Objava zahtjeva u skladu s člankom 17. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

(2019/C 241/10)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

GLAVNE SPECIFIKACIJE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

„NORSK VODKA”/„NORWEGIAN VODKA”

Broj predmeta: PGI-NO-02240 – 25.11.2016.

1.   Oznaka zemljopisnog podrijetla koja se registrira

„Norsk Vodka”/„Norwegian Vodka”

2.   Kategorija jakog alkoholnog pića

Vodka (kategorija 15. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 110/2008)

3.   Opis jakog alkoholnog pića

Glavna fizikalna svojstva

Vodka ima neutralan karakter kako je definirano u odredbama Uredbe (EZ) br. 110/2008 kako je ugrađena u Sporazum o EGP-u i provedena u članku 2. norveške Uredbe br. 1148 o jakim alkoholnim pićima i aromatiziranim pićima od 11. listopada 2006.

Vodka je bistra, prozirna i bezbojna.

Glavna kemijska svojstva

Udio suhe tvari u gotovom proizvodu iznosi najviše 1 g/l, tako da proizvod zadržava svoju čistoću i prepoznatljivost. Sadržaj etilnog alkohola iznosi najmanje 37,5 % vol.

Etilni alkohol proizvodi se od krumpira ili žitarica, a priprema kaše, fermentacija i destilacija odvijaju se u Norveškoj. Dobiveni destilat ima najviše 3 g metanola po hektolitru 100 %-tnog etilnog alkohola kako bi se dobila najčišća moguća vodka. To je za 7 g po hektolitru 100 %-tnog etanola strože od zahtjeva iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 110/2008, u kojemu granična vrijednost iznosi 10 g po hektolitru 100 %-tnog etanola.

Glavna organoleptička svojstva

Norsk Vodka/Norwegian Vodka čista je i organoleptički neutralna vodka, što je važno jer je karakter čistog destilata od odlučujućeg značaja za kvalitetu proizvoda. Vodka ima neutralan okus i blagu aromu sirovine od koje je napravljena, što je čini idealnom za različite koktele, ali i konzumaciju bez dodataka zahvaljujući čistom okusu.

Specifična svojstva u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iste kategorije

Norsk Vodka/Norwegian Vodka ima neutralnu aromu i čist okus. Čistoća organoleptičkih svojstava rezultat je procesa proizvodnje i filozofije arome/okusa norveških proizvođača.

4.   Predmetno zemljopisno područje

Proizvodnja pića Norsk Vodka/Norwegian Vodka odvija se unutar granica Kraljevine Norveške. Etilni alkohol destilira se i vodka se proizvodi u Norveškoj. Međutim, razrjeđivanje vodom u preradi nakon destilacije i punjenje mogu se odvijati izvan Kraljevine Norveške.

5.   Postupak dobivanja jakog alkoholnog pića

Proizvodnja pića Norsk Vodka/Norwegian Vodka odvija se u tri faze: pečenje, destilacija i prerada nakon destilacije. Zbog povijesnih razloga sirovine se mogu uvoziti iz prekomorskih zemalja. Međutim, tri faze postupka opisane u nastavku moraju se odvijati unutar ograničenog područja, osim razrjeđivanja vodom u preradi nakon destilacije i punjenja, koji se mogu odvijati izvan ograničenog područja.

Pečenje

Sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju pića Norsk Vodka/Norwegian Vodka su krumpir ili žitarice. Ako se radi od žitarica, sirovine se miješaju s vrućom vodom kako bi se iz njih oslobodio škrob. Krumpir se kuha kako bi se škrob učinio dostupnim enzimima. Dodaju se prirodni enzimi u obliku ječmenog slada ili egzogeni enzimi koji razgrađuju škrob, čime se stvara šećerna tekućina. Enzimi razgrade škrob u šećernoj tekućini na šećere i tekućina se ohladi. Šećernoj tekućini dodaje se uzgojeni kvasac kako bi potaknuo fermentaciju u kojoj se šećeri u tekućini pretvaraju u etanol, druge alkohole i kongenere. Za razliku od spontane fermentacije, uporabom uzgojenog kvasca stvara se alkoholna tekućina čiste arome bez previše kongenera, zbog čega gotov proizvod ima čišći okus.

