Choose the experimental features you want to try

52019XC0930(04)

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52019XC0930(04) - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52019XC0930(04)

Help

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda za 2018.

SL C 326, 30.9.2019, p. 1–148 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

30.9.2019

Službeni list Europske unije

C 326/1

(Obavijesti)

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

EUROPSKA KOMISIJA

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I REVIZORSKOM SUDU

Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda za 2018.

(2019/С 326/01)

SADRŽAJ

POTVRDA RAČUNOVODSTVENE DOKUMENTACIJE

IZVRŠENJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE SREDSTAVA ERF-a

SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-A

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ERF-A

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

ZAVRŠNA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA SKRBNIČKOG FONDA BÊKOU ZA 2018.

ZAVRŠNA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2018.

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-A I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a

IZVJEŠTAJ ERF-A O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU – SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

POTVRDA RAČUNOVODSTVENE DOKUMENTACIJE

Godišnja računovodstvena dokumentacija Europskog razvojnog fonda za 2018. godinu sastavljena je u skladu s glavom X. financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond, računovodstvenim načelima, pravilima i metodama navedenima u bilješkama uz financijske izvještaje.

Potvrđujem svoju dogovornost za sastavljanje i prezentiranje godišnje računovodstvene dokumentacije Europskog razvojnog fonda u skladu s člankom 18. financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond.

Dužnosnik za ovjeravanje i EIB dostavili su mi sve informacije potrebne za sastavljanje računovodstvene dokumentacije u kojima su prikazane imovina i obveze Europskog razvojnog fonda i izvršenje proračuna te potvrđuju njihovu pouzdanost.

Ovime potvrđujem da na temelju navedenih informacija i provjera koje sam smatrala potrebnima za ovjeru računovodstvene dokumentacije imam odgovarajuće jamstvo da računovodstvena dokumentacija daje istinit i objektivan prikaz financijskog stanja Europskog razvojnog fonda.

Rosa ALDEA BUSQUETS

Računovodstvena službenica

21. lipnja 2019.

IZVRŠENJE I RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE SREDSTAVA ERF-A

1. KONTEKST

Europska unija (dalje u tekstu: EU) surađuje s brojnim zemljama u razvoju. Glavni je cilj suradnje promicanje gospodarskog, društvenog i okolišnog razvoja s posebnim naglaskom na dugoročnom smanjenju i iskorjenjivanju siromaštva pružanjem razvojne i tehničke pomoći zemljama korisnicama. EU radi ostvarenja tog cilja zajedno s partnerskim zemljama izrađuje strategije suradnje i mobilizira financijska sredstva za njihovu provedbu. Ta sredstva EU-a namijenjena razvojnoj suradnji dolaze iz triju izvora:

—	proračuna EU-a,

—	Europskog razvojnog fonda,

—	Europske investicijske banke.

Europski razvojni fond (dalje u tekstu: ERF) glavni je instrument za pružanje pomoći EU-a za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim državama (dalje u tekstu: države AKP-a) te prekomorskim zemljama i područjima.

ERF se ne financira iz proračuna EU-a. Uspostavljen je unutarnjim sporazumom predstavnika država članica koji zasjedaju u okviru Vijeća, a njime upravlja poseban odbor. Europska komisija (dalje u tekstu: Komisija) nadležna je za financijsko izvršenje aktivnosti koje se financiraju sredstvima ERF-A. Europska investicijska banka (dalje u tekstu: EIB) upravlja Investicijskim instrumentom.

U razdoblju 2014.–2020. pomoć koja se državama AKP-a i prekomorskim zemljama i područjima dodjeljuje na temelju geografskog kriterija i dalje će se financirati uglavnom iz ERF-a. Svaki ERF obično se sklapa na razdoblje od oko pet godina i uređen je financijskom uredbom koja se na njega primjenjuje i kojom se propisuje izrada financijskih izvještaja za svaki pojedinačni ERF. U skladu s tim, financijski izvještaji za dijelove kojima upravlja Komisija izrađuju se zasebno za svaki ERF. Ti financijski izvještaji prikazuju se i objedinjeno kako bi se dobila ukupna slika financijskog stanja sredstava za koja je nadležna Komisija.

Unutarnji sporazum o uspostavi 11. ERF-a potpisale su države članice sudionice, koje su se sastale u okviru Vijeća, u lipnju 2013. (1). Sporazum je stupio na snagu 1. ožujka 2015.

Vijeće je u 2018. donijelo financijsku uredbu koja se primjenjuje na 11. ERF (2). Njome je izvan snage stavljena uredba koja je bila na snazi i ona se primjenjuje na operacije koje se financiraju iz prethodnih ERF-ova ne dovodeći u pitanje postojeće pravne obveze. Ova se Uredba ne primjenjuje na instrument pomoći ulaganju iz prethodnih ERF-ova.

U okviru Sporazuma o partnerstvu AKP-EU uspostavljen je instrument pomoći ulaganju. Tim instrumentom pomoći ulaganju upravlja EIB, a instrument se koristi radi potpore razvoju privatnog sektora u državama AKP-a uglavnom, ali ne isključivo, financiranjem privatnih ulaganja. Instrument je osmišljen kao obnovljivi fond, tako da se otplata zajmova može reinvestirati u druge operacije, zbog čega je to samoobnavljajući i financijski neovisan instrument. Budući da njime ne upravlja Komisija, instrument za pomoć ulaganju ne konsolidira se u prvom dijelu godišnje računovodstvene dokumentacije – financijskim izvještajima ERF-a i povezanom izvještaju o financijskom izvršenju. Financijski izvještaji o instrumentu za pomoć ulaganju uvršteni su kao zaseban dio godišnje računovodstvene dokumentacije (dio II.) kako bi se dobila cjelovita slika o razvojnoj pomoći u okviru ERF-a.

2. KAKO SE FINANCIRA ERF?

Europsko vijeće je na zasjedanju 2. prosinca 2013. donijelo višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. U tom je kontekstu odlučeno da se geografska suradnja s državama AKP-a neće uključiti u proračun Europske unije, nego će se i dalje financirati iz postojećeg međuvladinog ERF-a.

Proračun EU-a donosi se za razdoblje od jedne godine te se rashodi i prihodi, u skladu s proračunskim načelom jedne godine, planiraju i odobravaju za jednu godinu. Za razliku od proračuna EU-a, ERF je višegodišnji fond. Za svaki ERF utvrđuje se ukupni fond sredstava za provedbu razvojne suradnje, obično tijekom petogodišnjeg razdoblja. Budući da se dodjeljuju za razdoblje od nekoliko godina, dodijeljena sredstva mogu se iskoristiti tijekom razdoblja djelovanja ERF-a. Nepostojanje načela jedne proračunske godine vidljivo je u proračunskom izvješćivanju, u kojem se izvršenje proračuna ERF-ova iskazuje u odnosu na ukupna sredstva.

Sredstva ERF-a čine ad hoc doprinosi država članica EU-a. Predstavnici država članica sastaju se približno svakih pet godina na međuvladinoj razini kako bi donijeli odluku o ukupnom iznosu sredstava koja će se dodijeliti fondu i nadzirali njegovo izvršenje. Nakon toga Komisija upravlja fondom u skladu s politikom Unije o razvojnoj suradnji. Budući da imaju vlastite razvojne politike i politike pomoći, koje se provode paralelno s politikom Unije, države članice svoje politike moraju usklađivati s EU-om kako bi se osigurala njihova komplementarnost.

Uz navedene doprinose, države članice mogu sklopiti sporazume o sufinanciranju ili uplatiti dobrovoljne financijske doprinose u ERF.

3. IZVJEŠTAVANJE NA KRAJU GODINE

3.1. GODIŠNJA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA

U skladu s člankom 18. stavkom 3. Financijske uredbe o ERF-u, pri sastavljanju financijskih izvještaja ERF-a primjenjuje se računovodstvo nastanka poslovnog događaja koje se temelji na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (IPSAS). Ta računovodstvena pravila, koja donosi računovodstveni službenik Komisije, primjenjuju sve institucije i tijela EU-a kako bi se primjenom ujednačenih pravila obračuna, vrednovanja i prezentiranja računa uskladio postupak sastavljanja financijskih izvještaja. Ta računovodstvena pravila EU-a primjenjuju se i na ERF vodeći računa o posebnoj prirodi njegovih aktivnosti.

Priprema godišnje računovodstvene dokumentacije ERF-a povjerena je računovodstvenom službeniku Komisije, koji je i računovodstveni službenik ERF-a. On osigurava da godišnja računovodstvena dokumentacija ERF-a prikazuju istinitu i vjernu sliku financijskog stanja ERF-a.

Godišnja računovodstvena dokumentacija sadržava sljedeće:

Dio I.: Sredstva kojima upravlja Komisija

(i)	Financijski izvještaji i bilješke ERF-a

(ii)	Financijski izvještaji skrbničkih fondova EU-a konsolidiranih u ERF

(iii)

Konsolidirani financijski izvještaji ERF-a i skrbničkih fondova EU-a

(iv)	Izvještaj o financijskom izvršenju ERF-a

Dio II.: Godišnje izvješće o izvršenju – sredstva kojima upravlja EIB

(i)	Financijski izvještaji o instrumentu pomoći ulaganju

Dio „Financijski izvještaji skrbničkih fondova EU-a konsolidiranih u ERF” obuhvaća financijske izvještaje dvaju skrbničkih fondova osnovanih u okviru ERF-a: skrbničkog fonda EU-a Bêkou (vidjeti odjeljak „Financijski izvještaji skrbničkog fonda EU-a Bêkou”) i skrbničkog fonda EU-a za Afriku (vidjeti odjeljak „Financijski izvještaji skrbničkog fonda EU-a za Afriku”). Za pripremu pojedinačnih financijskih izvještaja skrbničkih fondova odgovoran je računovodstveni službenik Komisije, a vanjsku reviziju tih izvještaja provodi privatni revizor. Iznosi za skrbničke fondove uvršteni u ovu godišnju računovodstvenu dokumentaciju privremeni su.

Komisija mora najkasnije 31. srpnja sljedeće godine usvojiti godišnju računovodstvenu dokumentaciju ERF-a i podnijeti je Europskom Parlamentu i Vijeću radi davanja razrješnice.

4. REVIZIJA I RAZRJEŠNICA

4.1. REVIZIJA

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije ERF-a provodi vanjski revizor, Europski revizorski sud, koji sastavlja godišnje izvješće za Europski parlament i Vijeće.

4.2. RAZRJEŠNICA

Razrješnica je završna kontrola financijskog izvršenja ERF-a za određenu financijsku godinu. Europski parlament tijelo je nadležno za davanje razrješnice ERF-u. To znači da nakon revizije i finalizacije godišnje računovodstvene dokumentacije Vijeće daje preporuku, a Europski parlament zatim odlučuje hoće li Komisiji dati razrješnicu za financijsko izvršenje sredstava ERF-a za određenu financijsku godinu. Ta se odluka temelji na pregledu računovodstvene dokumentacije i godišnjeg izvješća Revizorskog suda (koje sadržava službenu izjavu o jamstvu) te odgovorima Komisije na pitanja i zahtjeve za dodatne informacije koji su joj bili upućeni.

SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA KOMISIJA (3)

SADRŽAJ

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-A

BILANCA ERF-A

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU ERF-A

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ERF-A

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

BILANCA PO ERF-u

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU PO ERF-u

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ERF-a

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

ZAVRŠNA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA SKRBNIČKOG FONDA BÊKOU ZA 2018.

INFORMACIJE O SKRBNIČKOM FONDU EU-A BÊKOU

BILANCA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

ZAVRŠNA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2018.

INFORMACIJE O SKRBNIČKOM FONDU EU-A ZA AFRIKU

BILANCA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a

KONSOLIDIRANA BILANCA

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U NETO IMOVINI

IZVJEŠTAJ ERF-a O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a (4)

BILANCA ERF-A

u milijunima EUR
	Bilješka	31.12.2018.	31.12.2017.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	2.1.	887	582
Doprinosi skrbničkim fondovima	2.2.	201	163
		1 088	745
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	2.1.	1 448	1 518
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.3.	138	92
Novac i novčani ekvivalenti	2.4.	387	347
		1 973	1 958
UKUPNA IMOVINA		3 061	2 703
DUGOROČNE OBVEZE
Rezervacije	2.5.	—	(4)
Financijske obveze	2.6.	(18)	(14)
		(18)	(18)
KRATKOROČNE OBVEZE
Dugovanja	2.7.	(241)	(563)
Obračunani troškovi i odgođeni prihodi	2.8.	(1 281 )	(733)
		(1 523 )	(1 296 )
UKUPNE OBVEZE		(1 540 )	(1 314 )
NETO IMOVINA		1 521	1 389
SREDSTVA I PRIČUVE
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	2.9.	50 423	46 173
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2.9.	2 252	2 252
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina		(47 037 )	(43 219 )
Poslovni rezultat godine		(4 118 )	(3 818 )
NETO IMOVINA		1 521	1 389

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU ERF-a

u milijunima EUR
	Bilješka	2018.	2017.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1.
Aktivnosti povrata		4	61
		4	61
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2.
Financijski prihodi		10	4
Ostali prihodi		46	22
		57	25
Ukupni prihodi		60	87
RASHODI
Instrumenti pomoći	3.3.	(4 054 )	(3 700 )
Rashodi za sufinanciranje	3.4.	17	(42)
Financijski troškovi	3.6.	7	(8)
Ostali rashodi	3.7.	(148)	(154)
Ukupni rashodi		(4 178 )	(3 904 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE		(4 118 )	(3 818 )

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ERF-a

u milijunima EUR
	Bilješka	2018.	2017.
Poslovni rezultat godine		(4 118 )	(3 818 )
Poslovanje
Povećanje kapitala – doprinosi (neto)		4 250	3 850
(Povećanje)/smanjenje doprinosa skrbničkim fondovima		(38)	(66)
(Povećanje)/smanjenje predfinanciranja		(235)	(319)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija		(46)	40
Povećanje/(smanjenje) rezervacija		(4)	—
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza		3	8
Povećanje/(smanjenje) dugovanja		(322)	14
Povećanje/(smanjenje) obračunanih troškova i odgođenih prihoda		548	(42)
NETO NOVČANI TOK		40	(333)
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata		40	(333)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	2.4.	347	680
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	2.4.	387	347

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

u milijunima EUR
	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C) = (A)–(B)	Kumulativne pričuve(D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Ukupna neto imovina (C)+(D)+(E)
STANJE NA DAN 31.12.2016.	73 464	31 140	42 323	(43 219 )	2 252	1 357
Povećanje kapitala – doprinosi	—	(4 050 )	4 050	—	—	4 050
Povrati državama članicama	(200)	—	(200)	—	—	(200)
Poslovni rezultat godine	—	—	—	(3 818 )	—	(3 818 )
STANJE NA DAN 31.12.2017.	73 264	27 090	46 173	(47 037 )	2 252	1 389
Povećanje kapitala – doprinosi	—	(4 250 )	4 250	—	—	4 250
Poslovni rezultat godine	—	—	—	(4 118 )	—	(4 118 )
STANJE NA DAN 31.12.2018.	73 264	22 840	50 423	(51 155 )	2 252	1 521

BILANCA PO ERF-u

u milijunima EUR
	Bilješka	31.12.2018.					31.12.2017.
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
DUGOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	2.1.	—	23	520	344	887	—	32	221	330	582
Doprinosi skrbničkim fondovima	2.2.	—	—	—	201	201	—	86	—	77	163
		—	23	520	546	1 088	—	118	221	407	745
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	2.1.	0	19	445	984	1 448	1	40	867	610	1 518
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.3.	1	65	36	36	138	0	64	17	11	92
Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a	2.3.	183	111	2 421	—	2 715	189	88	3 555	—	3 832
Novac i novčani ekvivalenti	2.4.	—	—	—	387	387	—	—	—	347	347
		184	195	2 902	1 407	4 689	190	193	4 439	968	5 791
UKUPNA IMOVINA (*1)		184	218	3 422	1 953	5 777	190	311	4 660	1 375	6 536
DUGOROČNE OBVEZE
Rezervacije	2.5.	—	—	—	—	—	—	—	—	(4)	(4)
Financijske obveze	2.6.	—	—	(1)	(16)	(18)	—	—	(7)	(7)	(14)
		—	—	(1)	(16)	(18)	—	—	(7)	(11)	(18)
KRATKOROČNE OBVEZE
Dugovanja	2.7.	(0)	(6)	(125)	(111)	(241)	(0)	(13)	(133)	(417)	(563)
Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a	2.3.	—	—	—	(2 715 )	(2 715 )	—	—	—	(3 833 )	(3 833 )
Obračunani troškovi i odgođeni prihodi	2.8.	(0)	(83)	(358)	(840)	(1 281 )	(0)	(76)	(517)	(140)	(733)
		(0)	(89)	(482)	(3 666 )	(4 237 )	(0)	(89)	(650)	(4 389 )	(5 128 )
UKUPNE OBVEZE (*1)		(0)	(89)	(484)	(3 682 )	(4 255 )	(0)	(89)	(657)	(4 401 )	(5 147 )
NETO IMOVINA (*1)		184	129	2 938	(1 729 )	1 521	190	222	4 003	(3 025 )	1 389
SREDSTVA I PRIČUVE
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	2.9.	12 164	10 773	20 960	6 527	50 423	12 164	10 773	20 960	2 277	46 173
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2.9.	627	1 625	—	—	2 252	627	1 625	—	—	2 252
Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova	2.9.	(2 509 )	2 137	55	317	—	(2 503 )	2 177	120	206	—
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina		(10 098 )	(14 352 )	(17 078 )	(5 508 )	(47 037 )	(10 098 )	(14 339 )	(15 812 )	(2 969 )	(43 219 )
Poslovni rezultat godine		0	(53)	(1 000 )	(3 065 )	(4 118 )	0	(13)	(1 266 )	(2 539 )	(3 818 )
NETO IMOVINA		184	129	2 938	(1 729 )	1 521	190	222	4 003	(3 025 )	1 389

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU PO ERF-u

u milijunima EUR
	2018.	2017.					Bilješka
	2018.	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1.
Aktivnosti povrata		0	3	(3)	4	4	0	5	49	7	61
		0	3	(3)	4	4	0	5	49	7	61
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2.
Financijski prihodi		0	2	8	1	10	(0)	(1)	4	(0)	4
Ostali prihodi		1	6	27	12	46	1	5	13	4	22
		1	8	35	13	57	1	4	17	4	25
Ukupni prihodi		1	11	32	17	60	1	9	66	11	87
RASHODI
Instrumenti pomoći	3.3.	0	(59)	(984)	(3 012 )	(4 054 )	(0)	(14)	(1 251 )	(2 435 )	(3 700 )
Rashodi za sufinanciranje	3.4.	—	—	18	(1)	17	—	—	(42)	(1)	(42)
Financijski troškovi	3.6.	0	1	5	1	7	1	1	(10)	(0)	(8)
Ostali rashodi	3.7.	(1)	(7)	(71)	(70)	(148)	(2)	(9)	(29)	(114)	(154)
Ukupni rashodi		(0)	(64)	(1 031 )	(3 082 )	(4 178 )	(1)	(22)	(1 332 )	(2 549 )	(3 904 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE		0	(53)	(1 000 )	(3 065 )	(4 118 )	0	(13)	(1 266 )	(2 539 )	(3 818 )

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

u milijunima EUR
Osmi ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C)=(A)-(B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C)+(D)+ (E)+(F)
STANJE NA DAN 31.12.2016.	12 164	—	12 164	(10 098 )	627	(2 496 )	197
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			—			(7)	(7)
Prijenosi u 11. ERF i iz 11. ERF-a			—			—	—
Poslovni rezultat godine			—	0			0
STANJE NA DAN 31.12.2017.	12 164	—	12 164	(10 098 )	627	(2 503 )	190
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			—			(7)	(7)
Poslovni rezultat godine			—	0		—	0
STANJE NA DAN 31.12.2018.	12 164	—	12 164	(10 098 )	627	(2 509 )	184

u milijunima EUR
Deveti ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C)= A)-(B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C)+(D)+(E)+(F)
STANJE NA DAN 31.12.2016.	10 973	—	10 973	(14 339 )	1 625	2 214	472
Povrati državama članicama	(200)	—	(200)				(200)
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			—			(37)	(37)
Poslovni rezultat godine			—	(13)			(13)
STANJE NA DAN 31.12.2017.	10 773	—	10 773	(14 352 )	1 625	2 177	222
Prijenosi u 10. ERF i iz 10. ERF-a			—			(40)	(40)
Prijenosi u 11. ERF i iz 11. ERF-a			—			—	—
Poslovni rezultat godine			—	(53)		—	(53)
STANJE NA DAN 31.12.2018.	10 773	—	10 773	(14 406 )	1 625	2 137	129

u milijunima EUR
10. ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C)=(A)-(B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C)+(D)+ (E)+ (F)
STANJE NA DAN 31.12.2016.	20 960	1 773	19 187	(15 812 )	—	247	3 622
Povećanje kapitala – doprinosi		(1 773 )	1 773				1 773
Prijenosi u osmi i deveti ERF i iz osmog i devetog ERF-a			—			44	44
Prijenosi u 11. ERF i iz 11. ERF-a			—			(171)	(171)
Poslovni rezultat godine			—	(1 266 )			(1 266 )
STANJE NA DAN 31.12.2017.	20 960		20 960	(17 078 )	—	120	4 003
Prijenosi u osmi i deveti ERF i iz osmog i devetog ERF-a			—			47	47
Prijenosi u 11. ERF i iz 11. ERF-a			—			(112)	(112)
Poslovni rezultat godine			—	(1 000 )		—	(1 000 )
STANJE NA DAN 31.12.2018.	20 960	—	20 960	(18 077 )	—	55	2 938

u milijunima EUR
11. ERF	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C)=(A)-(B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova (F)	Ukupna neto imovina (C)+(D)+ (E)+ F)
STANJE NA DAN 31.12.2016.	29 367	29 367	—	(2 969 )	—	35	(2 934 )
Povećanje kapitala – doprinosi		(2 277 )	2 277			—	2 277
Prijenosi u osmi, deveti i 10. ERF i iz osmog, devetog i 10. ERF-a			—		—	171	171
Poslovni rezultat godine			—	(2 539 )		—	(2 539 )
STANJE NA DAN 31.12.2017.	29 367	27 090	2 277	(5 508 )	—	206	(3 025 )
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 250 )	4 250			112	4 362
Prijenosi u osmi, deveti i 10. ERF i iz osmog, devetog i 10. ERF-a			—			—	—
Poslovni rezultat godine			—	(3 065 )		—	(3 065 )
STANJE NA DAN 31.12.2018.	29 367	22 840	6 527	(8 573 )	—	317	(1 729 )

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ERF-a (5)

1. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

1.1. RAČUNOVODSTVENA NAČELA

Svrha je financijskih izvještaja pružiti informacije o financijskom stanju, financijskoj uspješnosti i novčanim tokovima subjekta koje su korisne širem krugu korisnika.

Opće pretpostavke (ili računovodstvena načela) koje treba slijediti u sastavljanju financijskih izvještaja utvrđene su računovodstvenim pravilom EU-a br. 1 „Financijski izvještaji” i opisane u MRSJS-u 1: vjerno prikazivanje, načelo nastanka poslovnog događaja, načelo trajnosti poslovanja, dosljedno prikazivanje, značaj, zbirni prikaz, prijeboj i usporedne informacije. Kvalitativne su značajke financijskog izvještavanja relevantnost, vjerodostojnost (pouzdanost), razumljivost, pravovremenost, usporedivost i provjerljivost.

1.2. OSNOVA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA

1.2.1. Izvještajno razdoblje

Financijski izvještaji prezentiraju se jedanput godišnje. Računovodstvena godina počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca.

1.2.2. Valuta i osnova za konverziju

Računovodstvena dokumentacija prezentira se u milijunima eura jer je euro funkcionalna i izvještajna valuta ERF-a. Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u eure na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije. Dobit i gubici od tečajnih razlika koji su rezultat zaključenja transakcija u stranoj valuti i preračunavanja tečajeva na kraju godine koji se primjenjuju na monetarnu imovinu i obveze iskazane u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu. Drugačije metode konverzije primjenjuju se na imovinu, postrojenja i opremu te nematerijalnu imovinu, za koje se zadržava vrijednost u eurima na dan njihove kupnje.

Salda novčane imovine i obveza na kraju godine iskazana u stranim valutama preračunavaju se u eure na temelju deviznih tečajeva Europske središnje banke (ECB-a) koji se primjenjuju 31. prosinca.

Devizni tečajevi eura

Valuta	31.12.2018.	31.12.2017.	Valuta	31.12.2018.	31.12.2017.
BGN	1,9558	1,9558	PLN	4,3014	4,177
CZK	25,7240	25,5350	RON	4,6635	4,6585
DKK	7,4673	7,4449	SEK	10,2548	9,8438
GBP	0,8945	0,8872	CHF	1,1269	1,1702
HRK	7,4125	7,4400	JPY	125,8500	135,01
HUF	320,9800	310,3300	USD	1,145	1,1993

1.2.3. Upotreba procjena

U skladu s načelima MRSJS-a i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima financijski izvještaji obvezno sadržavaju iznose koji se temelje na procjenama i pretpostavkama uprave izrađenima na temelju najpouzdanijih dostupnih podataka. Značajne procjene uključuju, ali nisu ograničene na obračunane i odgođene prihode i troškove, rezervacije, financijski rizik potraživanja, nepredviđenu imovinu i obveze te stupanj umanjenja imovine. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od tih procjena.

Odgovarajuće procjene bitan su element sastavljanja financijskih izvještaja i ne umanjuju njihovu pouzdanost. Procjena se može mijenjati ako se promijene okolnosti na kojima se ona temelji ili na temelju novih informacija ili iskustava. Promjena procjene po svojoj se prirodi ne odnosi na prethodna razdoblja i ne smatra se ispravljanjem greške. Učinak promjene računovodstvene procjene priznaje se u dobiti ili gubitku u razdobljima u kojima je uočen.

1.3. BILANCA

1.3.1. Financijska imovina

Financijska imovina klasificirana je u sljedeće kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak; zajmovi i potraživanja; ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za prodaju. Klasifikacija financijskih instrumenata određuje se pri početnom priznavanju i preispituje na svaki datum bilance.

(i) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina klasificira se u ovu kategoriju ako je stečena prvenstveno radi prodaje u kratkom roku ili ako je tako odredio subjekt. U tu kategoriju pripadaju i izvedeni instrumenti. Imovina u ovoj kategoriji klasificira se u kratkotrajnu imovinu ako se njezina realizacija očekuje u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

(ii) Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja neizvedena su financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja nije uvrštena na aktivnom tržištu. Nastaju kad subjekt osigura novac, robu ili usluge izravno dužniku bez namjere da trguje potraživanjem. Iskazuju se kao trajna imovina, osim ako dospijevaju u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Zajmovi i potraživanja uključuju oročene depozite s izvornim dospijećem duljim od tri mjeseca.

(iii) Ulaganja koja se drže do dospijeća

Ulaganja koja se drže do dospijeća neizvedena su financijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim dospijećima koju subjekt namjerava i može držati do dospijeća. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

(iv) Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju neizvedena je imovina koja se klasificira ili u ovu kategoriju ili ni u jednu drugu kategoriju. Klasificira se kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina ovisno o razdoblju u kojem subjekt očekuje da tom imovinom može raspolagati, što je obično do roka dospijeća. Tijekom ove financijske godine subjekt u ovoj kategoriji nije držao ulaganja.

Početno priznavanje i mjerenje

Kupnja i prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ulaganja koja se drže do dospijeća i financijska imovina raspoloživa za prodaju priznaju se na datum trgovanja, odnosno datum na koji subjekt preuzima obvezu kupnje ili prodaje imovine. Novčani ekvivalenti i zajmovi priznaju se kad se novac položi u financijsku instituciju ili doznači zajmoprimcima. Financijski instrumenti početno se priznaju po fer vrijednosti. Za svu financijsku imovinu koja se ne iskazuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak transakcijski troškovi dodaju se fer vrijednosti pri početnom priznavanju.

Financijski instrumenti prestaju se priznavati kad prava na primitak novčanih tokova iz ulaganja isteknu ili subjekt prenese gotovo sve rizike i koristi od vlasništva drugoj strani.

Naknadna mjerenja

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak naknadno se iskazuje po fer vrijednosti s dobicima i gubicima koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti uključenih u izvještaj o financijskom rezultatu u razdoblju u kojem su nastali.

Zajmovi i potraživanja te ulaganja koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku primjenom metodom efektivne kamatne stope.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju naknadno se obračunava po fer vrijednosti. Dobici i gubici koji nastanu zbog promjena fer vrijednosti priznaju se u revalorizacijskoj pričuvi. Kamate na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju izračunane metodom efektivne kamatne stope priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Subjekt na svaki datum bilance ocjenjuje postoje li objektivni dokazi da je financijska imovina umanjena i bi li to trebalo unijeti u izvještaj o financijskom rezultatu.

1.3.2. Iznosi predfinanciranja

Predfinanciranje je plaćanje kojem je svrha da korisniku osigura gotovinski predujam, tj. likvidna sredstva. Ono može biti podijeljeno na više plaćanja tijekom razdoblja utvrđenog u predmetnom ugovoru, odluci, sporazumu ili temeljnom pravnom aktu. Likvidna sredstva ili predujam koriste se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu ili se vraćaju. Ako korisnik nema prihvatljivih izdataka, dužan je predujam dobiven predfinanciranjem vratiti subjektu. Iznos sredstava predfinanciranja može se smanjiti (u cijelosti ili djelomično) na temelju prihvatljivih troškova (koji se priznaju kao rashodi).

Predfinanciranje se na sljedećim datumima bilance izračunava na temelju iznosa izvorno iskazanog u bilanci umanjenog za prihvatljive izdatke (po potrebi uključujući procijenjene iznose) nastale tijekom predmetnog razdoblja.

1.3.3. Potraživanja i naplativa sredstva

Budući da je u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a potrebno zasebno prikazati razmjenske i nerazmjenske transakcije, u svrhu izrade računovodstvene dokumentacije potraživanja se definiraju kao potraživanja od nerazmjenskih transakcija, a naplativa sredstva kao naplativi iznosi od nerazmjenskih transakcija (kada subjekt dobije neku vrijednost od drugog subjekta, a pritom izravno ne daje zauzvrat približno jednaku vrijednost.

Potraživanja od razmjenskih transakcija odgovaraju definiciji financijskih instrumenata i stoga se razvrstavaju kao zajmovi i potraživanja te se u skladu s time i mjere (vidjeti bilješku 1.3.1 above).

Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija prenose se u izvornom iznosu (usklađenom za iznos kamata i kazni) umanjenom za umanjenje vrijednosti. Umanjenje vrijednosti utvrđuje se ako postoji objektivan dokaz da subjekt neće moći naplatiti sve iznose koji dospijevaju u skladu s izvornim uvjetima naplativih sredstava. Iznos umanjenja vrijednosti razlika je između iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine i nadoknadivog iznosa. Iznos umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu.

1.3.4. Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti financijski su instrumenti, a uključuju novac u blagajni, bankovne depozite po viđenju ili u kratkom roku, ostala kratkoročna visoko likvidna ulaganja s izvornim dospijećem od najviše tri mjeseca.

1.3.5. Rezervacije

Rezervacije se priznaju kada je vjerojatno da će zbog podmirenja sadašnje pravne ili izvedene obveze subjekta prema trećim osobama koja je posljedica prošlih događaja doći do odljeva sredstava i kada se iznos kojim će se ona podmiriti može pouzdano procijeniti. Ne priznaju se rezervacije za gubitke iz budućeg poslovanja. Iznos rezerviranja najbolja je procjena izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum izvješćivanja. Ako rezerviranje uključuje velik broj stavki, obveza se procjenjuje uspoređivanjem svih mogućih ishoda i njihovih vjerojatnosti (metoda „očekivane vrijednosti”).

1.3.6. Dugovanja

Dugovanja obuhvaćaju iznose koji se odnose na razmjenske transakcije, npr. nabavu robe i usluga, i nerazmjenske transakcije, npr. zahtjeve za povrat troškova korisnika, bespovratna sredstva ili druga financijska sredstva EU-a.

Ako su korisnicima odobrena bespovratna ili druga financijska sredstva, zahtjevi za povrat troškova evidentiraju se u trenutku primitka zahtjeva kao dugovanja u visini zatraženog iznosa. Nakon provjere i prihvaćanja prihvatljivih troškova vrijednost dugovanja evidentira se u visini prihvaćenog i prihvatljivog iznosa.

Dugovanja koja nastaju zbog kupnje robe i usluga priznaju se po primitku računa u visini izvornog iznosa, a odgovarajući se rashodi računovodstveno evidentiraju nakon što subjekt prihvati isporučenu robu ili usluge.

1.3.7. Obračunani i odgođeni prihodi i obveze

Transakcije i događaji priznaju se u financijskim izvještajima u razdoblju na koje se odnose. Ako na kraju godine subjekt još nije izdao račun za uslugu koju je pružio ili robu koju je isporučio na temelju postojećeg ugovora (npr. pozivanjem na ugovor), obračunani prihodi priznaju se u financijskim izvještajima. S druge strane, ako je na kraju godine izdan račun za robu ili usluge koji još nisu isporučeni, prihod se odgađa i priznaje u budućem računovodstvenom razdoblju.

Rashodi se obračunavaju u razdoblju na koje se odnose. Na kraju obračunskog razdoblja obračunani rashodi priznaju se na temelju procijenjenog iznosa obveze prijenosa u tom razdoblju. Obračunani rashodi izračunavaju se u skladu s detaljnim operativnim i praktičnim smjernicama Komisije kojima se želi osigurati da se u financijskim izvještajima točno prezentiraju gospodarske i ostale pojave koje trebaju odražavati. Analogno tomu, ako je plaćanje za usluge ili robu koji još nisu isporučeni izvršena unaprijed, rashodi se odgađaju i priznaju u sljedećem obračunskom razdoblju.

1.4. IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

1.4.1. Prihodi

Prihodi obuhvaćaju bruto priljeve ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala koje je subjekt primio ili treba primiti, koji predstavljaju povećanje neto imovine, osim povećanja doprinosa od vlasnika.

Ovisno o prirodi odnosnih transakcija u izvještaju o financijskom rezultatu razlikuju se:

(i) Prihodi od nerazmjenskih transakcija

Prihodi od nerazmjenskih transakcija uključuju poreze i prijenose jer prenositelj osigurava resurse subjektu primatelju koji u zamjenu ne daje otprilike jednaku vrijednost.

Prijenosi su priljevi budućih ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala od nerazmjenskih transakcija, osim poreza. Imovinu nastalu prijenosom subjekt priznaje kada stekne kontrolu nad resursima kao rezultat prošlog događaja (prijenos) i kada očekuje da će od tih resursa ostvariti buduće ekonomske koristi ili uslužni potencijal i kada se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti. Priljev sredstava iz nerazmjenske transakcije koji je priznat kao imovina (tj. novac) priznaje se i kao prihod, osim ako je prijenosom za subjekta nastala sadašnja obveza (uvjet) koju treba podmiriti prije priznavanja prihoda. Dok se taj uvjet ne ispuni, prihod se odgađa i priznaje kao obveza (primljeno predfinanciranje).

(ii) Prihodi od razmjenskih transakcija

Prihodi od prodaje robe i usluga priznaju se kada su na kupca preneseni značajan rizik i koristi od vlasništva nad robom. Prihodi od transakcije koja uključuje pružanje usluga priznaju se s obzirom na stupanj dovršenosti transakcije na datum izvještavanja.

1.4.2. Rashodi

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala tijekom izvještajnog razdoblja u obliku odljeva ili uporabe sredstava ili nastanka obveza koje uzrokuju smanjenja neto imovine/kapitala. Uključuju rashode od razmjenskih i nerazmjenskih transakcija.

Rashodi od razmjenskih transakcija koji nastanu zbog kupnje robe i usluga priznaju se poslije isporuke subjektu i njihova primitka. Vrednuju se prema iznosu iz izvornog računa. Osim toga, na datum bilance rashodi za usluge pružene tijekom predmetnog razdoblja za koje još nije primljen ili prihvaćen račun priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Rashodi od nerazmjenskih transakcija odnose se na tri vrste prijenosa korisnicima: prijenosi prava, prijenosi na temelju ugovora te bespovratna sredstva, doprinosi i donacije na diskrecijskoj osnovi. Prijenosi se priznaju kao rashodi u razdoblju u kojem su nastali događaji koji su bili osnova za prijenose ako je određena vrsta prijenosa dopuštena na temelju propisa ili odobrena na temelju sklopljenog sporazuma, ako je korisnik ispunio sve kriterije prihvatljivosti i ako se iznos može realno procijeniti.

Po primitku zahtjeva za plaćanja ili izjave o troškovima koji zadovoljavaju kriterije za priznavanje, njihov prihvatljivi iznos priznaje se kao rashod. Na kraju godine, nastali prihvatljivi rashodi koji su korisnicima dospjeli, ali ih oni još nisu prijavili, procjenjuju se i knjiže kao obračunani rashodi.

1.5. NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE

1.5.1. Nepredviđena imovina

Nepredviđena imovina moguća je imovina koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne može u cijelosti utjecati. Nepredviđena imovina objavljuje se kada je priljev ekonomske koristi ili uslužnog potencijala postao vjerojatan.

1.5.2. Nepredviđene obveze

Nepredviđena obveza moguća je obveza koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednoga ili više neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne može u cijelosti utjecati ili sadašnja obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije priznata jer nije vjerojatno da će za namirenje obveze biti potreban odljev sredstava s ekonomskim koristima ili uslužnim potencijalom ili ako se, u rijetkim okolnostima, iznos obveze ne može dovoljno pouzdano izmjeriti.

1.6. SUFINANCIRANJE

Primljeni doprinosi za sufinanciranje ispunjavaju kriterije za prihode od uvjetnih nerazmjenskih transakcija i iskazuju se kao dugovanja prema državama članicama, državama nečlanicama i drugima. ERF je dužan iskoristiti doprinose za pružanje usluga trećim osobama, a u suprotnom je ta sredstva (primljene doprinose) dužan vratiti. Nepodmirena dugovanja koja se odnose na sporazume o sufinanciranju predstavljaju primljene doprinose za sufinanciranje umanjene za nastale rashode projekta. One ne utječu na neto imovinu.

Rashodi koji se odnose na projekte sufinanciranja priznaju se u trenutku njihova nastanka. Odgovarajući iznos doprinosa priznaje se kao prihod od poslovanja i ne utječe na poslovni rezultat godine.

2. BILJEŠKE UZ BILANCU

IMOVINA

2.1. PREDFINANCIRANJE

U mnogim se ugovorima predviđa isplata predujmova prije početka radova ili isporuke robe ili usluga. Ponekad su rasporedom plaćanja predviđena plaćanja na temelju izvješća o napretku. Sredstva za predfinanciranje obično se isplaćuju u valuti zemlje ili područja u kojem se projekt provodi.

Ovisno o tome kada su naplativa ili iskorištena sredstva predfinanciranja iskazuju se kao kratkotrajna ili dugotrajna imovina predfinanciranja. Iskorištenost se definira temeljnim sporazumom o projektu. Svaki iznos otplate ili iskorištenosti koji dospijeva u roku od dvanaest mjeseci od izvještajnog datuma iskazuje se kao kratkoročno predfinanciranje. Budući da su brojni projekti ERF-a dugoročne naravi, nužno je da s njima povezani predujmovi budu dostupni dulje od godinu dana. Zato se neki iznosi predfinanciranja iskazuju kao dugotrajna imovina.

u milijunima EUR
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Dugotrajna imovina predfinanciranja	2.1.1.	—	23	520	344	887	582
Kratkotrajna imovina predfinanciranja	2.1.2.	0	19	445	984	1 448	1 518
Ukupno		0	42	964	1 328	2 335	2 100

Povećanje dugotrajne imovine predfinanciranja nastalo je uglavnom zbog produljenja do 2023. (sa sedmogodišnjim razdobljem isplata) ugovora koji je trebao završiti u 2017. Ukupna vrijednost ovog ugovora iskazana je kao rashod u 2017., dok je nakon produljenja procijenjeno da kratkotrajna imovina predfinanciranja iznosi 217 milijuna EUR.

