This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52019PC0551
Recommendation for a COUNCIL DECISION authorising the opening of negotiations for an agreement between the European Union and New Zealand on the exchange of personal data between the European Union Agency for Law Enforcement Cooperation (Europol) and the New Zealand authorities competent for fighting serious crime and terrorism
Preporuka za ODLUKU VIJEĆA o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Novog Zelanda o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i novozelandskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma
Preporuka za ODLUKU VIJEĆA o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Novog Zelanda o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i novozelandskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma
COM/2019/551 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.10.2019
COM(2019) 551 final
Preporuka za
ODLUKU VIJEĆA
o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Novog Zelanda o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i novozelandskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PREPORUKE
U globaliziranom svijetu u kojem su teška kaznena djela i terorizam sve više transnacionalni i polivalentni, tijela za izvršavanje zakonodavstva trebala bi biti u potpunosti opremljena za suradnju s vanjskim partnerima u cilju jamčenja sigurnosti njihovih građana. Europol bi stoga trebao moći razmjenjivati osobne podatke s tijelima za izvršavanje zakonodavstva iz trećih zemalja u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća u okviru zahtjeva utvrđenih u Uredbi 2016/794 od 11. svibnja 2016. 1 .
Od početka primjene Uredbe Europol može razmjenjivati podatke s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama na temelju međunarodnog sporazuma u kojemu se navode prikladne zaštite mjere koje se odnose na zaštitu privatnosti, temeljnih prava i sloboda pojedinaca. Komisija je u ime Unije nadležna za pregovore o međunarodnim sporazumima. Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može uspostaviti i održavati suradničke odnose s vanjskim partnerima putem radnih i administrativnih dogovora koji sami po sebi ne mogu biti pravna osnova za razmjenu osobnih podataka.
Komisija je u 11. izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije 2 definirala osam prioritetnih zemalja 3 u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA) na temelju terorističkih prijetnji, izazova povezanih s migracijama i operativnih potreba Europola za početkom pregovora. Uzimajući u obzir političku strategiju navedenu u Europskom programu sigurnosti 4 , Zaključcima Vijeća 5 i Globalnoj strategiji 6 , operativne potrebe tijela za izvršavanje zakonodavstva u EU-u i moguće koristi bliže suradnje u tom području, kako se pokazalo i nakon napada u Christchurchu u ožujku 2019., Komisija smatra nužnim dodati Novi Zeland kao prioritetnu zemlju s kojom je potrebno započeti pregovore u kratkom roku. Novi Zeland službeno je zatražio inicijativu 23. kolovoza 2019.
Europol i novozelandska policija potpisali su radni dogovor u travnju 2019. Njime se pruža okvir za strukturiranu suradnju na strateškoj razini, uključujući sigurnu liniju koja omogućuje izravnu sigurnu komunikaciju, a Novi Zeland je postavio časnika za vezu u Europolu. Međutim, to ne pruža pravnu osnovu za razmjenu osobnih podataka. Trenutačno ne postoji pravna osnova za redovitu i strukturiranu razmjenu osobnih podataka između novozelandskih tijela za izvršavanje zakonodavstva i Europola, što je ključno za djelotvornu operativnu suradnju.
Pravni standardi za zaštitu osobnih podataka u Novom Zelandu prvenstveno se nalaze u Zakonu o privatnosti od 17. svibnja 1993. kako je izmijenjen Zakonom o izmjeni zakona o privatnosti od 7. rujna 2010. 7 . U Zakonu se u tu svrhu utvrđuje dvanaest načela o povjerljivosti informacija kojima se regulira obrada osobnih podataka. Zakon o privatnosti odnosi se na privatna i javna tijela, uključujući tijela za izvršavanje zakonodavstva. Zakonom o privatnosti ujedno se uspostavlja ured Povjerenika za zaštitu privatnosti, neovisnog tijela za zaštitu podataka u Novom Zelandu.
Politički kontekst
Dana 15. svibnja 2019., nakon napada u Christchurchu, francuski predsjednik Emmanuel Macron i novozelandska premijerka Jacinda Arden bili su domaćini događaja u Parizu nazvanog „poziv na djelovanje Christchurch”. Njemu je prisustvovao predsjednik Juncker, koji je naglasio važnost suočavanja s problemom terorističkog sadržaja na internetu i jamčenja zaštite temeljnih prava. Uključene vlade i tehnološka poduzeća te Europska komisija izrazili su potporu obvezama preuzetima u okviru „poziva na djelovanje Christchurch” za uklanjanje terorističkog i nasilnog ekstremističkog sadržaja na internetu ( https://www.christchurchcall.com/ ).