Destilacija

Fermentirana tekućina potom se destilira u serijama ili kontinuirano s pomoću kolonskog uređaja za destilaciju. U kolonskom uređaju za destilaciju šećerna tekućina protječe kroz niz ploča. Na dnu kolone se primjenom pare šećerna tekućina zagrije do temperature vrenja, što stvara isparenje koje se kreće kroz perforirane ploče, čime se iz tekućine uklanjaju alkoholi i kongeneri. Para bogata alkoholom kondenzira se u gornjem dijelu kolone. Rezultat tog postupka je jako alkoholno piće s udjelom alkohola od najmanje 96,0 % vol. etanola, koje sadržava najviše 3 g metanola po hektolitru 100 %-tnog etanola. Destilacijom u kolonama uklanjaju se kongeneri i dobiva gotov proizvod čistih i blagih organoleptičkih svojstava bez naknadnog okusa pečenja.

Prerada nakon destilacije

Čisti destilat vodke razrjeđuje se vodom kako bi se postigao udio alkohola od 37,5 % do 60,0 % vol. Vodku se može omekšati dodavanjem šećera do najviše 1 g suhe tvari po litri. Prije punjenja vodka se može podvrgnuti nekom proizvodnom postupku, npr. filtriranju ugljenom, čiji je učinak samo održavanje neutralnog karaktera vodke.

6.   Povezanost sa zemljopisnim okruženjem ili podrijetlom

Norsk Vodka/Norwegian Vodka ima i ugled i posebnu kvalitetu koji su povezani s ograničenim zemljopisnim područjem.

Ugled

Prema dokumentiranim dokazima o norveškoj proizvodnji jakih alkoholnih pića, tradicija destilacije u Norveškoj započela je u Bergenu 1531. Bergen je bio centar za trgovanje norveških ribara i izvorište trgovačke tradicije i gastronomskog razvoja u Norveškoj. Iako je Norveška u to vrijeme bila dio Kraljevine Danske, njezini ruralni dijelovi zadržali su svoje regionalne tradicije proizvodnje jakih alkoholnih pića. Kada su norveške žetve bile loše, a usjevi slabi zbog loših vremenskih uvjeta, krumpir ili žitarice uvozili su se iz susjednih zemalja. Otuda potječu sirovine koje se danas upotrebljavaju za proizvodnju pića Norsk Vodka/Norwegian Vodka.

Sredinom 19. stoljeća u Norveškoj je bilo oko 9 000 destilerija, uglavnom manjih, smještenih na farmama. Norveška jaka alkoholna pića smatrana su važnom namirnicom u kućanstvu i lijekom koji sprečava bolesti u hladnoj klimi. To je dovelo do velike konzumacije alkohola, pa je norveška vlada željela smanjiti njegove štetne učinke. To je učinila propisom o minimalnoj veličini proizvodnje za svakog proizvođača jakog alkoholnog pića u Norveškoj. Kao odgovor na to poljoprivrednici su se udružili i osnovali veće proizvodne zadruge, uložili u destilacijsku opremu bolje kvalitete i većeg kapaciteta nego prije. Rezultat toga bilo je povećanje kvalitete i etabliranje norveških jakih alkoholnih pića kao organoleptički čistih i bez primjesa.