Kratkotrajna imovine predfinanciranja smanjena je zbog smanjenja isplata predfinanciranja (za 10 %) i povećanja poravnanja plaćanja (uglavnom u 10. ERF-U).

To je smanjenje u skladu sa životnim ciklusom ERF-a. U okviru 10. ERF-a poravnani su i okončani brojni ugovori, što je vidljivo iz smanjenja njihova broja – s 3 400 u 2017. na 2 600 u 2018.

Istovremeno je broj otvorenih ugovora u okviru 11. ERF-a povećan s 1 600 u 2017. na 2 300 u 2018.11. ERF započeo je 2015. pa je 2018. bila četvrta godina njegova postojanja. 11. ERF dosegnuo je svoju zrelost s obzirom na provedbu usvojenih mjera.

2.1.1. Dugoročno predfinanciranje

u milijunima EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Izravno upravljanje	188	159
Provoditelj:
Komisija	140	105
Izvršne agencije EU-a	0	6
Delegacije EU-a	48	48
Neizravno upravljanje	698	423
Provoditelj:
EIB i EIF	367	166
Međunarodne organizacije	280	189
Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga	6	11
Tijela javnog prava	24	37
Treće zemlje	21	20
Tijela EU-a i javno-privatno partnerstvo	0	—
Tijela privatnog prava koja provode javno-privatno partnerstvo	—	0
Ukupno	887	582

2.1.2. Kratkoročno predfinanciranje

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Predfinanciranje (bruto)	1	113	2 034	3 005	5 153	5 288
Poravnano na temelju datuma zaključenja	(1)	(94)	(1 589 )	(2 021 )	(3 705 )	(3 770 )
Ukupno	0	19	445	984	1 448	1 518

u milijunima EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Izravno upravljanje	280	256
Provoditelj:
Komisija	102	86
Izvršne agencije EU-a	8	10
Skrbnički fondovi	1	—
Delegacije EU-a	169	161
Neizravno upravljanje	1 169	1 262
Provoditelj:
EIB i EIF	100	345
Međunarodne organizacije	658	563
Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga	78	59
Tijela javnog prava	124	108
Treće zemlje	208	186
Tijela EU-a i javno-privatno partnerstvo	0	-
Tijela privatnog prava koja provode javno-privatno partnerstvo	0	0
Ukupno	1 448	1 518

2.1.3. Primljena jamstva u vezi s predfinanciranjem

Jamstvima se osigurava predfinanciranje, a vraćaju se nakon naplate završnog potraživanja u okviru projekta. Na dan 31. prosinca 2018. jamstva koja je ERF primio u vezi s predfinanciranjem iznosila su 79 milijuna eura (u 2017.54 milijuna eura).

Većina predfinanciranja isplaćuje se u okviru neizravnog upravljanja. U tom slučaju korisnik jamstva nije ERF, već javni naručitelj. Iako ERF nije korisnik, tim jamstvima osigurava se njegova imovina. U 2018. ta su jamstva iznosila 534 milijuna EUR.

2.2. DOPRINOSI SKRBNIČKIM FONDOVIMA

Pod ovim naslovom iskazuje se iznos uplaćenog doprinosa skrbničkom fondu EU-a Bêkou i skrbničkom fondu EU-a za Afriku. Doprinosi su iskazani bez troškova skrbničkih fondova koji se mogu pripisati ERF-u.

Doprinose skrbničkim fondovima izvršava ERF u okviru izravnog upravljanja.

u milijunima EUR
Skrbnički fondovi	Neto iznos na dan 31.12.2017.	Uplaćeni doprinosi u 2018.	Dodjela neto rashoda skrbničkog fonda 2018.	Neto doprinos na dan 31.12.2018.
Afrika	148	345	(301)	192
Bêkou	16	—	(7)	9
Ukupno	163	345	(308)	201

2.3. NAPLATIVA SREDSTVA OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA I POTRAŽIVANJA OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR
	Bilješka	31.12.2018.	31.12.2017.
Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	2.3.1.	37	19
Potraživanja od razmjenskih transakcija	2.3.2.	101	73
Ukupno		138	92

2.3.1. Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Države članice	—	—	—	5	5	7
Klijenti	2	7	16	1	26	19
Javna tijela	0	9	9	7	25	20
Treće zemlje	0	1	3	0	5	6
Smanjenje vrijednosti	(2)	(15)	(10)	(0)	(27)	(34)
Međusobna dugovanja i potraživanja s institucijama EU-a	—	—	—	3	3	2
Ukupno	1	2	18	16	37	19

2.3.2. Potraživanja od razmjenskih transakcija

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Obračunati prihodi	0	63	18	0	81	74
Potraživanja od EU-a	—	—	—	20	20	—
Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a	183	111	2 421	(2 715 )	(0)	(0)
Ukupno	183	174	2 439	(2 695 )	101	73

U obračunane prihode uključeni su iznosi obračunanih kamata na predfinanciranje projekata (63 milijuna EUR) i na predfinanciranje uzajamnog fonda EU-a za Afriku (18 milijuna EUR).

Potraživanja od EU-a iznos je koji je bio uplaćen na skrbnički račun u vlasništvu Europske komisije.

Radi veće učinkovitosti 11. ERF-u dodijeljena je jedinstvena riznica kojom su obuhvaćeni svi ERF-ovi, što za posljedicu ima operacije između različitih ERF-ova koje se poravnavaju dugovanjima i potraživanjima unutar ERF-a u bilancama različitih ERF-ova.

Dugovanja i potraživanja unutar ERF-a iskazana su samo u pojedinačnim ERF-ovima. Ukupni iznos dugovanja i potraživanja unutar ERF-a jednak je nuli.

2.4. NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI (6)

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Središnje banke	—	—	—	276	276	105
Komercijalne banke	—	—	—	87	87	242
Novčana sredstva financijskih instrumenata	—	—	—	24	24	—
Ukupno	—	—	—	387	387	347

Ukupna razina novca i novčanih ekvivalenata stabilna je. No, promijenjena je struktura novčane pozicije. Utvrđeno je značajno smanjenje (136 milijuna EUR) na računu Ujedinjene Kraljevine za doprinose u komercijalnoj banci Natwest. Glavni je razlog tomu činjenica da je Ujedinjena Kraljevina krajem 2017. uplatila prvi obrok svojeg doprinosa za 2018. u iznosu od 170 milijuna EUR.

Na dan 31. prosinca 2018. u središnjim je bankama držano više novca kako bi se ograničio rizik druge ugovorne strane (vidjeti bilješku 5.4.).

OBVEZE

2.5. REZERVACIJE

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Rezervacije	—	—	—	—	—	4
Ukupno	—	—	—	—	—	4

Otpuštena je rezervacija za Centar za razvoj poduzetništva (CDE) jer su sudski postupci okončani i ne bi smjelo biti dodatnih troškova.

2.6. FINANCIJSKE OBVEZE

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Sufinanciranje – dugovanja	—	—	1	16	18	14
Ukupno	—	—	1	16	18	14

Promjena ukupnih obveza za sufinanciranje objašnjena je u bilješci 2.7.2.1.

2.7. DUGOVANJA

u milijunima EUR
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Kratkoročna dugovanja	2.7.1.	0	6	80	88	173	361
Razna dugovanja	2.7.2.	—	—	45	23	68	202
Ukupno		0	6	125	111	241	563

2.7.1. Kratkoročna dugovanja

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Dobavljači	0	5	65	32	102	133
Države članice	—	—	0	1	1	12
Treće zemlje	0	—	6	31	37	146
Javna tijela	—	2	10	30	43	83
Ostala kratkoročna dugovanja	(0)	(2)	(2)	(6)	(10)	(13)
Ukupno	0	6	80	88	173	361

Dugovanja uključuju troškovnike koje je ERF primio u okviru aktivnosti dodjele bespovratnih sredstava. Knjiže se u zatraženom iznosu od trenutka zaprimanja zahtjeva. Isti se postupak primjenjuje za račune i financijska odobrenja primljene za aktivnosti nabave. Predmetni zahtjevi za povrat troškova uzimaju se u obzir u postupku zaključenja poslovnih knjiga na kraju financijske godine. Nakon unosa zaključnih podataka u izvještaju o financijskom rezultatu priznaju se procijenjeni prihvatljivi iznosi. Neprihvatljivi iznosi iskazuju se kao ostala kratkoročna dugovanja.

2.7.2. Razna dugovanja

u milijunima EUR
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Dugovanja za sufinanciranje	2.7.2.1.	—	—	47	21	68	28
Odgođeni doprinosi kapitalu fonda	2.7.2.2.	—	—	—	—	—	173
Razna dugovanja		—	—	(2)	2	—	1
Ukupno		—	—	45	23	68	202

2.7.2.1. Dugovanja za sufinanciranje

Raščlamba dugoročnih i kratkoročnih dugovanja za sufinanciranje po državama članicama sažeto je prikazana u tablici u nastavku:

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Dugoročno sufinanciranje
Austrija	—	—	—	1	1	—
Belgija	—	—	0	2	2	2
Češka	—	—	—	1	1	—
Danska	—	—	—	3	3	0
Finska	—	—	—	1	1	—
Francuska	—	—	1	1	2	4
Luksemburg	—	—	—	1	1	—
Nizozemska	—	—	—	3	3	—
Portugal	—	—	—	0	0	—
Švedska	—	—	0	—	0	3
Ujedinjena Kraljevina	—	—	—	2	2	1
Australija	—	—	0	—	0	0
USAID	—	—	—	2	2	4
	—	—	1	16	18	14
Kratkoročno sufinanciranje
Austrija	—	—	—	0	0	—
Belgija	—	—	4	0	4	3
Češka	—	—	—	0	0	—
Danska	—	—	0	2	3	(0)
Finska	—	—	—	0	0	—
Francuska	—	—	21	1	22	12
Njemačka	—	—	1	—	1	0
Luksemburg	—	—	—	0	0	—
Nizozemska	—	—	1	1	2	0
Poljska	—	—	0	—	0	—
Portugal	—	—	—	0	0	—
Španjolska	—	—	2	—	2	1
Švedska	—	—	5	1	5	5
Švicarska	—	—	0	—	0	0
Ujedinjena Kraljevina	—	—	13	12	25	4
Kanada	—	—	0	—	0	0
Australija	—	—	0	—	0	1
USAID	—	—	—	4	4	2
	—	—	47	21	68	28
Ukupno	—	—	48	37	86	42

Ukupna dugoročna i kratkoročna dugovanja za sufinanciranje povećana su za 44 milijuna eura u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje.

Tijekom 2018. primljeno je ukupno 28 milijuna eura novih doprinosa za sufinanciranje.

Ukupna dugovanja za sufinanciranje povećana su za 17 milijuna eura da bi se priznali prihodi i rashodi za projekte sufinanciranja (vidjeti bilješke 3.1.1. i 3.4.).

2.7.2.2. Odgođeni doprinosi kapitalu fonda

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Ujedinjena Kraljevina	—	—	—	—	—	170
Litva	—	—	—	—	—	2
Ukupno	—	—	—	—	—	173

Ovaj naslov u cijelosti se odnosi na unaprijed uplaćene doprinose država članica za 2018.

2.8. OBRAČUNANI TROŠKOVI I ODGOĐENI PRIHODI

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Obračunani troškovi	0	83	358	838	1 279	730
Ostala aktivna i pasivna vremenska razgraničenja	—	—	—	3	3	3
Ukupno	0	83	358	840	1 281	733

Obračunani troškovi obuhvaćaju procijenjene rashode poslovanja za tekuće ili izvršene ugovore bez validiranih zahtjeva za povrat troškova, pri čemu su prihvatljivi rashodi korisnika ERF-a nastali u 2018. procijenjeni na temelju najboljih dostupnih informacija. Dio procijenjenih obračunanih troškova koji se odnosi na plaćeno predfinanciranje evidentiran je kao smanjenje iznosâ predfinanciranja (vidjeti bilješku 2.1.).

Obračunani troškovi povećali su se uglavnom u 11. ERF-u (sa 140 milijuna eura u 2017. na 840 milijuna eura u 2018.). To je u skladu s povećanim brojem ugovora (s 1 600 u 2017. na 2 300 u 2018.). 11. ERF započeo je 2015. pa je 2018. bila četvrta godina njegova postojanja. 11. ERF dosegnuo je svoju zrelost s obzirom na provedbu usvojenih mjera.

NETO IMOVINA

2.9. KAPITAL FONDA

2.9.1. Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
Kapital fonda	12 164	10 773	20 960	29 367	73 264
Neupisani kapital fonda	—	—	—	(27 090 )	(27 090 )
Upisani kapital fonda na dan 31.12.2017.	12 164	10 773	20 960	2 277	46 173
Kapital fonda	12 164	10 773	20 960	29 367	73 264
Neupisani kapital fonda	—	—	—	(22 840 )	(22 840 )
Upisani kapital fonda na dan 31.12.2018.	12 164	10 773	20 960	6 527	50 423

Kapital fonda ukupni je iznos doprinosa država članica odgovarajućem fondu ERF-a kako je utvrđeno u svakom od unutarnjih sporazuma. Neupisana sredstva početno su dodijeljena sredstva koja države članice još nisu uplatile.

Upisani kapital fonda iznos je početno dodijeljenih sredstava koji su države članice uplatile preko računa riznice (vidjeti bilješku 2.9.2 u nastavku).

2.9.2. Upisani i neupisani kapital fonda po državama članicama

u milijunima EUR
Doprinosi 11. ERF-u	%	Neupisani kapital na dan 31.12.2017.	Kapital upisan u 2018.	Neupisani kapital na dan 31.12.2018.
Austrija	2,40	650	(102)	548
Belgija	3,25	880	(138)	742
Bugarska	0,22	59	(9)	50
Hrvatska	0,23	61	(10)	51
Cipar	0,11	30	(5)	25
Češka	0,80	216	(34)	182
Danska	1,98	537	(84)	452
Estonija	0,09	23	(4)	20
Finska	1,51	409	(64)	345
Francuska	17,81	4 826	(757)	4 068
Njemačka	20,58	5 575	(875)	4 700
Grčka	1,51	408	(64)	344
Mađarska	0,61	166	(26)	140
Irska	0,94	255	(40)	215
Italija	12,53	3 394	(533)	2 862
Latvija	0,12	31	(5)	27
Litva	0,18	49	(8)	41
Luksemburg	0,26	69	(11)	58
Malta	0,04	10	(2)	9
Nizozemska	4,78	1 294	(203)	1 091
Poljska	2,01	544	(85)	458
Portugal	1,20	324	(51)	273
Rumunjska	0,72	195	(31)	164
Slovačka	0,38	102	(16)	86
Slovenija	0,22	61	(10)	51
Španjolska	7,93	2 149	(337)	1 812
Švedska	2,94	796	(125)	671
Ujedinjena Kraljevina	14,68	3 976	(624)	3 353
Ukupno	100,00	27 090	(4 250 )	22 840

U 2018. u 11. ERF upisano je ukupno 4 250 milijuna eura. Na dan 31. prosinca 2018. kapital osmog, devetog i 10. ERF-a upisan je i uplaćen u cijelosti.

2.9.3. Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Sredstva prenesena iz zaključenih ERF-ova	627	1 625	—	—	2 252	2 252

Ovaj naslov obuhvaća sredstva prenesena iz zaključenih ERF-ova u osmi i deveti ERF.

2.9.4. Prijenosi upisanog kapitala fonda između aktivnih ERF-ova

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	Ukupno
Stanje na dan 31.12.2016.	(2 496 )	2 214	247	35	—
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a	(7)	(37)	44	—	—
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a	—	—	(171)	171	—
Stanje na dan 31.12.2017.	(2 503 )	2 177	120	206	—
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a	(7)	(40)	47	—	—
Prijenos opozvanih iznosa iz prethodnih ERF-ova u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a	—	—	(112)	112	—
Stanje na dan 31.12.2018.	(2 509 )	2 137	55	317	—

Ovaj naslov uključuje sredstva prenesena između aktivnih ERF-ova.

Od stupanja na snagu Sporazuma iz Cotonoua, sva nepotrošena sredstva iz prethodnih aktivnih ERF-ova prenose se u najnoviji ERF nakon opoziva. Prijenosom sredstava iz drugih ERF-ova povećava se iznos odobrenih sredstva fonda primatelja, a smanjuje iznos odobrenih sredstva fonda podrijetla. Za sredstva prenesena u pričuvu za uspješnost 10. i 11. ERF-a obveze se mogu preuzeti samo pod posebnim uvjetima utvrđenim unutarnjim sporazumima.

3. BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

PRIHODI

u milijunima EUR
	Bilješka	2018.	2017.
Prihodi od nerazmjenskih transakcija	3.1.	4	61
Prihodi od razmjenskih transakcija	3.2.	57	25
Ukupno		60	87

3.1. PRIHODI OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR
	Bilješka	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2018.	2017.
Povrat troškova		0	3	14	3	21	19
Povrat sredstava STABEX-a		—	—	0	—	0	0
Prihodi od sufinanciranja	3.1.1.	—	—	(18)	1	(17)	42
Ukupno		0	3	(3)	4	4	61

Nerazmjenski prihodi mogu se raščlaniti po načinu upravljanja, kako slijedi:

u milijunima EUR
	2018.	2017.
Izravno upravljanje	4	5
Provoditelj:
Komisija	1	1
Delegacije EU-a	3	4
Neizravno upravljanje	0	56
Provoditelj:
Treće zemlje	(13)	55
Međunarodne organizacije	12	2
Tijela javnog prava	0	0
Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga	1	(1)
Ukupno	4	61

3.1.1. Prihodi od sufinanciranja

Primljeni doprinosi za sufinanciranje ispunjavaju kriterije za prihode od uvjetnih nerazmjenskih transakcija i kao takvi ne bi trebali utjecati na izvještaj o financijskom rezultatu. Primljeni doprinosi evidentiraju se kao obveze (vidjeti bilješku 2.7.2.1.) dok se ne ispune uvjeti za donirana sredstva, npr. nastanak prihvatljivih rashoda (vidjeti bilješku 3.4.). Odgovarajući iznos tada se priznaje kao nerazmjenski prihod od sufinanciranja. Posljedično je učinak na poslovni rezultat godine jednak nuli.

3.2. PRIHODI OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

Financijski prihodi obuhvaćaju kamate iz skrbničkog fonda i kamate na predfinanciranje.

Ostali prihodi u cijelosti se odnose na ostvarene i neostvarene dobitke od tečajnih razlika.

RASHODI

3.3. INSTRUMENTI POMOĆI

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2018.	2017.
Programska pomoć	(0)	1	532	1 468	2 001	2 150
Makroekonomska potpora	—	26	—	—	26	21
Sektorska politika	—	2	—	—	2	(9)
Projekti unutar AKP-a	—	27	389	410	827	1 112
Pomoć u nuždi	—	3	60	811	873	289
Ostali programi pomoći koji se odnose na prethodne ERF-ove	—	0	—	—	0	(1)
Institucijska potpora	—	—	3	15	18	23
Primici za naknade za izvoz	0	(0)	—	—	0	(1)
Doprinosi skrbničkim fondovima	—	—	—	307	307	114
Ukupno	(0)	59	984	3 012	4 054	3 700

Rashodi poslovanja ERF-a odnose se na različite instrumente pomoći i razlikuju se ovisno o načinu isplate novčanih sredstva i vrsti upravljanja.

Do povećanja ukupnih rashoda za instrumente pomoći došlo je uglavnom u 11. ERF-u, što je u skladu sa životnim ciklusom tog ERF-a. 11. ERF započeo je 2015. pa je 2018. bila četvrta godina njegova postojanja. U 2018.11. ERF dosegnuo je svoju zrelost s obzirom na provedbu usvojenih mjera, što je razlog povećanju rashoda u usporedbi s 2017. Broj otvorenih ugovora u 11. ERF-u povećao se s 1 600 u 2017. na 2 300 u 2018.

To je povećanje u skladu s povećanjem iznosa poravnanja predfinanciranja i iznosa obračunanih troškova.

Rashodi za sektorske politike u 2017. bili su negativni jer je poništen jedan netočno evidentirani račun u 2016.

3.4. RASHODI ZA SUFINANCIRANJE

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2018.	2017.
Sufinanciranje	—	—	(18)	1	(17)	42

U ovaj su naslov uključeni rashodi za sufinanciranje projekata nastali u 2018. Potrebno je napomenuti da nastali rashodi uključuju iznose procijenjene u postupku zaključenja poslovnih knjiga (pa stoga i poništenje procijenjenih iznosa za prethodnu godinu). Budući da su poništeni iznosi procijenjenih rashoda iz 2017. (52 milijuna EUR) bili veći od iznosa rashoda nastalih u 2018. (36 milijuna EUR) rashodi za sufinanciranje za 2018. iskazani su u negativnom iznosu.

Odgovarajući negativni iznosi prihoda priznati su u izvještaju o financijskom rezultatu (vidjeti bilješku 3.1.1.).

3.5. INSTRUMENTI POMOĆI I RASHODI ZA SUFINANCIRANJE PO VRSTAMA UPRAVLJANJA

u milijunima EUR
	2018.	2017.
Izravno upravljanje	1 750	1 447
Provoditelj:
Komisija	122	122
Izvršne agencije EU-a	31	26
Skrbnički fondovi	594	89
Delegacije EU-a	1 003	1 209
Neizravno upravljanje	2 287	2 295
Provoditelj:
EIB i EIF	44	48
Međunarodne organizacije	920	1 171
Tijela privatnog prava kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga	114	(20)
Tijela javnog prava	231	356
Treće zemlje	977	739
Tijela EU-a i javno-privatno partnerstvo	1	—
Tijela privatnog prava koja provode javno-privatno partnerstvo	0	0
Ukupno	4 037	3 742

3.6. FINANCIJSKI TROŠKOVI

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2018.	2017.
Otpis potraživanja	(0)	(1)	(5)	(1)	(7)	9
Ostali financijski rashodi	—	—	—	(0)	(0)	(1)
Ukupno	(0)	(1)	(5)	(1)	(7)	8

Naslov otpis potraživanja sadržava procjenu rashoda za nenaplativa potraživanja. Budući da taj procijenjeni iznos sadrži i poništene procijenjene iznose za prethodnu godinu, ukupni rashodi u 2018. bili su manji nego u 2017. (u 2017. iznosili su 34 milijuna eura, dok su u 2018. iznosili su 27 milijuna eura, vidjeti bilješku 2.3.1).

3.7. Ostali rashodi

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	2018.	2017.
Administrativni rashodi i rashodi za IT	(0)	(0)	45	67	112	107
Rezervacija za rizike i troškove	—	—	—	(4)	(4)	—
Ostvareni gubici od potraživanja od kupaca	0	0	0	—	1	3
Gubici od tečajnih razlika	0	6	26	7	39	44
Ukupno	1	7	71	70	148	154

Ovaj naslov obuhvaća rashode za potpore, tj. administrativne troškove programiranja i provedbe ERF-ova. Obuhvaća rashode za pripremu, praćenje, nadzor i evaluaciju projekata te rashode za računalne mreže, tehničku pomoć itd.

4. NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE TE OSTALA VAŽNA OBJAVLJIVANJA

4.1. NEPREDVIĐENA IMOVINA

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Jamstva za ispunjenje obveza	—	0	10	0	11	10
Jamstva za zadržane iznose	—	0	6	—	7	8
Ukupno	—	1	16	0	17	18

Jamstva za ispunjenje obveza zahtijevaju se kako bi se osiguralo da korisnici sredstava ERF-a ispunjavaju obveze iz ugovora s ERF-om.

Jamstva za zadržane iznose odnose se samo na ugovore o radovima. Obično se zadržava 10 % privremenih plaćanja korisnicima kao jamstvo da će izvođači radova ispuniti svoje obveze. Ti se zadržani iznosi iskazuju kao dugovanja. Ovisno o odobrenju javnog naručitelja, izvođač radova može umjesto toga dostaviti jamstvo za zadržane iznose kojim se zamjenjuju iznosi zadržani od privremenih plaćanja. Ta primljena jamstva iskazuju se kao nepredviđena imovina.

U slučaju ugovora kojima se upravlja u okviru neizravnog upravljanja jamstva pripadaju naručitelju, a ne ERF-u, i stoga ih ERF ne iskazuje. U 2018. ta su jamstva iznosila 501 milijun EUR.

4.2. OSTALA VAŽNA OBJAVLJIVANJA

4.2.1. Nepodmirene preuzete obveze koje još nisu iskazane kao rashod

Iznos objavljen u nastavku odnosi se na proračunski RAL („Reste à Liquider”) umanjen za povezane iznose koji su u izvještaju o financijskom rezultatu iskazani kao rashodi. Proračunski RAL iznos je preuzetih obveza za koje još nije izvršeno plaćanje i/ili koje još nisu opozvane. To je uobičajena posljedica višegodišnjih programa.

u milijunima EUR
	Osmi ERF	Deveti ERF	10. ERF	11. ERF	31.12.2018.	31.12.2017.
Nepodmirene proračunske obveze koje još nisu rashodovane	0	88	1 650	8 009	9 071	8 508
Ukupno	0	88	1 650	8 009	9 071	8 508

Proračunski RAL na dan 31. prosinca 2018. iznosio je ukupno 10 616 milijuna eura (2017.: 9 745 milijuna EUR).

4.2.2. Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

Kontekst

Građani Ujedinjene Kraljevine glasali su 23. lipnja 2016. na referendumu o članstvu u Europskoj uniji i većina glasača izjasnila se za izlazak. Ujedinjena Kraljevina 29. ožujka 2017. službeno je obavijestila Europsko vijeće o svojoj namjeri da se povuče iz EU-a i Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Time je aktiviran članak 50. Ugovora o Europskoj uniji, kojim je utvrđen postupak povlačenja države članice iz Unije.

Postupak pregovora

Komisija je 19. ožujka 2018. objavila Nacrt sporazuma o povlačenju u kojemu je naveden napredak ostvaren tijekom pregovora. Kad je riječ o financijskom dogovoru iz Nacrta sporazuma o povlačenju, EU i Ujedinjena Kraljevina izradile su pravni tekst na temelju napretka ostvarenog u prvoj fazi pregovora.

Zajedničko izvješće objavljeno je 14. studenoga 2018. u kojem se navodi da je na razini pregovarača dogovoren cijeli tekst nacrta sporazuma o povlačenju, kao i nacrt političke deklaracije o okviru za budući odnos Ujedinjene Kraljevine i Europske unije. Istog je dana objavljen i ažurirani i usuglašeni nacrt sporazuma o povlačenju u kojem je Ujedinjena Kraljevina pristala platiti sve svoje obveze na temelju postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i prethodnih financijskih okvira kao da je i dalje država članica, uključujući njezin udio u obvezama i nepredviđenim obvezama Unije. Vlada UK-a odobrila je 14. studenoga Nacrt sporazuma o povlačenju, a Europsko vijeće potvrdilo ga je 25. studenoga 2018. Vijeće (članak 50.) je 11. siječnja 2019. odobrilo odluku o zaključenju Sporazuma o povlačenju te je poslalo na odobrenje u Europski parlament. Europsko vijeće pristalo je 21. ožujka 2019. na zahtjev Ujedinjene Kraljevine, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 50. UEU-a, produljiti rok za izlazak Ujedinjene Kraljevine do 22. svibnja 2019., pod uvjetom da Donji dom britanskog parlamenta odobri Sporazum o povlačenju najkasnije do 29. ožujka 2019. ili do 12. travnja 2019. ako se Sporazum ne odobri (Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/476 (7)). Donji dom britanskog parlamenta nije nakon toga odobrio Sporazum o povlačenju u razdoblju do 29. ožujka 2019. tako da je Europsko vijeće ponovno na zahtjev Ujedinjene Kraljevine pristalo 10. travnja 2019. produljiti rok za izlazak Ujedinjene Kraljevine do 31. listopada 2019. (Odluka Europskog vijeća (EU) 2019/584 (8)). Povlačenje bi trebalo nastupiti prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon dovršetka postupaka ratifikacije ili 1. studenoga 2019., ovisno o tome što nastupi ranije. Ujedinjena Kraljevina smatrat će se državom članicom sve do novog datuma o povlačenju te će imati sva prava i obveze u skladu s člankom 50. UEU-a te u svakom trenutku može povući obavijest o povlačenju.

Posljedice za ERF

U nacrtu sporazuma o povlačenju navedeno je da će Ujedinjena Kraljevina ostati stranka ERF-a do zaključenja 11. ERF-a i svih prethodnih nezaključenih ERF-ova te da će u tom pogledu preuzeti jednake obveze kao i države članice u skladu s unutarnjim sporazumom kojim je predmetni ERF uspostavljen, kao i obveze na temelju prethodnih ERF-ova do njihova zaključenja. Ujedinjena Kraljevina može sudjelovati u radu Odbora ERF-a kao promatrač bez glasačkih prava.

U nacrtu sporazuma o povlačenju navedeno je i da se, ako se na dan stupanja na snagu tog sporazuma za iznose iz projekata u okviru 10. ERF-a ili iz prethodnih ERF-ova ne preuzmu obveze ili ako se ti iznosi opozovu, udio Ujedinjene Kraljevine u tim iznosima neće ponovno upotrijebiti. Isto vrijedi i za udio Ujedinjene Kraljevine u sredstvima za koja se ne preuzmu obveze ili u iznosima koji se u okviru 11. ERF-a opozovu nakon 31. prosinca 2020.

U trenutku potpisivanja ove računovodstvene dokumentacije i zbog činjenice da Ujedinjena Kraljevina još nije ratificirala Sporazum, stvarni datum povlačenja i način povlačenja (s dogovorom ili bez dogovora) još nisu poznati. S obzirom na postojeću situaciju, na dan 31. prosinca 2018. nema financijskog učinka na financijske izvještaje ERF-a o kojem bi trebalo izvijestiti.

5. UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Sljedeća objavljivanja o upravljanju financijskim rizicima ERF-a odnose se na operacije riznice koje u ime ERF-a radi izvršenja sredstva Fonda izvršava Komisija.

5.1. POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA I AKTIVNOSTI ZAŠTITE OD RIZIKA

Pravila i načela upravljanja operacijama riznice utvrđeni su Financijskom uredbom o 11. ERF-u i Unutarnjim sporazumom.

Na temelju navedenih propisa primjenjuju se sljedeća glavna načela:

(a)	Države članice doprinose za ERF uplaćuju na posebne račune otvorene pri središnjoj banci svake države članice ili financijske institucije koju država članica odredi. Iznosi doprinosa ostaju na tim posebnim računima do trenutka plaćanja ERF-u.

(b)	Države članice doprinose za ERF uplaćuju u eurima, dok se plaćanja ERF-a iskazuju u eurima i drugim valutama, uključujući i manje poznate valute.

(c)	Na bankovnim računima koje Komisija otvori u ime ERF-a nije dopušteno prekoračenje.

Uz posebne račune Komisija u ime ERF-a u financijskim institucijama (središnje banke i komercijalne banke) otvara i druge bankovne račune za potrebe isplata i uplata, osim za doprinose koje države članice uplaćuju u proračun.

Operacije riznice i plaćanja visoko su automatizirane i provode se suvremenim informatičkim sustavima. Kako bi se jamčila sigurnost sustava i osiguralo razdvajanje dužnosti u skladu s Financijskom uredbom, standardima unutarnje kontrole Komisije i revizijskim načelima, primjenjuju se posebni postupci.

Upravljanje operacijama riznice i plaćanja uređeno je pisanim smjernicama i postupcima kojima je cilj ograničiti operativni i financijski rizik i osigurati odgovarajuću razinu kontrole. Njima su obuhvaćene različite operacije, a poštovanje smjernica i postupaka redovito se provjerava.

5.2. VALUTNI RIZIK

Izloženost ERF-a valutnom riziku na kraju godine – neto pozicija

u milijunima EUR
	31.12.2018.							31.12.2017.
	USD	GBP	DKK	SEK	EUR	Ostalo	Ukupno	USD	GBP	DKK	SEK	EUR	Ostalo	Ukupno
Financijska imovina
Potraživanja i naplativa sredstva	63	—	0	—	67	8	138	64	—	—	—	26	2	92
Novac i novčani ekvivalenti	1	0	—	—	386	—	387	4	0	—	—	344	—	347
Ukupno	64	0	0	—	453	8	525	68	0	—	—	370	2	439
Financijske obveze
Dugoročne financijske obveze	—	—	—	—	(18)	—	(18)	—	—	—	—	(14)	—	(14)
Dugovanja	(1)	—	—	—	(218)	(22)	(241)	0	—	—	—	(533)	(30)	(563)
Ukupno	(1)	—	—	—	(236)	(22)	(259)	0	—	—	—	(547)	(30)	(577)
Ukupno	63	0	0	—	217	(14)	267	68	0	—	—	(177)	(28)	(138)

Svi doprinosi drže se u eurima, a druge se valute kupuju samo kada su potrebne za izvršenje plaćanja. Stoga operacije riznice ERF-a nisu izložene valutnom riziku.

5.3. KAMATNI RIZIK

ERF ne uzajmljuje novac te stoga nije izložen kamatnom riziku.

Kamate se obračunavaju na sredstva koja ERF drži na različitim bankovnim računima. Stoga je Komisija u ime ERF-a uvela mjere kojima se osigurava redovito usklađivanje kamatnih prihoda s tržišnim kamatnim stopama i njihovim eventualnim fluktuacijama.

Doprinose proračunu ERF-a svaka država članica uplaćuje na poseban račun otvoren pri financijskoj instituciji koju odredi država članica. Budući da kamata koja se obračunava na neke od tih računa može u određenom trenutku biti negativna, uvedeni su postupci upravljanja gotovinom kako bi ti iznosi na tim računima bili što manji. Osim toga, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2016/888 (9) sve negativne kamate po tim računima snosi relevantna država članica.

Na prekonoćna salda na računima otvorenim u komercijalnim bankama kamate se obračunavaju svakodnevno. Kamate na sredstva na tim računima obračunavaju se primjenom promjenjivih tržišnih kamatnih stopa na koje se primjenjuje (pozitivna ili negativna) ugovorna marža. Za većinu računa kamate se obračunavaju primjenom tržišne referentne kamatne stope uz usklađenje za njezine fluktuacije. Stoga ERF nije izložen riziku obračuna kamate po stopi nižoj od tržišne.

5.4. KREDITNI RIZIK (RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE)

Financijska imovina koja nije dospjela niti joj je vrijednost umanjena:

u milijunima EUR
	Ukupno	Nedospjela i neumanjena	Dospjela, ali neumanjena
	Ukupno	Nedospjela i neumanjena	> jedne godine	1-5 godina	> 5 godina
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	138	121	12	5	—
Ukupno na dan 31.12.2018.	138	121	12	5	—
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	92	92	0	—	—
Ukupno na dan 31.12.2017.	92	92	0	—	—

Financijska imovina po kategorijama rizika:

u milijunima EUR
	31.12.2018.			31.12.2017.
	Potraživanja	Novac	Ukupno	Potraživanja	Novac	Ukupno
Druge ugovorne strane s vanjskim kreditnim rejtingom
Izvrstan i visok rejting	5	303	308	3	103	106
Viši srednji rejting	—	80	80	0	240	240
Niži srednji rejting	—	4	4	3	4	7
Neinvesticijski rejting	—	0	0	1	0	2
Ukupno	5	387	391	7	347	354
Druge ugovorne strane bez vanjskog kreditnog rejtinga
Skupina 1. (dužnici koji u prošlosti nisu bili u statusu neispunjavanja obveza)	133	0	134	86	0	86
Skupina 2. (dužnici koji su u prošlosti bili u statusu neispunjavanja obveza)	—	—	—	—	—	—
Ukupno	133	0	134	86	0	86
Ukupno	138	387	525	92	347	440

Sredstva u kategorijama rejtinga neulagački stupanj i niži srednji stupanj odnose se prvenstveno na doprinose država članica ERF-u koji se uplaćuju na posebne račune koje su države članice otvorile u skladu s člankom 20. stavkom 3. Financijske uredbe koja se primjenjuje na ERF. U skladu s tom uredbom iznos takvih doprinosa mora ostati na tim posebnim računima dok ne bude potrebno izvršiti plaćanja.

U skladu s Financijskom uredbom koja se primjenjuje na ERF većina sredstava riznice ERF-a drži se na posebnim računima koje su države članice otvorile u svrhu plaćanja svojih doprinosa. Svi ti računi vode se u riznicama država članica ili središnjim nacionalnim bankama. Te su institucije izložene najnižem riziku druge ugovorne strane za ERF (riziku su izložene države članice).

Kada je riječ o dijelu sredstava iz riznice ERF-a koji se drži u komercijalnim bankama u svrhu izvršenja plaćanja, na te se račune sredstva uplaćuju neposredno prije roka i time automatski upravlja Komisijin sustav za upravljanje gotovinom riznice. Na svim se računima drži najmanji iznos novca, razmjerno prosječnom iznosu dnevnih isplata s tih računa. Zato se na tim računima preko noći stalno drže mali iznosi i tako se ograničava izloženost ERF-a riziku.

Osim toga, pri odabiru komercijalnih banaka primjenjuju se posebne smjernice radi daljnjeg smanjenja rizika druge ugovorne strane kojemu je ERF izložen:

Sve komercijalne banke biraju se pozivom na podnošenje ponuda. Najniži kratkoročni kreditni rejting potreban za sudjelovanje u natječajima jest P-1 kreditne agencije Moody ili istovjetni rejting (A-1 agencije S&P ili F1 agencije Fitch). U posebnim i propisno opravdanim okolnostima može se prihvatiti i niži rejting.

5.5. RIZIK LIKVIDNOSTI

Analiza dospijeća financijskih obveza prema preostalom ugovornom dospijeću

u milijunima EUR
	> jedne godine	1-5 godina	> 5 godina	Ukupno
Financijske obveze	241	7	11	259
Ukupno na dan 31.12.2018.	241	7	11	259
Financijske obveze	563	13	1	577
Ukupno na dan 31.12.2017.	563	13	1	577

Proračunskim načelima koja se primjenjuju na ERF osigurava se da su ukupna gotovinska sredstva za proračunsko razdoblje uvijek dovoljna za izvršenje svih povezanih plaćanja. Ukupni doprinosi država članica jednaki su iznosu odobrenih sredstava za plaćanje u relevantnom proračunskom razdoblju.

Doprinosi država članica ERF-u uplaćuju se, međutim, u tri obroka godišnje, dok je u plaćanjima prisutna izvjesna sezonalnost.

Kako bi se u svakom trenutku osigurao dovoljan iznos sredstava riznice za plaćanja u određenom mjesecu, riznica Komisije i odgovarajuće službe koje izvršavaju plaćanja redovito razmjenjuju informacije o stanju riznice.

Osim toga, u kontekstu dnevnih operacija riznice ERF-a automatiziranim upravljanjem novčanim sredstvima osigurava se dovoljna likvidnost svih bankovnih računa ERF-a na dnevnoj osnovi.

6. IZVJEŠĆIVANJE POVEZANIH OSOBA

Povezane osobe ERF-a su Skrbnički fond EU-a Bêkou, Skrbnički fond EU-a za Afriku te Europska komisija. Transakcije između tih subjekata provode se u okviru redovnih aktivnosti ERF-a te stoga u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a nisu potrebni posebni zahtjevi za izvješćivanje o tim transakcijama.

ERF nema zasebno upravljanje jer njime upravlja Komisija. Prava osoba na ključnim upravljačkim položajima u EU-u, uključujući Komisiju, objavljena su u Konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima Europske unije pod naslovom 7.2. „Prava osoba na ključnim upravljačkim položajima”.

7. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Do datuma potpisivanja ove računovodstvene dokumentacije računovodstveni službenik ERF-a nije otkrio nikakva značajna pitanja koja bi nalagala zasebno objavljivanje u ovom odjeljku niti su mu takva pitanja prijavljena. Godišnja računovodstvena dokumentacija i s njome povezane bilješke izrađene su na temelju najnovijih dostupnih informacija i to se odražava u objavljenim informacijama.

8. USKLAĐENJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM

Poslovni rezultat godine izračunava se primjenom računovodstvenih načela nastanka događaja. Proračunski rezultat izračunava se međutim na primjenom računovodstvenog načela blagajne. Budući da poslovni rezultat i proračunski rezultat obuhvaćaju iste poslovne transakcije, korisna je kontrola kojom se osigurava njihova usklađenost. U sljedećoj tablici prikazano je njihovo usklađenje, istaknuti su ključni iznosi usklađenja te razdvajanje stavki prihoda i rashoda.

u milijunima EUR
	2018.	2017.
POSLOVNI REZULTAT GODINE	(4 118 )	(3 818 )
Prihodi
Prava koja ne utječu na realizaciju proračuna	(1)	(7)
Prava utvrđena u tekućoj godini koja još nisu naplaćena	(11)	(3)
Prava utvrđena u prethodnim godinama naplaćena u tekućoj godini	11	29
Neto učinak predfinanciranja	36	57
Obračunani prihodi (neto)	(39)	(62)
Ostalo	(1)	(2)
Rashodi
Rashodi tekuće godine koji još nisu plaćeni	115	19
Rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini	(366)	(60)
Neto učinak predfinanciranja	(179)	(685)
Obračunani rashodi (neto)	484	373
PRORAČUNSKI REZULTAT GODINE	(4 069 )	(4 158 )

8.1. USKLAĐENE STAVKE – PRIHODI

Proračunski prihodi za financijsku godinu odgovaraju prihodima naplaćenima od dodijeljenih prava utvrđenih tijekom godine i iznosima naplaćenima od dodijeljenih prava utvrđenih u prethodnim godinama.

Dodijeljena prava koja ne utječu na proračunski rezultat evidentiraju se u poslovnom rezultatu, ali se iz proračunske perspektive ne mogu smatrati prihodima jer se naplaćeni iznos prenosi u pričuve i ne može se preraspodijeliti u druge svrhe bez odluke Vijeća.

U svrhu usklađenja od poslovnog rezultata treba oduzeti dodijeljena prava utvrđena tijekom tekuće godine koja još nisu naplaćena jer nisu dio proračunskih prihoda. S druge strane, u svrhu usklađenja poslovnom rezultatu treba dodati dodijeljena prava utvrđena prethodnih godina naplaćena u tekućoj godini.

Neto učinak predfinanciranja poravnanje je iznosa predfinanciranja za koje je izvršen povrat. To je novčani primitak koji ne utječe na poslovni rezultat.

Neto obračunani prihodi uglavnom se sastoje od stavki vremenskih razgraničenja obračunanih radi zaključenja poslovnih knjiga na kraju godine. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunani prihodi za tekuću godinu umanjeni za poništene prihode obračunane prethodnih godina.

8.2. USKLAĐENE STAVKE – RASHODI

Rashodi tekuće godine koji još nisu plaćeni dodaju se zbog usklađenja jer su uključeni u poslovni rezultat, ali nisu dio proračunskih rashoda. S druge strane, rashodi prethodnih godina plaćeni u tekućoj godini oduzimaju se za potrebe usklađenja od poslovnog rezultata jer iako su dio proračunskih rashoda tekuće godine ne utječu na poslovni rezultat niti, u slučaju ispravaka, umanjuju rashode.

Novčani primici od ukinutih plaćanja ne utječu na poslovni rezultat, ali utječu na proračunski rezultat.

Neto učinak predfinanciranja kombinacija je novih iznosa predfinanciranja plaćenih u tekućoj godini (koji se priznaju kao proračunski rashodi godine) i poravnanja predfinanciranja plaćenog u tekućoj godini ili prethodnih godina prihvaćanjem prihvatljivih troškova. Potonji predstavljaju rashod u smislu računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja, ali ne i u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanje početnog iznosa predfinanciranja već uzelo u obzir kao proračunski rashod u trenutku njegova plaćanja.

Neto obračunani rashodi uglavnom su iznosi vremenskih razgraničenja obračunanih za potrebe zaključenja poslovnih knjiga na kraju godine, tj. prihvatljivi troškovi korisnika sredstava ERF-a koji ERF-u još nisu prijavljeni. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunani prihodi za tekuću godinu umanjeni za poništene prihode obračunane prethodnih godina

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a KONSOLIDIRANIH U ERF

ZAVRŠNA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA SKRBNIČKOG FONDA BÊKOU ZA 2018. (10)

INFORMACIJE O SKRBNIČKOM FONDU EU-a BÊKOU

Opće informacije o skrbničkim fondovima Unije

U skladu s člancima 234. i 235. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije (11) i člankom 35. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond (12), Europska komisija može osnivati skrbničke fondove Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi Unije”). Skrbnički fondovi unije osnivaju se na temelju sporazuma zaključenog s drugim donatorima za djelovanja u nuždi i djelovanja nakon nužde potrebna u svrhu odgovora na krizu ili za tematska djelovanja.

Skrbničke fondove Unije osniva Europska komisija odlukom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem ili njihova odobrenja. Ta odluka sadržava osnivački sporazum sklopljen s drugim donatorima.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se i izvršavaju pod sljedećim uvjetima:

—

postoji dodana vrijednost intervencije Unije: ciljevi skrbničkih fondova Unije, posebno zbog njihova opsega ili potencijalnih učinaka, mogu se bolje postići na razini Unije nego na nacionalnoj razini te se primjenom postojećih instrumenata financiranja ne bi mogli dostatno postići ciljevi politika Unije,

—	skrbnički fondovi Unije osiguravaju jasnu političku vidljivost Unije i upravljačke prednosti te bolju kontrolu Unije nad rizicima i isplatama doprinosa Unije i ostalih donatora,

—	skrbnički fondovi Unije ne udvostručavaju ostale postojeće kanale financiranja ili slične instrumente bez pružanja ikakve dodatnosti,

—	ciljevi skrbničkih fondova Unije usklađeni su s ciljevima instrumenta Unije ili ciljevima proračunske stavke iz koje se financiraju.

Za svaki skrbnički fond Unije osniva se odbor kojim predsjedava Komisija kako bi se osigurala pravedna zastupljenost donatora i odlučilo o korištenju sredstava. U radu Odbora kao promatrači sudjeluju predstavnici država članica koje ne daje doprinos. Pravila o sastavu odbora i njegova interna pravila utvrđuju se osnivačkim sporazumom skrbničkog fonda Unije.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se s ograničenim trajanjem utvrđenim sporazumom o njihovu osnivanju. Njihovo se trajanje može produljiti na zahtjev odbora skrbničkog fonda Unije i nakon Komisijina izvješća kojim se obrazlaže produljenje. Europski parlament i/ili Vijeće mogu od Komisije zatražiti da ukine odobrena sredstva za skrbnički fond ili da revidira osnivački akt u cilju likvidacije fonda.

Računovodstveni službenik Komisije djeluje kao računovodstveni službenik skrbničkih fondova Unije. Računovodstveni službenik odgovoran je za utvrđivanje računovodstvenih postupaka i računskog plana koji je zajednički svim skrbničkim fondovima Unije. Unutarnji revizor Komisije, OLAF i Revizorski sud imaju iste ovlasti nad skrbničkim fondovima Unije kakve imaju i nad drugim djelovanjima koje provodi Komisija. Skrbnički fondovi Unije svake godine podliježu neovisnoj vanjskoj reviziji.

Postojeći skrbnički fondovi EU-a

Komisija je dosad osnovala četiri skrbnička fonda EU-a:

—	Skrbnički fond EU-a BÊKOU, čiji je cilj poduprijeti sve aspekte izlaska Srednjoafričke Republike iz krize i njezinu obnovu. Osnovan je 15. srpnja 2014.

—	Skrbnički fond EU-a MADAD, Europski regionalni skrbnički fond Unije kao odgovor na krizu u Siriji. Osnovan je 15. prosinca 2014.

—	Skrbnički fond EU-a za Afriku, krizni skrbnički fond Europske unije za stabilnost i borbu protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljavanja u Africi. Osnovan je 12. studenoga 2015.

—	Skrbnički fond EU-a za Kolumbiju, čiji je cilj poduprijeti provedbu mirovnog sporazuma na početku razdoblja oporavka i stabilizacije nakon sukoba. Osnovan je 12. prosinca 2016.

Više informacija može se pronaći na internetskim stranicama tih skrbničkih fondova EU-a:

Bêkou– http://ec.europa.eu/europeaid/bekou-trust-fund-introduction_en

Madad– http://ec.europa.eu/enlargement/neighbourhood/countries/syria/madad/index_en.htm

Afrika– http://ec.europa.eu/europeaid/regions/africa/eu-emergency-trust-fund-africa_en

Kolumbija– http://ec.europa.eu/europeaid/eu-trust-fund-colombia_en

Skrbnički fond Bêkou

Prvi skrbnički fond EU-a s više donatora pod nazivom Bêkou, što na jeziku Sango znači „nada”, 15. srpnja 2014. osnovali su Komisija (zastupana po glavnim upravama DEVCO i ECHO te ESVD) i tri države članice EU-a (Njemačka, Francuska i Nizozemska) u cilju promicanja stabilizacije i obnove Srednjoafričke Republike. Osnovan je na razdoblje od najviše 60 mjeseci. Skrbničkim fondom upravlja se iz Bruxellesa.

Članovi odbora i operativnog odbora skrbničkog fonda EU-a Bêkou predstavnici su donatora i Komisije te promatrači.

Odbor utvrđuje i revidira strategiju tog skrbničkog fonda EU-a. Odbor se sastaje najmanje jedanput godišnje.

Operativni odbor provjerava, odobrava i nadzire provedbu mjera koje se financiraju sredstvima fonda. Osim toga, odbor odobrava godišnju računovodstvenu dokumentaciju i godišnja izvješća o aktivnostima koje se financiraju sredstvima fonda.

Godišnja računovodstvena dokumentacija skrbničkog fonda Bêkou

U skladu s člankom 8. Ugovora o osnivanju skrbničkog fonda Europske unije za Srednjoafričku Republiku (skrbnički fond EU-a Bêkou) i člankom 11.2.1. Osnivačkog sporazuma godišnja računovodstvena dokumentacija sastoji se od dva dijela: 1. godišnjeg financijskog izvještaja koji sastavlja upravitelj skrbničkog fonda EU-a i 2. godišnjih financijskih izvještaja koje sastavlja računovodstveni službenik Komisije, koji je na temelju istog članka ujedno i računovodstveni službenik skrbničkog fonda.

U skladu s člankom 8. Osnivačkog sporazuma financijski izvještaji sastavljaju se u skladu s računovodstvenim pravilima koja je donio računovodstveni službenik Komisije (računovodstvena pravila EU-a), koja se temelje na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS).

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije provodi neovisni vanjski revizor, dok završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju upravitelj skrbničkog fonda EU-a i računovodstveni službenik podnose operativnom odboru na odobrenje (članak 8.3.4. točka (c)).

Najvažnija postignuća godine

Cilj je skrbničkog fonda EU-a Bêkou osigurati pristup osnovnim uslugama, podržati gospodarski oporavak i otvaranje radnih mjesta te promicati socijalnu koheziju i pomirenje. Skrbnički fond EU-a Bêkou od svojeg je osnivanja usvojio 16 programa za više od dva milijuna korisnika.

Unatoč nastojanjima demokratski izabrane vlade da ponovno uspostavi stabilnost u zemlji, sigurnosna je situacija u Srednjoafričkoj Republici još uvijek nestabilna. U tom složenom i nesigurnom okruženju do punog izražaja dolaze komparativne prednosti skrbničkog fonda EU-a Bêkou u smislu fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenjivim okolnostima. Osim toga, skrbnički fond EU-a Bêkou i dalje je jedini instrument koji izgrađuje otpornost za obje populacije u državi istinskim pristupom povezivanja pomoći, obnove i razvoja.

S obzirom na sadašnju situaciju u Južnoafričkoj Republici i činjenicu da skrbnički fond EU-a Bêkou istječe u srpnju 2019., Odbor skrbničkog fonda EU-a službeno je u studenome 2019. zatražio produljenje za 18 mjeseci te je tako ukupno trajanje fonda Bêkou produljeno sa 60 na 78 mjeseci. Službeni je postupak pokrenut u prosincu 2018. i uključuje savjetovanje s Europskim parlamentom i Vijećem.

Operativna postignuća u 2018:

—	Skrbnički fond EU-a Bêkou usvojio je novo djelovanje ukupnog iznosa od 35 milijuna eura u sektoru zdravstva i za dva je milijuna povećao proračune dvaju već usvojenih djelovanja u sektoru gospodarskog oporavka i sektoru promicanja socijalne kohezije, dijaloga i pomirenja.

—

Donesen je okvir za rezultate skrbničkog fonda EU-a Bêkou slijedom preporuke Revizorskog suda da se na razini europskih skrbničkih fondova utvrde ciljevi koji su u skladu s kriterijima SMART. Taj će strateški instrument omogućiti bolji prikaz ukupnih rezultata djelovanja skrbničkog fonda EU-a Bêkou.

—	Projekti skrbničkog fonda EU-a Bêkou obilježeni su razmjernom stabilnošću u sjeveroistočnim i jugozapadnim dijelovima zemlje u kojima su bile potrebne dodatne intervencije, lokalizacijom sukoba u Banguiu i unutrašnjosti te premještanjem službenika izvan Benguia.

Na financijskoj su strani do kraja 2018. uplate subjekata koji doprinose skrbničkom fondu EU-a iznosile više od 242 milijuna eura. To je povećanje od šest milijuna eura u odnosu na 2017. Međutim pet od tih 242 milijuna eura još treba potvrditi.

Što se tiče ugovora, skrbnički fond EU-a Bêkou potpisao je 30 novih ugovora u 2018. u ukupnom iznosu od gotovo 80 milijuna eura (što je 48 % ukupnog ugovorenog iznosa od njegova osnivanja). Ugovori pridonose provedbi njegovih programa u sektorima zdravstva i gospodarskog oporavka, ruralne otpornosti i otvaranja radnih mjesta, vodoopskrbe i odvodnje, pomirenja i otvaranja regija.

Naposljetku, više od 57 milijuna eura (što je gotovo 50 % ukupno uplaćenog iznosa od osnivanja skrbničkog fonda EU-a Bêkou) uplaćeno je u 2018. povrh uplata izvršenih prethodnih godina; ukupni iznos isplata od osnivanja skrbničkog fonda EU-a Bêkou veći je od 119 milijuna eura.

U financijskim izvještajima učinak te pojačane aktivnosti najvidljiviji je u sljedećim područjima:

—	Predfinanciranje: povećanje od 24 839 tisuća eura što je rezultat velikog broja novih potpisanih ugovora i isplaćenih predujmova.

—	Novac i novčani ekvivalenti: smanjenje od 26 017 tisuća eura uglavnom je posljedica povećanja plaćanja za predfinanciranje, kako je već istaknuto.

—	Nepodmirene preuzete obveze koje još nisu iskazane kao rashod: povećanje s 25 310 tisuća eura na 54 645 tisuća eura zbog novih ugovora.

BILANCA

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	3 443	686
	3 443	686
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	29 546	7 465
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	1 138	877
Novac i novčani ekvivalenti	13 926	39 943
	44 611	48 285
UKUPNA IMOVINA	48 054	48 971
DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	(42 737 )	(44 720 )
	(42 737 )	(44 720 )
KRATKOROČNE OBVEZE
Dugovanja	(918)	(716)
Obračunani troškovi i odgođeni prihodi	(4 399 )	(3 536 )
	(5 317 )	(4 252 )
UKUPNE OBVEZE	(48 054 )	(48 971 )
NETO IMOVINA	—	—
SREDSTVA I PRIČUVE
Akumulirani višak	—	—
Poslovni rezultat godine	—	—
NETO IMOVINA	—	—

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

u tisućama EUR
	2018.	2017.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Prihodi od donacija	33 682	29 620
	33 682	29 620
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi	1	1
	1	1
Ukupni prihodi	33 683	29 621
RASHODI
Rashodi poslovanja	(32 825 )	(28 918 )
Ostali rashodi	(858)	(703)
Ukupni rashodi	(33 683 )	(29 621 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE	—	—

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

u tisućama EUR
	2018.	2017.
Poslovni rezultat godine	—	—
Poslovanje
(Povećanje)/smanjenje predfinanciranja	(24 839 )	7 912
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	(261)	578
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	(1 982 )	(14 620 )
Povećanje/(smanjenje) dugovanja	202	716
Povećanje/(smanjenje) obračunanih troškova i odgođenih prihoda	863	2 321
NETO NOVČANI TOK	(26 017 )	(3 092 )
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	(26 017 )	(3 092 )
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	39 943	43 036
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	13 926	39 943

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

u tisućama EUR
	Akumulirani višak/ (manjak)	Poslovni rezultat godine	Neto imovina
STANJE NA DAN 31.12.2017.	—	—	—
Poslovni rezultat godine	—	—	—
STANJE NA DAN 31.12.2018.	—	—	—

ZAVRŠNA RAČUNOVODSTVENA DOKUMENTACIJA SKRBNIČKOG FONDA EU-a ZA AFRIKU ZA 2018. (13)

INFORMACIJE O SKRBNIČKOM FONDU EU-a ZA AFRIKU

Opće informacije o skrbničkim fondovima Unije

U skladu s člancima 234. i 235. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije (14) i člankom 35. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond (15), Europska komisija može osnivati skrbničke fondove Unije za vanjska djelovanja („skrbnički fondovi Unije”). Skrbnički fondovi unije osnivaju se na temelju sporazuma zaključenog s drugim donatorima za djelovanja u nuždi i djelovanja nakon nužde potrebna u svrhu odgovora na krizu ili za tematska djelovanja.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se i izvršavaju pod sljedećim uvjetima:

—

—	skrbnički fondovi Unije osiguravaju jasnu političku vidljivost Unije i upravljačke prednosti te bolju kontrolu Unije nad rizicima i isplatama doprinosa Unije i ostalih donatora;

—	skrbnički fondovi Unije ne udvostručavaju ostale postojeće kanale financiranja ili slične instrumente bez pružanja ikakve dodatnosti;

—	ciljevi skrbničkih fondova Unije usklađeni su s ciljevima instrumenta Unije ili ciljevima proračunske stavke iz koje se financiraju.

Za svaki skrbnički fond Unije osniva se odbor kojim predsjedava Komisija kako bi se osigurala pravedna zastupljenost donatora te kako bi se odlučilo o korištenju sredstava. U radu Odbora kao promatrači sudjeluju predstavnici država članica koje ne daje doprinos. Pravila o sastavu odbora i njegova interna pravila utvrđuju se osnivačkim sporazumom skrbničkog fonda Unije.

Skrbnički fondovi Unije osnivaju se s ograničenim trajanjem utvrđenim u njihovu osnivačkom sporazumu. Njihovo se trajanje može produljiti na zahtjev odbora skrbničkog fonda Unije i nakon Komisijina izvješća kojim se obrazlaže produljenje. Europski parlament i/ili Vijeće mogu od Komisije zatražiti da ukine odobrena sredstva za skrbnički fond ili da revidira osnivački akt u cilju likvidacije fonda.

Postojeći skrbnički fondovi EU-a

Komisija je dosad osnovala četiri skrbnička fonda EU-a:

—	Skrbnički fond EU-a BÊKOU, čiji je cilj poduprijeti sve aspekte izlaska Srednjoafričke Republike iz krize i njezinu obnovu. Osnovan je 15. srpnja 2014.

—	Skrbnički fond EU-a MADAD, Europski regionalni skrbnički fond Unije kao odgovor na krizu u Siriji. Osnovan je 15. prosinca 2014.

—	Skrbnički fond EU-a za Afriku, krizni skrbnički fond Europske unije za stabilnost i borbu protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljavanja u Africi. Osnovan je 12. studenoga 2015.

—	Skrbnički fond EU-a za Kolumbiju, čiji je cilj poduprijeti provedbu mirovnog sporazuma na početku razdoblja oporavka i stabilizacije nakon sukoba. Osnovan je 12. prosinca 2016.

Više informacija može se pronaći na internetskim stranicama tih skrbničkih fondova EU-a:

Bêkou –– http://ec.europa.eu/europeaid/bekou-trust-fund-introduction_en

Madad -– http://ec.europa.eu/enlargement/neighbourhood/countries/syria/madad/index_en.htm

Afrika –– http://ec.europa.eu/europeaid/regions/africa/eu-emergency-trust-fund-africa_en

Kolumbija –– http://ec.europa.eu/europeaid/eu-trust-fund-colombia_en

Skrbnički fond EU-a za Afriku

Krizni skrbnički fond Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija i raseljenih osoba u Africi („Skrbnički fond EU-a za Afriku”) osnovan je 12. studenoga 2015. tijekom Sastanka na vrhu o migracijama u Valletti. Glavni su ciljevi tog skrbničkog fonda pružiti potporu svim aspektima stabilnosti i pridonijeti boljem upravljanju migracijama te pokušati riješiti osnovne uzroke destabilizacije, nasilnog raseljavanja i nezakonitih migracija, posebno promicanjem otpornosti, gospodarskih i jednakih mogućnosti, sigurnosti i razvoja te rješavanjem problema kršenja ljudskih prava.

Skrbnički fond djeluje u tri glavna zemljopisna područja, i to u regiji Sahel i na području jezera Čad, u regiji Roga Afrike te u regiji sjevera Afrike, no i susjedne zemlje zemalja koje ispunjavaju uvjete mogu u određenim slučajevima ostvariti koristi od projekata skrbničkog fonda. Skrbnički fond osnovan je na ograničeno razdoblje do 31. prosinca 2020. kako bi se odgovorilo na kratkoročne i dugoročne izazove u tim regijama. Skrbničkim fondom upravlja se iz Bruxellesa.

Članovi odbora i operativnog odbora skrbničkog fonda EU-a za Afriku predstavnici su donatora i Komisije te kao promatrači predstavnici država članica EU-a koje ne doprinose, tijela zemalja koje ispunjavaju uvjete i regionalne organizacije.

Odbor utvrđuje i revidira strategiju tog skrbničkog fonda EU-a. Odbor se sastaje najmanje jedanput godišnje.

Godišnja računovodstvena dokumentacija skrbničkog fonda EU-a za Afriku

U skladu s člankom 7. sporazuma o osnivanju kriznog skrbničkog fonda Europske unije za stabilnost i otklanjanje glavnih uzroka nezakonitih migracija i problema raseljenih osoba u Africi i njegovih internih pravila („Osnivački sporazum”) godišnja računovodstvena dokumentacija sastoji se od dva dijela: 1. godišnjeg financijskog izvještaja koji sastavlja upravitelj skrbničkog fonda EU-a i 2. godišnjih financijskih izvještaja koje sastavlja računovodstveni službenik Komisije, koji je na temelju istog članka ujedno i računovodstveni službenik skrbničkog fonda.

Najvažnija postignuća godine

Na dan 31. prosinca 2018. sredstva dodijeljena skrbničkom fondu EU-a za Afriku iznosila su oko 4,2 milijarde eura. Taj iznos uključuje oko 3,7 milijardi eura iz Europskog razvojnog fonda (ERF) i financijskih instrumenata EU-a, među ostalim instrumenta za financiranje razvojne suradnje, Europskog instrumenta za susjedstvo, Fonda za azil, migracije i integraciju te financijska sredstva Glavne uprave za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (Glavna uprava ECHO) i 489,5 milijuna eura od država članica EU-a i drugih donatora (Švicarska i Norveška).

Tijekom 2018. ukupna sredstva skrbničkog fonda EU-a za Afriku povećana su za 902 milijuna eura, uključujući nove doprinose u iznosu od 674 milijuna eura iz ERF-a i 117 milijuna eura iz proračuna EU-a. Skrbnički fond EU-a za Afriku dobio je 24 nova doprinosa od država članica EU-a i drugih donatora u iznosu od 110 milijuna eura (49 milijuna eura za programski dio za područje Sahela i Jezera Čad, 47 milijuna eura za programski dio za Sjevernu Afriku i 14 milijuna eura za programski dio za Rog Afrike). Svi doprinosi država članica EU-a i drugih donatora uplaćeni u 2018. i neuplaćeni doprinosi iz 2017. potvrđeni su do kraja 2018. Europsko Vijeće u svojim je zaključcima od 28. lipnja 2018. pozvalo svoje države članice na dodatno financiranje skrbničkog fonda EU-a za Afriku. Komisija je nakon tog poziva na temelju odluke od 6. srpnja izvršila prijenos 500 milijuna eura iz pričuve 11. ERF-a.

Što se tiče izvršenja skrbničkog fonda EU-a za Afriku u 2018., usvojeno je 45 novih programa i 13 dodatnih dodjela sredstava za tri regije, uključujući zajedničke programe (16 za područje Sahela/Jezera Čad, 26 na Rogu Afrike i 9 u Sjevernoj Africi te sedam zajedničkih). Krajem 2018. operativni je odbor odobrio ukupno 187 programa ukupne vrijednosti 3 590 milijuna eura. Krajem 2018. bilo je 366 potpisanih ugovora s provedbenim partnerima ukupne vrijednosti 2 461 milijun eura, od čega 943,3 milijuna eura samo u novim operativnim ugovorima za 2018. Nakon izmjena ranijih ugovora u 2018. je operativno ugovoreno ukupno 959,9 milijuna. Stopa ugovaranja na kraju 2018. porasla je u odnosu na kraj 2017. (69 % potpisanih ugovora za odobreno financiranje u odnosu na 62,9 %).

Tijekom 2018. skrbnički fond EU-a za Afriku dodatno je intenzivirao svoje napore zajedno s afričkim i europskim partnerima radi uspostave stabilnosti i poboljšanja upravljanja migracijama na području Sahela i Jezera Čad, u regiji Rog Afrike i regiji Sjeverna Afrika I dalje pokušava riješiti osnovne uzroke destabilizacije, prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija promicanjem razvoja i sigurnosti. Skrbnilki fond EU-a za Afriku u trećoj je godini svojeg postojanja iskazao svoju dodanu vrijednost brzog i učinkovitog provedbenog instrumenta koji olakšava politički dijalog s partnerskim zemljama, primjenjuje inovativne pristupe i ostvaruje konkretne rezultate objedinjavanjem financijskih sredstava i stručnih znanja od raznih dionika.

Zahvaljujući skrbničkom fondu EU-a za Afriku više od 5,3 milijuna ugroženih osoba dobilo je osnovne usluge, sigurnost opskrbe hranom i programe prehrane. Informativnim kampanjama o načinima stjecanja otpornosti i osnovnim pravima obuhvaćeno je više od 150 000 osoba i 96 000 migranata ili potencijalnih migranata, te informativnim kampanjama o migracijama i rizicima nezakonitih migracija. U okviru inicijative EU-a i Međunarodne organizacije za migracije skrbnički fond EU-a za Afriku pružio je potporu dobrovoljnom povratku 42 628 ugroženih migranata iz Libije (18 329) i Nigera (17 226) i pomogao je više od 58 000 ugroženih migranata nakon povratka u njihovu zemlju podrijetla. U okviru Programa za bolje upravljanje migracijama samo na Rogu Afrike skrbnički fond EU-a za Afriku već je pomogao gotovo 11 000 migranata i prisilno raseljenih osoba i poučio je gotovo 1 600 osoba o upravljanju migracijama.

U financijskim izvještajima učinak te pojačane aktivnosti najvidljiviji je u sljedećim područjima:

—	Predfinanciranje: povećanje za 57 110 tisuća eura za predujmove isplaćene za nove ugovore.

—	Dugovanja i obračunani troškovi: povećanje za 81 753 tisuća eura jer je obrađeno više zahtjeva za povrat troškova, ali je i obračunano više troškova.

—	Rashodi: povećanje s 279 299 tisuća eura u 2017. na 576 808 tisuća eura u 2018. jer je skrbnički fond u trećoj godini svojeg postojanja i provodi se sve više ugovora.

—	Nepodmirene preuzete obveze koje još nisu iskazane kao rashod: povećanje s 926 139 tisuća eura na 1 310 069 tisuća eura zbog novih ugovora.

BILANCA

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	34 144	52 990
	34 144	52 990
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	273 214	197 258
Potraživanja od razmjenskih transakcijama i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	16 656	3 020
Novac i novčani ekvivalenti	146 864	162 571
	436 734	362 849
UKUPNA IMOVINA	470 878	415 838
DUGOROČNE OBVEZE
Financijske obveze	(369 999 )	(396 713 )
	(369 999 )	(396 713 )
KRATKOROČNE OBVEZE
Dugovanja	(12 733 )	(526)
Obračunani troškovi i odgođeni prihodi	(88 146 )	(18 600 )
	(100 879 )	(19 126 )
UKUPNE OBVEZE	(470 878 )	(415 838 )
NETO IMOVINA	—	—
SREDSTVA I PRIČUVE
Akumulirani višak	—	—
Poslovni rezultat godine	—	—
NETO IMOVINA	—	—

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

u tisućama EUR
	2018.	2017.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Prihodi od donacija	576 802	279 027
	576 802	279 027
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi	2	2
Ostali razmjenski prihodi	5	270
	6	271
Ukupni prihodi	576 808	279 299
RASHODI
Rashodi poslovanja	(561 761 )	(271 669 )
Ostali rashodi	(15 047 )	(7 630 )
Ukupni rashodi	(576 808 )	(279 299 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE	—	—

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

u tisućama EUR
	2018.	2017.
Poslovni rezultat godine	—	—
Poslovanje
(Povećanje)/smanjenje predfinanciranja	(57 110 )	(134 662 )
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	(13 636 )	6 456
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	(26 713 )	258 211
Povećanje/(smanjenje) dugovanja	12 207	(177)
Povećanje/(smanjenje) obračunanih troškova i odgođenih prihoda	69 546	17 864
NETO NOVČANI TOK	(15 706 )	147 691
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	(15 706 )	147 691
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	162 571	14 879
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	146 864	162 571

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NETO IMOVINE

u tisućama EUR
	Akumulirani višak/ (manjak)	Poslovni rezultat godine	Neto imovina
STANJE NA DAN 31.12.2017.	—	—	—
Poslovni rezultat godine	—	—	—
STANJE NA DAN 31.12.2018.	—	—	—

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a I SKRBNIČKIH FONDOVA EU-a (16)

KONSOLIDIRANA BILANCA

u milijunima EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	924	636
	924	636
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Predfinanciranje	1 751	1 723
Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija	156	96
Novac i novčani ekvivalenti	548	550
	2 455	2 369
UKUPNA IMOVINA	3 379	3 005
DUGOROČNE OBVEZE
Rezervacije	—	(4)
Financijske obveze	(229)	(292)
	(229)	(296)
KRATKOROČNE OBVEZE
Poslovne obveze	(255)	(564)
Obračunani troškovi i odgođeni prihodi	(1 374 )	(755)
	(1 629 )	(1 319 )
UKUPNE OBVEZE	(1 858 )	(1 615 )
NETO IMOVINA	1 521	1 389
SREDSTVA I PRIČUVE
Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi	50 423	46 173
Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova	2 252	2 252
Poslovni rezultat prenesen iz prethodnih godina	(47 037 )	(43 219 )
Poslovni rezultat godine	(4 118 )	(3 818 )
NETO IMOVINA	1 521	1 389

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

u milijunima EUR
	2018.	2017.
PRIHODI
Prihodi od nerazmjenskih transakcija
Aktivnosti povrata	4	61
Prihodi od donacija skrbničkim fondovima	303	194
	307	255
Prihodi od razmjenskih transakcija
Financijski prihodi	10	4
Ostali prihodi	46	22
	57	26
Ukupni prihodi	364	281
RASHODI
Instrumenti pomoći	(3 747 )	(3 585 )
Rashodi skrbničkih fondova	(595)	(301)
Rashodi za sufinanciranje	17	(42)
Financijski troškovi	7	(8)
Ostali rashodi	(164)	(162)
Ukupni rashodi	(4 482 )	(4 099 )
POSLOVNI REZULTAT GODINE	(4 118 )	(3 818 )

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

u milijunima EUR
	2018.	2017.
Poslovni rezultat godine	(4 118 )	(3 818 )
Poslovanje
Povećanje kapitala – doprinosi	4 250	3 850
(Povećanje)/smanjenje doprinosa skrbničkim fondovima	(0)	—
(Povećanje)/smanjenje predfinanciranja	(317)	(446)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija	(60)	47
Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza	(63)	186
Povećanje/(smanjenje) dugovanja	(309)	15
Povećanje/(smanjenje) obračunanih troškova i odgođenih prihoda	618	(22)
NETO NOVČANI TOK	(2)	(188)
Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata	(2)	(188)
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine	550	738
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine	548	550

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U NETO IMOVINI

u milijunima EUR
	Kapital fonda – aktivni ERF-ovi (A)	Neupisana sredstva – aktivni ERF-ovi (B)	Upisani kapital fonda – aktivni ERF-ovi (C)=(A)- B)	Kumulativne pričuve (D)	Upisani kapital fonda prenesen iz zaključenih ERF-ova (E)	Ukupna neto imovina (C)+(D)+ E)
STANJE NA DAN 31.12.2016.	73 464	31 140	42 323	(43 219 )	2 252	1 357
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 050 )	4 050	—	—	4 050
Povrati državama članicama	(200)		(200)			(200)
Poslovni rezultat godine	—	—	—	(3 818 )	—	(3 818 )
STANJE NA DAN 31.12.2017.	73 264	27 090	46 173	(47 037 )	2 252	1 389
Povećanje kapitala – doprinosi		(4 250 )	4 250			4 250
Poslovni rezultat godine			—	(4 118 )		(4 118 )
STANJE NA DAN 31.12.2018.	73 264	22 840	50 423	(51 155 )	2 252	1 521

IZVJEŠTAJ ERF-a O FINANCIJSKOM IZVRŠENJU

UVODNA NAPOMENA

1. Prethodni ERF-ovi

Budući da je šesti ERF zaključen 2006., a sedmi ERF 2008., godišnja računovodstvena dokumentacija više ne sadržava tablice o izvršenju tih ERF-ova. Međutim, izvršenje prenesenih salda može se pronaći u devetom ERF-u.

Radi transparentnosti financijskog izvještavanja, u sljedećim se tablicama, kao i prethodnih godina, za osmi ERF odvojeno navodi dio upotrijebljen za programiranje u okviru Konvencije iz Loméa i dio upotrijebljen za programiranje u okviru Sporazuma iz Cotonoua.

U skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (b) Unutarnjeg sporazuma o devetom ERF-u, salda i opozvana sredstva prethodnih ERF-ova prenesena su u deveti ERF te su tijekom trajanja devetog ERF-a za njih obveze preuzete kao za sredstva devetog ERF-a.

Komisija je u 2018. pokrenula poseban postupak zatvaranja preostalih ugovora iz osmog i devetog ERF-a. Završno izvješće o financijskom izvršenju osmog ERF-a trebalo bi biti dostupno do kraja 2019. (a devetog ERF-a do kraja 2020.).

2. 11. ERF

Sporazum o partnerstvu između AKP-a i EZ-a koji su 23. lipnja 2000. u Cotonouu potpisale države članice Europske zajednice i afričke, karipske i pacifičke države (države AKP-a) stupio je na snagu 1. travnja 2003. Sporazum iz Cotonoua izmijenjen je dva puta, prvi put sporazumom potpisanim 25. lipnja 2005. u Luxembourgu, a drugi put sporazumom potpisanim u Ouagadougouu 22. lipnja 2010.

Odluka Vijeća 2001/822/EZ-a od 27. studenoga 2001. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja (PZP) Europskoj uniji (17) stupila je na snagu 2. prosinca 2001. Ta je Odluka izmijenjena 19. ožujka 2007. (Odluka 2007/249/EZ (18)).

Unutarnji sporazum o financiranju pomoći Unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. u skladu s revidiranim Sporazumom iz Cotonoua, koji su u kolovozu 2013. usvojili predstavnici vlada država članica Europske unije, stupio je na snagu u ožujku 2015.

U skladu sa Sporazumom iz Cotonoua, treće razdoblje (2014.–2020.) pomoći Unije državama AKP-a i PZP-ima financira se iz 11. ERF-a u iznosu od 30 506 milijuna eura, od čega:

—	29 089 milijuna eura dodijeljeno je državama AKP-a u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) i člankom 2. točkom (d) Unutarnjeg sporazuma, pri čemu Europska Komisija upravlja dijelom od 27 955 milijuna eura;

—	364,5 milijuna eura dodijeljeno je PZP-ima u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. Unutarnjeg sporazuma, pri čemu Europska komisija upravlja dijelom od 359,5 milijuna eura;

—	1 052,5 milijuna eura dodijeljeno je Komisiji za financiranje rashoda za izradu programa i provedbu 11. ERF-a, u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) Unutarnjeg sporazuma.

Preostala sredstva u pričuvama za uspješnost koje se ne mogu mobilizirati na dan 31. prosinca 2018.

Opozvani iznosi iz projekata u okviru devetog ERF-a i prethodnih ERF-ova preneseni su u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a, uz iznimku sredstava za Stabex.

Opozvana sredstva iz projekata u okviru 10. ERF-a prenesena su u pričuvu za uspješnost 11. ERF-a.

Tijekom 2018. sva opozvana sredstva iz prethodnih ERF-ova prenesena su u odgovarajuće pričuve.

U skladu s člankom 1. stavkom 4. Unutarnjeg sporazuma o 11. ERF-u i Odlukom Vijeća (EU) 2016/1337 (19), iznos opozvanih sredstava iz 10. ERF-a dodijeljen je u svrhu dopune sredstava Instrumenta mirovne pomoći za Afriku za razdoblje 2016.–2018. u maksimalnom iznosu od 491 milijuna eura i maksimalno 16 milijuna eura za potporu za rashode.

u milijunima EUR
Ukupni iznos dostupan u pričuvama za uspješnost koje se ne mogu mobilizirati	31.12.2018.
Pričuva koja se ne može mobilizirati iz opozvanih sredstava iz osmog i devetog ERF-a	157
Pričuva koja se ne može mobilizirati iz opozvanih sredstava iz 10. ERF-a	318
Ukupno	475

Sufinanciranje sredstvima ERF-a

U okviru 10. i 11. ERF-a potpisani su sporazumi o prijenosu radi sufinanciranja projekata i otvorena su odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu od 241,9 milijuna eura te su otvorena odobrena sredstva za naplaćene iznose u ukupnom iznosu od 230,2 milijuna eura.

Stanje odobrenih sredstava za sufinanciranje na dan 31. prosinca 2018. prikazano je u tablici u nastavku:

u milijunima EUR
	Odobrena sredstva za preuzete obveze	Odobrena sredstva za plaćanje
Sufinanciranje – omotnica A	211,5	200,0
Sufinanciranje – unutar AKP-a	23,3	23,2
Sufinanciranje – administrativni rashodi	7,1	7,0
	241,9	230,2

U sljedećim tablicama navedeni su neto iznosi o kojima je donesena odluka i sklopljen ugovor i koji su isplaćeni.

Tablice u kojima je prikazano stanje po instrumentima nalaze se u prilogu.

Tablica 1.1.

Osmi ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2018.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

	INSTRUMENT	POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. PROSINCA 2017.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2018.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
AKP	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	12,967	(3,278 )	(7)		9,683
	Pomoć za izbjeglice	120	(20)	—	(20)	100
	Pomoć u nuždi (Lomé)	140	(4)			136
	Prezadužene siromašne zemlje (Lomé)	—	1,060			1,060
	Subvencije za kamate	370	(301)			69
	Rizični kapital	1,000	15	(3)	(20)	1,012
	Stabex	1,800	(1,077 )			723
	Structural adjustment	1,400	97			1,497
	Sysmin	575	(474)			101
	Ukupno indikativni programi	7,562	(2,608 )	(3)	(20)	4,951
	Iskorištenost prihoda od kamata	—	35			35
	Cotonou
	Redoviti doprinosi država članica	—	650			650
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	417			417
	Omotnica B – nacionalne dodjele	—	233			233
	Kamate i ostali primici	—	—			—

	MEĐUZBROJ AKP	12,967	(2,628 )	(7)		10,333
PZP	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	—	46			46
	Subvencije za kamate	—	1			1
	Rizični kapital	—	6			6
	Stabex	—	1			1
	Sysmin	—	2			2
	Ukupno indikativni programi	—	35			35

	MEĐUZBROJ PZP	—	46			46
	UKUPNO osmi ERF	12,967	(2,582 )	(7)		10,379

Tablica 1.2.

