EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 16.4.2019.

JOIN(2019) 6 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Europska unija, Latinska Amerika i karipske zemlje: zajedničkim snagama za zajedničku budućnost

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću
Europska unija, Latinska Amerika i karipske zemlje: zajedničkim snagama za zajedničku budućnost

U širem atlantskom prostoru Unija će proširiti suradnju i izgrađivati snažnija partnerstva s Latinskom Amerikom i karipskim zemljama na temelju zajedničkih vrijednosti i interesa. 

— Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku 1

1. Uvod

Ujedinjeni kroz povijest i vođeni mnogobrojnim zajedničkim vrijednostima, Europska unija (EU) te Latinska Amerika i karipske zemlje (LAC) već dugo njeguju uspješan partnerski odnos. Još od 1999. EU i LAC povezuje strateško partnerstvo zasnovano na predanosti temeljnim slobodama, održivom razvoju i snažnom međunarodnom sustavu utemeljenom na pravilima. Više od dvadeset godina to je partnerstvo platforma za uzajamno korisnu suradnju, pokretač promjena i inkubator za nove ideje.

Tijekom proteklih desetljeća EU i LAC dosegli su dotad nezabilježenu razinu gospodarske i političke integracije. EU je potpisao sporazume o pridruživanju, slobodnoj trgovini ili političke sporazume i sporazume o suradnji s 27 od ukupno 33 zemlje LAC-a 2 . EU i zemlje LAC-a često zastupaju ista stajališta u Ujedinjenim narodima te su blisko surađivali na Pariškom sporazumu 3 i Programu održivog razvoja do 2030. 4 Približno šest milijuna osoba iz EU-a i LAC-a živi i radi s druge strane Atlantika 5 , a više od trećine studenata iz zemalja LAC-a koji su na studiju u inozemstvu studiraju u EU-u.

Gospodarstva tih regija usko su povezana. EU je treći najveći trgovinski partner LAC-a – ukupna robna razmjena porasla je u razdoblju od 2008. do 2018. sa 185,5 milijardi EUR na 225,4 milijarde EUR, dok je vrijednost trgovine uslugama 2017. iznosila gotovo 102 milijarde EUR. EU je prvi po ulaganjima u LAC – vrijednost njegovih izravnih stranih ulaganja 2017. iznosila je 784,6 milijardi EUR, a izravna strana ulaganja LAC-a u EU zadnjih su se godina znatno povećala, na 273 milijarde EUR 2017. 6

EU je najveći pružatelj razvojne suradnje LAC-u – stavljeno je na raspolaganje 3,6 milijardi EUR u bespovratnim sredstvima za bilateralne i regionalne programe između 2014. i 2020. 7 te je u proteklih 20 godina osigurano više od 1,2 milijarde EUR humanitarne pomoći žrtvama kriza prouzročenih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa. Europska investicijska banka (EIB) ulaže u postizanje ciljeva održivog razvoja u LAC-u, s naglaskom na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, a iznos zajmova koje je dala u tu svrhu u razdoblju 2014.–2018. iznosi 3,4 milijarde EUR 8 .

U tom kontekstu ovom se Komunikacijom predlaže jačanje političkog partnerstva EU-a i LAC-a i predstavlja vizija za jače i modernizirano biregionalno partnerstvo u svjetlu promjena na globalnoj i regionalnoj razini. Njome se nastoji pružiti strateški pravac za vanjsko djelovanje EU-a u LAC-u, u skladu s načelima utvrđenima u Globalnoj strategiji EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, Europskom konsenzusu o razvoju 9 , Programu održivog razvoja do 2030., komunikaciji „Trgovina za sve” i pregovaračkim smjernicama za sporazum o partnerstvu između EU-a i Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država 10 .

Zbog današnjeg geopolitičkog okruženja koje se mijenja velikom brzinom javljaju se novi izazovi i mogućnosti za partnerstvo, što pokazuje da je potrebna učinkovitija regionalna i bilateralna suradnja, modernizirano partnerstvo s naglaskom na trgovinu, investiranje i sektorsku suradnju. Te globalne promjene u obje regije zahtijevaju ambiciozan i inovativan pristup koji nadilazi tradicionalnu logiku odnosa donatora i korisnika te je u skladu s duhom Programa održivog razvoja do 2030. Trgovinska razmjena između Kine i LAC-a između 2000. i 2017. povećala se s 10 milijardi USD na 244 milijarde USD. Tako Kina postaje drugi trgovinski partner Latinske Amerike i, u širem smislu, sve važniji parter u toj regiji. Povijesna uloga Sjedinjenih Američkih Država u regiji i njihov utjecaj promijenili su se.