EU i Novi Zeland partneri su istomišljenici koji dijele slična stajališta i slične pristupe u pogledu mnogih globalnih pitanja. Sporazum o partnerstvu o odnosima i suradnji između EU-a i Novog Zelanda, potpisan 5. listopada 2016., otvara put jačem i stabilnijem odnosu jer sadržava velik broj članaka u kojima se stranke obvezuju na suradnju u područjima kao što su borba protiv terorizma, suradnja tijela za izvršavanje zakonodavstva, sprečavanje i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, droge, kiberkriminalitet, pranje novca, financiranje terorizma, migracije i azil.
EU i Novi Zeland također su partneri Globalnog foruma za borbu protiv terorizma (GCTF), međunarodnog foruma u kojemu sudjeluju 29 zemalja i Europska unija sa sveobuhvatnom misijom smanjenja ranjivosti ljudi diljem svijeta na terorizam sprečavanjem, suzbijanjem i kaznenim progonom terorističkih djela te borbom protiv poticanja i novačenja terorista. EU i Novi Zeland blisko surađuju na vanjskim i sigurnosnim pitanjima te vode redoviti politički i sigurnosni dijalog. Taj dijalog obuhvaća redovita savjetovanja ministara i viših dužnosnika. Novi Zeland je na temelju okvirnog sporazuma o partnerstvu iz 2012. mogao sudjelovati u nekim operacijama EU-a za upravljanje krizama. Primjerice, pridonio je operaciji EUNAVFOR Atalanta (piratstvo na Rogu Afrike).
Operativne potrebe
U svim područjima kriminaliteta u nadležnosti Europola postoji potencijal za daljnju suradnju s Novim Zelandom koji treba istražiti. Riječ je o neiscrpnom popisu najvažnijih operativnih potreba za koje je Europolu potrebna suradnja Novog Zelanda:
·Terorizam: Terorizam predstavlja veliku prijetnju za Novi Zeland i za Europsku uniju jer su oba područja bila mete terorističkih napada. Osim za otklanjanje prijetnji i identifikaciju novih trendova, bliža suradnja koja uključuje razmjenu osobnih podataka potrebna je i za otkrivanje, sprečavanje i kazneni progon kaznenih djela terorizma, uključujući kretanje terorista, financiranje terorizma i zloupotrebu interneta u svrhu terorizma.
Europolov Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC) ima snažan operativni interes za razmjenu operativnih/osobnih podataka s Novim Zelandom i obratno, što se potvrdilo nakon napada u Christchurchu. Nakon napada u Christchurchu Europolova jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU) radila je na otkrivanju sadržaja i obrascima njegova širenja na internetu. Brzina širenja i količina zlostavljanja na internetu nakon napada te velik broj uključenih pružatelja internetskih usluga bili su dosad nezabilježeni i pokazali su ograničenja postojećih procesa za otklanjanje sličnih prijetnji. Operativni sporazum s Novim Zelandom ojačao bi položaj Europola u vođenju operativnog odgovora na poziv na djelovanje „Christchurch” s ciljem uklanjanja terorističkog ili nasilnog ekstremističkog sadržaja na internetu te bi pružio Europolu pravni okvir za razvoj visokog stupnja suradnje s Novim Zelandom u vezi s pitanjima povezanima s terorizmom.
·Kiberkriminalitet: Novi Zeland ključni je partner tijela za izvršavanje zakonodavstva EU-a za istraživanje slučajeva seksualnog iskorištavanja djece.
Novozelandska policija aktivno sudjeluje u Virtualnoj globalnoj radnoj skupini. Riječ je o ključnoj mreži partnera Europolova Europskog centra za kiberkriminalitet koja je posvećena suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Tijela država članica EU-a koja su nadležna za provođenje istraga tih složenih zločina i koja se suočavaju s brojnim pravnim i tehničkim poteškoćama vrlo cijene veliku stručnost Novog Zelanda u istraživanju seksualnog iskorištavanja djece na internetu i volju za dijeljenjem znanja sa sudionicima tih sastanaka. S operativnog gledišta Novi Zeland može pružiti znatnu dodanu vrijednost Europolu u području kiberkriminaliteta, osobito u vezi sa seksualnim iskorištavanjem djece na internetu. Novozelandska policija i tim za istraživanje iskorištavanja djece na internetu novozelandskog Odjela unutarnjih poslova iskusni su u tom području i imali su važnu ulogu u operacijama visokog prioriteta.