Deveti ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2018.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

u milijunima EUR
	INSTRUMENT	POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. PROSINCA 2017.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2018.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
AKP	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	—	669	(22)		668
	Prijenosi iz šestog ERF-a – Lomé	—	20	—	(21)	20
	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	—	649	(22)	(21)	647
	Cotonou
	Redoviti doprinosi država članica	8,919	5,549	(36)		14,433
	Omotnica A – nacionalne dodjele	5,318	3,306	(16)	(21)	8,608
	Omotnica B – nacionalne dodjele	2,108	(898)	(22)	(21)	1,208
	CDE, CTA i Parlamentarna skupština	164	(10)			154
	Troškovi provedbe	125	52			177
	Kamate i ostali primici	—	63			63
	Druge dodjele unutar AKP-a	300	2,302	(13)	(21)	2,589
	Instrument mirovne pomoći	—	354	—	(21)	353
	Regionalne dodjele	904	(139)	(5)	(21)	759
	Posebna dodjela za D. R. Kongo	—	105			105
	Posebna dodjela za Južni Sudan	—	267		(23)	267
	Posebna dodjela za Sudan	—	110		(22)	110
	Dobrovoljni doprinosi za instrument mirovne pomoći	—	39			39
	MEĐUZBROJ AKP	8,919	6,219	(38)		15,100
PTU	Lomé
	Redoviti doprinosi država članica	—	3			3
	Prijenosi iz šestog ERF-a – Lomé	—	—			—
	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	—	3			3
	Cotonou
	Redoviti doprinosi država članica	—	289	(22)		287
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	237	—	(21)	237
Redoviti doprinosi država članica	Omotnica B – nacionalne dodjele	—	4			4
	Regionalne dodjele	—	47	(22)	(21)	45
	Studije/tehnička pomoć za PZP	—	1			1
	MEĐUZBROJ PZP	—	292	(22)		290
	UKUPNO deveti ERF	8,919	6,511	(40)		15,390

Tablica 1.3.

10. ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2018.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

	INSTRUMENT	POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. PROSINCA 2017.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2018.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
AKP	Redoviti doprinosi država članica	20,896	(87)	(65)		20,744
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	13,100	(177)	(25)	12,922
	Omotnica A – pričuva	13,500	(13,500 )			—
	Omotnica B – nacionalne dodjele	—	2,004	(4)	(25)	2,000
	Omotnica B – pričuva	1,800	(1,800 )			—
	Troškovi provedbe	430	15	—	(25)	445
	Institucijski rashodi i rashodi za potpore	—	232	(24)	(25)	230
	Kamate i ostali primici	—	85	(24)	(25)	85
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a	2,700	(2,700 )			—
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	—	—			—
	Pričuva za NOP/ROP	683	(683)			—
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	—	86	45	(25)	131
	Druge dodjele unutar AKP-a	—	1,886	(18)	(25)	1,868
	Instrument mirovne pomoći	—	1,014	105		1,119
	Regionalne dodjele	—	1,956	(14)	(25)	1,942
	Pričuva za regionalne dodjele	1,783	(1,783 )			—
	Sufinanciranje	—	204	—		204
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	187	—	(26)	187
	Troškovi provedbe	—	5	—	(26)	5
	Druge dodjele unutar AKP-a	—	12		(26)	12
	Instrument mirovne pomoći	—	1		(26)	1
	MEĐUZBROJ AKP	20,896	117	(65)		PZP
20,948	Redoviti doprinosi država članica	—	275	—		275
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	192	(25)	(25)	190
	Omotnica A – pričuva	—	—			—
	Omotnica B – nacionalne dodjele	—	15			15
	Omotnica B – pričuva	—	—			—
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	—	—			—
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	—	23	2	(25)	25
	Regionalne dodjele	—	40			40
PZP	Pričuva za regionalne dodjele	—	—			—
	—	—	5			5
	MEĐUZBROJ PZP	—	275	—		275
	UKUPNO 10. ERF	20,896	392	(65)		21,223

Tablica 1.4.

11. ERF

KRETANJA ODOBRENIH SREDSTAVA: 31. prosinca 2018.

ANALIZA SREDSTAVA PO INSTRUMENTU

u milijunima EUR
	INSTRUMENT	POČETNI IZNOS ODOBRENIH SREDSTAVA	POVEĆANJA/SMANJENJA KUMULATIVNIH SREDSTAVA NA DAN 31. PROSINCA 2017.	POVEĆANJE ILI SMANJENJE SREDSTAVA U 2018.	Bilješka	SADAŠNJE STANJE ODOBRENIH SREDSTAVA
AKP	Redoviti doprinosi država članica	29,008	224	110		29,342
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	15,540	(121)		15,419
	Omotnica B – nacionalne dodjele	—	715	2		717
	Omotnica B – pričuva	—	—			—
	Troškovi provedbe	1,053	—			1,053
	Institucijski rashodi i rashodi za potpore	—	246			246
	Kamate i ostali primici	—	16	—		16
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a	3,590	(3,497 )	(24)		69
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	—	—			—
	Pričuva za NOP/ROP	24,365	(22,014 )	(1,080 )		1,270
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	—	201	110	(27)	311
	Druge dodjele unutar AKP-a	—	2,251	449		2,700
	Instrument mirovne pomoći	—	1,000			1,000
	Regionalne dodjele	—	5,766	775		6,541
	Sufinanciranje	—	24	13		38
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	22	1		23
	Troškovi provedbe	—	1	1		2
	Instrument mirovne pomoći	—	1	10		11
	Regionalne dodjele	—	—	2		2
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge	—	1			1
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	1			1
	MEĐUZBROJ AKP	29,008	249			29,381
PZP	Redoviti doprinosi država članica	—	358	(9)		350
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	183	13		196
	Omotnica B – nacionalne dodjele	—	—	8		8
	Pričuva za NOP/ROP	—	165	(116)		49
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	—	5	2	(27)	7
Regionalne dodjele	—	1	80	81		Studije/tehnička pomoć za PZP
	—	5	4	9		Sufinanciranje
	—	—	—			Omotnica A – nacionalne dodjele
	—	—	—			Sufinanciranje
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge	—	—			—
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	—			—
	MEĐUZBROJ PZP	—	358			350
	Redoviti doprinosi država članica	—	6	11		17
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—	6	4		10
	Omotnica B – nacionalne dodjele	—	—	7		7
	MEĐUZBROJ	—	6			17
	UKUPNO 11. ERF	29,008	614	126		29,747

Tablica 2.1.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2018.

IZVJEŠTAJ O NAPRETKU

		(u milijunima EUR)
	ERF	DODJELA
	ERF	8	9	10	11	UKUPNO
Lomé	Razni prihodi	35				35
	Ukupno indikativni programi	4,986				4,986
	Ukupno neprogramska potpora	4,707				4,707
	Prijenosi iz drugih fondova		671			671
	MEĐUZBROJ: REDOVITI DOPRINOSI DRŽAVA ČLANICA	9,728	671			10,399
Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele	417	8,845	13,113	15,625	38,000
	Omotnica B – nacionalne dodjele	233	1,213	2,015	732	4,193
	Instrument za premošćivanje				—	—
	CDE, CTA i Parlamentarna skupština		154			154
	Pričuva za dodjele po državama			—	—	—
	Troškovi provedbe i prihodi od kamata	—	240	535	1,077	1,853
	Dodjele unutar AKP-a		2,942	3,218	3,946	10,106
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a			—	69	69
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX			—	—	—
	Pričuva za NOP/ROP			—	1,320	1,320
	Pričuva koja se ne može mobilizirati			156	318	475
	Regionalne dodjele		804	1,982	6,622	9,408
	Pričuva za regionalne dodjele			—		—
	Posebna dodjela za D. R. Kongo		105			105
	Posebna dodjela za Južni Sudan		267			267
	Posebna dodjela za Sudan		110			110
	Dobrovoljni doprinosi za instrument mirovne pomoći		39			39
	MEĐUZBROJ: REDOVITI DOPRINOSI DRŽAVA ČLANICA	650	14,719	21,019	29,709	66,097
	Omotnica A – nacionalne dodjele				1	1
	MEĐUZBROJ: UNUTARNJI SPORAZUMI EK-a O RAZINI USLUGE				1	1
	Omotnica A – nacionalne dodjele			187	23	210
	Troškovi provedbe i prihodi od kamata			5	2	7
	Dodjele unutar AKP-a			12	11	23
	Regionalne dodjele				2	2
	MEĐUZBROJ: SUFINANCIRANJE			204	38	242
	UKUPNO	10,379	15,390	21,223	29,747	76,739

	ERF	Agregirani ukupni iznos		Kumulativni iznosi	Godišnji iznosi
	ERF	Na dan 31.12.2018.	% dodjele	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.
Odluke	8	10,377	100 %	10,786	(42)	(45)	(60)	(64)	(98)	(63)	(12)	(13)	(9)	(4)
	9	15,357	100 %	16,633	(54)	(116)	(9)	(297)	(72)	(381)	(170)	(104)	(38)	(33)
	10	20,905	99 %	4,766	3,501	2,349	3,118	3,524	4,131	(95)	(156)	(80)	(5)	(147)
	11	23,359	79 %							1,160	5,372	6,688	5,807	4,332
Ukupno		69,998		32,185	3,405	2,187	3,049	3,163	3,961	621	5,034	6,491	5,754	4,147
Namjenska sredstva	8	10,375	100 %	10,541	(42)	8	(13)	(46)	(11)	(37)	(16)	(6)	(3)	—
Namjenska sredstva	9	15,305	99 %	14,209	997	476	9	(187)	(96)	(1)	(52)	(46)	(20)	16
	10	20,361	96 %	130	3,184	2,820	2,514	3,460	3,457	2,687	783	541	550	236
	11	18,140	61 %							731	3,293	3,745	5,684	4,687
Ukupno		64,182		24,881	4,140	3,304	2,509	3,226	3,350	3,380	4,008	4,234	6,211	4,940
Plaćanja	8	10,375	100 %	9,930	152	158	90	15	18	16	(3)	—	(1)	—
	9	15,187	99 %	10,011	1,806	1,304	906	539	231	145	43	68	111	23
	10	18,829	89 %	90	1,111	1,772	1,879	2,655	2,718	2,760	2,024	1,466	1,277	1,076
	11	9,175	31 %							595	1,024	1,816	2,770	2,970
Ukupno		53,566		20,031	3,069	3,233	2,874	3,209	2,967	3,516	3,088	3,350	4,158	4,069
* Negativni su iznosi opozvana sredstva.

Tablica 2.2.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2018.

VRSTA POTPORE

u milijunima EUR
		ERF
		8.	%	9.	%	10.	%	11.	%	UKUPNO	%
		8.		9.	(28)	10.	(28)	11.	(28)	(28)	(28)
Lomé	Razni prihodi
	Odobrena sredstva	35								35
	Odluke	35	100 %							35	100 %
	Namjenska sredstva	35	100 %							35	100 %
	Plaćanja	35	100 %							35	100 %
	Ukupno indikativni programi
	Odobrena sredstva	4,986								4,986
	Odluke	4,986	100 %							4,986	100 %
	Namjenska sredstva	4,986	100 %							4,986	100 %
	Plaćanja	4,985	100 %							4,985	100 %
	Ukupno neprogramska potpora
	Odobrena sredstva	4,707								4,707
	Odluke	4,706	100 %							4,706	100 %
	Namjenska sredstva	4,706	100 %							4,706	100 %
	Plaćanja	4,706	100 %							4,706	100 %
	Prijenosi iz drugih fondova
	Odobrena sredstva			671						671
	Odluke			671	100 %					671	100 %
	Namjenska sredstva			671	100 %					671	100 %
	Plaćanja			670	100 %					670	100 %
	Redoviti doprinosi država članica

Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele
	Odobrena sredstva	417		8,845		13,113		15,625		38,000
	Odluke	417	100 %	8,837	100 %	13,009	99 %	12,822	82 %	35,085	92 %
	Namjenska sredstva	417	100 %	8,825	100 %	12,663	97 %	9,387	60 %	31,292	82 %
	Plaćanja	417	100 %	8,799	99 %	11,712	89 %	4,549	29 %	25,478	67 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele
	Odobrena sredstva	233		1,213		2,015		732		4,193
	Odluke	233	100 %	1,213	100 %	2,010	100 %	707	97 %	4,162	99 %
	Namjenska sredstva	231	99 %	1,209	100 %	1,990	99 %	704	96 %	4,134	99 %
	Plaćanja	231	99 %	1,203	99 %	1,952	97 %	607	83 %	3,992	95 %
Cotonou	Instrument za premošćivanje
	Odobrena sredstva							—		—
	Odluke
	Namjenska sredstva
	Plaćanja
	CDE, CTA i Parlamentarna skupština
	Odobrena sredstva			154						154
	Odluke			154	100 %					154	100 %
	Namjenska sredstva			154	100 %					154	100 %
	Plaćanja			154	100 %					154	100 %
	Troškovi provedbe i prihodi od kamata
	Odobrena sredstva	—		240		535		1,077		1,853
	Odluke			240	100 %	510	95 %	715	66 %	1,464	79 %
	Namjenska sredstva			240	100 %	508	95 %	658	61 %	1,405	76 %
	Plaćanja			240	100 %	507	95 %	613	57 %	1,359	73 %
	Dodjele unutar AKP-a
	Odobrena sredstva			2,942		3,218		3,946		10,106
	Odluke			2,940	100 %	3,212	100 %	3,249	82 %	9,401	93 %
	Namjenska sredstva			2,931	100 %	3,151	98 %	2,391	61 %	8,473	84 %
	Plaćanja			2,922	99 %	2,916	91 %	1,843	47 %	7,681	76 %
	Regionalne dodjele
	Odobrena sredstva			804		1,982		6,622		9,408
	Odluke			801	100 %	1,965	99 %	5,840	88 %	8,605	91 %
	Namjenska sredstva			789	98 %	1,855	94 %	4,977	75 %	7,622	81 %
	Plaćanja			773	96 %	1,587	80 %	1,561	24 %	3,921	42 %
	Posebna dodjela za D. R. Kongo
	Odobrena sredstva			105						105
	Odluke			105	100 %					105	100 %
	Namjenska sredstva			105	100 %					105	100 %
	Plaćanja			105	100 %					105	100 %
	Posebna dodjela za Južni Sudan
	Odobrena sredstva			267						267
	Odluke			266	100 %					266	100 %
	Namjenska sredstva			253	95 %					253	95 %
	Plaćanja			200	75 %					200	75 %
Cotonou	Posebna dodjela za Sudan
	Odobrena sredstva			110						110
	Odluke			107	97 %					107	97 %
	Namjenska sredstva			105	95 %					105	95 %
	Plaćanja			97	88 %					97	88 %
	Dobrovoljni doprinosi za instrument mirovne pomoći
	Odobrena sredstva			39						39
	Odluke			24	62 %					24	62 %
	Namjenska sredstva			24	62 %					24	62 %
	Plaćanja			24	62 %					24	62 %
	Redoviti doprinosi država članica
	Omotnica A – nacionalne dodjele
	Odobrena sredstva					187		23		210
	Odluke					183	98 %	20	89 %	203	97 %
	Namjenska sredstva					179	95 %	20	89 %	199	95 %
	Plaćanja					143	76 %	1	5 %	144	69 %
	Troškovi provedbe i prihodi od kamata
	Odobrena sredstva					5		2		7
	Odluke					5	100 %	1	70 %	7	92 %
	Namjenska sredstva					3	62 %			3	46 %
	Plaćanja					2	40 %			2	29 %
	Dodjele unutar AKP-a
	Odobrena sredstva					12		11		23
	Odluke					11	92 %	2	16 %	13	56 %
	Namjenska sredstva					11	91 %	2	16 %	13	55 %
	Plaćanja					11	89 %	1	11 %	12	52 %
	Regionalne dodjele
	Odobrena sredstva							2		2
	Odluke							2	100 %	2	100 %
	Namjenska sredstva							2	100 %	2	100 %
	Plaćanja
	Sufinanciranje
Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele
	Odobrena sredstva							1		1
	Odluke							1	71 %	1	71 %
	Namjenska sredstva							1	71 %	1	71 %
	Plaćanja							1	52 %	1	52 %
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge

	Odobrena sredstva	8.	%	9.	%	10.	%	11.	%	UKUPNO	%
	Odobrena sredstva	8.		9.	(28)	10.	(28)	11.	(28)	(28)	(28)
Cotonou	Pričuva za dodjele po državama					—		—		—
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a					—		69		69
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX					—		—		—
	Pričuva za NOP/ROP					—		1,320		1,320
	Pričuva za regionalne dodjele					—				—
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuva koja se ne može mobilizirati					156		318		475
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
		8.	%	9.	%	10.	%	11.	%	UKUPNO	%
		8.		9.	(28)	10.	(28)	11.	(28)	(28)	(28)
	Odobrena sredstva	10,379		15,390		21,223		29,747		76,739
	Odluke	10,377	100 %	15,357	100 %	20,905	99 %	23,359	79 %	69,998	91 %
	Namjenska sredstva	10,375	100 %	15,305	99 %	20,361	96 %	18,140	61 %	64,182	84 %
	Plaćanja	10,375	100 %	15,187	99 %	18,829	89 %	9,175	31 %	53,566	70 %
	UKUPNO: SVE DODJELE

Tablica 2.3.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2018.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – osmi ERF

u milijunima EUR
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
		SREDSTVA	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%
		(1)	(2)		2: (1)	(3)		3: (2)	(4)		4: (3)
Lomé	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
	Iskorištenost prihoda od kamata	35	35		100 %	35		100 %	35		100 %
	MEĐUZBROJ: RAZNI PRIHODI	35	35		100 %	35		100 %	35		100 %
	Ukupno indikativni programi	4,951	4,951	(1)	100 %	4,950	—	100 %	4,950	—	100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO INDIKATIVNI PROGRAMI	4,951	4,951	(1)	100 %	4,950	—	100 %	4,950	—	100 %
	Pomoć za izbjeglice	100	100		100 %	100		100 %	100		100 %
	Pomoć u nuždi (Lomé)	136	136		100 %	136		100 %	136		100 %
	Prezadužene siromašne zemlje (Lomé)	1,060	1,060		100 %	1,060		100 %	1,060		100 %
	Subvencije za kamate	69	69		100 %	68		100 %	68		100 %
	Rizični kapital	1,012	1,012	(3)	100 %	1,012		100 %	1,012		100 %
	Stabex	723	723	—	100 %	722		100 %	722		100 %
	Strukturno usklađenje	1,497	1,497	—	100 %	1,497		100 %	1,497		100 %
	Sysmin	101	101		100 %	101		100 %	101		100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO NEPROGRAMSKA POTPORA	4,697	4,696	(3)	100 %	4,695		100 %	4,695		100 %
AKP	Redoviti doprinosi država članica
	Cotonou
	Omotnica A – nacionalne dodjele	417	417		100 %	417		100 %	417		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	417	417		100 %	417		100 %	417		100 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	233
	Prihodi od naknade za izvoz		233	—		231	—	99 %	231	—	100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	233	233	—	100 %	231	—	99 %	231	—	100 %
	Kamate i ostali primici	—
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	—
	UKUPNO AKP (A)	10,333	10,332	(4)	100 %	10,330	—	100 %	10,329	—	100 %
PZP	Redoviti doprinosi država članica
	Lomé
	Ukupno indikativni programi	35	35		100 %	35		100 %	35		100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO INDIKATIVNI PROGRAMI	35	35		100 %	35		100 %	35		100 %
	Subvencije za kamate	1	1		100 %	1		100 %	1		100 %
	Rizični kapital	6	6		100 %	6		100 %	6		100 %
	Stabex	1	1		100 %	1		100 %	1		100 %
	Sysmin	2	2		100 %	2		100 %	2		100 %
	MEĐUZBROJ: UKUPNO NEPROGRAMSKA POTPORA	10	10		100 %	10		100 %	10		100 %
	UKUPNO PZP	46	46		100 %	46		100 %	46		100 %
	UKUPNO AKP + PZP (A + B)	10,379	10,377	(4)	100 %	10,375	—	100 %	10,375	—	100 %

Tablica 2.4.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2018.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – deveti ERF

u milijunima EUR
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
		SREDSTVA	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%
		(1)	(2)		(2): (1)	(3)		(3): (2)	(4)		(4): (3)
Lomé	AKP
	Redoviti doprinosi država članica
	Prijenosi iz šestog ERF-a – Lomé	20	20	—	100 %	20		100 %	20		100 %
	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	647	647	—	100 %	647		100 %	647		100 %
	MEĐUZBROJ: PRIJENOSI IZ DRUGIH FONDOVA	668	668	—	100 %	668		100 %	667		100 %
AKP	Redoviti doprinosi država članica
	Cotonou
	Omotnica A – nacionalne dodjele	8,608	8,600	(15)	100 %	8,590	(9)	100 %	8,565	(1)	100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	8,608	8,600	(15)	100 %	8,590	(9)	100 %	8,565	(1)	100 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	1,208
	Prihodi od naknade za izvoz		148	—		148	—	100 %	148		100 %
	Pomoć u nuždi		1,049	—		1,045	—	100 %	1,040	—	99 %
	Prezadužene siromašne zemlje		11			11		100 %	11		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	1,208	1,208	—	100 %	1,204	—	100 %	1,198	—	100 %
	CDE, CTA i Parlamentarna skupština	154	154		100 %	154		100 %	154		100 %
	MEĐUZBROJ: CDE, CTA I PARLAMENTARNA SKUPŠTINA	154	154		100 %	154		100 %	154		100 %
Cotonou	Troškovi provedbe	177	177	(1)	100 %	177	—	100 %	177		100 %
	Kamate i ostali primici	63	63		100 %	63		100 %	63		100 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	240	239	(1)	100 %	239	—	100 %	239		100 %
	Druge dodjele unutar AKP-a	2,589	2,586	(9)	100 %	2,577	(7)	100 %	2,568	1	100 %
	Instrument mirovne pomoći	353	353	—	100 %	353		100 %	353		100 %
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	2,942	2,940	(9)	100 %	2,931	(7)	100 %	2,922	1	100 %
	Regionalne dodjele	759	756	(7)	100 %	745	(2)	99 %	729	(1)	98 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	759	756	(7)	100 %	745	(2)	99 %	729	(1)	98 %
	Posebna dodjela za D. R. Kongo	105	105		100 %	105		100 %	105		100 %
	MEĐUZBROJ: POSEBNA DODJELA ZA D. R. KONGO	105	105		100 %	105		100 %	105		100 %
	Posebna dodjela za Južni Sudan	267	266	—	100 %	253	35	95 %	200	16	79 %
	MEĐUZBROJ: POSEBNA DODJELA ZA JUŽNI SUDAN	267	266	—	100 %	253	35	95 %	200	16	79 %
	Posebna dodjela za Sudan	110	107	(1)	97 %	105	—	98 %	97	8	93 %
	MEĐUZBROJ: POSEBNA DODJELA ZA SUDAN	110	107	(1)	97 %	105	—	98 %	97	8	93 %
	Dobrovoljni doprinosi za instrument mirovne pomoći	39	24		62 %	24		100 %	24		100 %
	MEĐUZBROJ: DOBROVOLJNI DOPRINOSI ZA INSTRUMENT MIROVNE POMOĆI	39	24		62 %	24		100 %	24		100 %
	UKUPNO AKP (A)	15,100	15,067	(33)	100 %	15,018	17	100 %	14,900	23	99 %
Lomé	PZP
	Redoviti doprinosi država članica
	Prijenosi iz šestog ERF-a – Lomé	—	—		100 %	—		100 %	—		100 %
	Prijenosi iz sedmog ERF-a – Lomé	3	3		100 %	3		100 %	3		100 %
	MEĐUZBROJ: PRIJENOSI IZ DRUGIH FONDOVA	3	3		100 %	3		100 %	3		100 %
Cotonou	PZP
	Redoviti doprinosi država članica
	Cotonou	Omotnica A – nacionalne dodjele	237		237	100 %		235	99 %		235
	100 %	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	237		100 %	235		99 %	235		100 %
	Omotnica B – nacionalne dodjele	4
	Pomoć u nuždi		4			4		100 %	4		100 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	4	4		100 %	4		100 %	4		100 %
	Studije/tehnička pomoć za PZP	1	1		100 %	1		100 %	1		100 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	1	1		100 %	1		100 %	1		100 %
	Regionalne dodjele	45	45	—	100 %	45	—	99 %	45	—	100 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	45	45	—	100 %	45	—	99 %	45	—	100 %
	UKUPNO PZP	290	290	—	100 %	288	—	99 %	288	—	100 %
	UKUPNO AKP + PZP (A + B)	15,390	15,357	(33)	100 %	15,305	16	100 %	15,187	23	99 %

Tablica 2.5.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2018.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – 10. ERF

u milijunima EUR
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
		SREDSTVA	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%
		(1)	(2)		(2): (1)	(3)		(3): (2)	(4)		(4): (3)
Redoviti doprinosi država članica	Dodjele
	AKP
	Omotnica A – nacionalne dodjele	12,922	12,820	(201)	99 %	12,482	5	97 %	11,568	586	93 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	12,922	12,820	(201)	99 %	12,482	5	97 %	11,568		586
	Omotnica B – nacionalne dodjele	2,000
	Prihodi od naknade za izvoz		203	(1)		200	2	99 %	190		8
	Pomoć u nuždi		840	(4)		831	(5)	99 %	813		23
	Prezadužene siromašne zemlje		49	—		49	—	100 %	49
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		904	(1)		896	(1)	99 %	886		4
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	2,000	1,995	(6)	100 %	1,976	(4)	99 %	1,938		34
	Troškovi provedbe	445	436	4	98 %	436	5	100 %	435		6
	Kamate i ostali primici	85	68	—	80 %	67	—	98 %	67		—
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	530	504	4	95 %	503	5	100 %	502		6
	Institucijski rashodi i rashodi za potpore	230	229	(3)	99 %	229	(1)	100 %	209		(2)
	Druge dodjele unutar AKP-a	1,868	1,864	(18)	100 %	1,823	(4)	98 %	1,683		73
	Instrument mirovne pomoći	1,119	1,119	105	100 %	1,099	227	98 %	1,023		209
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	3,218	3,212	85	100 %	3,151	221	98 %	2,916		280
93 %	Regionalne dodjele	1,942	1,926	(24)	99 %	1,818	(8)	94 %	1,555		144
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	1,942	1,926	(24)	99 %	1,818	(8)	94 %	1,555		144
	Sufinanciranje
	Dodjele
	Omotnica A – nacionalne dodjele	187	183	(1)	98 %	179	—	97 %	143		12
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	187	183	(1)	98 %	179	—	97 %	143		12
	Troškovi provedbe	5	5	1	100 %	3	1	62 %	2		1
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	5	5	1	100 %	3	1	62 %	2		1
	Druge dodjele unutar AKP-a	12	11	(1)	92 %	10	—	99 %	10		—
	Instrument mirovne pomoći	1	1		100 %	1		99 %	1
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	12	11	(1)	92 %	11	—	99 %	11		—
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Omotnica A – pričuva	—
	Omotnica B – pričuva	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE PO DRŽAVAMA	—
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE UNUTAR AKP-a	—
AKP	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NACIONALNE DODJELE – OMOTNICA A STABEX	—
	Pričuva za NOP/ROP	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NOP/ROP	—
	Pričuva za regionalne dodjele	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA REGIONALNE DODJELE	—
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	131
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	131
Redoviti doprinosi država članica	Dodjele
	PZP
	Omotnica A – nacionalne dodjele	190	189	(2)	99 %	182	17	96 %	144	13	79 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	190	189	(2)	99 %	182	17	96 %	144		13
	Omotnica B – nacionalne dodjele	15
	Pomoć u nuždi		9	—		8	—	99 %	8		—
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		6			6		100 %	6
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	15	15	—	98 %	14	—	99 %	14		—
	Studije/tehnička pomoć za PZP	5	5	—	100 %	5	—	98 %	5		—
100 %	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	5	5	—	100 %	5	—	98 %	5		—
	Regionalne dodjele	40	39	(1)	98 %	37	(1)	95 %	32		—
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	40	39	(1)	98 %	37	(1)	95 %	32		—
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Omotnica A – pričuva	—
	Omotnica B – pričuva	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE PO DRŽAVAMA	—
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NACIONALNE DODJELE – OMOTNICA A STABEX	—
	Pričuva za regionalne dodjele	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA REGIONALNE DODJELE	—
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	25
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	25
	UKUPNO: AKP + PZP (UKLJ. PRIČUVE) (A + B)	21,223	20,905	(147)	99 %	20,361	236	97 %	18,829	1,076	92 %

Tablica 2.6.

AGREGIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ERF-a NA DAN 31. PROSINCA 2018.

VRSTA POTPORE

AKP + PZP – 11. ERF

u milijunima EUR
		SREDSTVA	ODLUKE			NAMJENSKA SREDSTVA			PLAĆANJA
		SREDSTVA	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%	AGREGIRANO	GODIŠNJE	%
		(1)	(2)		(2): (1)	(3)		(3): (2)	(4)		(4): (3)
Redoviti doprinosi država članica	Dodjele
	AKP
	Omotnica A – nacionalne dodjele	15,419	12,634	1,743	82 %	9,202	2,346	73 %	4,467	1,536	49 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	15,419	12,634	1,743	82 %	9,202	2,346	73 %	4,467		1,536
	Omotnica B – nacionalne dodjele	717
	Pomoć u nuždi		592	2		589	10	99 %	493		50
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		109			109	—	100 %	109		80
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	717	701	2	98 %	698	10	100 %	601		130
	Instrument za premošćivanje	—
	MEĐUZBROJ: INSTRUMENT ZA PREMOŠĆIVANJE	—
	Troškovi provedbe	1,053	700	162	67 %	646	157	92 %	603		148
	Kamate i ostali primici	16	10	—	59 %	7	1	71 %	6		—
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	1,069	710	162	66 %	653	157	92 %	609		148
	Institucijski rashodi i rashodi za potpore	246	133	27	54 %	98	7	74 %	85		16
	Druge dodjele unutar AKP-a	2,700	2,116	871	78 %	1,347	537	64 %	899		408
	Instrument mirovne pomoći	1,000	1,000	6.	100 %	946	61	95 %	859		54
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	3,946	3,249	905	82 %	2,391	604	74 %	1,843		478
	Regionalne dodjele	6,541	5,803	1,381	89 %	4,940	1,426	85 %	1,554		610
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	6,541	5,803	1,381	89 %	4,940	1,426	85 %	1,554		610
31 %	Sufinanciranje
	Dodjele
	Omotnica A – nacionalne dodjele	23	20		89 %	20	—	100 %	1		1
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	23	20		89 %	20	—	100 %	1		1
	Troškovi provedbe	2	1	1	70 %
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	2	1	1	70 %
	Instrument mirovne pomoći	11	2	1	16 %	2	1	100 %	1
	MEĐUZBROJ: DODJELE UNUTAR AKP-a	11	2	1	16 %	2	1	100 %	1
	Regionalne dodjele	2	2	2	100 %	2	2	100 %
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	2	2	2	100 %	2	2	100 %
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Omotnica B – pričuva	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE PO DRŽAVAMA	—
	Pričuva za dodjele unutar AKP-a	69
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA DODJELE UNUTAR AKP-a	69
	Pričuva za nacionalne dodjele – omotnica A STABEX	—
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NACIONALNE DODJELE – OMOTNICA A STABEX	—
	Pričuva za NOP/ROP	1,270
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NOP/ROP	1,270
AKP	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	311
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	311
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge
	Pričuve
	Omotnica A – nacionalne dodjele	1	1		71 %	1		100 %	1
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	1	1		71 %	1		100 %	1
Redoviti doprinosi država članica	Dodjele
	PZP
	Omotnica A – nacionalne dodjele	196	183	92	93 %	179	97	98 %	76	50	43 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	196	183	92	93 %	179	97	98 %	76		50
	Omotnica B – nacionalne dodjele	8
	Pomoć u nuždi		3	3		3	3	100 %	2		2
	Drugi šokovi s posljedicama na proračun		3	3		3	3	100 %	3		3
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	8	6	6	75 %	6	6	100 %	5		5
	Instrument za premošćivanje	—
	MEĐUZBROJ: INSTRUMENT ZA PREMOŠĆIVANJE	—
	Studije/tehnička pomoć za PZP	9	5	—	60 %	5	1	90 %	3		1
	MEĐUZBROJ: TROŠKOVI PROVEDBE I PRIHODI OD KAMATA	9	5	—	60 %	5	1	90 %	3		1
72 %	Regionalne dodjele	81	37	37	46 %	37	37	99 %	7		7
	MEĐUZBROJ: REGIONALNE DODJELE	81	37	37	46 %	37	37	99 %	7		7
	Sufinanciranje
	Dodjele
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	—
	Pričuve koje se mogu mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva za NOP/ROP	49
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA ZA NOP/ROP	49
	Pričuva koja se ne može mobilizirati
	Pričuve
	Pričuva koja se ne može mobilizirati	7
	MEĐUZBROJ: PRIČUVA KOJA SE NE MOŽE MOBILIZIRATI	7
	Unutarnji sporazumi EK-a o razini usluge
	Pričuve
	Omotnica A – nacionalne dodjele	—
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	—
PZP	Redoviti doprinosi država članica
	Dodjele
	Omotnica A – nacionalne dodjele	10	6		60 %	6	—	98 %	6	4	98 %
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA A – NACIONALNE DODJELE	10	6		60 %	6	—	98 %	6		4
	Omotnica B – nacionalne dodjele	7
	MEĐUZBROJ: OMOTNICA B – NACIONALNE DODJELE	7
	UKUPNO: AKP + PZP (UKLJ. PRIČUVE) (A + B)	29,747	23,359	4,332	79 %	18,140	4,687	78 %	9,175	2,970	51 %

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU – SREDSTVA KOJIMA UPRAVLJA EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

CA/521/19

14. ožujka 2019.

Dokument 19/092

UPRAVA

INVESTICIJSKI INSTRUMENT

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

NA DAN 31. PROSINCA 2018.

—	Izvještaj o financijskom stanju

—	Račun dobit i gubitka i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

—	Izvještaj o promjeni sredstava subjekata koji doprinose

—	Izvještaj o novčanim tokovima

—	Bilješke uz financijske izvještaje

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM STANJU

NA DAN 31. PROSINCA 2018.

u tisućama EUR
	Bilješka	31.12.2018.	31.12.2017.
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti	5	573,708	549,101
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	9/17	100,000	150,000
Financijska imovina riznice	10	335,140	144,382
Izvedeni financijski instrumenti	6	9,873	12,521
Zajmovi i predujmovi	7	1 540,991	1 666,725
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	8	567,292	497,539
Ostala imovina	11	171	4,385
Ukupna imovina		3 127,175	3 024,653
OBVEZE I SREDSTVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE
OBVEZE
Izvedeni financijski instrumenti	6	8,493	1,153
Odgođeni prihod	12	33,764	25,802
Rezervacije za dana jamstva	13	793	484
Rezervacije za obveze za zajmove	14	23,822	—
Obveze prema trećim osobama	15	143,813	157,285
Ostale obveze	16	2,493	2,462
Ukupne obveze		213,178	187,186
SREDSTVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE
Upisani doprinosi država članica	17	2 697,000	2 517,000
Revalorizacijska pričuva (MRS 39)		—	125,816
Zadržana dobit		216,997	194,651
Ukupna sredstva subjekata koji doprinose		2 913,997	2 837,467
Ukupne obveze i sredstva subjekata koji doprinose		3 127,175	3 024,653

RAČUN DOBIT I GUBITKA I IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2018.

u tisućama EUR
	Bilješka	Od 1.1.2018.	Od 1.1.2017.
	Bilješka	do 31.12.2018.	do 31.12.2017.
Kamate i slični prihodi	19	96,730	101,406
Kamate i slični rashodi	19	-2,539	-2,671
Neto kamate i slični prihodi		94,191	98,735
Prihodi od naknada i provizija	20	284	210
Rashodi za naknade i provizije	20	-106	-60
Ostali prihodi od naknada i provizija		178	150
Promjena fer vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata		-9,987	29,637
Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom (raspoloživo za prodaju u 2017.)	21	-10,179	2,711
Neto rezultat zajmova i predujmova po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak	21	-702	—
Neto gubitak od tečajnih razlika		-32,436	-38,165
Neto rezultat financijskih operacija		-53,304	-5,817
Promjena umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova, bez poništenih iznosa	7	-22,771	-10,721
Promjena rezervacija za jamstva	13	-485	-65
Promjena rezervacija za obveze za zajmove	14	-19,612	—
Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju (MRS 39)	8	—	-22,024
Opći administrativni rashodi	22	-47,799	-45,105
(Gubitak)/dobit za godinu		-49,602	15,153
Ostala sveobuhvatna dobit:
Stavke koje su reklasificirane ili bi se mogle reklasificirati u dobit ili gubitak:
Financijska imovina raspoloživa za prodaju – revalorizacijska pričuva (MRS 39)	8
1 Neto promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju		—	-31,034
2 Neto iznos prenesen u dobit ili gubitak		—	13,966
Ukupna financijska imovina raspoloživa za prodaju		—	-17,068
Ukupni ostali sveobuhvatni (gubitak)		—	-17,068
Ukupni sveobuhvatni (gubitak) za godinu		-49,602	-1,915
Za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. kamate i slični prihodi uključuju iznos od 96,7 milijuna EUR za imovinu koja se drži po amortiziranom trošku izračunan primjenom metode efektivne kamatne stope.

IZVJEŠTAJ O PROMJENI SREDSTAVA SUBJEKATA KOJI DOPRINOSE

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2018.

u tisućama EUR
		Upisani doprinosi	Revalorizacijska pričuva (*2)	Zadržana dobit (*2)	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2018.	Bilješka	2 517,000	—	266,599	2 783,599
Doprinosi država članica upisani tijekom godine	17	180,000	—	—	180,000
Gubitak za godinu 2018.		—	—	-49,602	-49,602
Promjene sredstava subjekata koji doprinose		180,000	—	-49,602	130,398
Na dan 31. prosinca 2018.		2 697,000	—	216,997	2 913,997

		Upisani doprinosi	Revalorizacijska pričuva	Zadržana dobit	Ukupno
Na dan 1. siječnja 2017.		2 377,000	142,884	179,498	2 699,382
Doprinosi država članica upisani tijekom godine	17	140,000	—	—	140,000
Dobit za godinu 2017.		—	—	15,153	15,153
Ukupna ostala sveobuhvatna dobit za godinu (*2)		—	-17,068	—	-17,068
Promjene sredstava subjekata koji doprinose		140,000	-17,068	15,153	138,085
Na dan 31. prosinca 2017.		2 517,000	125,816	194,651	2 837,467

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2018.

u tisućama EUR
	Bilješka	Od 1.1.2018. do 31.12.2018.	Od 1.1.2017. do 31.12.2017.
POSLOVANJE
(Gubitak)/Dobit za financijsku godinu		-49,602	15,153
Prilagodbe za
Umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju (MRS 39)	8	—	22,024
Neto rezultat u fer vrijednosti za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom		20,665	—
Promjena umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova, bez poništenih iznosa	7	22,771	10,721
Neto rezultat zajmova i predujmova po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak		702	—
Promjene obračunane kamate i amortiziranih troškova za zajmove i predujmove	7	-1,833	-1,198
Neto promjena rezervacija za dana jamstva	13	309	-141
Neto promjena rezervacija za zajmove		19,666	—
Promjene obračunane kamate i amortiziranih troškova za financijsku imovinu riznice	10	-1,645	-398
Promjene odgođenih prihoda		7,962	-481
Učinak tečajnih razlika na zajmove	7	-44,927	168,304
Učinak tečajnih razlika na udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom		-17,300	-1,655
Učinak tečajnih razlika gotovinu u blagajni		2,561	-6,473
Gubitak od poslovanja prije promjena imovine i obveza poslovanja		-40,671	205,856
Isplate zajmova	7	- 259,214	- 368,662
Otplate zajmova	7	354,855	253,486
Promjene obračunane kamate na novac i novčane ekvivalente	5	-178	63
Promjene fer vrijednosti izvedenica		9,987	-29,637
(Smanjenje) financijske imovine riznice	10	-2 219 062	-1 084 149
Rokovi dospijeća financijske imovine riznice	10	2 026,659	1 109,563
(Smanjenje) udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	8	-95,434	-62,660
Otplate/prodaja udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom		32,802	44,568
(Povećanje) druge imovine		-4,214	-4,040
(Smanjenje)/povećanje drugih obveza		31	-84
Povećanje dugovanja prema Europskoj investicijskoj banci		2,168	2,202
Neto novčani tokovi iskorišteni u poslovanju/iz poslovanja		- 192,271	66,506
AKTIVNOSTI FINANCIRANJA
Primljeni doprinosi od država članica	17	230,000	76,395
Iznosi primljeni od država članica za subvencije za kamate i tehničku pomoć		20,000	60,000
Iznosi plaćeni u ime država članica za subvencije za kamate i tehničku pomoć		-35,641	-21,026
Neto novčani tokovi od aktivnosti financiranja		214,359	115,369
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata		22,088	181,875
Sažeti izvještaj o novčanim tokovima:
Novac i novčani ekvivalenti na početku financijske godine		549,169	360,821
Neto novac od:
poslovanja		- 192,271	66,506
aktivnosti financiranja		214,359	115,369
učinaka promjena tečaja na novac i novčane ekvivalente		2,561	6,473
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine		573,818	549,169
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju:
novac u blagajni	5	51,936	166,445
oročene depozite (bez obračunanih kamata)	5	521,882	367,721
komercijalne zapise	5	—	15,003
		573,818	549,169

Bilješke uz financijske izvještaje na dan 31. prosinca 2018.