LAC se također suočava s novim kretanjima, primjerice s izazovima digitalnog i integriranoga globalnoga gospodarstva, pritiskom da se zaštiti okoliš i promiče rast, a da se istodobno osiguraju pravedni ishodi u društvu i nastavi dugoročni trend konsolidacije demokracije i održivog rasta.

EU, koji ima svoj model regionalne gospodarske integracije i povezanosti, može biti važan partner LAC-a u suočavanju s tim izazovima. EU u rješavanje trenutačnih kriza u nekim zemljama LAC-a ulaže svu raspoloživu diplomatsku, humanitarnu i gospodarsku potporu te će u svojim odnosima s LAC-om i dalje promicati demokratska načela i poštovanje ljudskih prava. Gledano u širem kontekstu, EU i LAC trebali bi zajedničkim snagama očuvati multilateralizam i globalni poredak utemeljen na pravilima te ostvariti ambiciozne planove.

Ovo partnerstvo trebalo bi se temeljiti na četiri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: blagostanju, demokraciji, otpornosti i djelotvornom globalnom upravljanju. U Komunikaciji se za svaki od tih prioriteta predlaže nekoliko područja i konkretnih inicijativa za postizanje napretka s pomoću pojačanog strateškog i ciljanog angažmana EU-a u toj regiji.

2. Zauzimanje za zajedničke vrijednosti i interese

2.1. Partnerstvo za blagostanje

Za revitalizaciju gospodarstva i poticanje rasta trebat će djelovati odlučno i usredotočiti se na konkretne ciljeve. EU i LAC bi i dalje trebali zajedno ulagati više napora u rješavanje dugotrajnih makroekonomskih poteškoća te istodobno diversificirati i modernizirati svoje različite gospodarske modele kako bi oni bili spremni za izazove koje nosi globalizacija. Održivi rezultati pretpostavljaju i nastojanja da se zajedničkim snagama smanje socioekonomske nejednakosti, otvaraju dostojanstvena radna mjesta i iskorištavaju prednosti globalizacije za sve te ostvari prelazak na zeleno i kružno gospodarstvo.

U skladu s tim načelima, EU bi trebao pojačati suradnju s partnerima iz LAC-a u sljedećim područjima:

Olakšavanje trgovine i ulaganja među regijama i unutar njih. Prioritet EU-a trebala bi biti suradnja radi završetka pregovora i osiguranje brze ratifikacije sporazuma o pridruživanju, trgovinskih sporazuma i sporazuma o gospodarskom partnerstvu te njihova potpuna provedba. Valja poduzeti potrebne korake kako bi se poboljšalo poslovno i ulagačko okruženje u regiji. Isto tako, valja iskoristiti prilike koje ti sporazumi omogućuju – učinkovitiju javnu nabavu, bolji pristup tržištu, veću inovativnost i konkurentnost, trgovinu unutar regije i integraciju u globalne lance opskrbe. Učinkovitom i uravnoteženom zaštitom prava intelektualnog vlasništva povećavaju se prilike za suradnju u području istraživanja te se potiče konkurentnost i inovativnost. Osim toga, trgovinskim sporazumima trebali bi se unaprijediti održivi razvoj, ljudska prava i dobro upravljanje – EU bi trebao surađivati s LAC-om u cilju jačanja provedbe socijalnih, gospodarskih i ekoloških odredbi u postojećim sporazumima, u skladu s njihovom zajedničkom predanošću provedbi Programa održivog razvoja do 2030., i promicati odgovorno upravljanje globalnim lancima opskrbe.

Kako bi se stvorilo bolje okruženje za poboljšanje programa za trgovinu i ulaganja između EU-a i LAC-a, te bi dvije regije zajedničkim snagama trebale promicati veću transparentnost, posebice prilikom pregovora o novim ili revidiranim trgovinskim sporazumima i promicanjem sudjelovanja civilnog društva u provedbi tih sporazuma.

Sporazumi bi trebali služiti i kao instrument za promicanje regulatorne konvergencije u području sanitarnih i fitosanitarnih pitanja kako bi se olakšala razmjena robe između LAC-a i EU-a te kako bi se održavali visoki standardi sigurnosti hrane, zdravlja životinja i zdravlja bilja. U području borbe protiv antimikrobne otpornosti (AMR) putem pristupa „jedno zdravlje” tekuće aktivnosti pomoći će LAC-u da razvije i primijeni nacionalne akcijske planove Jedno zdravlje za borbu protiv antimikrobne otpornosti.

