi (siječanj 2020.).

    2.15.

    		 Kao što je već istaknuto, učinak pandemije na realno gospodarstvo izložit će socioekonomski sustav EU-a velikom opterećenju tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. Nužno je promisliti o europskoj proizvodnoj strukturi u cijelosti. Stoga smatramo da taj golemi izazov može biti prilika za izgradnju okolišno održivijeg i socijalno uključivijeg europskog gospodarskog modela. U tom bi scenariju lokalne banke bilo kojeg pravnog statusa (bilo da se radi o kapitalu ili ljudima, tj. zadrugama), koje su po prirodi decentralizirane i široko rasprostranjene na cijelom području, mogle i trebale imati ključnu ulogu u raspodjeli poticaja, budući da su one savršeno prilagođene ulozi lanca raspodjele vrijednosti od središnjih institucija do udaljenijih lokalnih zajednica. Iz tog će razloga biti potrebno prepoznati i ojačati stratešku važnost banaka u zajednici.

    2.16.

    		 Ova pandemija s jedne je strane pokazala da je, na mjestima gdje postoji kohezivna društvena struktura i snažna prisutnost organizacija socijalne ekonomije, odgovor solidarnosti i u obliku socijalnih poduzeća bio važan čimbenik otpornosti, a s druge strane, da će prisutnost organizacija socijalnog poduzetništva biti od velike važnosti za pokretanje uključivog i održivog gospodarskog sustava, smanjujući rizik od urušavanja čitavih gospodarskih sektora. EGSO stoga podržava potrebu za uvođenjem zelenog i socijalnog pomoćnog faktora u CRR kojim bi se smanjila apsorpcija kapitala za financiranje koje banke osiguravaju poduzećima socijalne ekonomije.

    2.17.

    		 Člankom 501.c CRR-a 2 predviđeno je da EBA do 2025. mora provesti detaljnu studiju kako bi se ispitalo postoji li opravdanje za uvođenje posebnog bonitetnog tretmana za izloženosti povezane s takvom imovinom ili aktivnostima.

    2.18.

    		 EGSO smatra da bi taj pomoćni faktor trebalo uvesti prije 2025., jer bi čekanje dotad moglo biti predugo i kobno, kako bi se usvojila mjera potpore koja bi kreditnim institucijama omogućila izdavanje više zajmova i resursa tim strateškim sektorima koji se trenutačno suočavaju s poteškoćama.

    2.19.

    		 Tijekom ove izvanredne situacije uvjerili smo se da socijalna poduzeća mogu osigurati veću otpornost zajednica kojima pružaju svoje usluge, kao i da su u mnogim slučajevima čak nadopunjavala ili zamjenjivala javne uprave kada one nisu bile u mogućnosti zadovoljiti potrebe građana. Stoga predlažemo da se znatno skrati rok koji su zakonodavci dali EBA-i te da se ubrza postupak uspostave pomoćnog faktora za održivost. Mikrobonitetnu perspektivu trebalo bi potom na odgovarajući način korigirati i uravnotežiti sa sistemskog, makrobonitetnog i socijalnog gledišta.

    2.20.

    		 EGSO se slaže sa stajalištem Komisije da bi se određivanjem ranijeg datuma – 1. srpnja 2020. – primjene dvaju pomoćnih faktora (povlaštenog tretmana određene softverske imovine i povlaštenog tretmana određenih zajmova osiguranih mirovinama ili plaćama) oslobodila vlastita sredstva institucija, čime bi im se omogućilo da povećaju potrebno kreditiranje za vrijeme i nakon pandemije bolesti COVID-19. Očigledno je da bi pozitivan učinak imalo i pomicanje pomoćnih faktora (1) za socijalnu ekonomiju i zeleno gospodarstvo na 1. siječnja 2021.

    2.21.

    		 Prijedlozima Komisije za izmjene neće se bitno promijeniti bonitetni regulatorni okvir, ali bi se mogli olakšati zajednički napori za ublažavanje učinka pandemije, a time i brzi oporavak. S tim u vezi treba napomenuti da bi trenutačne krivulje rezervacija za neprihodonosne kredite trebalo odgoditi na razdoblje od 24 mjeseca kako bi se odgovorilo na potrebu da se osiguraju odgovarajući tokovi financiranja koji mogu ograničiti učinak pandemije. Ako se ne poduzmu ti koraci, banke bi se mogle suočiti s dva proturječna sustava poticaja koji proizlaze iz pravila: s jedne strane, sa svim mjerama čiji je cilj oslobađanje kapitala banaka za novo financiranje ili, u svakom slučaju, za izbjegavanje pretjeranog pritiska na kapital (kao što je revizija prijelaznih pravila o MSFI-ju 9) i, s druge strane, s pravilima čiji konačni ishod može dovesti do golemog pritiska na kapital ili u najmanju ruku obeshrabriti banke da pružaju financiranja u gospodarstvu pod pritiskom kako bi se izbjegle negativne posljedice na kapital. Bez revizije, bonitetni zaštitni mehanizam mogao bi predstavljati jedno takvo pravilo i obeshrabriti financiranje u uvjetima ekonomskog stresa i recesije. Prilagodba bi se trebala primjenjivati kako na osigurane tako i na neosigurane neprihodonosne kredite.

    Bruxelles, 10. lipnja 2020.

    Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Luca JAHIER

    (1)  Vidjeti članak 501.c Prudential treatment of exposures related to environmental and/or social objectives.

    Top