1. Opće informacije

Investicijski instrument („Instrument”) uspostavljen je u okviru Sporazuma iz Cotonoua („Sporazum”) o suradnji i razvojnoj pomoći između afričkih, karipskih i pacifičkih država („države AKP-a”) i Europske unije i njezinih država članica od 23. lipnja 2000., revidiran 25. lipnja 2005. i22. lipnja 2010.

Instrument nije zaseban pravni subjekt, a Europska investicijska banka („EIB”) upravlja doprinosima u ime država članica („donatori”) u skladu s uvjetima Sporazuma i djeluje kao upravitelj Instrumenta.

Financiranje u okviru Sporazuma osigurava se iz proračuna država članica EU-a. Države članice pridonose iznosima dodijeljenima za financiranje Instrumenta pomoći ulaganju te bespovratnim sredstvima za financiranje subvencija za kamate kako je predviđeno u višegodišnjim financijskim okvirima (Prvi financijski protokol za razdoblje 2000.–2007. koji se naziva deveti europski razvojni fond (ERF), Drugi financijski protokol za razdoblje 2008.–2013. i koji se naziva 10. ERF, i Treći financijski protokol za razdoblje 2014.–2020. koji se naziva 11. ERF). EIB-u je povjereno upravljanje:

—	Instrumentom, koji je obnovljivi fond rizičnog kapitala vrijednosti 3 685,5 milijuna eura namijenjen poticanju ulaganja u privatni sektor u državama AKP-a, od čega je 48,5 milijuna eura dodijeljeno prekomorskim zemljama i područjima („PZP”),

—	bespovratnim sredstvima za financiranje subvencija za kamate u vrijednosti maksimalno 1 220,85 milijuna eura za države AKP-a i maksimalno 8,5 milijuna eura za PZP-e. Najviše 15 % tih subvencija može se iskoristiti za financiranje tehničke pomoći za projekte.

Ovim financijskim izvještajima obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018.

Na prijedlog Upravnog odbora EIB-a uprava EIB-a usvojila je 14. ožujka 2019. financijske izvještaje i odobrila je njihovo podnošenje Vijeću guvernera na odobrenje do 26. travnja 2019.

2. Značajne računovodstvene politike

2.1. Osnova za sastavljanje – Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji Instrumenta sastavljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI) kako ih je donijela Europska unija.

2.2. Bitne računovodstvene prosudbe i procjene

Pri sastavljanju financijskih izvještaja propisana je primjena računovodstvenih procjena. Zahtijeva se i prosudba Uprave Europske investicijske banke u postupku primjene računovodstvenih politika Investicijskog instrumenta. Zahtjevnija područja ili ona koja iziskuju složenije prosudbe odnosno područja u kojima su pretpostavke i procjene bitne za financijske izvještaje objavljena su kasnije u tekstu.

Najznačajniji primjeri prosudbi i procjena su sljedeći:

— Mjerenje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama ili kotacijama burzovnih cijena. Ako nisu dostupne s aktivnih tržišta, fer vrijednosti utvrđuje se raznim tehnikama vrednovanja i primjenom matematičkih modela. Ulazni podaci za te modele preuzimaju se s dostupnih tržišta, ali kada to nije moguće, pri utvrđivanju fer vrijednosti zahtijeva se određeni stupanj prosudbe. Vrednovanja se kategoriziraju u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju podataka korištenih za tehnike vrednovanja opisane i objavljene u bilješkama 2.4.2. i 4.

— Gubici od umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja

Pri mjerenju očekivanog kreditnog gubitka od uprave se zahtijevaju važne prosudbe, osobito procjena značajnog povećanja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja, razmatranje informacija o budućnosti te dodatna procjena iznosa i trenutka nastanka budućih novčanih priljeva i vrijednosti kolaterala pri utvrđivanju gubitaka od umanjenja vrijednosti. Te procjene ovise o brojnim čimbenicima čije promjene mogu značajno utjecati na vrijeme i iznos rezervacija za umanjenje vrijednosti za kreditne gubitke koji će se priznati (bilješka 2.4.2.).

— Vrednovanje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi

Vrednovanje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi obično se temelji na nečemu od sljedećeg:

—	nedavnim transakcije po tržišnim uvjetima,

—	sadašnjoj fer vrijednost drugog gotovo istog instrumenta,

—	očekivanim novčanim tokovima diskontiranim primjenom sadašnjih stopa za slične stavke sličnih obilježja rizika,

—	metodu prilagođene neto vrijednosti imovine ili

—	druge modele vrednovanja.

Za utvrđivanje novčanih tokova i čimbenika za diskontiranje vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi zahtijeva se opsežna procjena. Instrument periodično podešava tehnike vrednovanja i testira njihovu valjanost primjenom cijene trenutačno dostupnih tržišnih transakcija istim instrumentom ili drugih dostupnih tržišnih informacija.

— Umanjenje vrijednosti vlasničkih instrumenata raspoloživih za prodaju (primjenjivalo se prije 1. siječnja 2018.)

Instrument umanjuje vrijednost vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju ako njihova fer vrijednosti znatno ili trajno pada ispod njihova troška nabave ili ako postoji drugi objektivni dokaz umanjenja vrijednosti. Značenje pojmova „znatno” i „trajno” utvrđuje se prosudbom. Instrument općenito smatra da je 30 % ili više „znatno”, a da „trajno” znači dulje od 12 mjeseci. Osim toga, Instrument vrednuje i druge čimbenike, među ostalim uobičajenu volatilnost cijena dionica za vlasničke instrumente koji kotiraju na burzi te buduće novčane tokove i čimbenike za diskontiranje vlasničkih instrumenata koji ne kotiraju na burzi.

— Konsolidacija subjekata u kojima Instrument ima udjele

Instrument je na temelju složene prosudbe utvrdio da ni jedan subjekt u kojem ima udjele nije pod njegovom kontrolom. Razlog za to jest činjenica da u svim tim subjektima isključivu odgovornost za upravljanje i kontrolu poslovanja partnerstva snose glavni partner, upravitelj fonda ili upravni odbor i imaju ovlasti za izvršavanje svih radnji nužnih za ostvarivanje svrhe i ciljeva partnerstva u skladu s ulaganjima i smjernicama o politici.

2.3. Promjena računovodstvenih politika

Osim promjena navedenih u nastavku, Instrument je za sva razdoblja prezentirana u ovim financijskim izvještajima dosljedno primjenjivao računovodstvene politike navedene u bilješci 2.4. Instrument je usvojio sljedeće nove standarde i izmjene standarda.

Usvojeni standardi

MSFI 9 Financijski instrumenti

Instrument je usvojio MSFI 9 koji je Odbor za međunarodne računovodstvene standarde objavio u srpnju 2014. s datumom prelaska 1. siječnja 2018., što je dovelo do promjena računovodstvenih politika i usklađenja prethodno priznatih iznosa u financijskim izvještajima. Za više detalja vidjeti bilješku 2.5.

Instrument je odlučio da neće prezentirati usporedna razdoblja, kako je dopušteno u prijelaznim odredbama MSFI-ja 9. Sva usklađenja knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i obveza koja proizlaze iz prelaska na MSFI 9 priznata su u pričuvama i revalorizacijskoj pričuvi od 1. siječnja 2018. Zato informacije prezentirane za 2017. ne odražavaju zahtjeve MSFI-ja 9 i stoga nisu usporedive s informacijama za 2018. koje su u skladu sa zahtjevima MSFI-ja 9.

MSFI 15 Prihodi na temelju ugovora s kupcima

MSFI 15 uvodi sveobuhvatni okvir za utvrđivanje hoće li se prihodi priznati, u kojem iznosu i kada se priznaju. Njime se zamjenjuju postojeće smjernice o priznavanju prihoda, uključujući MRS 18 Prihodi, MRS 11 Ugovori o gradnji i MOTFI 13 Programi vjernosti kupaca.

Instrument je taj standard usvojio primjenom prilagođenog retroaktivnog pristupa, što znači da se kumulativni učinak usvajanja priznaje u zadržanoj dobiti od 1. siječnja 2018. i da se ne prezentiraju usporedne informacije.

Primjena MSFI-ja 15 nije značajno utjecala na financijske izvještaje Instrumenta.

MOTFI 22 Transakcije u stranoj valuti i predujam

U tom se tumačenju objašnjava da je pri utvrđivanju spot tečaja za početno priznavanje povezane imovine, rashoda ili prihoda (ili njihova dijela) koji dovodi do prestanka priznavanja nenovčane imovine ili nenovčane obveze koje proizlaze iz predujma, datum transakcije datum na koji subjekt prvi put priznaje nenovčanu imovinu ili nenovčanu obvezu koje proizlaze iz predujma. U slučaju višestrukih plaćanja ili primitaka predujma, subjekt utvrđuje datum transakcije za svako plaćanje ili primitak predujma.

Usvajanje tog tumačenja nije značajno utjecalo na financijske izvještaje Instrumenta.

Godišnja poboljšanja MSFI-jeva, ciklus 2014.–2016. (izmjene MRS-a 28)

Izmjene MRS-a 28 Ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke pothvate – Objašnjenje da se odluka o mjerenju ulaganja po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak donosi za svako pojedinačno ulaganje

Izmjenama se objašnjava da subjekt koji je zajednički pothvat ili drugi subjekt koji ispunjava uvjete može pri početnom priznavanju odlučiti hoće li svoja pojedinačna ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke pothvate mjeriti po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Subjekt koji sam nije investicijski subjekt i ima udjele u pridruženom subjektu ili zajedničkom pothvati koji jesu investicijski subjekt može pri primjeni metode udjela nastaviti primjenjivati mjerenje po fer vrijednosti udjela koje je taj pridruženi investicijski subjekt ili zajednički pothvat primjenjivao na udjele u povezanim društvima tog pridruženog investicijskog subjekta ili zajedničkog pothvata. Ta se odluka donosi zasebno za svaki pridruženi investicijski subjekt ili zajednički pothvat na datum: (a) početnog priznavanja pridruženog investicijskog subjekta ili zajedničkog pothvata; (b) na koji pridruženi subjekt ili zajednički pothvat postane investicijski subjekt i (c) na koji pridruženi investicijski subjekt ili zajednički pothvat prvi put postane matično društvo, ovisno o tome koji je datum kasniji.

Instrument nema ulaganja u zajedničke pothvate. Stoga to ne utječe na financijske izvještaje Instrumenta.

Objavljeni standardi koji još nisu usvojeni

MSFI 16 Najmovi

MSFI 16 objavljen je u siječnju 2016. i zamjenjuje aktualne smjernice iz MRS-a 17. Zbog njega će se gotovo svi najmovi iskazivati u bilanci jer se uklanja razlika između operativnih i financijskih najmova. Prema novom standardu, priznaju se imovina (pravo na korištenje imovine u najmu) i financijska obveza za plaćanje najmova. Jedine su iznimke kratkoročni najmovi i najmovi male vrijednosti. Računovodstvo za najmodavce neće se znatno promijeniti.

EU je 31. listopada 2017. potvrdio MSFI 16 i on se primjenjuje na godišnja izvještajna razdoblja koja započinju 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma, a dopuštena je i ranija primjena ako se primjenjuje MSFI 15.

Instrument ne očekuje da će ta promjena značajno utjecati na njegove financijske izvještaje.

2.4. Sažetak bitnih računovodstvenih politika

U izvještaju o financijskom stanju imovina i obveze prezentiraju se redom od najlikvidnijih do najnelikvidnijih i ne razlikuju se kratkotrajne/kratkoročne i dugotrajne/dugoročne stavke.

2.4.1. Preračunavanje stranih valuta

Instrument za prikazivanje financijskih izvještaja koristi euro (EUR), koji je i funkcionalna valuta. Osim ako je drugačije navedeno, financijski podaci iskazani u eurima zaokružuju se na najbližu tisućicu.

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u eure po deviznom tečaju koji prevladava na dan transakcije.

Novčana imovina i obveze iskazane u drugim valutama preračunavaju se u eure po deviznom tečaju koji prevladava na datum izvještaja o financijskom stanju. Dobitak ili gubitak koji nastane zbog takvog preračunavanja evidentira se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Nenovčane stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po deviznim tečajevima na dan početnih transakcija. Nenovčane stavke koje se mjere po fer vrijednost u stranoj valuti preračunavaju se po deviznim tečajevima na dan utvrđenja fer vrijednosti.

Tečajne razlike nastale podmirenjem transakcija po tečajevima različitima od onih na dan transakcije i nerealizirane tečajne razlike za nepodmirenu novčanu imovinu i obveze u stranoj valuti priznaju se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Elementi u izvještaju o dobiti ili gubitku i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti preračunavaju se u eure po deviznim tečajevima koji su prevladavali na datum transakcije.

2.4.2. Financijska imovina osim izvedenica

Neizvedeni financijski instrumenti početno se priznaju s datumom podmirenja.

Klasifikacija i mjerenje

Financijska imovina – Politika koja se primjenjuje nakon 1. siječnja 2018.

Pri početnom se mjerenju financijska imovina klasificira kao mjerena po amortiziranom trošku, fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, dok se financijska obveza klasificira kao mjerena po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Prema MSFI-ju 9, klasifikacija počinje time što se odredi smatra li se financijska imovina dužničkim ili vlasničkim instrumentom. U MSFI-ju 9 upućuje se na definicije iz MRS-a 32 Financijski instrumenti: prezentiranje.

Dužnički instrumenti su oni instrumenti koji odgovaraju definiciji financijske obveze iz perspektive druge ugovorne strane, kao što su zajmovi, državne i korporativne obveznice.

Dužnički se instrument klasificira po amortiziranom trošku ako ispunjava oba sljedeća uvjeta i ako nije određen po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka:

—	imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje imovine radi naplate ugovorenih novčanih tokova i

—	na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine, na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanja glavnice i kamata na neplaćeni iznos glavnice.

Dužnički se instrument klasificira po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako ispunjava oba sljedeća uvjeta i ako nije određen po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka:

—	imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i naplatom ugovorenih novčanih tokova i prodajom financijske imovine i

—	na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine, na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanja glavnice i kamata na neplaćeni iznos glavnice.

Navedeni bi se zahtjevi trebali primjenjivati na svu financijsku imovinu, čak i ako ona sadržava ugrađene izvedenice.

Vlasnički instrumenti su instrumenti koji odgovaraju definiciji vlasničkog instrumenta iz perspektive izdavatelja, odnosno to su instrumenti koji ne sadržavaju ugovorne obveze plaćanja i koji su dokaz preostalog udjela u neto imovini izdavatelja. Vlasnički se instrumenti mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Pri početnom priznavanju vlasničkog ulaganja koje se ne drži radi trgovanja, Instrument može neopozivo odlučiti da će naknadne promjene prezentirati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Ta se odluka donosi za svako pojedinačno ulaganje.

Sva ostala financijska imovina klasificira se kao mjerena po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Procjena poslovnog modela

EIB kao upravitelj Instrumenta procjenjuje cilj poslovnog modela u kojem se dužnički instrument drži na razini portfelja jer tako najbolje odražava način upravljanja subjektom i informacije se dostavljaju upravi. Te se informacije odnose na sljedeće:

—

postavljene politike i ciljeve portfelja te provedbu tih politika u praksi. Osobito, ako je strategija uprave usmjerena na ostvarivanje prihoda od ugovorne kamatne stope, očuvanju određenog profila kamatne stope, usklađenju trajanja financijske imovine s trajanjem obveza koje se financiraju tom imovinom ili realizaciji novčanih tokova prodajom te imovine,

—	kako se vrednuju rezultati portfelja i kako se o njima izvještava uprava Instrumenta,

—	rizike koji utječu na rezultate poslovnog modela (i financijsku imovinu koja se drži u okviru tog poslovnog modela) te kako se tim rizicima upravlja i

—	učestalost, opseg i vrijeme prodaje u prethodnim razdobljima, razloge za takvu prodaju i njezina očekivanja od buduće prodaje.

Međutim, informacije o prodaji ne razmatraju se izolirano, nego u okviru ukupne procjene načina ostvarenja postavljenog cilja Instrumenta u smislu upravljanja financijskom imovinom i načina realizacije novčanih tokova.

Kriteriji samo plaćanja glavnice i kamata

Za potrebe te procjene, „glavnica” se definira kao fer vrijednost dužničkog instrumenta pri početnom priznavanju. „Kamata” se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca i kreditni rizik povezan s neotplaćenim iznosom glavnice tijekom određenog razdoblja te za druge osnovne rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativni troškovi) te za maržu profita.

Kada se procjenjuje jesu li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja glavnice i kamata, razmatraju se ugovorni uvjeti instrumenta. To podrazumijeva procjenu sadržava li financijska imovina ugovorne uvjete koji bi mogli promijeniti vrijeme ili iznos ugovornih novčanih tokova tako da se ne ispuni taj uvjet.

Financijska imovina – Politika koja se primjenjivala prije 1. siječnja 2018.

Instrument klasificira svoju financijsku imovinu u jednu od sljedećih kategorija:

—	zajmovi i potraživanja,

—	imovina koja se drži do dospijeća,

—	imovina raspoloživa za prodaju,

—	po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Prestanak priznavanja

Instrument financijsku imovinu prestaje priznavati kada ugovorna prava na novčane tokove iz te financijske imovine isteknu ili kada prenese svoja prava na primitak ugovornih novčanih tokova iz transakcije u koju su uglavnom preneseni svi rizici i koristi vlasništva financijske imovine ili kada Instrument ne prenese niti zadrži gotovo sve rizike i koristi vlasništva i ne zadrži kontrolu nad financijskom imovinom.

Pri prestanku priznavanja financijske imovine ili financijske obveze (bilješka 2.4.4.), razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze (ili knjigovodstvene vrijednosti raspoređene na dio imovine ili obveze koja se prestaje priznavati) i zbroja i. primljene ili plaćene naknade i ii. svakog kumulativnog dobitka ili gubitka koji je priznat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti priznaje se u dobit ili gubitak, osim za kumulativne dobitke ili gubitke priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za vlasnička ulaganja mjerena po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit koja su po otuđenju prenesena u pričuve, a ne u dobit ili gubitak.

Reklasifikacija

Financijska se imovina ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim u razdoblju nakon što Instrument promijeni svoj poslovni model upravljanja financijskom imovinom.

Mjerenje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost je cijena koja bi se mogla dobiti pri prodaji imovine ili platiti pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja na glavnom tržištu, ili ako to nije moguće, na najpovoljnijem tržištu kojem Instrument ima pristup na taj datum.

Kada je to primjenjivo, EIB u ime Instrumenta mjeri fer vrijednost instrumenta primjenom kotirane cijene na aktivnom tržištu za taj instrument. Tržište se smatra aktivnim ako se transakcije s imovinom ili obvezama obavljaju dovoljno često i u dovoljnom obujmu da bi bilo moguće osigurati stalne informacije o cijenama.

Ako nisu dostupne s aktivnih tržišta, fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza iskazanih u izvještaju o financijskom stanju utvrđuju se raznim tehnikama vrednovanja i primjenom matematičkih modela. Ulazni podaci za te modele preuzimaju se s dostupnih tržišta, ali kada to nije moguće, pri utvrđivanju fer vrijednosti zahtijeva se određeni stupanj prosudbe. Odabrana tehnika vrednovanja sadržava sve čimbenike koje bi tržišni sudionici uzeli u obzir pri određivanju cijene transakcije.

Te tehnike vrednovanja mogu uključivati neto sadašnju vrijednost i modele diskontiranih novčanih tokova, usporedbu sa sličnim instrumentima za koje postoje cijene na tržištu, model Black-Scholes i model polinomnog određivanja cijena opcija te druge tehnike vrednovanja. Pretpostavke i podaci koji se upotrebljavaju u tehnikama vrednovanja uključuju nerizične i referentne kamatne stope, kreditne marže koje se upotrebljavaju pri procjeni diskontnih stopa, cijene obveznica i vlasničkih instrumenata, devizne tečajeve, kapitala i cijene kapitala te očekivane volatilnosti cijena i korelacija.

Cilj je tehnika vrednovanja postići mjerenje fer vrijednosti koje odražava cijenu koja bi se mogla dobiti pri prodaji imovine ili platiti pri prijenosu obveze u uobičajenoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja.

Instrument primjenjuje općepriznate modele procjene za utvrđivanje fer vrijednosti uobičajenih i nešto jednostavnijih financijskih instrumenata poput kamatne stope i valutne razmjene u kojima se koriste samo tržišni podaci dostupni na tržištu i zahtijevaju ograničenu prosudbu i procjenu uprave. Cijene i modeli ulaznih podataka obično su dostupni na tržištu izlistanih dužničkih vrijednosnih papira i vlasničkih instrumenata, izvedenica kojima se trguje na burzi i jednostavnih OTC izvedenica kao što su ugovori o zamjeni kamatne stope. Dostupnost tržišnih cijena i modela ulaznih podataka prisutnih na tržištu smanjuje potrebu za prosudbom i procjenom uprave kao i nesigurnost pri određivanju fer vrijednosti. Dostupnost tržišnih cijena i ulaznih podataka varira ovisno o proizvodima i tržištima i mijenja se uslijed posebnih događaja i općih uvjeta koji vladaju na financijskim tržištima.

Instrument za složenije instrumente primjenjuje vlastite modele koji su razvijeni iz priznatih modela vrednovanja. Neki ili svi bitni ulazni podaci za te modele ne moraju biti dostupni na tržištu i izvode se iz tržišnih cijena ili stopa ili se procjenjuju na temelju pretpostavki. Primjeri instrumenata za koje bitni ulazni podaci nisu dostupni na tržištu obuhvaćaju određena zajmove i jamstva za koje ne postoji aktivno tržište. Modeli vrednovanja za koje su potrebni bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu zahtijevaju viši stupanj prosudbe i procjene uprave pri utvrđivanju fer vrijednosti. Prosudba i procjena uprave obično su potrebni za odabir odgovarajuće metode vrednovanja, utvrđivanje očekivanih budućih novčanih tokova od financijskog instrumenta čija se vrijednost određuje, utvrđivanje vjerojatnosti neispunjavanja obveza i prijevremene uplate druge ugovorne strane te odabir odgovarajućih diskontnih stopa.

Instrument mjeri fer vrijednosti primjenom sljedeće hijerarhije fer vrijednosti, koja odražava važnost ulaznih podataka koji se upotrebljavaju pri mjerenju:

—	Razina 1.: ulazni podaci u obliku nekorigiranih kotiranih cijena na aktivnim tržištima za identične instrumente kojima Instrument ima pristup.

—

Razina 2.: ulazni podaci, osim kotiranih cijena uključenih u razinu 1., koji su dostupni na tržištu bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena). Ova kategorija obuhvaća instrumente koji se vrednuju primjenom kotiranih tržišnih cijena na aktivnim tržištima za slične instrumente, kotiranih cijena za identične ili slične instrumente na tržištima koja se smatraju manje aktivnima ili drugih tehnika vrednovanja za koje su svi bitni ulazni podaci izravno ili neizravno dostupni iz tržišnih podataka.

—

Razina 3.: ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu. Ova kategorija obuhvaća sve instrumente za koje tehnike vrednovanja uključuje ulazne podatke koji se ne temelje na podacima koji su dostupni na tržištu, a podaci nisu dostupni na tržištu značajno utječu na vrednovanje instrumenta. Ova kategorija uključuje instrumente koji se vrednuju na temelju kotiranih cijena za slične instrumente za koje se zahtijevaju značajne prilagodbe ili pretpostavke koje nisu dostupne na tržištu kako bi se iskazale razlike među instrumentima.

Instrument priznaje prijenose između razina hijerarhije fer vrijednosti od kraja izvještajnog razdoblja tijekom kojeg je došlo do promjene.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Umanjenje vrijednosti – Politika koja se primjenjuje nakon 1. siječnja 2018.

U MSFI-ju 9 model „nastalih gubitaka” iz MRS-a 39 zamijenjen je modelom „očekivanih kreditnih gubitaka”, koji je usmjeren na budućnost. Zato je za određivanje osnovne varijable (vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza, status neispunjavanja obveza zbog gubitaka, izloženost statusu neispunjavanja obveza) potrebna prosudba da bi se moglo procijeniti kako će ekonomski i drugi čimbenici utjecati na očekivane kreditne gubitke, što se određuje na osnovi vjerojatnosti.

Novi model umanjenja vrijednosti primjenjivat će se na financijsku imovinu mjerenu po amortiziranom trošku te na izvanbilančne obveze.

Prema MSFI-ju 9, rezervacije za gubitke mjerit će se po jednoj od sljedećih osnova:

—	očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci: to su očekivani kreditni gubici u dvanaestomjesečnom razdoblju koji proizlaze iz mogućih neispunjavanja obveza u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja i

—	očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja instrumenta: to su očekivani kreditni gubici koji su posljedica svih mogućih neispunjenja obveza tijekom očekivanog trajanja financijskog instrumenta.

U standardu MSFI 9 utvrđen je model s tri faze za umanjenje vrijednosti na temelju promjena kreditne kvalitete od početnog priznavanja. Financijski instrumenti klasificiraju se u fazu 1, osim instrumenata za koje se utvrdi znatno povećanje kreditnog rizika nakon početnog priznavanja. To obuhvaća kvantitativne i kvalitativne informacije i analize utemeljene na prošlom iskustvu Instrumenta i stručnim informacijama Banke, uključujući informacije o budućim kretanjima.

Kupljena ili stvorena imovina umanjena za kreditne gubitke financijska je imovina uz iznimku početnog priznavanja očekivanih kreditnih gubitka jer se kupljena ili stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke uvijek drži u fazi 3. Za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kumulativne promjene očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta nakon početnog priznavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Instrumentova procjena faze temelji se na sekvencijalnom pristupu koji je u skladu sa smjernicama o kreditnom riziku i smjernicama i postupcima financijskog praćenja, u kojima su posebno obrađeni popis praćenja, unutarnji rejting i dospjele nepodmirene obveze.

U slučaju znatnog povećanja kreditnog rizika, financijski instrument premješta se u fazu 2, ali još se ne smatra da mu je vrijednost umanjena za kreditne gubitke. Ako mu se vrijednost umanji za kreditne gubitke, financijski se instrument premješta u fazu 3.

Da bi identificirao izloženosti iz faze 3 Instrument određuje postoji li objektivan dokaz o događaju koji bi mogao biti uzrok za neispunjavanje obveza. Smatra se da je financijska imovina u statusu neispunjavanja obveza ako je vjerojatno da zajmoprimac neće u cijelosti podmiriti svoje kreditne obveze prema Instrumentu ako instrument ne iskoristi svoje pravo na naplatu ili ako zajmoprimac zakasni više od 90 dana s podmirenjem bilo koje značajne kreditne obveze prema Instrumentu.

Stoga se smatra da je vrijednost financijske imovine umanjena kada se utvrdi da Instrument vjerojatno neće moći naplatiti sve dospjele iznose ili odgovarajuću vrijednost u skladu s izvornim ugovornim uvjetima. Pojedinačne kreditne izloženosti vrednuju se na temelju značajki zajmoprimca, njegova ukupnog financijskog stanja, resursa i urednosti plaćanja, vjerojatnosti potpore od nekog financijski odgovornog jamca te, ovisno o slučaju, ostvarive vrijednosti kolaterala.

Svi zahtjevi za umanjenje vrijednosti preispituju se i analiziraju barem svakih šest mjeseci. Sve naknadne promjene iznosa i vremena očekivanih novčanih tokova u usporedbi s prethodnim procjenama rezultiraju promjenom pričuve za kreditne gubitke i terete se ili odobravaju u računu dobiti i gubitka. Ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti poništava se samo ako se kreditna kvaliteta poboljša uz prihvatljivo jamstvo pravovremene naplate glavnice i kamata u skladu s izvornim ugovornim uvjetima ugovora o potraživanju. Vrijednost se otpisuje ako se potraživanje djelomično ili u cijelosti smatra nenaplativim ili oproštenim. Otpis se evidentira na prethodno utvrđeno smanjenje vrijednosti ili izravno u račun dobiti i gubitka i umanjuje iznos glavnice potraživanja. Naplata prethodno otpisanih iznosa, djelomična ili u cijelosti, evidentira se kao prihod u računu dobiti i gubitka.

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka – Ulazni podaci, pretpostavke i tehnike

Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta provodi se na imovini iz faze 2 i faze 3, a mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci na imovini iz faze 1.

Očekivani kreditni gubici izračunani su na temelju sljedećih varijabli:

—	vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza,

—	gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza,

—	izloženost nastanku statusa neispunjavanja obveza.

Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza predstavlja mogućnost da druga ugovorna strana ne ispuni svoju financijsku obvezu, bilo u sljedećih 12 mjeseci ili tijekom preostalog trajanja obveze. Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza procjenjuje se na određeni datum, a izračunava se na temelju modela statističkog rejtinga te procjenjuje primjenom alata za dodjelu rejtinga prilagođenih različitim kategorijama drugih ugovornih strana i izloženosti.

Rejtinzi su najvažniji ulazni podatak za određivanje vremenske strukture vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza za izloženosti. EIB prikuplja podatke o rezultatima i statusu neispunjavanja obveza u vezi s izloženosti Instrumenta kreditnom riziku. Prikupljeni podaci raščlanjuju se prema vrstama industrije i regija. Različite industrije i regije koje jednako reagiraju na kreditne cikluse analiziraju se zajedno.

EIB analizira prikupljene podatke primjenom statističkih modela i procjenjuje preostalo vrijeme trajanja statusa neispunjavanja obveza za izloženosti te njihovih očekivanih promjena s vremenom.

Gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza predstavlja EIB-ov očekivani omjer gubitka izloženosti zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane i nepodmirenog iznosa obveze. gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza može se definirati i kao „1 – Stopa naplate”. Gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza procjenjuje se uglavnom zemljopisno i po vrstama druge ugovorne strane, uz pet glavnih kategorija izloženosti: države, javne institucije, financijske institucije, trgovačka društva i financiranje projekata. Vrijednosti gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza dodatno se usklađuju na temelju specifičnih značajki izloženosti proizvoda i ugovora.

EIB informacije o budućim događajima uključuje u svoju procjenu značajnosti rasta kreditnog rizika nekog instrumenta nakon njegova početnog priznavanja i u svoje mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka.

Umanjenje vrijednosti – Politika koja se primjenjivala prije 1. siječnja 2018.

Na svaki datum izvještaja o financijskom stanju Instrument ispituje ima li objektivnih dokaza umanjenja vrijednosti financijske imovine. Smatra se da je vrijednost financijske imovine ili skupine financijske imovine umanjena samo ako postoje objektivni dokazi o umanjenju koje je posljedica najmanje jednog događaja nakon početnog priznavanja imovine („događaj povezan s gubitkom”), a taj događaj povezan s gubitkom utječe na procijenjene buduće novčane tokove od financijske imovine ili skupine financijske imovine koje je moguće pouzdano procijeniti. Dokazi umanjenja vrijednosti mogu biti pokazatelji znatnih financijskih poteškoća zajmoprimca ili skupine zajmoprimaca, nastanka statusa neispunjavanja obveza ili zakašnjelog plaćanja kamata ili glavnice, vjerojatnosti da će pokrenuti stečajni postupak ili drugi oblik financijske reorganizacije te podataka dostupnih na tržištu o mjerljivom smanjenju procijenjenih budućih novčanih tokova, kao što su promjene iznosa dospjelih nepodmirenih obveza ili gospodarskih uvjeta koje su povezane s nastankom statusa neispunjavanja obveza.

Umanjenje vrijednosti zajmova nepodmirenih na kraju financijske godine i iskazanih po amortiziranom trošku mjeri se uz predočenje objektivnih dokaza rizika nenaplativosti tih zajmova, u cijelosti ili djelomično, u skladu s izvornim ugovornim odredbama ili jednake vrijednosti. Ako postoje objektivni dokazi gubitka zbog umanjenja vrijednosti, iznos tog gubitka utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje se knjiženjem na računu rezervacija, dok se iznos gubitka priznaje u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Prihodi od kamata i dalje se obračunavaju na umanjenu knjigovodstvenu vrijednost na temelju efektivne kamatne stope imovine. Zajmovi i pripadajuće rezervacije otpisuju se ako nema realnih izgleda za buduću naplatu. Ako se u sljedećoj godini iznos procijenjenih gubitaka zbog umanjenja vrijednosti poveća ili smanji zbog nekog događaja nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznati gubitak zbog umanjenja vrijednosti povećava se ili smanjuje usklađenjem na računu rezervacija.

Instrument procjenjuje kreditni rizik svake pojedinačne operacije i ne provodi skupno umanjenje vrijednosti.

Kad je riječ o financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju, Instrument na svaki datum izvještaja o financijskom stanju provjerava postoje li objektivni dokazi umanjenja vrijednosti ulaganja. Objektivni dokaz može biti značajan ili dugotrajan pad fer vrijednosti ulaganja ispod njegova troška nabave. Kada postoje dokazi o umanjenju vrijednosti, kumulativni gubitak (mjeren kao razlika između troška nabave i sadašnje fer vrijednosti umanjene za sve gubitke zbog umanjenja vrijednosti tog ulaganja koji su priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti) briše se iz sredstava subjekata koji doprinose i priznaje u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Gubici od umanjenja vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju ne poništavaju se u izvještaju o dobiti ili gubitku i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti; povećanje njihove fer vrijednosti nakon umanjenja vrijednosti priznaje se izravno u sredstva subjekata koji doprinose.

U Glavnoj upravi Europske investicijske banke nadležnoj za upravljanje rizicima umanjenje vrijednosti financijske imovine provjerava se najmanje jedanput godišnje. Usklađenja nakon provjera uključuju izravnanje diskonta u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti tijekom vijeka trajanja imovine i sva potrebna usklađenja u vezi s ponovnom provjerom početnog umanjenja vrijednosti.

2.4.2.1. Novac i novčani ekvivalenti

Instrument novac i novčane ekvivalente definira kao tekuće račune, kratkoročne depozite ili komercijalne zapise s izvornim dospijećem od tri mjeseca ili kraćim. Novac i novčani ekvivalenti knjiže se po amortiziranom trošku u izvještaju o financijskom stanju.

2.4.2.2. Financijska imovina riznice

Financijska imovina riznice iskazana je u financijskim izvještajima investicijskog instrumenta kao financijska imovina koja se drži do dospijeća na dan 31. prosinca 2017.

Financijska imovina riznice obuhvaća kotirane i nekotirane obveznice s namjerom da se drže do dospijeća i komercijalne zapise s izvornim dospijećem dužim od tri mjeseca koji se stoga klasificiraju po amortiziranom trošku.

Te se obveznice i komercijalni zapisi početno mjere po trošku nabave, što je fer vrijednost uvećana za sve transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi. Razlika između početne cijene i otkupne vrijednosti amortizira se u skladu s metodom efektivne kamatne stope tijekom preostalog vijeka trajanja instrumenta.

2.4.2.3. Zajmovi i predujmovi

Zajmovi i predujmovi prezentirani su u financijskim izvještajima investicijskog instrumenta kao zajmovi i potraživanja na dan 31. prosinca 2017. i mjere se po amortiziranom trošku.

Zajmovi i predujmovi uključuju:

—	zajmove i predujmove koji se mjere po amortizacijskom trošku,

—	zajmove i predujmove koji se obvezno mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Zajmovi koje je odobrio Instrument priznaju se u imovini Instrumenta kada se zajmoprimcima isplate novčana sredstva. Neisplaćeni dijelovi zajma evidentiraju se kao izvanbilančne stavke po nominalnoj vrijednosti.

Zajmovi koji zadovoljavaju kriterije „samo plaćanja glavnice i kamata” početno se knjiže po trošku (neto isplaćeni iznosi), što je fer vrijednost novca isplaćenog za odobreni zajam, uključujući sve transakcijske troškove, i naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

Zajmovi koji ne zadovoljavaju kriterije „samo plaćanja glavnice i kamata” obvezno se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

Primijenjena tehnika mjerenja fer vrijednosti temelji se na tehnici diskontiranog novčanog toka.

2.4.2.4. Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom prezentirani su u financijskim izvještajima investicijskog instrumenta kao financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31. prosinca 2017.

U Instrumentu postoje dvije vrste vlasničkih ulaganja: i. izravna vlasnička ulaganja i ii. ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala. Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove. Naknadne promjene fer vrijednosti, uključujući dobitke i gubitke od preračunavanje stranih valuta, priznaju se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u dijelu ‚neto rezultati udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom’.

Ako se ne može odrediti na temelju informacija s aktivnih tržišta, fer vrijednost nekotiranih ulaganja određuje se primjenom priznatih tehnika vrednovanja (bilješka 4.2.1.).

Udjeli koje je Instrument stekao obično predstavljaju ulaganja u privatne fondove vlasničkog ili poduzetničkog kapitala. U skladu s uobičajenom praksom, takva su ulaganja obično zajednička ulaganja većeg broja ulagača od kojih ni jedan ne može samostalno utjecati na svakodnevno poslovanje i ulagačku djelatnost takvog fonda. U skladu s time, bez obzira na moguće sudjelovanje u upravljačkom tijelu određenog fonda, ulagači u načelu ne stječu prava na temelju kojih bi mogli utjecati na svakodnevno poslovanje fonda. Osim toga, pojedinačni ulagači u fondove vlasničkog ili poduzetničkog kapitala ne određuju poslovnu politiku fonda, primjerice politiku raspodjele dividendi ili drugih vrsta raspodjela. Te odluke u pravilu donosi uprava fonda na temelju dioničarskog ugovora kojim su uređena prava i obveze uprave i svih dioničara fonda. Dioničarskim se ugovorom pojedinačnim ulagačima obično zabranjuju značajne bilateralne transakcije s fondom, međusobna razmjena upravljačkog osoblja ili stjecanje povlaštenog pristupa bitnim tehničkim informacijama. Ulaganja Instrumenta u skladu su s uobičajenom praksom, što je jamstvo da Instrument ta ulaganja ne nadzire i da ni na koji način na njih značajno ne utječe u smislu MSFI-ja 10 i MRS-a 28, uključujući i ulaganja u kojima Instrument drži više od 20 % glasačkih prava.

2.4.3. Financijska jamstva

Ugovor o financijskom jamstvu ugovor je koji zahtijeva od Instrumenta određena plaćanja radi nadoknade gubitaka imatelju koji su nastali jer određeni dužnik nije izvršio plaćanja po njihovu dospijeću u skladu s uvjetima dužničkog instrumenta.

Prema postojećim pravilima, ta jamstva nisu u skladu s definicijom ugovora o osiguranju (MSFI 4 Ugovori o osiguranju).

Politika koja se primjenjuje nakon 1. siječnja 2018.

Financijska jamstva obračunavaju se u skladu s MSFI-jem 9 – Financijski instrumenti kao izvedenice ili kao financijska jamstva, ovisno o njihovim svojstvima i karakteristikama, kako su definirani MSFI-jem 9.

Računovodstvena politika za izvedenice objavljena je u bilješci 2.4.5.

Financijska jamstva početno se priznaju u izvještaju o financijskom stanju pod „Rezervacije za izdana jamstva” po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati izdavanju financijskih jamstava. Pri početnom priznavanju obveza plaćanja odgovara neto sadašnjoj vrijednosti očekivanih priljeva premija i početnog očekivanog gubitka.

Nakon početnog priznavanja, financijska jamstva mjere se po većoj od sljedećih vrijednosti:

—	iznosu rezervacije za gubitke određenom u skladu s MSFI-jem 9 i i

—	početno priznatom premijom umanjenom za priznati prihod u skladu s načelima MSFI-ja 15.