EU bi trebao podupirati nastojanja za integracijom u LAC-u, kao što je Pacifički savez, radi poticanja trgovine unutar regije i lakšeg investiranja, među ostalim dijeljenjem iskustva EU-a u ukidanju necarinskih prepreka trgovini i promicanju regulatorne konvergencije i usklađivanja. Treba nastaviti rad na reformiranju sustava rješavanja sporova između ulagača i država u Komisiji Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo i uspostaviti multilateralni sud za ulaganja. EU je spreman razmotriti i sklapanje sporazuma o zaštiti ulaganja s ključnim partnerima. EU bi trebao potaknuti ratifikaciju i provođenje Sporazuma o olakšavanju trgovine Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kako bi se tim sporazumom dao zamah prekograničnoj trgovini. Osim toga, EU bi trebao poticati pristupanje partnera Sporazumu o javnoj nabavi.

Promicanje prijelaza na zeleno gospodarstvo. Te bi se dvije regije trebale aktivno usmjeriti prema održivijoj proizvodnji i potrošnji. Pritom važnu ulogu imaju suradnja i uzajamno učenje o obnovljivoj energiji, učinkovitosti resursa i energetskoj učinkovitosti te kružnom gospodarstvu. EU-ova istraživanja, tehnologija i stručnost, među ostalim i u smislu iskorištavanja privatnog financiranja za održivi rast 11 , mogli bi pridonijeti iskorištavanju ogromnih potencijala LAC-a u području održive hidroenergije, energije vjetra, solarne energije, energije oceana i geotermalne energije te istodobno ojačati energetsku otpornost te dovesti do otvaranja radnih mjesta i poslovnih prilika. Suradnja u području računalstva visokih performansi mogla bi pridonijeti modernizaciji energetskih industrija. S obzirom na ranjivost karipskih otoka u tom smislu, EU bi trebao promicati vanjsku dimenziju inicijative „Čista energija za otoke EU-a” 12 te podržavati i poticati ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Europska investicijska banka mogla bi osigurati dugoročno financiranje i relevantno tehničko znanje i tako pridonijeti toj preobrazbi.

Promicanje plavoga gospodarstva. Bolja suradnja u području plavoga gospodarstva i održivog iskorištavanja morskih resursa, među ostalim uspostavljanjem zaštićenih morskih područja u antarktičkim vodama, dovela bi do stvaranja pogodnih uvjeta za rast, posebice u obalnim i otočnim zajednicama, te pridonijela prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju. Za napredovanje plavih gospodarstava i bolje upravljanje oceanima ključni su zajednički standardi i otvoreni pristup podacima o oceanima.

Lakši prijelaz na kružno gospodarstvo. Robusne okolišne politike i standardi utemeljeni na dokazima ključna su sredstva za održiv gospodarski rast. Posebnu pozornost treba posvetiti plastici, morskom smeću i održivom upravljanju kemikalijama i otpadom. Održivo upravljanje prirodnim resursima može omogućiti dugoročnu održivost blagostanja u regiji. Obje strane imale bi koristi od nastavka dijaloga i suradnje u području sirovina kako bi se na održiv način riješio problem sve veće potražnje za tim materijalima. Ta će se suradnja temeljiti na digitalnoj platformi za razvoj minerala, pokrenutoj 2017. Obje bi regije mogle zajedničkim snagama promicati odgovorne industrijske lance vrijednosti i na taj način pomoći poduzećima da poštuju standarde odgovornog poslovanja koji pridonose održivom razvoju.

Promicanje održivih i pametnih gradova. Budući da velika većina stanovnika obiju regija živi u gradovima 13 , promicanje održivih gradova i djelovanja na lokalnoj razini i dalje ne gubi na važnosti. EU i LAC mogu imati koristi od razmjene istraživanja i iskustava u području održive urbanizacije, poput prirodnih rješenja, mobilnosti s niskim emisijama ugljika ili ponovnog uspostavljanja urbanih ekosustava. Mogla bi se proširiti i pojačati uspješna suradnja među gradovima u pogledu održivog urbanog razvoja, poput Globalnog sporazuma gradonačelnika.

Promicanje dostojanstvenog rada te konkurentnih i odgovornih poduzeća. Promicanje dostojanstvenog rada te poštovanje radnih i okolišnih standarda, a osobito poštovanje konvencija Međunarodne organizacije rada, mora i dalje biti prioritet u suradnji dviju regija. Obje su regije pridonijele donošenju međunarodnih standarda rada, a sada bi trebale zajedno raditi na njihovoj provedbi, što uključuje rad na osiguranju slobode udruživanja i iskorjenjivanju dječjeg rada. EU-ov uspješan dijalog sa socijalnim partnerima mogao bi postati predmet razmjena najboljih praksi. Prijelaz na formalno gospodarstvo jedno je od glavnih neriješenih pitanja u LAC-u, gdje neformalno zapošljavanje čini više od 40 % ukupnog zapošljavanja u svim sektorima, osim poljoprivrednog 14 .