Godine 1916. prohibicijom je u Norveškoj zabranjena proizvodnja i konzumacija jakih alkoholnih pića. Nakon ukidanja prohibicije 1927. norveška vlada zadržala je kontrolu nad norveškim proizvođačima jakih alkoholnih pića putem državnog proizvodnog monopola, preuzevši prava na sve dotadašnje recepte, opremu i prava zaštićenih robnih marki za jaka alkoholna pića. „Vinmonopolet” je osnovan kao državno poduzeće s monopolom na proizvodnju i prodaju alkohola u Norveškoj. „Vinmonopolet” je odredio standard čistoće jakog alkoholnog pića Norsk Vodka/Norwegian Vodka i izgradio vlastitu tvornicu za rektifikaciju/pročišćivanje jakih alkoholnih pića proizvedenih u Norveškoj. Sedamdeset osam godina proizvodnje pod državnim monopolom (do 2005.) bitno je utjecalo na tradiciju norveških jakih alkoholnih pića i u tom se razdoblju Norsk Vodka/Norwegian Vodka etablirala kao piće visoke kvalitete, s niskim udjelom metanola i kongenera, kakvo je danas.

Za ilustraciju važnosti podrijetla vodke služi nedavni pokušaj inozemnih poduzeća da se kao Norsk Vodka/Norwegian Vodka na tržište stavi vodka koja nije proizvedena u Norveškoj. Na tržište su stavljena dva pića s oznakom zemljopisnog podrijetla Norsk Vodka/Norwegian Vodka proizvedena izvan ograničenog područja oznake zemljopisnog podrijetla. To jasno pokazuje da je oznaka zemljopisnog podrijetla Norsk Vodka/Norwegian Vodka vrlo cijenjena i da proizvođači izvan Norveške žele iskoristiti kvalitetu i ugled tog pića te zaraditi na tome.

Norveške vodke dobile su više nagrada na međunarodnim natjecanjima kao što su International Wine & Spirits Competition, San Francisco World Spirits Competition i International Spirits Challenge.

Posebna kvaliteta

Proizvodni postupak

Fermentacija sirovina s pomoću uzgojenog kvasca temelj je proizvodnje čistog jakog alkoholnog pića s niskim udjelom metanola.

Destilacijski uređaji koji se upotrebljavaju u serijskom ili kontinuiranom načinu proizvodnje imaju kolone s pločama koje pročišćavaju proizvod. Broj i oblik ploča razlikuje se ovisno o proizvođaču, ali svima je zajednička sposobnost proizvodnje čistog jakog alkoholnog pića s niskim udjelom metanola.

Ljudski faktor

Stručnost destilatera ključna je za funkcioniranje destilacijskih kolona. U svakom trenutku tijekom destilacije destilater upotrebljava svoje stručno znanje pri reguliranju brzine destilacije, koja utječe na čistoću gotovog proizvoda.

S obzirom na jedinstvene formulacije norveške vodke i zahtjev da gotov proizvod smije imati najviše 3 g metanola po hektolitru 100 %-tnog etilnog alkohola i 1 g/L suhe tvari, za kvalitetu proizvoda od ključne je važnosti kompetentnost proizvođača mješavine.

7.   Odredbe Europske unije ili nacionalne/regionalne odredbe

Osnovni zahtjevi utvrđeni su u Uredbi (EZ) br. 110/2008 kako je ugrađena u Sporazum o EGP-u i provedena u članku 2. norveške Uredbe br. 1148 o jakim alkoholnim pićima i aromatiziranim pićima od 11. listopada 2006.

Oznaka zemljopisnog podrijetla Norsk Vodka/Norwegian Vodka zaštićena je u EGP-u (EU i države EGP-a/EFTA-e) od 1994., u obliku teksta prilagodbe utvrđenog u poglavlju XXVII. Priloga II. Sporazumu o EGP-u za odredbe Uredbe (EEZ) br. 1576/89 i Uredbe (EZ) br. 110/2008.

Oznaka zemljopisnog podrijetla na norveškom i engleskom jeziku omogućuje dva različita, ali jednakovrijedna načina pisanja: Norsk Vodka/Norwegian Vodka.

8.   Podnositelj zahtjeva

Norveška

The Norwegian Ministry of Agriculture and Food

P.O. BOX 8007 Dep.

N-0030 Oslo

Norveška

9.   Dopune oznake zemljopisnog podrijetla

—

10.   Posebna pravila za označivanje

—

---

(1)  SL L 130, 17.5.2019., str. 1.