Svako povećanje ili smanjenje neto obveze (mjerene u skladu s MSFI-jem 9) koja se odnosi na financijska jamstva osim plaćanja aktiviranih jamstava priznaje se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Promjena rezervacija za jamstva”.

Primljena premija priznaje se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Prihodi od naknada i provizija” na temelju otplatnog plana u skladu s MSFI-jem 15 u razdoblju trajanja financijskog jamstva.

Osim toga, potpisani ugovor o jamstvu prezentira se kao nepredviđena obveza Instrumenta, a kada se jamstvo aktivira, prezentira se kao preuzeta obveza Instrumenta.

Politika koja se primjenjivala prije 1. siječnja 2018.

Pri početnom priznavanju financijska jamstva priznaju se po fer vrijednosti koja odgovara neto sadašnjoj vrijednosti očekivanih priljeva premija i početnog očekivanog gubitka. Taj se izračun provodi na početni datum svake transakcije i priznaje se u izvještaju o financijskom stanju kao „Financijska jamstva” pod „Ostala imovina” i „Ostale obveze”.

Nakon početnog priznavanja, obveze Instrumenta za ta jamstva mjere se po većoj od sljedećih vrijednosti:

—	početno priznatom iznosu umanjenom, prema potrebi, za kumulativnu amortizaciju priznatu u skladu s MRS-om 18 Prihodi i

—	najboljoj procjeni rashoda potrebnih za podmirenje svih tekućih financijskih obveza koje proizlaze iz jamstva, u skladu s MRS-om 37 Rezervacije, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina.

Najbolja procjena rashoda utvrđuje se u skladu s MRS-om 37. Rezervacije za financijska jamstva odgovaraju trošku podmirenja obveze, koja je očekivani gubitak, procijenjene na temelju svih relevantnih čimbenika i informacija koji postoje na datum izvještaja o financijskom stanju.

Kad se operacija financijskog jamstva mjerena u skladu s MRS-om 39 prestane priznavati i kad se s njome postupa u skladu s MRS-om 37, njezina vrijednost prethodno knjižena u izvještaju o financijskom stanju pod „Ostale obveze”, prenosi se u „Rezervacije za dana jamstva”.

Rezervacija za financijska jamstva (mjerena u skladu s MRS-om 37) priznaje se u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Promjene rezervacija za jamstva”.

2.4.4. Financijske obveze osim izvedenica

Klasifikacija i mjerenje

Financijske obveze – Politika koja se primjenjuje nakon 1. siječnja 2018.

Financijska obveza mjeri se po amortiziranom trošku, osim financijskih obveza koje odgovaraju definiciji obveza koje se drže radi trgovanja (npr. derivatne obveze).

U MSFI-ju 9 uglavnom su zadržani postojeći zahtjevi iz MRS-a 39 o klasifikaciji financijskih obveza te se financijske obveze Instrumenta mjere po amortiziranom trošku u skladu s MRS-om 39 i MSFI-jem 9.

Financijske obveze – Politika koja se primjenjivala prije 1. siječnja 2018.

Instrument svoju financijsku imovinu klasificira u jednu od sljedećih kategorija:

—	financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku,

—	financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka i u toj kategoriji financijska imovina koja se drži radi trgovanja.

Prestanak priznavanja

Instrument prestaje priznavati financijsku imovinu kada se njegova ugovorna prava razriješe, ponište ili isteknu.

2.4.5. Izvedeni financijski instrumenti

Izvedeni financijski instrumenti uključuju međuvalutne ugovore o zamjeni, međuvalutne ugovore o zamjeni kamatne stope, kratkoročne valutne ugovore o zamjeni i ugovore o zamjeni kamatne stope.

Izvedeni financijski instrumenti početno se priznaju obračunavanjem na datum trgovanja.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklopiti ugovore o zamjeni kako bi od rizika zaštitio određene operacije kreditiranja ili može sklopiti valutne terminske ugovore kako bi od rizika zaštitio svoje valutne pozicije u drugim valutama koje nisu euro kojima se aktivno trguje, kako bi poravnao sve gubitke ili dobitke nastale zbog promjena deviznog tečaja.

Sve izvedenice mjere se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i iskazuju kao izvedeni financijski instrumenti. Fer vrijednost utvrđuje se prvenstveno primjenom modela diskontiranih novčanih tokova, modela za određivanje cijena opcija i ponuda trećih osoba.

Izvedenice se knjiže po fer vrijednosti i iskazuju kao imovina kada je njihova fer vrijednost pozitivna ili kao obveza kada je njihova fer vrijednost negativna. Promjene fer vrijednosti izvedenih financijskih instrumenata iskazuju se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pod „Fer vrijednost izvedenih financijskih instrumenata”.

Prema MSFI-ju 9, zahtjevi o odvajanju ugrađenih izvedenih instrumenata ukinuti su za financijsku imovinu i financijske obveze te se stoga s hibridnim ugovorom za potrebe klasifikacije financijske imovine ili financijskih obveza postupa kao s cjelinom.

2.4.6. Doprinosi

Doprinosi država članica priznaju se kao potraživanja u izvještaju o financijskom stanju na datum odluke Vijeća kojom se utvrđuju financijski doprinosi koje države članice trebaju uplatiti Instrumentu.

Doprinosi država članica ispunjavaju sljedeće uvjete i stoga se klasificiraju u vlasničke instrumente:

—	prema definiciji iz sporazuma o doprinosima, oni državama članicama daju pravo odlučivanja o načinu korištenja neto imovine Instrumenta u slučaju njegove likvidacije,

—	pripadaju kategoriji instrumenata koja je podređena svim ostalim kategorijama instrumenata,

—	svi financijski instrumenti u istoj kategoriji instrumenata koja je podređena svim ostalim kategorijama instrumenata imaju jednaka obilježja,

—	instrument nema obilježja zbog kojih bi se morao klasificirati kao obveza i

—	ukupni očekivani novčani tokovi koji se mogu pripisati instrumentu tijekom njegova vijeka trajanja uglavnom se temelje na dobitku ili gubitku, promjeni priznate neto imovine ili promjeni fer vrijednosti priznate i nepriznate neto imovine Instrumenta tijekom vijeka trajanja instrumenta.

Doprinosi se u financijskim izvještajima klasificiraju i mjere po amortiziranom trošku.

2.4.7. Kamate i slični prihodi

Kamate na zajmove koje Instrument odobrava knjiže se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti („Kamate i slični prihodi”) i u izvještaju o financijskom stanju („Zajmovi i potraživanja”) prema načelu nastanka poslovnog događaja primjenom efektivne kamatne stope, tj. stope kojom se procijenjena buduća novčana plaćanja ili primitci tijekom očekivanog vijeka trajanja zajma točno diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost zajma. Nakon što se zbog umanjenja vrijednosti umanji uknjižena vrijednost zajma, prihod od kamata i dalje se iskazuje primjenom izvorne efektivne kamatne stope koja se primjenjuje na novu knjigovodstvenu vrijednost.

Kamate na kupljene ili odobrene zajmove umanjene za kreditne gubitke knjiže se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti („Kamate i slični prihodi”) i u izvještaju o financijskom stanju („Zajmovi i potraživanja”) prema načelu nastanka poslovnog događaja primjenom efektivne kamatne stope, tj. stope kojom se procijenjena buduća novčana plaćanja ili primitci tijekom očekivanog vijeka trajanja zajma točno diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost zajma.

Naknade za preuzete obveze odgađaju se i iskazuju u prihodima primjenom metode efektivne kamate u razdoblju od isplate do otplate predmetnog zajma i prezentiraju se u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke kamata i sličnih prihoda.

2.4.8. Subvencije za kamate i tehnička pomoć

U okviru svojeg poslovanja Instrument u ime država članica upravlja subvencijama za kamate i tehničkom pomoći.

Dio doprinosa država članica namijenjen za isplate subvencija za kamate i tehničke pomoći ne iskazuje se u sredstvima subjekata koji doprinose Instrumentu nego se klasificira u obveze prema trećim osobama. Instrument obavlja isplate krajnjim korisnicima, a zatim umanjuje iznose obveza prema trećim osobama.

Doprinosi namijenjeni za subvencije za kamate i tehničku pomoć koji se ne dodijele u punom iznosu reklasificiraju se kao doprinos u korist Instrumenta.

2.4.9. Kamatni prihodi od novca i novčanih ekvivalenata

Prihod od kamata na novac i novčane ekvivalente priznaje se u u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti Instrumenta prema načelu nastanka poslovnog događaja.

2.4.10. Naknade, provizije i dividende

Naknade za usluge pružene u određenom razdoblju priznaju se kao prihod nakon pružanja tih usluga, dok se naknade za izvršenje neke bitne radnje priznaju kao prihod po izvršenju te bitne radnje. Te se naknade prezentiraju u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke prihoda od naknada i provizija.

Dividende za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom priznaju se nakon primitka i prezentiraju u računu dobiti i gubitka i u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao stavke neto ostvarenih dobitaka od financijske imovine raspoložive za prodaju.

2.4.11. Oporezivanje

Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije, priloženom Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, propisano je da su vlasništvo, prihodi i ostala imovina institucija Unije oslobođeni od svih izravnih poreza.

2.5. Prijelazna objavljivanja

U sljedećoj tablici prikazane su izvorne kategorije mjerenja imovine i obveza Instrumenta prema MRS-u 39 i nove kategorije mjerenja prema MSFI-ju 9 na dan 1. siječnja 2018.

u tisućama EUR

IMOVINA

Izvještaj o financijskom stanju na dan 31. prosinca 2017.

Kategorija mjerenja MRS 39

Neto knjigovodstvena vrijednost

Kategorija mjerenja MSFI 9

Neto knjigovodstvena vrijednost

Izvještaj o financijskom stanju na dan 1. siječnja 2018.

1.	Novac i novčani ekvivalenti

Zajmovi i potraživanja

549,101

Amortizirani trošak

549,101

1.	Novac i novčani ekvivalenti

2.	Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose

Zajmovi i potraživanja

150,000

Amortizirani trošak

150,000

2.	Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose

3.	Financijska imovina koja se drži do dospijeća

Koja se drži do dospijeća

144,382

Amortizirani trošak

144,382

3.	Financijska imovina riznice

4.	Izvedeni financijski instrumenti

Fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

12,521

Fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

12,521

4.	Izvedeni financijski instrumenti

5.	Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja

1 666,725

Amortizirani trošak

1 615,589

5.	Zajmovi i predujmovi

Fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

1,422

6.	Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Raspoloživa za prodaju

497,539

Fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

497,539

6.	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

7.	Ostala imovina

Zajmovi i potraživanja

4,385

Amortizirani trošak

4,385

7.	Ostala imovina

Ukupna imovina

3 024,653

2 974,939

Ukupna imovina

u tisućama EUR

OBVEZE

Izvještaj o financijskom stanju na dan 31. prosinca 2017.

Kategorija mjerenja MRS 39

Neto knjigovodstvena vrijednost

Kategorija mjerenja MSFI 9

Neto knjigovodstvena vrijednost

Izvještaj o financijskom stanju na dan 1. siječnja 2018.

8.	Izvedeni financijski instrumenti

Fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

1,153

Fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

1,153

8.	Izvedeni financijski instrumenti

9.	Odgođeni prihodi

Amortizirani trošak

25,802

Amortizirani trošak

25,802

9.	Odgođeni prihodi

10.	Rezervacije za dana jamstva

Financijska jamstva

484

Financijska jamstva

484

10.	Rezervacije za dana jamstva

11.	Rezervacije za obveze za zajmove

Amortizirani trošak

—

Amortizirani trošak

4,156

11.	Rezervacije za obveze za zajmove

12.	Obveze prema trećim osobama

Amortizirani trošak

157,285

Amortizirani trošak

157,285

12.	Obveze prema trećim osobama

13.	Ostale obveze

Amortizirani trošak

2,462

Amortizirani trošak

2,462

13.	Ostale obveze

Ukupne obveze

187,186

191,342

Ukupne obveze

14.	Sredstva subjekata koji doprinose

14.	Sredstva subjekata koji doprinose

13.1.

Upisani doprinosi država članica

2 517,000

13.1.

Upisani doprinosi država članica

13.2.

Revalorizacijska pričuva

125,816

—

13.2.

Revalorizacijska pričuva

13.13.

Zadržana dobit

194,651

266,597

13.18.

Zadržana dobit

Ukupne obveze i kapital

3 024,653

2 974,939

Ukupne obveze i kapital

U sljedećoj su tablici navedeni usklađeni knjigovodstveni iznosi imovine i obveza Instrumenta iz ranije kategorije mjerenja prema MRS-u 39 i nove kategorije mjerenja nakon prelaska na MSFI 9 na dan 1. siječnja 2018.

u tisućama EUR

FINANCIJSKA IMOVINA

MRS 39, knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2017.

Reklasifikacije

Ponovna mjerenja

MSFI 9, knjigovodstvena vrijednost na dan 1.1.2018.

Amortizirani trošak

1.	Novac i novčani ekvivalenti

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

549,101

—

549,101

2.	Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

150,000

—

150,000

3.	Financijska imovina riznice

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

144,382

—

144,382

4.	Izvedeni financijski instrumenti

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

12,521

—

12,521

5.	Zajmovi i predujmovi

Početno stanje prema MRS-u 39

1 666,725

—

1 666,725

Prijenos s amortiziranog troška na fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

—

-1,422

—

-1,422

Ponovno mjerenje: rezervacija za očekivane kreditne gubitke

—

-49,714

Završno stanje prema MSFI-ju 9

1 666,725

-1,422

-49,714

1 615,589

7.	Ostala imovina

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

4,385

—

4,385

Ukupna financijska imovina mjerena po amortiziranom trošku

2 527,114

-1,422

-49,714

2 475,978

u tisućama EUR

MRS 39, knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2017.

Reklasifikacije

Ponovna mjerenja

MSFI 9, knjigovodstvena vrijednost na dan 1.1.2018.

Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit/raspoloživo za prodaju

6.	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

Početno stanje prema MRS-u 39

497,539

—

497,539

Prijenos s raspoloživo za prodaju na fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

—

- 497,539

—

- 497,539

Završno stanje prema MSFI-ju 9

497,539

- 497,539

—

Ukupna financijska imovina mjerena po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

497,539

- 497,539

—

Fer vrijednost kroz dobit i gubitak

5.	Zajmovi i predujmovi

Početno stanje prema MRS-u 39

—

Prijenos s amortiziranog troška na fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

—

1,422

—

1,422

Ponovno mjerenje: rezervacija za očekivane kreditne gubitke

—

Završno stanje prema MSFI-ju 9

—

1,422

—

1,422

6.	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

Početno stanje prema MRS-u 39

—

Prijenos s raspoloživo za prodaju na fer vrijednost kroz dobit ili gubitak

—

497,539

—

497,539

Završno stanje prema MSFI-ju 9

—

497,539

—

497,539

Ukupna financijska imovina mjerena po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak

—

498,961

—

498,961

Ukupna financijska imovina

3 024,653

—

-49,714

2 974,939

u tisućama EUR

FINANCIJSKE OBVEZE

MRS 39, knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2017.

Reklasifikacije

Ponovna mjerenja

MSFI 9, knjigovodstvena vrijednost

na dan 1.1.2018.

Amortizirani trošak

9.	Odgođeni prihodi

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

25,802

—

25,802

10.	Rezervacije za obveze za zajmove

Početno stanje prema MRS-u 39

—

Ponovno mjerenje rezervacija za očekivane kreditne gubitke

—

4,156

Završno stanje prema MSFI-ju 9

—

4,156

11.	Obveze prema trećim osobama

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

157,285

—

157,285

12.	Ostale obveze

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

2,462

—

2,462

Ukupne financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku

185,549

—

4,156

189,705

Fer vrijednost kroz dobit i gubitak

13.	Izvedeni financijski instrumenti

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

1,153

—

1,153

14.	Rezervacije za dana jamstva

Početno stanje prema MRS-u 39 i završno stanje prema MSFI-ju 9

484

—

484

Ponovno mjerenje rezervacija za očekivane kreditne gubitke

—

Završno stanje prema MSFI-ju 9

484

—

484

Ukupne financijske obveze mjerene po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak

1,637

—

1,637

Ukupne financijske obveze

187,186

—

4,156

191,342

U sljedećoj se tablici analizira učinak prijelaza na MSFI 9 na Instrumentova sredstva subjekata koji doprinose na dan 1. siječnja 2018. Učinak se odnosi na revalorizacijsku pričuvu. Nema učinka na druge komponente sredstava subjekata koji doprinose.

u tisućama EUR
Revalorizacijska pričuva
Završno stanje prema MRS-u 39 (31. prosinca 2017.)	125,816
Reklasifikacija udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom iz raspoloživo za prodaju na fer vrijednost kroz dobit ili gubitak	- 125,816
Početno stanje prema MSFI-ju 9 (1. siječnja 2018.)	—
	Zadržana dobit
Završno stanje prema MRS-u 39 (31. prosinca 2017.)	194,651
Reklasifikacija udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom iz raspoloživo za prodaju na fer vrijednost kroz dobit ili gubitak	125,816
Priznavanje rezervacija za očekivane kreditne gubitke u skladu s MSFI-jem 9 (zajmovi i predujmovi)	-49,712
Priznavanje rezervacija u skladu s MSFI 9 (obveze za zajmove)	-4,156
Početno stanje prema MSFI-ju 9 (1. siječnja 2018.)	266,599
Ukupne promjene vlasničkog kapitala zbog usvajanja MSFI-ja 9	-53,868

U sljedećoj su tablici navedeni usklađeni završni ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti prema MRS-u 39 i novi završni ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti u skladu s MSFI-jem 9:

u tisućama EUR

1.1.2018.

31.12.2017.

Ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti za

Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci (faza 1)

Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta (faza 2)

Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta (faza 3)

Ukupno

1.	Novac i novčani ekvivalenti po amortiziranom trošku prema MRS-u 39 i MSFI-ju 9

—

2.	Financijska imovina riznice

—

3.1.	Zajmovi i predujmovi – bilanca

19,738

29,976

113,255

162,969

113,255

3.2.	Obveze za zajmove - izvanbilančne stavke

1,993

2,163

—

4,156

—

4.	Ugovori o financijskom jamstvu

—

484

—

484

Ukupno

21,731

32,623

113,255

167,609

113,739

3. Upravljanje rizicima

U ovoj bilješci sadržane su informacije o izloženosti Instrumenta kreditnom i financijskom riziku te o njegovu upravljanju i kontroli kreditnog i financijskog rizika, osobito primarnim rizicima upotrebe financijskih instrumenata. To su:

—	kreditni rizik – rizik od gubitka zbog statusa neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane koji nastaje kod svih vrsta kreditne izloženosti, uključujući rizik namire;

—	rizik likvidnosti – rizik da subjekt neće neprihvatljivih gubitaka moći financirati povećanja imovine niti podmiriti dospjele obveze;

—	tržišni rizik – rizik da će promjene tržišnih cijena i stopa, kao što su kamatne stope, cijene vlasničkih instrumenata i devizni tečajevi, utjecati na prihode subjekta ili vrijednost njegovih udjela u financijskim instrumentima.

3.1. Organizacija upravljanja rizicima

Europska investicijska banka stalno prilagođava svoje upravljanje rizicima.

U EIB-ovoj Glavnoj upravi za upravljanje rizicima neovisno se utvrđuju, procjenjuju, prate i bilježe rizici kojima je Instrument izložen. Glavna uprava za upravljanje rizicima neovisna je od operativnih jedinica jer posluje u okviru kojim se štiti razdvajanje dužnosti. Na razini EIB-a, glavni direktor Glavne uprave za upravljanje rizicima o rizicima izvješćuje nadležnog potpredsjednika uprave za upravljanje rizicima. Potpredsjednik je nadležan za nadzor izvješća o rizicima Upravnom odboru i upravi Banke.

3.2. Kreditni rizik

Kreditni rizik potencijalni je gubitak koji bi mogao nastati zbog statusa neispunjavanja obveza komitenta ili druge ugovorne strane, a nastaje kod svih vrsta kreditne izloženosti, uključujući rizik namire.

3.2.1. Politika o kreditnim rizicima

EIB pri kreditnoj analizi drugih ugovornih strana zajma ocjenjuje kreditni rizik i očekivani gubitak kako bi ga kvantificirao i odredio mu cijenu. EIB je izradio metodologiju dodjele unutarnjeg rejtinga na temelju koje relevantnim drugim ugovornim stranama, zajmoprimcu ili davatelju jamstva, dodjeljuje unutarnje rejtinge. Metodologija se temelji na sustavu bodovanja koji je prilagođen svim glavnim kategorijama drugih ugovornih strana zajma (npr. poduzeća, banke, tijela javnog sektora itd.). Uzimajući u obzir i najbolje bankarske prakse i načela dogovorena u okviru Međunarodnog sporazuma o kapitalu iz Basela (Basel II.), sve druge ugovorne strane koje su bitne za kreditni profil određene transakcije klasificiraju se u kategorije internog rejtinga primjenom metodologije unutarnjeg rejtinga za određenu kategoriju drugih ugovornih strana. Svakoj drugoj ugovornoj strani dodjeljuje se unutarnji rejting koji odražava vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane nakon temeljite analize profila poslovanja i financijskog rizika druge ugovorne strane i rizičnosti njezine zemlje.

Za kreditnu procjenu financiranja određenog projekta i drugih strukturiranih operacija ograničenog opsega primjenjuju se instrumenti za procjenu kreditnog rizika relevantni za određeni sektor, koji se uglavnom odnose na dostupnost novčanih tokova i kapacitet za servisiranje duga. U te se instrumente ubrajaju analiza ugovornog okvira projekta, analiza druge ugovorne strane i simulacije novčanih tokova. Slično kao poduzećima i financijskim institucijama, svakom se projektu dodjeljuje unutarnji rejting rizika.

Svi unutarnji rejtinzi prate se tijekom trajanja zajma i povremeno ažuriraju.

Na sve nedržavne operacije (ili operacije za koje država ne jamči ili nisu asimilirane) primjenjuju se posebna ograničenja za razinu transakcije i veličinu druge ugovorne strane. Ograničenja za druge ugovorne strane utvrđuju se, ovisno o slučaju, na konsolidiranoj razini izloženosti grupe. Ta ograničenja obično odražavaju npr. opseg vlastitih sredstava drugih ugovornih strana.

EIB u cilju smanjenja kreditnog rizika, kad je to primjereno i u svakom pojedinačnom slučaju, primjenjuje sljedeća kreditna poboljšanja:

—	vrijednosni papiri koji se odnose na drugu ugovornu stranu ili projekt (npr. založeni udjeli), založena imovina, prijenos prava, založeni računi) i/ili

—	jamstva, koja obično daje sponzor financiranog projekta (npr. jamstvo za dovršetak poslova, jamstvo na prvi zahtjev) ili bankovna jamstva.

Instrument za smanjenja kreditnog rizika ne koristi kreditne izvedenice.

3.2.2. Maksimalna izloženost kreditnom riziku bez obzira na kolaterale ili druge vrste kreditnog poboljšanja

U sljedećoj tablici prikazana je maksimalna izloženost kreditnom riziku za dijelove izvještaja o financijskom stanju, uključujući izvedenice. Maksimalna izloženost iskazana je u bruto iznosima prije učinka smanjenja rizika upotrebom kolaterala.

u tisućama EUR

Maksimalna izloženost

31.12.2018.

31.12.2017.

IMOVINA

Novac i novčani ekvivalenti

573,708

549,101

Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose

100,000

150,000

Financijska imovina riznice

335,140

144,382

Izvedeni financijski instrumenti

9,873

12,521

Zajmovi i predujmovi

1 540,991

1 666,725

Ostala imovina

171

4,385

Ukupna imovina

2 559,883

2 527,114

Rezervacije za obveze za zajmove

-23,822

—

IZVANBILANČNE STAVKE

Nepredviđene obveze

—	Izdana jamstva

1 553,668

74,569

Preuzete obveze

—	Neisplaćeni zajmovi

1 283,931

869,983

—	Neizdana jamstva

2,800

7,682

Ukupne izvanbilančne stavke

2 840,399

952,234

Ukupna kreditna izloženost

5 376,460

3 479,348

3.2.3. Kreditni rizik zajmova i potraživanja

3.2.3.1. Mjerenje kreditnog rizika zajmova i predujmova

Za sve zajmove i jamstva Instrumenta provodi se sveobuhvatna procjena rizika i očekivanog gubitka, koja se odražava u kreditnoj ocjeni. Smjernice o kreditnom riziku ne primjenjuju se na operacije u okviru programa za financiranje s učinkom (kako je opisano u bilješci 24.), osim posredničkih zajmova i na nji se primjenjuju drugačiji postupci. Kreditne ocjene utvrđuju se u skladu s općeprihvaćenim kriterijima na temelju kvalitete zajmoprimca, dospijeća zajma, jamstva i, ovisno o slučaju, davatelja jamstva.

Sustav kreditnog ocjenjivanja obuhvaća metodologije, postupke, baze podataka i informacijske sustave koji su potpora ocjenjivanju kreditnog rizika u operacijama kreditiranja i procjenama očekivanog gubitka. Sustav sadržava veliku količinu informacija na temelju kojih se određuje relativni rejting kreditnih rizika zajmova. Kreditne ocjene odražavaju sadašnju vrijednost procijenjene razine „očekivanog gubitka”, koji je rezultat vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveze glavnih dužnika, izloženosti riziku i ozbiljnosti gubitka u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza. Kreditne ocjene koriste se u sljedeće svrhe:

—	kao pomagalo pri izradi preciznije i kvantitativno utemeljenije procjene rizika kreditiranja,

—	kao pomoć pri raspodjeli poslova praćenja,

—	kao opis kvalitete portfelja zajma u bilo kojem trenutku,

—	ao jedan od ulaznih podataka za odluke o cijeni rizika na temelju očekivanog gubitka.

Na kreditnu ocjenu utječu sljedeći čimbenici:

Kreditna sposobnost zajmoprimca: u Glavnoj upravi za upravljanje rizicima provodi se neovisna analiza zajmoprimaca i ocjenjuje njihova kreditna sposobnost na temelju unutarnjih metodologija i vanjskih podataka. U skladu s odabranim naprednim pristupom Basel II., Banka je izradila metodologiju unutarnjeg rejtinga kojom se zajmoprimcima i davateljima jamstava dodjeljuje unutarnji rejting. Temelji se na sustavu bodovanja određenih kategorija drugih ugovornih strana.

ii)

Korelacija s nastankom statusa neispunjavanja obveza: služi za kvantificiranje vjerojatnosti istovremenih financijskih poteškoća zajmoprimca i davatelja jamstva. Što je povezanost vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza zajmoprimca i davatelja jamstva veća, to je vrijednost jamstva manja i stoga je kreditna ocjena niža (slabija).

iii)	Vrijednost jamstvenih instrumenata i vrijednosnih papira: procjenjuje se na temelju kreditne sposobnosti izdavatelja i vrste instrumenta.

iv)	Stopa povrata: pretpostavljeni iznos povrata nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza relevantne druge ugovorne strane; iskazuje se kao postotak relevantne izloženosti zajma.

v)	Ugovorni okvir: kvalitetan ugovorni okvir povećava kvalitetu zajma i poboljšava njegov unutarnji rejting.

vi)	Trajanje zajma odnosno novčanih tokova od zajma: ako su svi drugi uvjeti jednaki, dulje trajanje zajma znači veći rizik otežanog servisiranja zajma tijekom njegova trajanja.

Očekivani gubitak od zajma izračunava se kombiniranjem pet prethodno navedenih elemenata. Ovisno o razini tog gubitka, zajam se razvrstava u jednu od sljedećih kategorija kreditnih ocjena:

„A”

prvorazredni zajmovi kvalitete koji se dalje svrstavaju u tri potkategorije:

„A0”	zajmovi ili jamstva države članice s očekivanim gubitkom od 0 % (na temelju Bančina statusa povlaštenog klijenta i obvezne zaštite za koje se smatra da su jamstvo ukupnog povrata Bančine imovine u roku dospijeća).

„A+”	zajmovi odobreni subjektima koji nisu države članice (ili zajmovi za koje ti subjekti jamče) bez očekivanog pada kvalitete tijekom njihova trajanja.

„A–”	operacije kreditiranja upitnog očuvanja aktualnog statusa, ali uz nepovoljne promjene ograničena učinka.

„B”	zajmovi visoke kvalitete: klasa imovine u koju banka ima povjerenja, premda nije isključen neznatan pad kvalitete u budućnosti. Svrstavanje u kategoriju B+ i B– odražava relativnu vjerojatnost pada kvalitete.

„C”	kvalitetni zajmovi: to su, primjerice, neosigurani zajmovi solidnim bankama i poduzećima koji se isplaćuju jednokratno po isteku sedmogodišnjeg dospijeća ili u obrocima od datuma isplate zajma s jednakim rokom dospijeća.

„D”	ovaj je rejting razdjelnica je između zajmova „prihvatljive kvalitete” i zajmova s poteškoćama. Ta se razlika preciznije utvrđuje svrstavanjem u potkategorije D+ i D–. Zajmovi koji imaju rejting D– zahtijevaju pojačano praćenje.

„E”

razina rizičnosti zajma viša je od općeprihvaćene. Ova kategorija obuhvaća i zajmove koji su u svojem vijeku trajanja bili izloženi ozbiljnim poteškoćama, za koje nije isključena mogućnost gubitka. Zato se zajmovi iz ove kategorije pomno i strogo prate. Potkategorije E+ i E– razlikuju se po intenzitetu posebnog postupka praćenja. Velika je vjerojatnost da se zajmovi rejtinga E– neće redovito i pravovremeno servisirati i da će dug na neki način trebati restrukturirati, što bi moglo uzrokovati gubitak zbog umanjenja vrijednosti.

„F”

zajmovi neprihvatljive rizičnosti. Rejting F– dodjeljuje se isključivo zajmovima iz nezaključenih transakcija kod kojih su nakon potpisivanja zabilježene nepredviđene, iznimne i dramatično nepovoljne okolnosti. Svim operacijama u kojima Instrument bilježi gubitak glavnice dodjeljuje se rejting F i za njih se primjenjuje posebna rezervacija.

Općenito se zajmovi s internim rejtingom D– ili nižim uvrštavaju na popis za praćenje. Međutim ako je zajam izvorno odobren s profilom rizika D– ili slabijim, uvrstit će se na popis za praćenje samo ako zbog značajnog kreditnog događaja dođe do daljnjeg slabljenja kreditne ocjene zajma.

U tablici u odjeljku 3.2.3.3. prikazana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na temelju prethodno opisanih kategorija ocjena.

3.2.3.2. Analiza izloženosti kreditnom riziku pri odobravanju zajmova

U sljedećoj tablici prikazana je maksimalna izloženost kreditnom riziku za zajmove koji su potpisani i isplaćeni prema kategoriji zajmoprimca uzimajući u obzir jamstva koja su osigurali davatelji jamstava:

u tisućama EUR
Na dan 31.12.2018.	Zajmovi s jamstvom	Ostale vrste kreditnog poboljšanja	Zajmovi bez jamstva	Ukupno	% od Ukupno
Banke	88,263	—	856,484	944,747	61 %
Poduzeća	147,551	45,820	205,198	398,569	26 %
Javne institucije	29,182	—	—	29,182	2 %
Države	—	2,647	165,846	168,493	11 %
Ukupno isplaćeni zajmovi	264,996	48,467	1 227,528	1 540,991	100 %
Potpisani zajmovi koji nisu isplaćeni	170,356	—	1 089,753	1 260,110

u tisućama EUR
Na dan 31.12.2017.	Zajmovi s jamstvom	Ostale vrste kreditnog poboljšanja	Zajmovi bez jamstva	Ukupno	% od Ukupno
Banke	46,860	11,651	919,216	977,727	59 %
Poduzeća	145,914	59,462	285,492	490,868	29 %
Javne institucije	30,882	—	—	30,882	2 %
Države	—	3,218	164,030	167,248	10 %
Ukupno isplaćeni zajmovi	223,656	74,331	1 368,738	1 666,725	100 %
Potpisani zajmovi koji nisu isplaćeni	89,597	—	780,386	869,983

Uprava EIB-a za upravljanje transakcijama i restrukturiranje prati zajmoprimce i davatelje jamstva, kao i financiranje projekata i ugovore. Kontinuirano se prate zajmovi Instrumenta, kreditna sposobnost zajmoprimaca i davatelja jamstva, i to najmanje jedanput godišnje, ali i češće prema potrebi te u slučaju kreditnih događaja. Uprava za upravljanje transakcijama i restrukturiranje posebno preispituje poštuju li se ugovorna prava i, u slučaju pada rejtinga i/ili neispunjenja ugovornih obveza, poduzima korektivne mjere. Mjere za smanjenje rizika primjenjuju se kad god je potrebno u skladu sa smjernicama za kreditni rizik. Pri obnavljaju bankovnih jamstava dobivenih za zajmove osigurava se pravovremena zamjena jamstava ili poduzimanje potrebnih mjera.

3.2.3.3. Analiza kreditne kvalitete po kategorijama zajmoprimaca

U sljedećim tablicama prikazana je analiza kreditne kvalitete portfelja zajmova Instrumenta na dan 31. prosinca 2018. i na dan 31. prosinca 2017. po kreditnim ocjenama zajmova na temelju izloženosti potpisanih zajmova (isplaćenih i neisplaćenih).

u tisućama EUR
Na dan 31.12.2018.		Visoka ocjena	Standardna ocjena	Najniži prihvatljivi rizik	Visoki rizik	Bez ocjene	Ukupno	% od Ukupno
Na dan 31.12.2018.		A do B–	C	D+	D– i manje	Bez ocjene	Ukupno	% od Ukupno
Zajmoprimac	Banke	232,467	238,619	349,756	698,562	—	1 519,404	54 %
	Poduzeća	103,845	7,564	744	693,100	50,000	855,253	31 %
	Javne institucije	—	—	29,182	2,994	—	32,176	1 %
	Države	—	4,786	7,681	381,801	—	394,268	14 %
Ukupno		336,312	250,969	387,363	1 776,457	50,000	2 801,101	100 %

u tisućama EUR
31.12.2017.		Visoka ocjena	Standardna ocjena	Najniži prihvatljivi rizik	Visoki rizik	Bez ocjene	Ukupno	% od Ukupno
31.12.2017.		A do B–	C	D+	D– i manje	Bez ocjene	Ukupno	% od Ukupno
Zajmoprimac	Banke	208,601	187,225	189,727	870,913	—	1 456,466	58 %
	Poduzeća	114,769	8,018	3,288	533,382	1,428	660,885	26 %
	Javne institucije	—	—	30,882	—	—	30,882	1 %
	Države	—	—	13,861	374,614	—	388,475	15 %
Ukupno		323,370	195 243	237,758	1 778,909	1,428	2 536,708	100 %

3.2.3.4. Koncentracije rizika zajmova i predujmova

3.2.3.4.1. Geografska analiza

Prema državi zajmoprimca portfelj zajmova Instrumenta može se raščlaniti na sljedeće geografske regije:

u tisućama EUR
Država zajmoprimca	31.12.2018.	31.12.2017.
Kenija	233,269	331,891
Nigerija	172,515	230,042
Tanzanija	124,718	116,093
Uganda	81,766	169,869
Burundi	77,568	74,703
Barbados	74,638	25,124
Egipat	74,431	—
Jamajka	72,165	85,728
Kongo (Demokratska Republika)	62,708	62,439
Mauricijus	55,564	26,598
Etiopija	55,215	51,719
Dominikanska Republika	54,326	61,326
Mauritanija	50,727	64,007
Gana	39,246	49,895
Togo	30,634	45,574
Ruanda	28,704	38,555
Malavi	26,827	22,800
Regionalno - AKP	24,335	751
Nova Kaledonija	21,124	21,670
Angola	20,651	14,850
Kabo Verde	18,923	20,487
Senegal	18,330	13,881
Zambija	17,700	10,910
Francuska Polinezija	17,453	17,235
Kamerun	14,784	25,012
Mozambik	14,719	19,212
Kajmanski Otoci	13,213	14,958
Niger	9,655	5,631
Bocvana	7,278	7,618
Sejšeli	4,786	5,036
Mali	4,767	5,612
Haiti	4,748	6,006
Burkina Faso	4,649	6,041
Samoa	3,986	5,100
Vanuatu	1,848	2,162
Liberija	1,153	1,553
Palau	1,107	1,384
Mikronezija	759	868
Južna Afrika	2	653
Namibija	—	1,971
Kongo	—	1,730
Tonga	—	31
Ukupno	1 540,991	1 666,725

3.2.3.4.2. Raščlamba prema industrijskim sektorima

U sljedećoj tablici portfelj zajmova Instrumenta raščlanjen je prema industrijskom sektoru zajmoprimca. Zajmovi koji su prije isplate konačnom korisniku prvo isplaćeni financijskom posredniku prikazani su u okviru globalnih zajmova:

u tisućama EUR
Industrijski sektor zajmoprimca	31.12.2018.	31.12.2017.
Tercijarni sektor i ostalo	957,602	991,282
Urbani razvoj, obnova i promet	192,400	194,101
Električna energija, ugljen i ostalo	181,317	290,364
Sirovine i rudarstvo	45,820	59,462
Obrada materijala, građevinarstvo	33,144	2,194
Ceste i autoceste	32,043	40,960
Zračne luke i sustavi upravljanja zračnim prometom	29,182	30,882
Telekomunikacije	26,095	20,310
Kemikalije, plastika i farmaceutski proizvodi	20,436	—
Lanac opskrbe hranom	15,386	15,586
Oporaba otpada	7,564	8,018
Socijalna infrastruktura, obrazovanje i zdravstvo	2	1,100
Nafta i plin	—	12,466
Ukupno	1 540,991	1 666,725

3.2.3.5. Izloženosti kreditnom riziku za svaki unutarnji rejting rizika

Instrument koristi metodologiju dodjele unutarnjeg rejtinga u skladu s pristupom unutarnjeg rejtinga Basel III. Većini drugih ugovornih strana Instrumenta dodjeljuje se unutarnji rejting primjenom te metodologije. U sljedećoj tablici prikazana je raščlamba kreditnog portfelja Instrumenta po boljim unutarnjim rejtinzima zajmoprimca ili izdavatelja jamstva, ako je taj podatak dostupan. Ako unutarnji rejting nije dostupan, za potrebe analize koriste se vanjski rejtinzi.

U tablici su prikazane izloženosti za potpisane zajmove (isplaćene i neisplaćene) i rizikom ponderirane izloženosti na temelju unutarnje metodologije koju Instrument primjenjuje za upravljanje ograničenjima.

u tisućama EUR
2018.
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Unutarnji rejting 1 – minimalan kreditni rizik	—	90,875	—	—	—	90,875
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	74,650	—	—	—	—	74,650
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	17,804	—	—	—	—	17,804
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	39,295	18,783	—	—	—	58,078
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	165,551	—	—	—	—	165,551
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	834,194	94,749	—	—	—	928,943
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	75,057	134,701	—	—	1,806	211,564
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	—	—	185,273	3,588	—	188,861
Rezervacija za gubitke	-22,023	-27,342	- 143,092	-1,794	-1,084	- 195,335
Knjigovodstvena vrijednost	1 184,528	311,766	42,181	1,794	722	1 540,991
Obveze za zajmove
Unutarnji rejting 1 – minimalan kreditni rizik	—	—	—	—	—	—
Unutarnji rejting 2 – vrlo nizak kreditni rizik	102,092	—	—	—	—	102,092
Unutarnji rejting 3 – nizak kreditni rizik	12,000	—	—	—	—	12,000
Unutarnji rejting 4 – umjeren kreditni rizik	12,463	—	—	—	—	12,463
Unutarnji rejting 5 – druga ugovorna strana lošeg financijskog stanja	230,455	—	—	—	—	230,455
Unutarnji rejting 6 – visok kreditni rizik	567,573	22,467	—	—	—	590,040
Unutarnji rejting 7 – vrlo visok kreditni rizik	100,055	96,074	—	—	—	196,129
Unutarnji rejting 8 – druga ugovorna strana u statusu neispunjavanja obveza	—	—	16,932	—	—	16,932
Unutarnji rejting nije dodijeljen (*3)	123,821	—	—	—	—	123,821
Rezervacija za gubitke	-7,225	-16,597	—	—	—	-23,822
Knjigovodstvena vrijednost	1 141,234	101,944	16,932	—	—	1 260,110

Instrument kontinuirano prati događaje koji utječu na zajmoprimce i izdavatelje jamstva, osobito banke. Konkretno, Instrument u svakom pojedinačnom slučaju provjerava svoja ugovorna prava u slučaju pada rejtinga i pokušava pronaći mjere za smanjenje rizika. Pomno prati i obnavljanje bankovnih jamstava dobivenih za zajmove kako bi se pobrinuo za njihovu pravovremene zamjenu ili poduzimanje potrebnih mjera.