Pojačana suradnja trebala bi dovesti do povećanja produktivnosti mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Konkretni koraci u tom smjeru, kojima bi se osigurale pogodnosti za potrošače i proizvođače s obje strane, uključuju iskorištavanje svih mogućnosti koje pružaju sporazumi o pridruživanju, trgovinski sporazumi i sporazumi o gospodarskom partnerstvu između EU-a i LAC-a. Zajednička nastojanja da se prihvate međunarodno dogovoreni standardi društvene odgovornosti i odgovornog poslovnog ponašanja u regiji, među ostalim i smjernice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za multinacionalne kompanije te UN-ova Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima, trebala bi se nastaviti.

Suradnja u ovom području temeljit će se na uspjesima programa koji su u tijeku te će se tako podupirati poslovna inteligencija, mreže mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, kao i novoosnovana poduzeća u objema regijama. EU bi trebao nastojati potaknuti suradnju između mikropoduzeća i MSP-ova iz LAC-a te Europske poduzetničke mreže. Klasteri i poslovne mreže iz LAC-a mogli bi iskoristiti prednosti koje im nudi europska platforma za suradnju klastera.

Ulaganje u znanje, inovacije i ljudski kapital. Obje bi regije trebale iskoristiti prilike koje im se nude u okviru Obzora 2020. i predloženog budućeg programa Obzor Europa te promicati mobilnost, osposobljavanje i razvoj karijera istraživača u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie i znanstvenu izvrsnost te poticati iznalaženje zajedničkih rješenja za globalne izazove u okviru Zajedničkog istraživačkog prostora. Nadalje, EU bi mogao podijeliti svoja iskustva u povezivanju znanosti i privatnog sektora, prijenosu tehnologije i ideja iz rane faze istraživanja u novoosnovana poduzeća i industriju te promicanju pametne specijalizacije i inovativnosti na regionalnoj razini.

EU je spreman poduzeti zajedničke mjere za razvoj ljudskog kapitala potrebnog da se odgovori na zahtjeve brzih tehnoloških promjena, digitalizacije i poduzetništva. Te bi dvije regije trebale nastaviti suradnju u visokom obrazovanju, utemeljenu na programu Erasmus+, povećati broj razmjena u visokom obrazovanju i izgradnju kapaciteta te jačati regionalni dijalog između akademske zajednice i oblikovatelja politika. Kako bi odgovorile na potrebe za vještinama u kontekstu promjena u globalnom gospodarstvu mogle bi razviti pojačanu suradnju u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koja bi pridonijela dostojanstvenom radu, diversifikaciji i konkurentnosti strateških gospodarskih sektora.

Unapređenje digitalnoga gospodarstva. Digitalna suradnja trebala bi postati okosnica odnosa između dviju regija te služiti kako bi gospodarstva obiju regija imala koristi od novih tehnologija, promičući istodobno inovativnost i digitalizaciju.

Vodeći se dugoročnom vizijom digitalnog jedinstvenog tržišta u LAC-u, valja podržati regulatornu usklađenost, među ostalim u području 5G tehnologije, „interneta stvari”, umjetne inteligencije, standardizacije tehnologija za digitalnu transformaciju, europskih globalnih navigacijskih satelitskih sustava i Copernicusa te njihove primjene u industriji, kao i ulaganja u infrastrukturu za prijenos podataka velikom brzinom. EU-ovo jedinstveno digitalno tržište nudi modele koji bi mogli biti zanimljivi i regiji LAC-a, primjerice u području sigurnosti podataka i elektroničke identifikacije. Obećavajuća područja suradnje su i kibersigurnost, e-uprava, elektronička trgovina, internetske platforme, prekogranična plaćanja i upravljanje internetom. Nadalje, važno je pojačati zbližavanje EU-a i LAC-a u području zaštite osobnih podataka kako bi se dodatno poboljšao prijenos podataka i suradnja među relevantnim tijelima.

Novi podmorski optički kabel, proizveden uz potporu EU-a i privatnih ulagača, povezivat će Latinsku Ameriku s Europom i omogućiti brzu širokopojasnu vezu koja će potaknuti poslovnu i znanstvenu razmjenu te razmjenu u području obrazovanja između tih dviju regija. Valja istražiti mogućnosti jačanja povezanosti u Srednjoj Americi i karipskoj regiji.