Novi Zeland jedina je zemlja u mreži „Pet očiju”
8
s kojom Europol nema uspostavljenu pravnu osnovu za razmjenu osobnih podataka. To ograničava kapacitet obiju strana za razmjenu vrijednih operativnih informacija i sustavnu suradnju. Osim toga, zbog toga se bilateralni kontakti moraju ostvariti izravno s državama članicama ili putem vanjskih agencija, uključujući INTERPOL. Ta vrsta kontaktiranja umanjuje djelotvornost država članica u bavljenju tim vrstama zločina i onemogućava im da pridonesu dodanoj vrijednosti koju stvara Europol i da od nje dobiju korist, osobito u području terorističkog sadržaja na internetu i seksualnog iskorištavanja djece na internetu.
·Ilegalne kriminalističke motociklističke bande: Novozelandska policija i Europol izrazito su zainteresirani za suradnju na rješavanju problema ilegalnih kriminalističkih motociklističkih bandi. Ilegalne motociklističke bande sve su veći problem za Novi Zeland te je novozelandska policija nedavno uspostavila obavještajnu jedinicu za bande čiji je glavni cilj rješavanje problema ilegalnih motociklističkih bandi. U okviru Europolova projekta analize Monitor prvenstveno se prate informacije o kretanju prema Europi i kaznene evidencije članova novozelandskih ilegalnih motociklističkih bandi te njihova navodna povezanost s organiziranim kriminalom u jugoistočnoj Aziji.
·Droge: Europol je prije radio na opsežnom slučaju krijumčarenja amfetamina iz EU-a u Novi Zeland. Postoji potencijal za daljnju suradnju u tom području.
2.PRAVNI ELEMENTI PREPORUKE
Uredbom (EU) 2016/794 o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) utvrđuje se pravni okvir za Europol, posebice njegovi ciljevi, zadaće, područje nadležnosti, mjere za zaštitu podataka te načini suradnje s vanjskim partnerima. Ova je Preporuka u skladu s odredbama Uredbe o Europolu 9 .
Njezin je cilj da Komisija dobije odobrenje Vijeća za vođenje pregovora o budućem sporazumu u ime EU-a. Pravna osnova na temelju koje Vijeće može odobriti otvaranje pregovora je članak 218. stavci 3. i 4. UFEU-a.
U skladu s člankom 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija se imenuje pregovaračem Unije za sporazum između Europske unije i Novog Zelanda o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i novozelandskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma.
Preporuka za
ODLUKU VIJEĆA
o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Novog Zelanda o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i novozelandskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,
budući da:
(1)Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća 10 donesena je 11. svibnja 2016. i primjenjuje se od 1. svibnja 2017.
(2)Odredbama Uredbe (EU) 2016/794, osobito onima koje se odnose na prijenos osobnih podataka iz Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, osigurava se da Europol može prenijeti osobne podatke tijelu u trećoj zemlji na temelju međunarodnog sporazuma koji su Unija i ta treća zemlja sklopile u skladu s člankom 218. UFEU-a, uz navođenje odgovarajućih zaštitnih mjera u odnosu na zaštitu privatnosti, temeljnih prava i sloboda pojedinaca.
(3)Trebalo bi otvoriti pregovore radi sklapanja sporazuma između Europske unije i Novog Zelanda o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i novozelandskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma („sporazum”).
(4)Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 35. Uredbe (EU) 2016/794, Komisija bi se trebala moći savjetovati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka (EDPS) tijekom pregovora o sporazumu te, u svakom slučaju, prije sklapanja sporazuma.
(5)Sporazumom bi se trebala poštovati temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebice pravo na privatni i obiteljski život iz članka 7. Povelje, pravo na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. Povelje te pravo na učinkoviti pravni lijek i na pravično suđenje iz članka 47. Povelje. Sporazum bi se trebao primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima.
(6)Sporazum ne bi trebao utjecati na prijenos osobnih podataka ili druge oblike suradnje među tijelima odgovornima za zaštitu nacionalne sigurnosti niti bi ih trebao dovoditi u pitanje,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Komisiju se ovlašćuje da u pregovorima dogovori, u ime Unije, sporazum između Europske unije i Novog Zelanda o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i novozelandskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma.
Pregovaračke smjernice utvrđene su u Prilogu.
Članak 2.
Pregovori se vode uz savjetovanje s relevantnim [ime posebnog odbora upisuje Vijeće].