3.2.3.6. Dospjela nepodmirena potraživanja za zajmove i umanjenje vrijednosti

Iznosi dospjelih nepodmirenih potraživanja utvrđuju se, prate i bilježe u skladu s postupcima definiranima u „Smjernicama i postupcima za praćenje financija”, koje se primjenjuju u bankama. Ti su postupci u skladu s najboljim bankarskim praksama i primjenjuju se za sve zajmove kojima upravlja EIB.

Postupak praćenja strukturiran je na način kojim se osigurava: i. da se potencijalna dospjela nepodmirena potraživanja propisno otkriju i prijave nadležnim službama s minimalnom odgodom; ii. da se kritični slučajevi odmah proslijede na odgovarajuću operativnu razinu i razinu odlučivanja; iii. da se osigura redovito izvještavanje uprave EIB-a i država članica o ukupnom iznosu dospjelih nepodmirenih potraživanja i mjerama za naplatu koje jesu ili će biti poduzete.

Dospjela nepodmirena potraživanja i umanjenja vrijednosti zajmova mogu se raščlaniti kako slijedi:

u tisućama EUR
	Zajmovi i predujmovi 31.12.2018.		Zajmovi i potraživanja 31.12.2017.
Knjigovodstvena vrijednost		1 540,991	1 666,725
Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta
Bruto iznos		188,861	136,827
Rezervacija za gubitak zbog umanjenja vrijednosti		- 144,886	- 106,203
Umanjena knjigovodstvena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta		43,975	30,624
Dospjeli, ali neumanjeni za kreditne gubitke
Dospjeli obuhvaćaju
0–30 dana		804	1,227
30–60 dana		—	77
60–90 dana		—	31
90–180 dana		—	18
više od 180 dana		1	1
Knjigovodstvena vrijednost dospjelih zajmova neumanjenih za kreditne gubitke		805	1,354
Knjigovodstvena vrijednost nedospjelih zajmova neumanjene vrijednosti		1 496,211	1 634,747
Ukupna knjigovodstvena vrijednost zajmova i predujmova		1 540,991	1 666,725

3.2.3.7. Ponovni pregovori o zajmovima i njihovo restrukturiranje

Instrument smatra da je zajam restrukturiran ako zbog negativnih promjena financijskog stanja zajmoprimca ponovno pregovara o izvornim uvjetima ugovora s tim zajmoprimcem, što izravno utječe na buduće novčane tokove financijskog instrumenta i može uzrokovati gubitak za Instrument. Međutim financijski utjecaj restrukturiranja općenito je ograničen na moguće gubitke od umanjenja vrijednosti zbog općenite financijske neutralnosti Instrumenta koja se odražava u ponovnim pregovorima o uvjetima određivanja cijene restrukturiranih operacija.

Pri uobičajenom poslovanju, kreditna bi ocjena predmetnih zajmova pala i zajam bi se našao na popisu za praćenje prije početka novih pregovora. Po završetku pregovora Instrument nastavlja pozorno pratiti te zajmove. Ako se na temelju uvjeta plaćanja dogovorenih u novim pregovorima ne uspije naplatiti izvorna knjigovodstvena vrijednost imovine, smatrat će se da je vrijednost imovine umanjena. Posljedični gubici od umanjenja vrijednosti izračunat će se na temelju predviđenih novčanih tokova, diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi. Redovito se provjerava treba li umanjiti vrijednost svih zajmova čija je kreditna ocjena pala na E–; umanjuje se vrijednost svih zajmova s kreditnom ocjenom F. Nakon dostatnog poboljšanja njegove kreditne ocjene, zajam se briše s popisa za praćenje u skladu s postupcima Instrumenta.

Mjere i postupci restrukturiranja koje tijekom izvještajnog razdoblja provede Bančina skupina za restrukturiranje obuhvaćaju produljenje roka dospijeća, odgodu plaćanja samo glavnice, odgodu plaćanja glavnice i kamata te kapitalizaciju dospjelih nepodmirenih iznosa. Osnovna se operacija zbog tih mjera restrukturiranja ne prestaje priznavati, osim ako se učinak ugovornih promjena na neto sadašnju vrijednost zajma na datum restrukturiranja smatra značajnim. Ako je njezina vrijednost umanjena za kreditne gubitke, takva ponovno priznata financijska imovina odgovara definiciji kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke.

Izloženosti subjekta promjenama ugovornih uvjeta koje ne utječu na buduće novčane tokove, kao što su aranžmani o kolateralu, drugi aranžmani o osiguranju ili odricanje od ugovornih prava na temelju uvjeta ugovora, ne smatraju se restrukturiranima niti se smatra da su ti događaji sami po sebi dovoljan razlog za umanjenje vrijednosti.

Operacije nad kojima se provode mjere restrukturiranja navedene su u tablici u nastavku:

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Broj operacija za restrukturiranje	33	27
Knjigovodstvene vrijednosti	280,720	136,973
od čega umanjeno	9,506	112,423
Priznato umanjenje	86,334	107,256
Prihodi od kamata za restrukturirane operacije	13,465	8,418
Otpisane izloženosti (nakon prekida/prodaje operacije)	—	9,395

u tisućama eura
Mjere restrukturiranja
	31.12.2017.	Produljenje dospijeća	Odgoda otplate samo glavnice	Odgoda otplate glavnice i kamata	Ostalo	Ugovorni rok otplate i raskid (29)	31.12.2018.
Banke	30,347	—	290	5,654	765	-9,464	27,592
Poduzeća	106,626	3,463	—	15,271	143,261	-15,493	253,128
Ukupno	136,973	3,463	290	20,925	144,026	-24,957	280,720

3.2.4. Kreditni rizik za novac i novčane ekvivalente

Dostupna sredstva ulažu se u skladu s planom Instrumenta za isplatu ugovorenih obveza. Od 31. prosinca 2018. i31. prosinca 2017. ulaganja su bila u obliku bankovnih depozita, potvrda o depozitu i komercijalnih zapisa.

Ovlašteni subjekti imaju rejting sličan kratkoročnom i dugoročnom rejtingu koji se zahtijeva za plasmane EIB-ove vlastite riznice. Ako dvije ili više agencija za procjenu kreditnog rejtinga dodijele različite rejtinge, u obzir se uzima najniži. Najviši odobreni limit za banke koje imaju odobrenje za rad zasad iznosi 50 000 000 eura (pedeset milijuna EUR). Iznimka od ovog pravila odobrena je društvu Societe Generale, u kojem Instrument ima svoje poslovne gotovinske račune. Kratkoročni kreditni limit odobren društvu Societe Generale na dan 31. prosinca 2018. i31. prosinca 2017. iznosio je 110 000 000 eura (sto deset milijuna EUR). Povećani limit odnosi se na zbroj iznosa gotovine na poslovnim gotovinskim računima i instrumenata koje je ta druga ugovorna strana izdala i koji se drže u portfelju riznice.

Sva ulaganja izvršena su kod subjekata koji imaju odobrenje za rad, s najduljim dospijećem od tri mjeseca od datuma valute. Sva prekoračenja limita kreditne izloženosti prijavljena su opunomoćenicima. Na dan 31. prosinca 2018. svi oročeni depoziti, komercijalni zapisi i novac u blagajni u posjedu Instrumenta imali su barem rejting P-2 (ekvivalent rejtinga agencije Moody’s) na dan podmirenja. Na dan 31. prosinca 2017. svi oročeni depoziti, komercijalni zapisi i novac u blagajni u posjedu Instrumenta imali su barem rejting P-1 (ekvivalent rejtinga agencije Moody’s) na dan podmirenja.

U sljedećoj tablici prikazano je stanje novca i novčanih ekvivalenata uključujući obračunane kamate:

u tisućama EUR
Najniži dugoročni rejting (ocjena agencije Moody's)	Najniži dugoročni rejting (ocjena agencije Moody's)	31.12.2018.		31.12.2017.
P-1	Aaa	71,914	13 %	49,616	9 %
P-1	Aa3	49,972	9 %	89,971	16 %
P-1	A1	199,938	34 %	143,080	26 %
P-1	A2	201,899	35 %	266,434	49 %
P-2	A3	49,985	9 %	—	0 %
Ukupno		573,708	100 %	549,101	100 %

3.2.5. Kreditni rizik izvedenica

3.2.5.1. Politika kreditnog rizika za izvedenice

Kreditni rizik izvedenica iskazuje se kao gubitak koji bi za određenu stranu nastao ako njezina druga ugovorna strana ne bi mogla ispuniti svoje ugovorne obveze. Kreditni rizik izvedenica ovisi o mnogim čimbenicima (kao što su kamatna stopa i devizni tečaj) i općenito odgovara tek malom dijelu njihove ugovorene vrijednosti.

Tijekom uobičajenog poslovanja Instrument može sklapati ugovore o zamjeni kako bi određene operacije kreditiranja zaštitio od rizika ili valutne terminske ugovore kako zaštitio od rizika svoje devizne pozicije u valutama kojima se aktivno trguje koje nisu euro. Sve ugovore o zamjeni izvršava Europska investicijska banka s vanjskom drugom ugovornom stranom. Uvjeti ugovora o zamjeni utvrđuju se istim standardiziranim ugovorima o zamjeni i prilozima o instrumentima osiguranja koje potpisuju Europska investicijska banka i njezine vanjske druge ugovorne strane.

3.2.5.2. Mjerenje kreditnog rizika izvedenica

Na sve ugovore o zamjeni koje izvršava Europska investicijska banka a odnose se na Instrument primjenjuju se isti ugovorni okvir i metodologije kao i za izvedenice koje Europska investicijska banka ugovara za vlastite potrebe. Europska investicijska banka utvrđuje prihvatljivost drugih ugovornih strana u ugovorima o zamjeni na temelju jednakih uvjeta prihvatljivosti koje primjenjuje na svoje opće poslovanje s ugovorima o zamjeni.

Europska investicijska banka za potrebe izvještavanja i praćenja limita mjeri izloženost kreditnom riziku u transakcijama koje uključuju ugovore o zamjeni i izvedenice primjenom pristupa neto tržišne izloženosti i potencijalne buduće izloženosti. Pristup neto tržišne izloženosti i pristupn potencijalne buduće izloženosti primjenjuju se na sve izvedenice koje se odnose na Investicijski instrument.

—	U sljedećoj tablici prikazana su dospijeća međuvalutnih ugovora o zamjeni kamatne stope s dodatnom raščlambom prema ugovorenoj i fer vrijednosti:

u tisućama EUR
Ugovori o zamjeni na dan 31.12.2018.	manje od	1-5	5-10	više od	Ukupno 2018.
Ugovori o zamjeni na dan 31.12.2018.	godinu dana	godina	godina	do 10 godina	Ukupno 2018.
Ugovorena vrijednost	—	5,245	—	—	5,245
Fer vrijednost (tj. neto diskontirana vrijednost)	—	-325	—	—	-325

					u tisućama EUR
Ugovori o zamjeni na dan 31.12.2017.	manje od	1-5	5-10	više od	Ukupno 2017.
Ugovori o zamjeni na dan 31.12.2017.	godinu dana	godina	godina	do 10 godina	Ukupno 2017.
Ugovorena vrijednost	—	8,098	—	—	8,098
Fer vrijednost (tj. neto diskontirana vrijednost)	—	-955	—	—	-955

—

Instrument sklapa kratkoročne ugovore o zamjeni valute kako bi se zaštitio od valutnog rizika pri isplati zajmova u valutama koje nisu euro. Ugovori o zamjeni valute imaju rok dospijeća najviše tri mjeseca i redovito se obnavljaju. Ugovorena vrijednost ugovora o zamjeni valute iznosila je 1 460,6 milijuna eura na dan 31. prosinca 2018., u odnosu na 1 500,0 milijuna eura na dan 31. prosinca 2017. Fer vrijednost ugovora o zamjeni valute iznosila je 1,1 milijuna eura na dan 31. prosinca 2018., u odnosu na 12,0 milijuna eura na dan 31. prosinca 2017.

—

Instrument sklapa ugovore o zamjeni kamatne stope da bi se zaštitio od kamatnog rizika za isplaćene zajmove. Na dan 31. prosinca 2018. postojala su dva važeća ugovora o zamjeni kamatne stope ugovorene vrijednosti 25,8 milijuna eura (2017.: 31,7 milijuna eura) i fer vrijednosti 0,7 milijuna eura (2017.: 0,3 milijuna eura).

3.2.6. Kreditni rizik financijske imovine riznice

U sljedećoj tablici prikazano je stanje portfelja riznice koji se u cijelosti sastoji od komercijalnih zapisa koje su izdala državna tijela niže razine vlasti, banke i nebankarski subjekti s preostalim rokom do dospijeća najviše tri mjeseca. Prihvatljivi izdavatelji su države članice EU-a i njihove agencije, banke i nebankarski subjekti. Najviši odobreni limit za svakog ovlaštenog izdavatelja iznosi 50 000 000 eura (pedeset milijuna EUR). Ulaganja u srednjoročne i dugoročne obveznice mogla bi biti prihvatljiva u skladu s ulagačkim smjernicama i ovisno o likvidnosnim zahtjevima.

Najniži kratkoročni rejting (ocjena agencije Moody's)	Najniži dugoročni rejting (ocjena agencije Moody's)	31.12.2018.		31.12.2017.
P-1	Aa2	80,041	24 %	—	0 %
P-1	Aa3	95,055	29 %	—	0 %
P-1	A1	15,005	4 %	—	0 %
P-1	A2	45 008	13 %	—	0 %
P-2	A2	50,015	15 %	—	0 %
P-2	A3	50,016	15 %	—	0 %
P-2	Baa2	—	0 %	94,353	65 %
NP	Ba1	—	0 %	50,029	35 %
Ukupno		335,140	100 %	144,382	100 %

3.3. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti odnosi se na sposobnost subjekta da financira povećanja imovine i podmiri dospjele obveze bez neprihvatljivih gubitaka. Može se podijeliti na rizik financiranja likvidnosti i rizik tržišne likvidnosti. Rizik financiranja likvidnosti rizik je da kreditna institucija neće moći uspješno zadovoljiti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima, a da ne utječe na svoje dnevne operacije ili na vlastiti financijski rezultat. Rizik tržišne likvidnosti rizik je da subjekt neće moći jednostavno prebiti ili eliminirati poziciju po tržišnoj cijeni bilo zbog nedovoljne dubine tržišta bilo zbog tržišnog poremećaja.

3.3.1. Upravljanje rizikom likvidnosti

Instrument se prvenstveno financira godišnjim doprinosima država članica te priljevima iz vlastitih operacija. Instrumenta rizikom likvidnosti financiranja upravlja prije svega planiranjem svojih neto potreba likvidnosti i propisanih godišnjih doprinosa država članica.

Pri izračunu godišnjih doprinosa država članica analizira se struktura isplata postojećeg i planiranog portfelja i prati tijekom cijele godine. Pri korekciji godišnjih zahtjeva za likvidnost u obzir se uzimaju posebni događaji kao što su prijevremena otplata, prodaj udjela ili nastanak statusa nepodmirenja obveza.

Instrument u svrhu dodatnog smanjenja rizika održava pričuvu likvidnosti dovoljnu da u bilo kojem trenutku može pokriti predviđene novčane isplate, o čemu redovito izvješćuje kreditni odjel Europske investicijske banke. Sredstva se ulažu na tržištu novca i tržištima obveznica u obliku međubankovnih depozita i drugih kratkoročnih financijskih instrumenata vodeći računa o Instrumentovim obvezama novčanih isplata. Likvidnom imovinom Instrumenta upravlja Bančina riznica u cilju održanja odgovarajuće likvidnosti da bi se Instrument mogao ispunjavati svoje obveze.

U skladu s načelom razdvajanja dužnosti između operativne jedinice i jedinice za potporu, za operacije namire koje se odnose na ulaganje te imovine odgovorna je EIB-ova služba za planiranje i namiru operacija. Osim toga, odobravanje drugih ugovornih strana i limita za ulaganja riznice te praćenje tih limita u djelokrugu su EIB-ove uprave za upravljanje rizicima.

3.3.2. Mjerenje rizika likvidnosti

U tablicama u ovom odjeljku raščlanjene su financijske obveze Instrumenta prema dospijeću na temelju kriterija preostalog vremena između datuma bilance i datuma ugovorenog dospijeća (na temelju kriterija nediskontiranih novčanih tokova).

U smislu neizvedenih financijskih obveza, obveze Instrumenta su neisplaćene tranše na temelju potpisanih ugovora o zajmu, neisplaćene tranši potpisanih upisa kapitala/ugovora o ulaganju, odobrena jamstva za zajmove i odobrene subvencije za kamate i tehnička pomoć.

Zajmovi koje Investicijski instrument odobrava imaju rok za isplatu. Isplate se međutim izvršavaju u rokovima i iznosima koji odražavaju napredak osnovnih investicijskih projekata. Osim toga, zajmovi koje odobrava Investicijski instrument izvršavaju se u razmjerno nepostojanom poslovnom okruženju te je i njihov isplatni plan prilično nesiguran.

Kapitalna ulaganja dospijevaju u trenutku kada upravitelji investicijskih fondova objave valjane pozive za upis kapitala u skladu s razvojem svojih investicijskih aktivnosti. Razdoblje povlačenja obično je tri godine, uz česta produljenja za jednu ili dvije godine. Neke obveze isplate obično ne prestaju nakon završetka razdoblja povlačenja sve do potpune likvidacije osnovnih ulaganja jer je likvidnost fonda povremeno nedovoljna za izvršenje obveza plaćanja naknada ili drugim rashoda.

Specifične obveze isplate ne odnose se na jamstva, osim ako korisnik ne aktivira jamstvo. Iznos nepodmirenog jamstva smanjuje se prema planu otplate svakog zajma s jamstvom.

Odljevi gotovine za odobrene subvencije za kamate u načelu nastaju u slučaju subvencioniranih zajmova koje EIB financira vlastitim sredstvima. Stoga iskazani odljevi predstavljaju samo obveze koje se odnose na te zajmove, a ne ukupni iznos odobrenih neisplaćenih subvencija za kamate. Kao i kada je riječ o zajmovima, njihov je isplatni plan nesiguran.

„Bruto nominalni odljev” odobrene tehničke pomoći u tablici „Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza” odnosi se na ukupni iznos neisplaćene tranše potpisanih ugovora o tehničkoj pomoći. Vremenski raspored isplata prilično je nesiguran. Novčani odljevi razvrstani pod „tri mjeseca ili kraće” predstavljaju iznos neplaćenih računa primljenih prije datuma izvještavanja.

Obveze za neizvedene financijske obveze za koje nije definiran ugovorni datum dospijeća razvrstavaju se pod „Nedefinirano dospijeće”. Obveze za koje na datum izvještavanja postoji evidentiran zahtjev za isplatu razvrstavaju se u odgovarajuće vremensko razdoblje.

U smislu izvedenih financijskih obveza profil dospijeća predstavlja ugovorne nediskontirane bruto novčane tokove ugovora o zamjeni uključujući međuvalutnu razmjenu, međuvalutnu zamjenu kamatnih stopa, kratkoročne ugovore o valutnoj razmjeni i ugovore o zamjeni kamatnih stopa.

Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza u tisućama EUR na dan 31.12.2018.	3 mjeseca ili manje	Od 3 mjeseca do godinu dana	1-5 godina	Više od 5 godina	Nedefinirano dospijeće	Bruto nominalni odljev
Odljevi za odobrene, ali neisplaćene zajmove	7,854	—	—	—	1 276,077	1 283,931
Odljevi za odobrena investicijska sredstva i upis dionica	2,023	—	—	—	345,144	347,167
Ostalo (potpisana neizdana jamstva, izdana jamstva)	—	—	—	—	1 556,468	1 556,468
Odljevi za odobrene subvencije za kamate	—	—	—	—	360,655	360,655
Odljevi za odobrenu tehničku pomoć	2,373	—	—	—	24,082	26,455
Ukupno	12,250	—	—	—	3 562,426	3 574,676

Profil dospijeća neizvedenih financijskih obveza u tisućama EUR na dan 31.12.2017.	3 mjeseca ili manje	Od 3 mjeseca do godinu dana	1-5 godina	Više od 5 godina	Nedefinirano dospijeće	Bruto nominalni odljev
Odljevi za odobrene, ali neisplaćene zajmove	5,543	—	—	—	864,440	869,983
Odljevi za odobrena investicijska sredstva i upis dionica	5,039	—	—	—	316,656	321,695
Ostalo (potpisana neizdana jamstva, izdana jamstva)	—	—	—	—	82,251	82,251
Odljevi za odobrene subvencije za kamate	1,245	—	—	—	286,066	287,311
Odljevi za odobrenu tehničku pomoć	1,931	—	—	—	24,720	26,651
Ukupno	13,758	—	—	—	1 574,133	1 587,891

Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza u tisućama EUR na dan 31.12.2018.	3 mjeseca ili manje	Od 3 mjeseca do godinu dana	1-5 godina	Više od 5 godina	Bruto nominalni priljev/odljev
Međuvalutni ugovori o zamjeni i međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	5	3,281	1,816	—	5,102
Međuvalutni ugovori o zamjeni i međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	—	-4,081	-1,770	—	-5,851
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Priljevi	1 460,608	—	—	—	1 460,608
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Odljevi	-1 465 498	—	—	—	-1 465 498
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	397	1,171	3,473	204	5,245
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	—	-1,340	-3,030	-175	-4,545
Ukupno	-4,488	-969	489	29	-4,939

Profil dospijeća izvedenih financijskih obveza u tisućama EUR na dan 31.12.2017.	3 mjeseca ili manje	Od 3 mjeseca do godinu dana	1-5 godina	Više od 5 godina	Bruto nominalni priljev/odljev
Međuvalutni ugovori o zamjeni i međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	7	3,144	5,122	—	8,273
Međuvalutni ugovori o zamjeni i međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	—	-4,051	-5,959	—	-10,010
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Priljevi	1 500,000	—	—	—	1 500,000
Kratkoročni ugovori o zamjeni valute – Odljevi	-1 493 987	—	—	—	-1 493 987
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Priljevi	355	1,102	4,138	625	6,219
Ugovori o zamjeni kamatne stope – Odljevi	—	-1,502	-3,782	-556	-5,840
Ukupno	6,375	-1,307	-482	69	4,655

3.3.3. Dugoročna financijska imovina i obveze

U sljedećoj tablici prikazane su knjigovodstvene vrijednosti neizvedene financijske imovine i financijskih obveza, za koje se očekuje da će biti plaćeni ili podmireni u roku duljem od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja.

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Financijska imovina
Zajmovi i predujmovi	1 666,232	1 608,488
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	567,292	497,539
Ostala imovina	318171	318
Ukupno	2 233,695	2 106,345
Financijske obveze
Rezervacije za dana jamstva	793	549
Obveze prema trećim osobama	93,641	109,004
Rezervacije za obveze za zajmove	23,822	—
Ukupno	118,256	109,553

3.4. Tržišni rizik

Tržišni rizik je rizik da će promjene tržišnih cijena i stopa, kao što su kamatne stope, cijene vlasničkih instrumenata i devizni tečajevi utjecati na prihode subjekta ili vrijednost njegovih udjela u financijskim instrumentima.

3.4.1. Kamatni rizik

Kamatni rizik nastaje zbog volatilnosti ekonomske vrijednosti ili prihoda koji proizlaze iz pozicija koje donose kamate zbog nepovoljnih kretanja kamatnih stopa.

Na Instrument izravno ne utječe fluktuacija njegove ekonomske vrijednosti ili cjenovna neusklađenost različite imovine, obveza i instrumenata za zaštitu od rizika jer i. nema izravnih troškova posudbe ili kamatonosnih obveza i ii. Instrument prihvaća učinak promjena kamatnih stopa na prihode od svojih ulaganja.

Instrument mjeri osjetljivost svojeg portfelja zajmova i s njim povezanih ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini u odnosu na kamatne fluktuacije izračunom vrijednosti baznog boda.

Izračunom vrijednosti baznog boda mjeri se povećanje ili smanjenje neto sadašnje vrijednosti relevantnog portfelja na temelju povećanja kamatnih stopa za jedan bazni bod (0,01 %) pri određenim razredima ročnosti: „tržište novca – do godinu dana”, „vrlo kratko – 2 do 3 godine”, „kratko – 4 do 6 godina”, „srednje – 7 do 11 godina”„dugo – 12 do 20 godina” ili „vrlo dugo – dulje od 21 godine”.

Instrument za određivanje neto sadašnje vrijednosti novčanih tokova zajmova u eurima koristi EIB-ovu baznu krivulju financiranja u eurima (krivulja zamjene kamata u eurima prilagođena prema marži koju za financiranje plaća EIB). EIB-ova krivulja financiranja u američkim dolarima (USD) koristi se za izračun neto sadašnje vrijednosti novčanih tokova zajmova u američkim dolarima. Neto sadašnja vrijednost novčanih tokova zajmova u valutama za koje nije dostupna pouzdana i potpuna diskontna krivulja određuje se primjenom EIB-ove bazne krivulje financiranja u eurima kao zamjene.

Za izračun neto sadašnje vrijednosti ugovora za zaštitu od rizika na mikro razini Instrument koristi krivulju zamjene kamata u eurima za novčane tokove u eurima i krivulju financiranja u dolarima za novčane tokove u američkim dolarima.

Kako je prikazano u sljedećoj tablici, neto sadašnja vrijednost portfelja zajmova, uključujući ugovore o zaštiti od rizika na mikrorazini, na dan 31. prosinca 2018. umanjila bi se za 483 tisuće eura (na dan 31. prosinca 2017.: smanjenje za 488 tisuća eura) kad bi sve relevantne krivulje kamatnih stopa istovremeno porasle za jedan bazni bod.

u tisućama EUR

Vrijednost baznog boda

Na dan 31.12.2018.

Novac

Vrlo kratko

Kratko

Srednje

Dugo

Vrlo dugo

Ukupno

Tržište

godinu dana

2-3 godine

4-6 godina

7-11 godina

12-20 godina

21 godina

Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini

-38

-94

-168

-154

-29

—

-483

u tisućama EUR
Vrijednost baznog boda	Novac	Vrlo kratko	Kratko	Srednje	Dugo	Vrlo dugo	Ukupno
	Tržište
Na dan 31.12.2017.	godinu dana	2-3 godine	4-6 godina	7-11 godina	12-20 godina	21 godina
Ukupna osjetljivost zajmova i ugovora za zaštitu od rizika na mikrorazini	-49	-96	-159	-168	-16	—	-488

3.4.2. Valutni rizik

Valutni rizik za Investicijski instrument rizik je od gubitka dobiti ili ekonomske vrijednosti zbog nepovoljnih kretanja deviznih tečajeva.

S obzirom na referentnu računovodstvenu valutu (euro za Investicijski instrument), Instrument je izložen valutnom riziku kad god postoji valutna neusklađenost između njegove imovine i obveza u nereferentnoj računovodstvenoj valuti. Valutni rizik uključuje i posljedice neočekivanih i nepovoljnih promjena vrijednosti budućih novčanih tokova u nereferentnoj računovodstvenoj valuti, npr. plaćanja kamata i dividendi, zbog fluktuacije deviznog tečaja.

3.4.2.1. Valutni rizik i imovina riznice

Imovina riznice Investicijskog instrumenta izražena je u eurima ili u američkim dolarima.

Za zaštitu od valutnog rizika koriste se promptne ili terminske transakcije, ugovori o zamjeni valute ili ugovori o međuvalutnoj zamjeni. Kada to smatra potrebnim i primjerenim, EIB-ov Odjel riznice može, u skladu s politikom EIB-a, upotrijebiti sve druge instrumente kojima se osigurava zaštita od tržišnih rizika nastalih u okviru financijskih djelatnosti Investicijkog instrumenta.

3.4.2.2. Valutni rizik i operacije koje Instrument financira ili za koje jamči

Doprinosi država članica Investicijskom instrumentu uplaćuju se u eurima. Operacije koje Instrument financira ili za koje jamči, kao i subvencije za kamate mogu biti u eurima, američkim dolarima ili nekoj drugoj dopuštenoj valuti.

Izloženost valutnom riziku (u odnosu na referentnu valutu – euro) nastaje kad god se transakcije u drugim valutama ne zaštite od rizika. U nastavku su navedene smjernice Investicijskog instrumenta za zaštitu od valutnog rizika.

3.4.2.2.1. Zaštita od rizika operacija u američkim dolarima

Operacija Instrumenta u američkim dolarima štite se od valutnog rizika na agregiranoj osnovi ugovorima o zamjeni valuta USD/EUR, koji se redovito obnavljaju i čiji se iznos redovito usklađuje. Ugovori o zamjeni imaju dvostruku svrhu. S jedne strane postiže se potrebna likvidnost za nove isplate (zajmove i vlasnički kapital), a s druge se strane osigurava zaštita od valutnog rizika na makro razini.

Na početku svakog razdoblja na temelju planiranih ili očekivanih priljeva/isplata procjenjuju se novčani priljevi i odljevi u američkim dolarima tijekom sljedećeg razdoblja. Zatim se obnavljaju ugovori o zamjeni valute koji dospijevaju, njihov se iznos usklađuje da bi se pokrile barem predviđene potrebe za likvidnošću u američkim dolarima tijekom sljedećeg razdoblja.

—	Jedanput mjesečno pozicija u američkim dolarima iznad relevantnog limita štiti se od valutnog rizika promptnim ili terminskim operacijama.

—	Neočekivani manjkovi likvidnosti u američkim dolarima u razdoblju obnavljanja ugovora pokrivaju se ad hoc ugovorima o zamjeni valute, dok se viškovi likvidnosti ulažu u imovinu riznice ili preračunavaju u eure ako se ostvare zbog povećanja valutne pozicije.

3.4.2.2.2. Zaštita od rizika operacija u valutama koje nisu euro ili američki dolar

—	Operacije Investicijskog instrumenta u valutama koje nisu euro ili američki dolar štite se od rizika međuvalutnim ugovorima o zamjeni jednakog financijskog profila kao i osnovni zajam ako postoji aktivno tržište ugovora o zamjeni.

—

Investicijski instrument provodi operacije u valutama za koje nema lako dostupnih instrumenata za zaštitu od rizika ili su dostupni po visokoj cijeni. To su operacije u lokalnim valutama koje se namiruju u eurima ili američkim dolarima. Okvir Investicijskog instrumenta za financijski rizik, koji je Odbor Investicijskog instrumenta odobrio 22. siječnja 2015. omogućuje zaštitu od izloženosti valutnom riziku u lokalnim valutama koje su prema sintetičkim pokazateljima u znatnoj pozitivnoj korelaciji s američkim dolarom preko izvedenica u američkim dolarima. Lokalne valute koje su od rizika zaštićene sintetički izvedenicama u američkim dolarima navedene su u odjeljku 3.4.2.2.3. pod stavkom „Lokalne valute (sintetička zaštita od rizika)”, dok su lokalne valute bez sintetičke zaštite od rizika u američkim dolarima navedene u istoj tablici pod stavkom „Lokalne valute (bez sintetičke zaštite od rizika)”.

3.4.2.2.3. Valutna pozicija u tisućama EUR

U tablicama u ovoj bilješki prikazana je valutna pozicija Instrumenta.

Valutna pozicija iskazana je u tablicama u nastavku u skladu s politikama zaštite od rizika Investicijskog instrumenta (kako je opisano u okviru Investicijskog instrumenta o financijskim rizicima). U skladu s politikama zaštite od rizika valutna pozicija temelji se na računovodstvenim iznosima i definirana je kao ravnoteža između odabrane imovine i obveza. Imovina i obveze definirane u valutnoj poziciji odabrane su u skladu s politikama zaštite od rizika kako bi se osiguralo da će se ostvareni dobici po primitku preračunati u izvještajnu valutu (EUR).

Politika koja se primjenjivala prije 1. siječnja 2018.

Nerealizirani dobici/gubici i umanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju (MRS 39) uključuju se u valutnu poziciju u skladu s politikama zaštite od rizika, kao i umanjenja vrijednosti zajmova i potraživanja. Izvedenice uključene u valutnu poziciju u skladu s politikama zaštite od rizika uzimaju se u obzir po njihovoj nominalnoj, a ne po fer vrijednosti radi njihova usklađenja sa zadržanom vrijednošću imovine, koja se uzima u obzir i po nominalnoj vrijednosti usklađenoj za umanjenje vrijednosti zajmova.

Politika koja se primjenjuje nakon 1. siječnja 2018.

Promjena fer vrijednosti udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom uključuje se u valutnu poziciju u skladu s politikama zaštite od rizika, kao i umanjenja vrijednosti zajmova i predujmova. Izvedenice uključene u valutnu poziciju u skladu s politikama zaštite od rizika uzimaju se u obzir po njihovoj nominalnoj, a ne po fer vrijednosti radi njihova usklađenja sa zadržanom vrijednošću imovine, koja se uzima u obzir i po nominalnoj vrijednosti usklađenoj za umanjenje vrijednosti zajmova.

U tablicama u nastavku preostali dio imovine i obveza, koji uključuje uglavnom obračune kamata na zajmove, izvedenice i subvencije iskazan je kao „valutna pozicija koja nije obuhvaćena politikama zaštite od rizika”.

Na dan 31. prosinca 2018.	Imovina i obveze			Preuzete i nepredviđene obveze
Valute	Pozicija u stranim valutama u skladu s politikama rizika	Pozicija u stranim valutama koja nije obuhvaćena politikama rizika	Bilančne pozicije u stranim valutama	Preuzete i nepredviđene obveze
USD	- 157,177	-52,111	- 209,288	600,271
Lokalne valute (sintetska zaštita) (*4)
KES	35,806	252	36,058	—
TZS	71,195	814	72,009	—
DOP	35,311	821	36,132	—
UGX	45,731	769	46,500	—
RWF	24,176	17	24,193	—
HTG, MUR, MZN, XOF, ZMW, BWP, JMD, NGN, ZAR	74,265	-432	73,833	—
Ukupno valute koje nisu EUR	129,307	-49,870	79,437	600,271
EUR	—	2 834,560	2 834,560	3 044,623
Ukupno EUR i valute koje nisu EUR	129,307	2 784,690	2 913,997	3 644,894

Na dan 31. prosinca 2017.	Imovina i obveze			Preuzete i nepredviđene obveze
Valute	Pozicija u stranim valutama u skladu s politikama rizika	Pozicija u stranim valutama koja nije obuhvaćena politikama rizika	Bilančne pozicije u stranim valutama	Preuzete i nepredviđene obveze
USD	- 206,535	6,087	- 200,448	377,994
Lokalne valute (sintetska zaštita)*
KES	88,532	2,854	91,386	—
TZS	98,722	1,820	100,542	—
DOP	37,785	1,494	39,279	—
UGX	52,653	1,505	54,158	—
RWF	32,714	354	33,068	—
Lokalne valute (bez sintetske zaštite)*
HTG, MUR, MZN, XOF, ZMW, BWP	30,802	183	30,985	—
Ukupno valute koje nisu EUR	134,673	14,297	148,970	377,994
EUR	—	2 688,497	2 688,497	1 278,511
Ukupno EUR i valute koje nisu EUR	134,673	2 702,794	2 837,467	1 656,505

3.4.2.3. Analiza osjetljivosti na promjenu deviznih tečajeva

Na dan 31. prosinca 2018. deprecijacija eura za 10 % u odnosu na druge valute uzrokovala bi povećanje sredstava subjekata koji doprinose u iznosu od 8,8 milijuna eura (31. prosinca 2017.: 16,6 milijuna eura). Aprecijacija eura za 10 % u odnosu na druge valute uzrokovala bi povećanje sredstava subjekata koji doprinose u iznosu od 7,2 milijuna eura (31. prosinca 2017.: 13,6 milijuna eura).

3.4.2.4. Stope konverzije

Za izradu bilance na dan 31. prosinca 2018. i na dan 31. prosinca 2017. primijenjene su sljedeće stope konverzije:

	31. prosinca 2018.	31. prosinca 2017.
Valute izvan EU-a
bocvanska pula (BWP)	12,2038	11,7512
dominikanski peso (DOP)	57,4037	57,1465
fidžijski dolar (FJD)	2,4104	2,4186
haićanski gourde (HTG)	86,92	75,69
jamajčanski dolar (JMD)	144 081	148,7032
kenijski šiling (KES)	116,24	123,7
mauritanska ouguiya (MRO) (*5)	—	422,36
mauritanska ouguiya (MRU) (*5)	41 166	—
mauricijska rupija (MUR)	39,05	40,07
mozambijski metikal (MZN)	70,14	70,09
nigerijska naira (NGN)	351,05	367,44
ruandski franak (RWF)	1 020,1	1 003,37
tanzanijski šiling (TZS)	2 624,33	2 681,78
ugandski šiling (UGX)	4 239	4 357
američki dolar (USD)	1 145	1,1993
CFA franak (XAF/XOF)	655 957	655 957
južnoafrički rand (ZAR)	16,4594	14,8054
zambijska kvača (ZMW)	13,6077	11 965

3.4.3. Rizik cijene vlasničkih instrumenata

Rizik cijene vlasničkih instrumenata rizik je smanjenja fer vrijednosti vlasničkih ulaganja zbog promjena razina cijena vlasničkih instrumenata i/ili vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja.

Investicijski instrument izložen je riziku cijene vlasničkih instrumenata zbog svojih izravnih vlasničkih ulaganja i ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala.

Vrijednost nekotiranih vlasničkih pozicija nije trenutačno dostupna za potrebe kontinuiranog praćenja i kontrole. Za takve pozicije najbolji dostupni pokazatelji uključuju cijene izračunane bilo kojom odgovarajućom tehnikom vrednovanja.

Učinak na sredstva subjekata koji doprinose Instrumentu (kao posljedica promjene fer vrijednosti portfelja vlasničkih ulaganja raspoloživih za prodaju) zbog promjene vrijednosti pojedinačnih vlasničkih ulaganja i ulaganja poduzetničkog kapitala od +/10 %, pri čemu su sve ostale varijable nepromijenjene, iznosi 56,7 milijuna eura, odnosno -56,7 milijuna eura na dan 31. prosinca 2018. (49,8 milijuna eura, odnosno -49,8 milijuna eura na dan 31. prosinca 2017.).