Jačanje povezanosti putem zračnog prometa i drugih vrsta prijevoza. Novi sveobuhvatni sporazumi o zračnom prometu poboljšali bi pristup tržištu, ali i stvorili nove poslovne prilike te osigurali poštene i transparentne tržišne uvjete utemeljene na jasnom regulatornom okviru. Takvim bi se sporazumima uspostavile mnogobrojnije zračne linije i putnicima omogućile bolje cijene te bi se olakšala daljnja suradnja u područjima kao što su sigurnost i zaštita zračnog prometa, socijalna pitanja te utjecaj na okoliš. Mogla bi se istražiti i mogućnost suradnje u području drugih načina prijevoza poput željezničkog prometa, pomorskog prometa te održivih i inteligentnih urbanih sustava mobilnosti.

Korištenje svemirskom tehnologijom. Svemir je područje sve šire suradnje i njegov potencijal još nije iskorišten. Danas su europski globalni navigacijski satelitski sustavi – Galileo i EGNOS – postali stvarnost. Povezani lanac vrijednosti može pružiti vrhunsku stručnost, znanje i iskustvo te tehnologiju koji se mogu dijeliti. I Copernicus, program EU-a za promatranje i praćenje Zemlje, može pomoći u rješavanju društvenih izazova, od zaštite okoliša i klimatskih promjena do poljoprivrede i urbanog razvoja. Sporazumi o suradnji programa Copernicus 15 , koji omogućuju slobodan, neograničen i otvoren pristup podacima, mogli bi se u potpunosti iskoristiti.

2.2. Partnerstvo za demokraciju

Demokracija i ljudska prava okosnica su partnerstva između EU-a i LAC-a. EU će u svojim odnosima s LAC-om i dalje braniti i promicati demokratska načela i vladavinu prava. Partnerstvo između EU-a i LAC-a trebalo bi biti u skladu s njihovim vrijednostima i pozivima građana na učinkovitije dobro upravljanje. Promicanje demokratskih političkih sustava koji djeluju u interesu svojih građana i dalje će biti prioritet vanjske politike EU-a. Nedostaci u upravljanju, demokraciji, ljudskim pravima, vladavini prava i rodnoj ravnopravnosti te korupcija ili smanjenje prostora za sudjelovanje javnosti i za civilno društvo temeljne su zapreke nastojanjima za razvoj svakog društva. Obje će regije imati koristi od suradnje radi jačanja demokratskih institucija, vladavine prava, transparentnosti i odgovornosti javnih institucija te jačanja zaštite ljudskih prava.

Stoga bi se EU u svojim odnosima s LAC-om trebao usredotočiti na sljedeće:

Unapređenje poštovanja ljudskih prava, s posebnim naglaskom na: slobodu izražavanja i udruživanja; rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojčica; zabranu diskriminacije, među ostalim manjina poput lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba, autohtonih naroda i osoba s invaliditetom; djecu i mlade; ekonomska, socijalna i kulturna prava, uključujući prava na zemlju, vodu i odvodnju te prava na stanovanje i pravo na rad; nepristranost pravosuđa i učinkovitost pravosudnih sustava; okončanje mučenja i ukidanje smrtne kazne. EU bi stoga trebao i dalje blisko surađivati s nadležnim tijelima Organizacije američkih država i zemljama LAC-a radi jačanja međunarodnog režima ljudskih prava.

Osnaživanje civilnog društva, koje je osnova svakog demokratskog sustava, i uklanjanje prijetnji djelovanju civilnog društva, boraca za zaštitu ljudskih prava i okoliša, novinara i predstavnika sindikata te sprečavanje ograničavanja prostora za njihovo djelovanje, među ostalim promicanjem i omogućivanjem pravnog i političkog okruženja koje im daje mogućnost za slobodu i sigurnost te širenjem prilika za smisleno sudjelovanje u donošenju odluka, pristup pravdi i pristup informacijama.

Promicanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojčica, kao i zaštitu, ostvarivanje i promicanje političkih, socijalnih i ekonomskih prava žena te uključivanje rodne ravnopravnosti u sve aspekte suradnje EU-a i LAC-a. Prioritetom u tom partnerstvu trebala bi se smatrati zabrinjavajuća razina rodno uvjetovanog nasilja, pri čemu se valja oslanjati na iskustvo stečeno, primjerice, u okviru inicijative Spotlight koju su 2018. pokrenuli EU i Ujedinjeni narodi.

Osiguravanje vjerodostojnih, transparentnih i uključivih demokratskih institucija i izbornih procesa. EU bi trebao nastaviti s promatranjem izbora i stručnim posjetima te će podržati jačanje izbornih sustava partnera, kada se to od njega zatraži, u suradnji s Organizacijom američkih država. EU i LAC trebali bi pojačati suradnju i razmjenu iskustava u svim tim područjima, među ostalim u području opasnosti od dezinformiranja.