Članak 3.
Ova je Odluka upućena Komisiji.
Sastavljeno u Bruxellesu, 30.10.2019.
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.10.2019.
COM(2019) 551 final
PRILOG
Preporuci za ODLUKU VIJEĆA
o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Novog Zelanda o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i novozelandskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma
PRILOG
Komisija bi u pregovorima trebala nastojati ostvariti ciljeve navedene u nastavku.
(1)Cilj bi sporazuma trebao biti osiguravanje pravne osnove za prijenos osobnih podataka između Europola i nadležnih tijela u Novom Zelandu kako bi se potpomogli i ojačali djelovanje nadležnih tijela te zemlje i država članica te njihova suradnja u sprečavanju i borbi protiv teških transnacionalnih kaznenih djela i terorizma, osiguravajući pritom odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu zaštite privatnosti, osobnih podataka, temeljnih prava i sloboda pojedinaca.
(2)Kako bi se zajamčilo ograničenje svrhe, suradnja i razmjena podataka u okviru sporazuma trebali bi se odnositi samo na kriminalitet i s njime povezana kaznena djela koja su u nadležnosti Europola u skladu s člankom 3. Uredbe 2016/794 (zajednički „kaznena djela”). Suradnja bi posebno trebala biti usmjerena na sprečavanje i suzbijanje terorizma, suzbijanje organiziranog kriminala i na borbu protiv kiberkriminaliteta. U sporazumu bi se trebali navesti njegovo područje primjene i svrhe za koje bi Europol mogao prenositi osobne podatke nadležnim tijelima Novog Zelanda.
(3)U sporazumu bi se trebale jasno i precizno utvrditi potrebne zaštitne mjere i kontrole u pogledu zaštite osobnih podataka, temeljnih prava i sloboda pojedinaca, bez obzira na njihovo državljanstvo i mjesto boravišta, u razmjeni osobnih podataka između Europola i novozelandskih nadležnih tijela. Osim zaštitnih mjera navedenih u nastavku, trebalo bi uključiti i zahtjev da prijenos osobnih podataka podliježe obvezama povjerljivosti i da se osobni podaci ne upotrebljavaju za traženje, izricanje ili izvršenje smrtne kazne ili bilo kojeg oblika okrutnog i neljudskog postupanja, ne dovodeći u pitanje dodatne zaštitne mjere koje bi mogle biti potrebne.
Konkretno:
(a)Sporazum bi trebao sadržavati definicije ključnih pojmova. Posebno bi trebao sadržavati definiciju osobnih podataka u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680.
(b)Sporazumom bi se trebalo poštovati načelo specifičnosti i osigurati da će se podaci obrađivati samo za potrebe prijenosa. U tu bi se svrhu trebale jasno i precizno navesti svrhe obrade osobnih podataka koju vrše stranke u kontekstu sporazuma te one ne bi trebale prelaziti ono što je u pojedinačnom slučaju potrebno za sprečavanje i borbu protiv terorizma i kaznenih djela navedenih u sporazumu.
(c)Osobne podatke koje Europol prenosi u skladu sa sporazumom trebalo bi obrađivati na pošten način, na legitimnoj osnovi i samo u svrhe radi kojih su preneseni. Sporazumom bi trebalo predvidjeti obvezu da Europol prilikom prijenosa podataka naznači sva ograničenja pristupa ili upotrebe, uključujući i ona u pogledu prijenosa, brisanja, uništavanja ili daljnje obrade podataka. Sporazumom bi novozelandska nadležna tijela trebalo obvezati na poštovanje tih ograničenja i definirati kako će se u praksi zajamčiti usklađenost s tim ograničenjima. Osobni podaci trebali bi biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u tu svrhu. Trebali bi biti točni i ažurni. Ne bi se trebali pohranjivati dulje nego što je to potrebno u svrhe u koje su preneseni. Sporazum bi trebao sadržavati prilog s iscrpnim popisom nadležnih tijela u Novom Zelandu kojima Europol može prenijeti osobne podatke te kratak opis njihovih ovlasti.
(d)Trebalo bi zabraniti da Europol prenosi osobne podatke kojima se otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, genetski podaci ili podaci o zdravlju i seksualnom životu osobe, osim ako je to izričito nužno i razmjerno u pojedinim slučajevima radi sprečavanja ili suzbijanja kaznenih djela iz sporazuma i u skladu s odgovarajućim zaštitnim mjerama. Sporazum bi trebao sadržavati i posebne zaštitne mjere koje se odnose na prijenos osobnih podataka žrtava kaznenih djela, svjedoka ili drugih osoba koje mogu pružiti informacije o kaznenim djelima te maloljetnika.