4. Fer vrijednosti financijskih instrumenata

4.1. Računovodstvene klasifikacije i fer vrijednosti

U sljedećoj tablici prikazane su knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza uključujući njihove razine u hijerarhiji fer vrijednosti. Ne sadržavaju informacije o fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza koje se ne mjere po fer vrijednosti ako je knjigovodstvena vrijednost prihvatljiva aproksimacija fer vrijednosti.

u tisućama EUR
Na dan 31. prosinca 2018.	Knjigovodstvena vrijednost						Fer vrijednost
	Namijenjene trgovanju	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	Novac, zajmovi i predujmovi	Financijska imovina riznice	Ostale financijske obveze	Ukupno	Razina 1.:	Razina 2.:	Razina 3.:	Ukupno
Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednost
Izvedeni financijski instrumenti	9,873	—	—	—	—	9,873	—	9,873	—	9,873
Fond poduzetničkog kapitala	—	467,152	—	—	—	467,152	—	—	467,152	467,152
Izravna vlasnička ulaganja	—	100,140	—	—	—	100,140	16,675	—	83,465	100,140
Zajmovi i predujmovi	—	—	720	—	—	720	—	720	—	720
Ukupno	9,873	567,292	720	—	—	577,885	16,675	10,593	550,617	577,885
Financijska imovina po amortiziranom trošku
Novac i novčani ekvivalenti	—	—	573,708	—	—	573,708	—	—	—	—
Zajmovi i predujmovi	—	—	1 540,271	—	—	1 540,271	—	1 760,576	—	1 760,576
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	—	—	100,000	—	—	100,000	—	—	—	—
Financijska imovina riznice	—	—	—	335,140	—	335,140	191,475	145,061	—	336,536
Ostala imovina	—	—	171	—	—	171	—	—	—	—
Ukupno	—	—	2 214,150	335,140	—	2 549,290	191,475	1 905,637	—	2 097,112
Ukupna financijska imovina	9,873	567,292	2 214,870	335,140	—	3 127,175
Financijske obveze koja se obvezno mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Izvedeni financijski instrumenti	-8,493	—	—	—	—	-8,493	—	-8,493	—	-8,493
Ukupno	-8,493	—	—	—	—	-8,493	—	-8,493	—	-8,493
Financijske obveze po amortiziranom trošku
Rezervacije za dana jamstva	—	—	—	—	-793	-793
Rezervacije za obveze za zajmove	—	—	—	—	-23,822	-23,822
Obveze prema trećim osobama	—	—	—	—	- 143,813	- 143,813
Ostale obveze	—	—	—	—	-2,493	-2,493
Ukupno	—	—	—	—	- 170,921	- 170,921
Ukupne financijske obveze	-8,493	—	—	—	- 170,921	- 179,414

u tisućama EUR
Na dan 31. prosinca 2017.	Knjigovodstvena vrijednost						Fer vrijednost
	Namijenjeni trgovanju	Raspoloživi za prodaju	Novac, zajmovi i potraživanja	Drže se do dospijeća	Ostale financijske obveze	Ukupno	Razina 1.	Razina 2.	Razina 3.	Ukupno
Izvedeni financijski instrumenti	12,521	—	—	—	—	12,521	—	12,521	—	12,521
Fondovi poduzetničkog kapitala	—	420,104	—	—	—	420,104	—	—	420,104	420,104
Izravna vlasnička ulaganja	—	77,435	—	—	—	77,435	24,458	—	52,977	77,435
Ukupno	12,521	497,539	—	—	—	510,060	24,458	12,521	473,081	510,060
Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti:
Novac i novčani ekvivalenti	—	—	549,101	—	—	549,101
Zajmovi i potraživanja	—	—	1 666,725	—	—	1 666,725	—	—	—	—
Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose	—	—	150,000	—	—	150,000	—	1 852,507	—	1 852,507
Obveznice	—	—	—	144,382	—	144,382	—	—	—	—
Ostala imovina	—	—	4,385	—	—	4,385	144,382	—	—	144,382
Ukupno	—	—	2 370,211	144,382	—	2 514,593	144,382	1 852,507	—	1 996,889
Ukupna financijska imovina	12,521	497,539	2 370,211	144,382	—	3 024,653
Financijske obveze iskazane po fer vrijednosti
Izvedeni financijski instrumenti	-1,153	—	—	—	—	-1,153	—	-1,153	—	-1,153
Ukupno	-1,153	—	—	—	—	-1,153	—	-1,153	—	-1,153
Financijske obveze iskazane po fer vrijednosti:
Rezervacije za dana jamstva	—	—	—	—	-484	-484
Obveze prema trećim osobama	—	—	—	—	- 157,285	- 157,285
Ostale obveze	—	—	—	—	-2,462	-2,462
Ukupno	—	—	—	—	- 160,231	- 160,231
Ukupne financijske obveze	-1,153	—	—	—	- 160,231	- 161,384

4.2. Mjerenje fer vrijednosti

4.2.1. Tehnike vrednovanja i bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu

U tablici u nastavku navedeni su podaci o tehnikama vrednovanja i bitnim ulaznim podacima koji nisu dostupni na tržištu a upotrebljavaju se za mjerenje financijskih instrumenata, kategorizirani kao razina 2. i razina 3. u hijerarhiji fer vrijednosti:

	Tehnike vrednovanja	Bitni ulazni podaci koji nisu dostupni na tržištu	Utjecaj ulaznih podataka koji nisu dostupni na tržištu na mjerenje fer vrijednosti
Financijski instrumenti iskazani po fer vrijednosti
Izvedeni financijski instrumenti	Diskontirani novčani tok: budući novčani tokovi procjenjuju se na temelju terminskih deviznih tečajeva/kamatnih stopa (iz vidljivih terminskih deviznih tečajeva i krivulja prinosa na kraju izvještajnog razdoblja) i ugovornih terminskih/kamatnih stopa diskontiranih po stopama koje odražavaju kreditni rizik različitih drugih ugovornih strana.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.
Fond poduzetničkog kapitala	Metoda prilagođene neto vrijednosti imovine: Fer vrijednost se određuje primjenom postotka vlasništva Instrumenta u osnovnom subjektu na vrijednost neto imovine iz posljednjeg izvještaja usklađene za novčane tokove ili, ako je taj podatak dostupan, točne vrijednosti udjela na isti dan, i dostavlja se relevantnom upravitelju fonda. Kako bi se premostio interval između posljednje dostupne neto vrijednosti imovine i izvještavanja na kraju godine, provodi se postupak provjere naknadnog događaja te se prema potrebi usklađuje iskazana neto vrijednost imovine.	Usklađenje za vrijeme koje je proteklo između posljednjeg datuma izvještaja fonda poduzetničkog kapitala i datuma mjerenja, uzimajući u obzir: rashode poslovanja i naknade za upravljanje, naknadne promjene fer vrijednosti osnovne imovine fonda poduzetničkog kapitala, dodatne nastale obveze, promjene na tržištu ili druge promjene ekonomskih uvjeta.	Što je dulje razdoblje između datuma mjerenja fer vrijednosti i posljednjeg datuma izvještaja fonda poduzetničkog kapitala, veće je i usklađenje za proteklo vrijeme.
Izravna vlasnička ulaganja	Usklađena vrijednost neto imovine.	Usklađenje za vrijeme proteklo od posljednjeg izvještajnog datuma subjekta u koji se ulaže i datuma mjerenja, uzimajući u obzir: rashode poslovanja, naknadne promjene fer vrijednosti osnovne imovine subjekta u koji se ulaže, dodatne nastale obveze, promjene na tržištu ili druge promjene ekonomskih uvjeta, povećanje kapitala, prodaju/promjenu kontrole.	Što je dulje razdoblje između datuma mjerenja fer vrijednosti i posljednjeg datuma izvještaja subjekta u koji se ulaže, veće je i usklađenje za proteklo vrijeme.
		Diskont za nedostatak utrživosti (likvidnosti) koji se određuje na temelju cijena prethodnih transakcija sa sličnim vlasničkim udjelima u istoj zemlji/regiji, kreće se u rasponu od 5 do 30 %.	Što je viši diskont za utrživost, to je fer vrijednost manja.
Financijski instrumenti koji nisu iskazani po fer vrijednosti
Zajmovi i predujmovi	Diskontirani novčani tokovi: za model vrednovanja koji se primjenjuje koriste se ugovorni novčani tokovi uvjetovani urednim ispunjavanjem dužnikovih obveza i ne uzimaju se u obzir vrijednosti kolaterala niti mogućnost prijevremene otplate. Kako bi se dobila neto sadašnja vrijednost zajmova, u modelu se zadržavaju diskonti ugovornih novčanih tokova za svaki zajam primjenom prilagođene krivulje tržišnog diskonta. Zatim se neto sadašnja vrijednost pojedinačnog zajma usklađuje za relevantni očekivani gubitak. Zbrajanjem rezultata dobije se fer vrijednost zajmova i predujmova.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.
Financijska imovina riznice	Diskontirani novčani tokovi.	Ne primjenjuje se.	Ne primjenjuje se.

Primjenom standarda MSFI 13 prilagodbe vrednovanja uključuju se u fer vrijednost izvedenica na dan 31. prosinca 2018. i31. prosinca 2017. i to:

—	Prilagodbe kreditnog vrednovanja koje odražavaju kreditni rizik druge ugovorne strane u transakcijama izvedenicama u iznosu od –37,4 tisuća eura na dan 31. prosinca 2018. i –38 tisuća eura na dan 31. prosinca 2017.

—	Prilagodbe debitnog vrednovanja koje odražavaju vlastiti kreditni rizik u transakcijama izvedenicama u iznosu od +15,1 tisuća EUR na dan 31. prosinca 2018 i +29,5 tisuća eura na dan 31. prosinca 2017.

4.2.2. Prijenosi između razine 1. i razine 2.

Politika je Instrumenta da se prijenosi između razina priznaju od datuma nastanka događaja ili promjene okolnosti prijenosa.

Instrument u 2018. i 2017. nije vršio prijenose s razine 1. na razinu 2. ni s razine 2. na razinu 1. hijerarhije fer vrijednosti.

4.2.3. Fer vrijednosti razine 3.

Usklađenje fer vrijednosti razine 3.

U tablicama u nastavku prikazane su promjene instrumenata razine 3. za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. i godinu koja je završila 31. prosinca 2017.:

u tisućama EUR

Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

Stanje na dan 1. siječnja 2018.

473,081

Dobici ili gubici uključeni u dobit ili gubitak:

—	neto realizirani dobici od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom

-10,622

—	neto promjena fer vrijednosti udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom

-13,411

Ukupno

-24,033

Isplate

95,434

Otplate

-11,165

Otpis

17,300

Stanje na dan 31. prosinca 2018.

550,617

u tisućama EUR

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Stanje na dan 1. siječnja 2017.

494,004

Dobici ili gubici uključeni u dobit ili gubitak:

—	neto realizirani dobici od financijske imovine raspoložive za prodaju

2,711

—	umanjenje vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

-22,024

Ukupno

-19,313

Dobici ili gubici uključeni u ostalu sveobuhvatnu dobit:

—	neto promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

-17,592

Ukupno

-17,592

Isplate

62,660

Otplate

-44,568

Otpis

-2,110

Stanje na dan 31. prosinca 2017.

473,081

Instrument u 2018. i 2017. nije vršio prijenose s razine 3. ili na razinu 3. hijerarhije fer vrijednosti.

5. Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju:

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Novac u blagajni	51,936	166,445
Oročeni depoziti	521,882	367,653
Komercijalni zapisi	—	15,003
Novac i novčani ekvivalenti u izvještaju o financijskom stanju	573,818	549,101
Obračunane kamate	-110	68
Novac i novčani ekvivalenti u izvještaju o novčanom toku	573,708	549,169

6. Izvedeni financijski instrumenti

Glavne komponente izvedenih financijskih instrumenata koji su klasificirani kao namijenjeni trgovanju su sljedeće:

u tisućama EUR
Na dan 31. prosinca 2018.	Fer vrijednost		Ugovorena vrijednost
	Imovina	Obveze
Međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope	340	-665	5,245
Ugovori o zamjeni kamatne stope	654	—	28,470
Ugovori o zamjeni valute	8,879	-7,828	1 460,608
Ukupno izvedeni financijski instrumenti	9,873	-8,493	1 494,323

u tisućama EUR
Na dan 31. prosinca 2017.	Fer vrijednost		Ugovorena vrijednost
Na dan 31. prosinca 2017.	Imovina	Obveze	Ugovorena vrijednost
Međuvalutni ugovori o zamjeni kamatne stope	149	-1,105	8,098
Ugovori o zamjeni kamatne stope	393	-48	31,711
Ugovori o zamjeni valute	11,979	—	1 500,000
Ukupno izvedeni financijski instrumenti	12,521	-1,153	1 539,809

7. Zajmovi i predujmovi

7.1. Zajmovi i predujmovi

U sljedećoj tablici prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja zajmova i predujmova primjenom novog modela očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9. Usporedni iznosi umanjenja vrijednosti za 2017. predstavljaju obračun ispravka vrijednosti za kreditne gubitke i odražavaju mjerenje u skladu s MRS-om 39.

u tisućama EUR
	Globalni zajmovi (*6)	Nadređeni zajmovi	Podređeni zajmovi	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 1. siječnja 2018.	1 003,294	687,499	62,546	—	1 753,339
Isplate	203,352	52,274	—	3,588	259,214
Otpis	—	—	—	—	—
Otplate	- 192,355	- 157,952	-4,548	—	- 354,855
Kapitalizirane kamate	—	—	—	—	—
Tečajne razlike	37,026	11,503	2,719	—	51,248
Nominalna vrijednost zajmova po amortiziranom trošku na dan 31. prosinca 2018.	1 051,317	593,324	60,717	3,588	1 708,946
Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 1. siječnja 2018.	-35,082	-57,911	-62,546	—	- 155,539
Neto promjene očekivanih kreditnih gubitaka u razdoblju od 12 mjeseci	-1,853	288	—	—	-1,565
Neto promjene neumanjenih očekivanih kreditnih gubitaka zajmova	4,696	870	-2,146	—	3,420
Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	-71,204	—	—	-1,794	-72,998
Poništenje umanjene vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	2,214	8,480	37,678	—	48,372
Otpis	—	—	—	—	—
Tečajne razlike	-2,639	-1,336	-2,346	—	-6,321
Umanjenje vrijednosti – rezervacija za gubitke na dan 31. prosinca 2018.	- 103,868	-49,609	-29,360	-1,794	- 184,631
Zajmovi i predujmovi po amortizacijskom trošku na dan 31. prosinca 2018.	947,449	543,715	31,357	1,794	1 524,315
Nominalna vrijednost zajmova kroz račun dobiti i gubitka na dan 1. siječnja 2018.	1,800	—	—	—	1,800
Isplate	—	—	—	—	—
Otplate	—	—	—	—	—
Otpis	—	—	—	—	—
Tečajne razlike	—	—	—	—	—
Nominalna vrijednost zajmova kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2018.	1,800	—	—	—	1,800
Usklađenje fer vrijednosti na dan 1. siječnja 2018.	-378	—	—	—	-378
Neto promjena fer vrijednosti	-702	—	—	—	-702
Tečajne razlike	—	—	—	—	—
Usklađenje fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2018.	-1,080	—	—	—	-1,080
Zajmovi i predujmovi kroz račun dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2018.	720	—	—	—	720
Amortizirani trošak	-3,550	-3,109	11	—	-6,648
Kamate	12,330	9,243	1,031	—	22,604
Zajmovi i predujmovi na dan 31. prosinca 2018.	956,949	549,849	32,399	1,794	1 540,991

u tisućama EUR
	Globalni zajmovi (*)	Nadređeni zajmovi	Podređeni zajmovi	Ukupno
Nominalna vrijednost na dan 1. siječnja 2017.	994,527	764,339	71,563	1 830,429
Isplate	305,059	63,603	—	368,662
Otpis	-3,257	-6,138	—	-9,395
Otplate	- 162,361	-91,125	—	- 253,486
Tečajne razlike	- 128,874	-43,180	-9,017	- 181,071
Nominalna vrijednost na dan 31. prosinca 2017.	1 005,094	687,499	62,546	1 755,139
Umanjenje vrijednosti na dan 1. siječnja 2017.	-18,185	-28,294	-71,161	- 117,640
Umanjenje vrijednosti iskazano u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	-5,105	-11,572	—	-16,677
Otpis	3,257	6,138	—	9,395
Poništenje umanjenja vrijednosti	2,204	3,752	—	5,956
Tečajne razlike	914	3,234	8,615	12,763
Umanjenje vrijednosti na dan 31. prosinca 2017.	-16,915	-26,742	-62,546	- 106,203
Amortizirani trošak	-3,802	-3,408	—	-7,210
Kamate	15,122	9,877	—	24,999
Zajmovi i potraživanja na dan 31. prosinca 2017.	999,499	667,226	—	1 666,725

7.2. Umanjenje vrijednosti zajmova i predujmova – rezervacija za gubitke

u tisućama EUR
2018.
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke	Ukupno
Zajmovi i predujmovi po amortiziranom trošku
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	19,738	29,975	105,826	—	155,539
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	2,285	—	—	—	2,285
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	—	-2,633	—	—	-2,633
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	—	—	27,646	1,794	29,440
Financijska imovina koja se prestala priznavati	—	—	—	—	—
Otpis	—	—	—	—	—
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	22,023	27,342	133,472	1,794	184,631

8. Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom

U sljedećoj tablici prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja zajmova i predujmova primjenom novog modela očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9. Usporedni iznosi za 2017. predstavljaju mjerenje u skladu s MRS-om 39 kada su vlasnički instrumenti bili klasificirano u portfelj instrumenata raspoloživih za prodaju:

u tisućama EUR
	Fondovi poduzetničkog kapitala	Izravna vlasnička ulaganja	Ukupno
Troškovi na dan 1. siječnja 2018.	356,086	70,310	426,396
Isplate	73,250	22,184	95,434
Otplata/prodaja	-21,681	-635	-22,316
Tečajne razlike za otplatu/prodaju	13,938	1,355	15,293
Troškovi na dan 31. prosinca 2018.	421,593	93,214	514,807
Neostvareni dobici ili gubici na dan 1. siječnja 2018.	64,018	7,125	71,143
Neto promjena nerealiziranih dobitaka i gubitaka	-20,493	-172	-20,665
Tečajne razlike za nerealizirane dobitke i gubitke	2,034	-27	2,007
Neostvareni dobici ili gubici na dan 31. prosinca 2018.	45,559	6,926	52,485
Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom na dan 31. prosinca 2018.	467,152	100,140	567,292

u tisućama EUR
	Fondovi poduzetničkog kapitala	Izravna vlasnička ulaganja	Ukupno
Troškovi na dan 1. siječnja 2017.	331,253	72,636	403,889
Isplate	62,660	—	62,660
Otplata/prodaja	-38,990	-708	-39,698
Otpis	-437	-1,673	-2,110
Tečajne razlike za otplatu/prodaju	1,600	55	1,655
Troškovi na dan 31. prosinca 2017.	356,086	70,310	426,396
Nerealizirani dobici i gubici na dan 1. siječnja 2017.	129,427	13,457	142,884
Neto promjena nerealiziranih dobitaka i gubitaka	-20,930	-1,008	-21,938
Nerealizirani dobici i gubici na dan 31. prosinca 2017.	108,497	12,449	120,946
Umanjenje vrijednosti na dan 1. siječnja 2017.	-22,892	-6,997	-29,889
Umanjenje vrijednosti iskazano u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti tijekom godine	-22,024	—	-22,024
Otpis	437	1,673	2,110
Umanjenje vrijednosti na dan 31. prosinca 2017.	-44,479	-5,324	-49,803
Financijska imovina raspoloživa za prodaju na dan 31. prosinca 2017.	420,104	77,435	497,539

9. Iznosi potraživanja od davatelja

Iznosi potraživanja od subjekata koji doprinose u potpunosti se sastoje od upisanih doprinosa država članica koji nisu uplaćeni.

10. Financijska imovina riznice

Portfelj riznice sadržava kotirane obveznice s preostalim rokom do dospijeća kraćim od tri mjeseca na izvještajni datum. U sljedećoj tablici prikazane su promjene portfelja riznice:

	u tisućama EUR
Stanje na dan 1. siječnja 2018.	144,382
Stjecanja	2 219,062
Dospijeća	-2,026,659
Promjena amortizacije premije/diskonta	149
Promjena obračunanih kamata	-1,794
Stanje na dan 31. prosinca 2018.	335,140

	u tisućama EUR
Stanje na dan 1. siječnja 2017.	169,398
Stjecanja	1 084,149
Dospijeća	-1 109 563
Promjena amortizacije premije/diskonta	-59
Promjena obračunanih kamata	457
Stanje na dan 31. prosinca 2017.	144,382

11. Ostala imovina

Glavne komponente ostale imovine su sljedeće:

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Iznos potraživanja od EIB-a	—	4,117
Financijska jamstva	171	268
Ukupno ostala imovina	171	4,385

12. Odgođeni prihodi

Glavne komponente odgođenih prihoda su sljedeće:

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Odgođene subvencije za kamate	32,658	24,895
Odgođene provizije za zajmove i predujmove	1,106	907
Ukupno odgođeni prihodi	33,764	25,802

13. Rezervacije za dana jamstva

U sljedećim tablicama prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja rezervacija za financijska jamstva primjenom novog modela očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9. Usporedni iznosu za 2017. predstavljaju rezervaciju za izdana jamstva koja su priznata u skladu s MRS-om 39 jer postoji objektivan dokaz da Instrument neće ostvariti gubitak iz odobrenih jamstava.

u tisućama EUR
2018.
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Izdana jamstva
Stanje na dan 1. siječnja	—	484	—	484
Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	94	—	—	94
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	—	391	—	391
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	—	—	—	—
Jamstva koja su se prestala priznavati	—	—	—	—
Upis jamstava	—	—	—	—
Amortizacija predujmljenih naknada	—	-128	—	-128
Tečajne razlike	—	-48	—	-48
Stanje na dan 31. prosinca	94	699	—	793

2017.
Stanje na dan 1. siječnja	625
Dodaci iskazani u računu dobiti i gubitka i izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti	65
Iskorišteno	-206
Prijenos s „Ostalih obveza”, financijska jamstva	—
Stanje na dan 31. prosinca	484

14. Rezervacije za obveze za zajmove

U sljedećoj tablici prikazano je poravnanje početnog i završnog stanja rezervacije za gubitke za neisplaćene zajmove (obveze za zajmove) primjenom novog modela očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9. Usporedni iznosi za 2017. predstavljaju obračun rezervacije za kreditne gubitke i odražavaju mjerenje u skladu s MRS-om 39.

u tisućama EUR
2018.
	Očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci	Neumanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Umanjena vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	Ukupno
Obveze za zajmove
Stanje na dan 1. siječnja	1,993	2,163	—	4,156
Prijenos na očekivane kreditne gubitke u razdoblju od 12 mjeseci	5,192	—	—	5,192
Prijenos na neumanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	—	14,420	—	14,420
Prijenos na umanjenu vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja instrumenta	—	—	—	—
Tečajne razlike	40	14	—	54
Stanje na dan 31. prosinca	7,225	16,597	—	23,822

15. Obveze prema trećim osobama

Glavne komponente obveza prema trećim osobama su sljedeće:

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Neto dugovanja prema EIB-u za opće administrativne rashode	47,799	45,105
Ostala dugovanja prema EIB-u	54	580
Dugovanja za neisplaćene subvencije za kamate i tehničku pomoć državama članicama	95,960	111,600
Ukupne obveze prema trećim osobama	143,813	157,285

16. Ostale obveze

Glavne komponente ostalih obveza su sljedeće:

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Otplate zajmova primljene unaprijed	2,124	1,986
Odgođeni prihod od subvencija za kamate	369	436
Financijska jamstva	—	40
Ukupno ostale obveze	2,493	2,462

17. Upisani doprinosi država članica

u tisućama EUR
Države članice	Doprinos Instrumentu	Doprinos za subvencije za kamate i tehničku pomoć	Ukupno Uplaćeni doprinos	Upisani neuplaćeni doprinosi
Austrija	69,935	8,869	78,804	2,410
Belgija	103,226	13,046	116,272	3,530
Bugarska	896	294	1,190	140
Cipar	576	189	765	90
Češka	3,264	1,071	4,335	510
Danska	56,820	7,275	64,095	2,000
Estonija	320	105	425	50
Finska	39,852	5,214	45,066	1,470
Francuska	624,971	75,972	700,943	19,550
Njemačka	611,715	76,616	688,331	20,500
Grčka	35,121	4,883	40,004	1,470
Mađarska	3,520	1,155	4,675	550
Irska	18,577	2,802	21,379	910
Italija	340,252	45,025	385,277	12,860
Latvija	448	147	595	70
Litva	768	252	1,020	120
Luksemburg	7,693	984	8,677	270
Malta	192	63	255	30
Nizozemska	138,415	17,685	156,100	4,850
Poljska	8,320	2,730	11,050	1,300
Portugal	27,313	3,809	31,122	1,150
Rumunjska	2,368	777	3,145	370
Slovačka	1,344	441	1,785	210
Slovenija	1,152	378	1,530	180
Španjolska	170,369	24,876	195,245	7,850
Švedska	73,692	9,677	83,369	2,740
Ujedinjena Kraljevina	355,881	49,356	405,237	14,820
Ukupno na dan 31. prosinca 2018.	2 697,000	353,691	3 050,691	100,000
Ukupno na dan 31. prosinca 2017.	2 517,000	333,691	2 850,691	150,000

Vijeće je 12. studenog 2018. utvrdilo iznos financijskih doprinosa koji svaka država članica treba uplatiti do 21. siječnja 2019. Na dan 31. prosinca 2018. nije bilo uplaćeno 100 000 EUR.

18. Nepredviđene i preuzete obveze

u tisućama EUR
	31.12.2018.	31.12.2017.
Preuzete obveze
Neisplaćeni zajmovi	1 283,931	869,983
Neisplaćena preuzeta obveza za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	347,167	321,695
Izdana jamstva	2,800	7,682
Subvencije za kamate i tehnička pomoć	457,328	382,576
Nepredviđene obveze
Potpisana neizdana jamstva	1 553,668	74,569
Ukupno nepredviđene i preuzete obveze	3 644,894	1 656,505

19. Kamate i slični prihodi i rashodi

Glavne komponente kamata i sličnih prihoda su sljedeće:

u tisućama EUR
	Od 1.1.2018.	Od 1.1.2017.
	do 31.12.2018.	do 31.12.2017.
Zajmovi i predujmovi	92,506	97,440
Subvencija za kamate	4,224	3,966
Ukupno kamate i slični prihodi	96,730	101,406

Glavne komponente kamata i sličnih prihoda su sljedeće:

u tisućama EUR
	Od 1.1.2018.	Od 1.1.2017.
	do 31.12.2018.	do 31.12.2017.
Izvedeni financijski instrumenti	-563	-980
Novac i novčani ekvivalenti	-654	-1,037
Financijska imovina riznice	-1,322	-654
Ukupno kamate i slični rashodi	-2,539	-2,671

20. Prihodi od naknada i provizija, rashodi za naknade i provizije

Glavne komponente prihoda od naknada i provizija su sljedeće:

u tisućama EUR
	Od 1.1.2018.	Od 1.1.2017.
	do 31.12.2018.	do 31.12.2017.
Naknade i provizije za zajmove i predujmove	107	—
Naknade i provizije za financijska jamstva	170	209
Ostalo	7	1
Ostali prihodi od naknada i provizija	284	210

Glavne komponente neto rashoda za naknade i provizije su sljedeće:

u tisućama EUR
	Od 1.1.2018.	Od 1.1.2017.
	do 31.12.2018.	do 31.12.2017.
Provizija plaćena trećim osobama za udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom	-106	-60
Ukupno rashodi za naknade i provizije	-106	-60

21. Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom

Glavne komponente neto realiziranih dobitaka od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom su sljedeće:

u tisućama EUR
	Od 1.1.2018.	Od 1.1.2017.
	do 31.12.2018.	do 31.12.2017.
Neto primici od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	3,166	1,030
Prihodi od dividendi	7,320	1,681
Promjena neto fer vrijednosti	-20,665	—
Neto rezultat od udjela i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom	-10,179	2,711

22. Opći administrativni rashodi

Opći administrativni rashodi stvarni su EIB-ovi troškovi za upravljanje Instrumentom umanjeni za prihode od standardnih naknada za procjenu koje EIB obračunava izravno komitentima Instrumenta.

u tisućama EUR
	Od 1.1.2018.	Od 1.1.2017.
	do 31.12.2018.	do 31.12.2017.
Stvarni EIB-ovi troškovi	-50,021	-48,285
Prihodi od naknada za procjenu obračunanih izravno komitentima Instrumenta	2,222	3,180
Ukupno opći administrativni rashodi	-47,799	-45,105

23. Suradnja s nekonsolidiranim strukturiranim subjektima

Definicija strukturiranog subjekta

Strukturirani subjekt je subjekt koji je ustrojen na način da glasačka ili slična prava nisu prevladavajući čimbenik u odlučivanju o tome tko u njemu ima kontrolu. U MSFI-ju 12 navedeno je da strukturirani subjekt često ima neka ili sva sljedeća obilježja:

—	ograničenja u poslovima,

—	uzak i strogo definiran cilj, kao što je provedba porezno efikasnog najma, istraživanja i razvoja, stvaranje izvora kapitala ili financiranja subjekta ili prilika za ulaganje prijenosom rizika i nagrada povezanih s imovinom strukturiranog subjekta na ulagatelje,

—	manjak kapitala da bi se strukturiranom subjektu omogućilo da svoje poslove financira bez podređene financijske potpore,

—	financiranje u obliku većeg broja ugovoreno vezanih instrumenata za ulagatelje kojima se stvara koncentracija kreditnog rizika ili drugih rizika (tranše).

Nekonsolidirani strukturirani subjekti

Pojam „nekonsolidirani strukturirani subjekti” odnosi se na sve strukturirane subjekte nad kojima Instrument nema kontrolu i obuhvaća udjele u nekonsolidiranim strukturiranim subjektima.

Definicija udjela u strukturiranim subjektima:

U MSFI-ju 12 „udjeli” su široko definirani kao sudjelovanje subjekta u drugom subjektu, bilo po ugovornoj ili izvanugovornoj osnovi, kojom je izvještajni subjekt izložen varijabilnosti prinosa zavisno o uspješnosti poslovanja toga drugoga subjekta. Primjeri su takvih udjela držanje vlasničkih udjela, kao i drugi oblici sudjelovanja kao što su davanje financijskih sredstava, potpore likvidnosti, kreditnih poboljšanja, obveza i jamstava tom drugom subjektu. U MSFI-ju 12 navedeno je da izvještajni subjekt ne mora nužno imati udjel u drugom subjektu isključivo po osnovi uobičajenog odnosa kupac-dobavljač.

U tablici u nastavku opisane su vrste strukturiranih subjekata koje Intrument ne konsolidira, ali u kojima drži udjele.

Vrsta strukturiranog subjekta

Priroda i svrha

Udjeli Instrumenta

Financiranje projekta – kreditiranje subjekata posebne namjene

Transakcije financiranja projekata (operacije financiranja projekata) transakcije su u kojima se Instrument za servisiranje svojeg duga oslanja na zajmoprimca čiji je isključivi ili glavni izvor prihoda neka imovina ili ograničena količina imovine koja se financira takvim dugom ili drugom već postojećom imovinom koja je ugovorno povezana s projektom. Operacije financiranja projekata obično se financiraju preko subjekata posebne namjene.

Neto isplaćeni iznosi

Kamatni prihodi

Operacije poduzetničkog kapitala

Instrument financira poduzetnički kapital i investicijska sredstva. Poduzetnički kapital i investicijska sredstva obuhvaćaju novčana sredstva ulagača koji žele ulagati u mala i srednja poduzeća s velikim potencijalom za rast i financiranje infrastrukturnih projekata; podrazumijeva se upravljanje tim sredstvima.

Ulaganja u jedinice/udjele koje izdaje subjekt vlasničkog kapitala.

Dividende primljene kao prihod od dividendi.

U tablici u nastavku prikazane su knjigovodstvene vrijednosti nekonsolidiranih strukturiranih subjekata u kojima je Instrument imao udjele na izvještajni datum te maksimalna izloženost Instrumenta gubitku u odnosu na te subjekte. Maksimalna izloženost gubitku uključuje knjigovodstvene vrijednosti i iznose za neisplaćene preuzete obveze.

u tisućama EUR
Vrsta strukturiranog subjekta	Opis	Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2018.	Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2017.	Maksimalna izloženost gubitku na dan 31.12.2018.	Maksimalna izloženost gubitku na dan 31.12.2017.
Fondovi poduzetničkog kapitala	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	467,152	420,104	797,775	737,661
Ukupno		467,152	420,104	797,775	737,661

24. Financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje

U lipnju 2013. Zajedničko ministarsko vijeće AKP-a i EU-a odobrilo je novi financijski protokol za 11. Europski razvojni fond (ERF) za razdoblje 2014.–2020.

Investicijskom instrumentu osigurano je dodatnih 500 milijuna eura, takozvana „financijska omotnica za društveno odgovorno financiranje” kojom je Instrumentu omogućena potpora za projekte kojima se jamči iznimno visok razvojni učinak i koji podrazumijevaju veće rizike svojstvene takvim ulaganjima. Ta će omotnica Instrumentu omogućiti kreditiranje privatnog sektora ulaganjima u sljedeće instrumente:

Fondovi vlasničkog kapitala sa socijalnim učinkom – nositelji su sve brojniji upravitelji fondova privatnog vlasničkog kapitala kojima je rješavanje socijalnih ili okolišnih pitanja okosnica njihove strategije upravljanja fondom, ali kojima je cilj ostvariti održivost na razini fonda i subjekata u koje se ulaže.

Zajmovi financijskim posrednicima – (npr. mikrofinancijskim institucijama, lokalnim bankama i kreditnim zadrugama) koje posluju u državama AKP-a u kojima EIB u skladu s postojećim smjernicama o kreditnom riziku ne može razmatrati financiranje, posebno ne u lokalnoj valuti, npr. radi visokih rizika zemlje, volatilnosti valute ili pomanjkanja mjerila za određivanje cijene. Glavni cilj takvih zajmova bit će financiranje projekata s visokim razvojnim učinkom, posebno radi potpore mikro i malim poduzećima te poljoprivredi, koji obično ne ispunjavaju uvjete za financiranje sredstvima Instrumenta.

Instrumenti za lakšu podjelu rizika – koji će biti u obliku jamstava za prvi gubitak („proizvodi za prvi gubitak”) i kojima će se olakšati operacije podjele rizika koje EIB provodi s lokalnim financijskim posrednicima (uglavnom komercijalnim bankama) u korist zapostavljenih MSP-ova i malih projekata, koji ispunjavaju kriterije za financiranje sa socijalnim učinkom kada se utvrdi tržišni jaz u vezi s pristupom MSP-ova/malih projekata financiranju. Proizvodi za prvi gubitak bit će strukturirani kao posredna osobna jamstva u korist tranši s nadređenim jamstvom, koje financiraju EIB (u okviru Investicijskog instrumenta) i druge međunarodne financijske institucije/razvojne financijske institucije, čime se ostvaruje znatan učinak financijske poluge.

Izravno financiranje – dužničkim ili vlasničkim instrumentima u projektima s dobrim i iskusnim nositeljima i velikim razvojnim učincima, koji će pak ujedno značiti i veće očekivane gubitke i teškoće pri povratu ulaganja (rizik vlasničkog kapitala s većim očekivanim gubicima od uobičajenih). EIB će za taj instrument primijeniti stroge kriterije odabira i prihvatljivosti jer ti projekti bez obzira na svoj veliki razvojni učinak neće moći ispuniti prihvatljive kriterije za financiranje (odnosno mali očekivani povrat ulaganja ili prijeboj gubitaka s kamatnim stopama/prinosima vlasničkih instrumenata).

Inovativno financiranje omogućit će i diversifikaciju u nove sektore, npr. zdravstvo i obrazovanje, poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom te razvoj novih i inovativnih instrumenata za podjelu rizika.

S financijskog i računovodstvenog aspekta inovativno financiranje dio je portfelja Instrumenta i o njemu se izvješćuje u objedinjenim godišnjim financijskim izvještajima Instrumenta.

U sljedećoj tablici prikazane su knjigovodstvene vrijednosti te dodijeljeni ali neisplaćeni iznosi, po vrstama imovine:

u tisućama EUR
Vrsta ulaganja u inovativno financiranje	Opis	Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2018.	Knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2017.	Neisplaćeni iznos na dan 31.12.2018.	Neisplaćeni iznos na dan 31.12.2017.
Fondovi vlasničkog kapitala sa socijalnim učinkom	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	19,134	7,839	53,672	51,720
Zajmovi financijskim posrednicima	Zajmovi i predujmovi	36,277	30,804	139,329	44,017
Instrumenti za lakšu podjelu rizika	Izdana jamstva	-786	-296	43,668	64,569
Izravno financiranje – vlasnički udjeli	Udjeli i drugi vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom	53,183	42,981	1,014	4,014
Ukupno		107,808	81,328	237,683	164,320

25. Naknadni događaji

Nakon datuma bilance nije bilo značajnih događaja koje bi trebalo objaviti ili zbog kojih bi trebalo uskladiti financijske izvještaje od 31. prosinca 2018. INVESTICIJSKI INSTRUMENT Stranica 46

(1) SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(2) Uredba Vijeća (EU) 2018/1877 od 26. studenoga 2018. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2015/323 (SL L 307, 3.12.2018., str. 1.).

(3) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(4) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(*1) Od ukupne imovine i obveza trebalo bi oduzeti dugovanja i potraživanja unutar ERF-a radi njihova usklađenja s ukupnim iznosima iz bilance ERF-a.

(5) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(6) U skladu s člankom 53. Financijske uredbe koja se primjenjuje na 11. Europski razvojni fond, riznica se iskazuje u bilanci 11. ERF-a. Namjena različitih bankovnih računa opisana je u poglavlju 5., Upravljanje financijskim rizikom.

(7) SL L 80I, 22.3.2019., str. 1.

(8) SL L 101, 11.4.2019., str. 1.

(9) SL L 149, 7.6.2016., str. 1.

(10) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(11) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(12) Uredba Vijeća (EU) 2018/1877.

(13) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(14) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046.

(15) Uredba Vijeća (EU) 2018/1877.

(16) Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(17) SL L 314, 30.11.2001., str. 1.

(18) SL L 109, 26.4.2007., str. 33.

(19) SL L 212, 5.8.2016., str.107.

(20) Sva smanjenja su opozvana sredstva prenesena u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati.

(21) Sva smanjenja su opozvana sredstva prenesena u pričuvu za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati.

(22) Nakon Odluke Vijeća br. 2010/406/EU (SL L 189, 22.7.2010., str. 14.), iz pričuve za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati dodano je 150 milijuna za Sudan (147 milijuna za posebnu dodjelu za Sudan i tri milijuna za troškove provedbe).

(23) Nakon Odluke Vijeća br. 2011/315/EU (SL L 142, 28.5.2011., str.61.), iz pričuve za uspješnost 10. ERF-a koja se ne može mobilizirati dodano je 200 milijuna za Sudan (194 milijuna za posebnu dodjelu za Južni

(24) Prijenos opozvanih sredstava iz projekata u okviru 9. ERF-a i prijašnjih ERF-ova u pričuvu za uspješnost koja se ne može mobilizirati u iznosu od 377 milijuna umanjenih za prijenos iz pričuva za Južni Sudan u iznosu od 200 milijuna (u 9. ERF). Ukupni iznos akumulirane pričuve za AKP koja se ne može mobilizirati u tekućoj godini na današnji dan iznosi 807 milijuna, od čega je 350 milijuna iskorišteno (150 milijuna za Sudan, 200 milijuna za Južni Sudan; oba iznosa prenesena su u 9. ERF).

(25) Prijenosi u/iz pričuva 10. ERF-a.

(26) Što se tiče sufinanciranja, u tablici su prikazana samo odobrena sredstva za preuzimanje obveza.

(27) Odlukom Vijeća br. 2013/759/EU (SL L 335, 14.12.2013., str. 48.)) uvedene su prijelazne mjere upravljanja Europskim razvojnim fondom (ERF) („instrument za premošćivanje”) kako bi se osigurala dostupnost sredstava za suradnju s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (države AKP-a) te prekomorskim zemljama i područjima (PZP), kao i za rashode za potporu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do stupanja na snagu Unutarnjeg sporazuma o 11. ERF-u.

(28) % odobrenih sredstava

(*2) Na dan 31. prosinca 2017. Instrument je vlasnička ulaganja klasificirao kao raspoloživa za prodaju, dok je od 1. siječnja 2018., s donošenjem MSFI-a 9, vlasnička ulaganja klasificirao kao udjele i druge vrijednosne papire s promjenjivim prinosom mjereno po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Povezana revalorizacijska pričuva od 125 816 tisuća eura otpuštena je na dan 31. prosinca 2017. u zadržanu dobit Instrumenta kao početno usklađenje stanja (bilješka 2.5.). Osim toga, u početno stanje zadržane dobiti za 2018. uključen je iznos od 49 712 tisuća eura koji predstavlja umanjenje vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka priznato za izvršenje operacija prve i druge faze portfelja kreditiranja te iznos od 4 156 tisuća eura za rezervacije za neisplaćene izloženosti za izvršenje operacija prve i druge faze portfelja kreditiranja. Za detaljnije usklađenje vidjeti bilješku 2.5.

(*3) Agencijski sporazumi u kojima na datum izvještavanja nije bilo osnovnih drugih ugovornih strana.

(29) Smanjenja su uzrokovana otplatom glavnice tijekom godine za operacije koje su se na dan 31. prosinca 2018. već smatrale restrukturiranima te prekidom mjera restrukturiranja tijekom godine.

(*4) Vidjeti odjeljak 3.4.2.2.2. za objašnjenja o sintetskoj zaštiti.

(*5) MRU je uveden od 1. siječnja 2018. kao zamjena za staru valutu MRO po tečaju 1 MRU = 10 MRO.

(*6) uključujući ugovore o zastupanju

Top

u milijunima EUR

Deveti ERF

Financijski prihodi

Ostali prihodi