Učvršćivanje vladavine prava i borbe protiv korupcije, pranja novca i financiranja terorizma. Kako bi se ažuriralo i moderniziralo zakonodavstvo i ojačale nadzorne institucije, mogu se staviti na raspolaganje stručno znanje i tehnički kapaciteti. EU bi trebao surađivati s partnerima iz LAC-a u promicanju ratifikacije i učinkovite provedbe relevantnih međunarodnih sporazuma. Korupcija je problem s kojim su suočeni i EU i LAC, a ambiciozne odredbe namijenjene povećanju transparentnosti i borbi protiv korupcije dio su procesa modernizacije sporazuma o pridruživanju s Čileom i Meksikom i pregovora s MERCOSUR-om.

Podržavanje učinkovitih javnih institucija zajedničkim nastojanjem da institucije postanu učinkovitije, da se mobilizira više domaćih prihoda, da se provedu fiskalne reforme i da se osigura da je zapošljavanje u državnoj službi utemeljeno na zaslugama. Prioritet bi trebali biti osnaživanje lokalnih vlasti, modernizacija uprave i bolje pružanje usluga.

2.3. Partnerstvo za otpornost

Socijalna kohezija pod stalnim je opterećenjem u okolini koja je obilježena globalizacijom, društvenim nejednakostima, brzom urbanizacijom, klimatskim promjenama, uništavanjem okoliša, sve češćim katastrofama sa sve intenzivnijim posljedicama, migracijskim tokovima i prisilnim migracijama. Sve su to problemi koji posebice pogađaju najranjivije zemlje LAC-a i mogu biti predmet razmjene iskustava i najboljih praksi između dviju regija.

Kako bi se nastavio daljnji razvoj, EU predlaže višedimenzionalan i prilagođen pristup povećanju otpornosti država, društava i ekosustava u njihovim odnosima. U skladu s ciljevima održivog razvoja, suradnja između EU-a i LAC-a trebala bi se usredotočiti na sljedeće:

Program otpornosti na klimatske promjene s ciljem upravljanja klimatskim rizicima, posebice u malim otočnim državama u razvoju na Karibima, te promicanje pristupa prijelaza na niskougljično gospodarstvo utemeljeno na ekosustavu. Buduća suradnja može se temeljiti na pristupu programa EUROCLIMA+ 16 i EIB-ovu financiranju ulaganja u mjere u području klime i zaštitu okoliša.

Obje regije trebale bi imati koristi od usklađivanja financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na smanjenje emisija stakleničkih plinova te razvoj otporan na klimatske promjene, primjerice uspostavom okvira za ulaganja u niskougljično gospodarstvo.

Suradnja na razvoju održivih prehrambenih sustava vrlo je važna. Konsolidacija mjera za prilagodbu i ublažavanje u sektoru poljoprivrede trebala bi i dalje biti od ključne važnosti.

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije mogu dopuniti nastojanja LAC-a za pružanje pomoći u području smanjenja rizika od katastrofa, među ostalim unapređenjem provedbe Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015. – 2030.

Okoliš i biološka raznolikost. LAC je dom 40 % biljnih i životinjskih vrsta te se u njemu nalazi sedam od 25 svjetskih žarišta biološke raznolikosti 17 . Ključne su poteškoće u području okoliša gubitak biološke raznolikosti, neodrživa eksploatacija, upravljanje prirodnim resursima i propadanje zemljišta, šuma, vode i obala, što značajno utječe na usluge ekosustava i dobrobit ranjivih skupina, poput autohtonih i lokalnih zajednica. Zbog globalne potražnje za sirovinama raste pritisak na prirodne resurse i dolazi do ekstremnog krčenja šuma i uništavanja okoliša, što negativno utječe na život ljudi i na razvoj. U okviru partnerstva trebalo bi se unaprijediti održivo upravljanje prirodnim resursima u objema regijama, uključujući upravljanje zemljištem, šumama i vodom te očuvanje ekosustava i održivih poljoprivrednih lanaca opskrbe. Trebala bi se unaprijediti i implementacija kratkoročnog akcijskog plana za obnovu ekosustavâ donesenog na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti (1992.), Strateškog plana za bioraznolikost 2011.–2020. i okvira za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020. te drugih međunarodnih obveza i multilateralnih sporazuma u području okoliša.

Borba protiv nejednakosti. Trajne nejednakosti otežavaju socijalnu koheziju i dovode do propuštanja prilika, nemogućnosti gospodarskog rasta, kriminala i nasilja te pada povjerenja u institucije, a naposljetku i do slabljenja demokracije i vladavine prava. Ginijev indeks pao je u Latinskoj Americi s 0,543 na 0,466 u razdoblju od 2002. do 2017., no njegovo se opadanje usporilo u posljednjih nekoliko godina 18 . Broj osoba koje žive u siromaštvu 2017. je dosegao 184 milijuna (30,2 % stanovništva), a udio osoba koje žive u krajnjem siromaštvu nastavio je rasti (iznosio je 62 milijuna ili 10,2 %, što je najveći postotak od 2008.) 19 . U budućnosti bi zajednička predanost socijalnoj koheziji trebala dovesti do pojačanog dijaloga, a među ostalim i razmjene najboljih praksi u tom području.