(e)Sporazumom bi se trebala osigurati ostvariva prava pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju utvrđivanjem pravila o pravu na pristup, ispravljanje i brisanje podataka, uključujući posebne razloge zbog kojih se mogu dopustiti sva potrebna i razmjerna ograničenja. Sporazumom bi se trebala osigurati i ostvariva prava na upravnu i sudsku zaštitu za sve osobe čiji se podaci obrađuju na temelju sporazuma te bi se trebali jamčiti učinkoviti pravni lijekovi.
(f)Sporazumom bi se trebala utvrditi pravila o pohranjivanju, provjeri, ispravljanju i brisanju osobnih podataka te o vođenju evidencija za potrebe bilježenja i dokumentiranja, kao i o informacijama koje se daju na raspolaganje pojedincima. Njime bi također trebalo predvidjeti zaštitne mjere u pogledu automatizirane obrade osobnih podataka.
(g)Sporazumom bi se trebali utvrditi kriteriji na temelju kojih bi trebalo procijeniti pouzdanost izvora i točnost podataka.
(h)Sporazum bi trebao uključivati obvezu jamčenja sigurnosti osobnih podataka putem odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera, među ostalim dajući samo ovlaštenim osobama pristup osobnim podacima. Sporazum bi trebao uključivati i obvezu obavješćivanja u slučaju povrede osobnih podataka koja se odnosi na podatke prenesene u skladu sa sporazumom.
(i)Daljnji prijenosi podataka iz novozelandskih nadležnih tijela drugim tijelima u Novom Zelandu, uključujući one za upotrebu u sudskim postupcima, trebali bi biti dopušteni samo za originalne svrhe prijenosa koji vrši Europol i trebali bi se obavljati u skladu s odgovarajućim uvjetima i zaštitnim mjerama, uključujući prethodno odobrenje Europola.
(j)Uvjeti isti kao pod točkom (i) trebali bi se primjenjivati na daljnje prijenose podataka od strane novozelandskih nadležnih tijela tijelima u trećim zemljama, uz dodatni zahtjev da se takvi daljnji prijenosi dopuštaju samo u odnosu na treće zemlje kojima Europol ima pravo prenositi osobne podatke na temelju članka 25. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/794.
(k)Sporazumom bi se trebao osigurati sustav nadzora koji će obavljati jedno ili više neovisnih javnih tijela nadležnih za zaštitu podataka, a koja će imati ovlasti za istragu i djelovanje u cilju provedbe nadzora nad javnim tijelima na Novom Zelandu koja upotrebljavaju osobne podatke/razmijenjene informacije te za sudjelovanje u sudskim postupcima. Neovisna bi tijela posebice trebala imati ovlasti za rješavanje pritužbi pojedinaca o upotrebi njihovih osobnih podataka. Javna tijela koja upotrebljavaju osobne podatke trebala bi poštovati pravila o zaštiti osobnih podataka iz sporazuma.
(4)Sporazumom bi se trebao predvidjeti učinkovit mehanizam za rješavanje sporova u pogledu njegova tumačenja i primjene kako bi se osiguralo da stranke poštuju zajednički dogovorena pravila.
(5)Sporazum bi trebao sadržavati odredbe o praćenju i periodičnoj evaluaciji sporazuma.
(6)Sporazum bi trebao sadržavati odredbu o stupanju na snagu i valjanosti te odredbu prema kojoj stranka može otkazati ili suspendirati Sporazum, posebice u slučaju kada treća zemlja više ne osigurava djelotvornu razinu zaštite temeljnih prava i sloboda koji se zahtijevaju u skladu s tim sporazumom. U sporazumu bi se usto trebalo navesti mogu li se osobni podaci koji su obuhvaćeni njegovim područjem primjene i koji se prenesu prije otkaza ili suspenzije sporazuma nastaviti obrađivati. Nastavak obrade osobnih podataka, ako je dopušten, trebao bi biti u skladu s odredbama sporazuma u trenutku njegove suspenzije ili otkaza.
(7)Sporazum može, ako je to potrebno, sadržavati klauzulu o njegovoj teritorijalnoj primjeni.
(8)Sporazum bi trebao biti jednako vjerodostojan na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku te bi u tu svrhu trebao sadržavati klauzulu o jeziku.