Obje bi regije trebale poboljšati suradnju u području poštenih i učinkovitih poreznih sustava i socijalne zaštite jer su oni ključni instrumenti za poticanje uključivog gospodarskog rasta i borbu protiv nejednakosti. Temelj toga bila bi novonastala suradnja u području dobrog financijskog upravljanja, gdje je izražena predanost suzbijanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Kroz programe kao što je EuroSOCIAL obje bi strane mogle razmjenjivati svoja iskustva u području oporezivanja, politika preraspodjele i pružanja socijalnih usluga, kao što su inovativne mjere LAC-a u području digitalizacije postupka ispunjavanja poreznih obveza. Trebalo bi potaknuti biregionalni dijalog o socijalnoj koheziji. Obje bi regije trebale nastaviti suradnju kako bi osigurale buduću primjenu globalnih standarda, koji se stalno mijenjaju, u području transparentnosti i razmjene informacija, pravednog oporezivanja i minimalnih standarda za suzbijanje smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS) 20 .

Sigurnost građana i borba protiv organiziranog kriminala. Obje regije trebale bi ojačati biregionalni dijalog o sigurnosti građana kako bi se razmijenila iskustva i pronašle prilike za daljnju suradnju, među ostalim u području humanitarnih posljedica organiziranog kriminala 21 . Ti bi se dijalozi mogli temeljiti na seminarima EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) o sigurnosti građana i programima pozitivne bilateralne i regionalne suradnje u području borbe protiv droga (npr. Program suradnje u području borbe protiv droge (COPOLAD), Program za suzbijanje kokainskog puta) i transnacionalnog organiziranog kriminala (npr. EL PAcCTO). Usto, s obzirom na opseg tog pitanja, trebalo bi pokrenuti praktičnu suradnju između tijela za izvršavanje zakonodavstva u obje regije te agencija kao što su EUROPOL, Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), Policijska zajednica Južne i Sjeverne Amerike (AMERIPOL) i Provedbena agencija za kriminal i sigurnost Karipske zajednice (CARICOM IMPACS). Trebalo bi i nastaviti suradnju na suzbijanju pokretača kriminaliteta, kao što su siromaštvo, socijalna isključenost i loše upravljanje prirodnim resursima.

Migracije i mobilnost. Ljudi su temelj snažnih veza između EU-a i LAC-a. Obje se regije istodobno suočavaju s pitanjima migracija i imale bi koristi od razmjene iskustava i dobrih praksi. Kriza u Venezueli dovela je do najvećeg kretanja osoba u novijoj povijesti Latinske Amerike – više od tri milijuna Venezuelaca živi u inozemstvu 22 – što je povećalo tradicionalne migracijske tokove na kontinentu.

EU bi trebao nastojati produbiti dijalog i suradnju u području migracija i mobilnosti između dviju regija, posebice radi sprečavanja nezakonitih migracija, trgovanja ljudima, intenzivnijeg vraćanja i ponovnog prihvata, jačanja upravljanja granicama, sigurnosti dokumenata, integracije migranata u tržišta rada i društva te zaštite osoba kojima je potrebna pomoć. Trebalo bi osigurati biregionalnu suradnju u području multilateralnog upravljanja migracijama i mobilnošću koja bi se temeljila na stručnom znanju obiju regija, među ostalim u okviru Ujedinjenih naroda.

Otpornost institucija ključna je za dobro političko i ekonomsko upravljanje te osiguranje i poštovanje vladavine prava. Otpornost treba rješavati na više razina – na razini države, društva i zajednice. Lokalne uprave i civilno društvo često su podloga na kojoj se otpornost može ukorijeniti te potom nastaviti rasti na razini zajednice. EU bi trebao poboljšati dijalog o sektorskim politikama sa zemljama LAC-a na temelju najboljih praksi EU-a u području promicanja otpornosti.

Kulturna suradnja može biti sredstvo uz pomoć kojeg će zajednička kulturna raznolikost i bogata baština EU-a i LAC-a pridonijeti ljudskom razvoju i gospodarskom rastu. EU predlaže pristup kulturnoj politici koji se temelji na međuljudskim kontaktima, usmjeren na subjekte u području kulture i kojim se promiču partnerstva, zajedničke produkcije i razmjene, s fokusom na tri stupa: i. podržavanje kulture kao pokretača socijalnog i gospodarskog razvoja; ii. promicanje kulturnog i međukulturnog dijaloga za mirne odnose između zajednica i iii. jačanje suradnje u području kulturnog nasljeđa. To će i pomoći u iskorištavanju golemog potencijala obiju regija u kulturnoj i kreativnoj industriji, uključujući dizajn, digitalne usluge, modu, glazbu i audiovizualnu umjetnost.

2.4. Partnerstvo za učinkovito globalno upravljanje

Očuvanje, reformiranje i jačanje učinkovitog multilateralizma trebali bi ostati središnji ciljevi partnerstva EU-a i LAC-a. U tim dvjema regijama nalazi se otprilike trećina članica UN-a, znatan broj članica skupine G20 i dvije trećine članica OECD-a.

S ciljem pridonošenja učinkovitom globalnom upravljanju i daljnjem oblikovanju i unapređenju međunarodnog programa, EU i LAC mogli bi udružiti snage na multilateralnoj razini kako bi se postiglo sljedeće:

Jači multilateralni sustav. EU i LAC trebali bi nastaviti podržavati nastojanja Glavnog tajnika UN-a da se pokrene sveobuhvatna reforma sustava UN-a, među ostalim i Vijeća sigurnosti, i revitalizira Opća skupština i Gospodarsko i socijalno vijeće. Potpora Međunarodnom kaznenom sudu trebala bi ostati prioritet.

Pojačana suradnja u području mira i sigurnosti. Tradicija rješavanja sukoba među državama te dvije regije čini prirodnim partnerima u promicanju mirnog rješavanja sporova, a one mogu surađivati i na promicanju procesa posredovanja i pomirenja. EU bi trebao i dalje nastojati surađivati na provedbi mirovnog sporazuma u Kolumbiji.

Zemlje LAC-a imale su i vodeću ulogu u zaključivanju okvirnih sporazuma o sudjelovanju u operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP) (Čile i Kolumbija) i pridonijele su nekima od njih (Brazil, Argentina i Dominikanska Republika).

Trebalo bi i pojačati suradnju u nizu pitanja povezanih sa sigurnošću, poput hibridnih prijetnji, kibersigurnosti, reforme sigurnosnog sektora, sigurnosti granica, trgovine ljudima, organiziranog kriminala i krijumčarenja oružja, kontrole malog i lakog oružja te borbe protiv radikalizacije i terorizma. Treba uložiti i daljnje napore u provedbu preporuka navedenih u zaključnom dokumentu s posebnog zasjedanja Opće skupštine UN-a o svjetskom problemu droga iz 2016.

Zbog odluke zemalja LAC-a da postanu područje bez nuklearnog oružja 23 ta je regija ključan partner u promicanju ciljeva Ugovora o neširenju nuklearnog oružja te ratifikaciji i provedbi Ugovora o trgovini oružjem.

Bolje multilateralno upravljanje klimom i okolišem. S obzirom na to da su EU i LAC odigrali veliku ulogu u donošenju Pariškog sporazuma iz 2015., potrebno je zajednički nastojati da se osigura njegova učinkovita provedba i globalni prelazak na čistu energiju. Te bi dvije regije trebale mobilizirati partnere radi rješavanja krize biološke raznolikosti i suradnje u cilju učinkovitije provedbe multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša, uključujući ciljeve za biološku raznolikost iz Aichija, Strateški plan za biološku raznolikost i snažan okvir za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020. Buduća međunarodna suradnja može se nadovezivati na iskustva stečena na temelju inicijativa poput Globalnog saveza za borbu protiv klimatskih promjena 24 i strateških partnerstava EU-a za provedbu Pariškog sporazuma 25 .

Jačanje međunarodnog upravljanja oceanima. Pojačanom suradnjom na učinkovitoj primjeni Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) i provedbenih sporazuma stvorili bi se uvjeti za održivo upravljanje oceanima i plavo gospodarstvo. Bit će važno surađivati na tekućem razvoju međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta u okviru UNCLOS-a o očuvanju i održivom iskorištavanju morske biološke raznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije i borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. Potrebno je pojačati suradnju regionalnih i multilateralnih organizacija koje su povezane s oceanima, među ostalim u području ribarstva, i podržavati razvoj znanstvenih spoznaja i savjetovanja.

Provedba Programa održivog razvoja do 2030. EU i LAC odigrali su ključnu ulogu u oblikovanju tog multilateralnog manifesta za održivi razvoj te bi trebali imati i vodeću ulogu u njegovoj provedbi. Kako je utvrđeno Akcijskim programom iz Addis Ababe, treba maksimalno iskoristiti sva raspoloživa sredstva, uključujući javne i privatne unutarnje investicijske tokove, kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja.

Reforma Svjetske trgovinske organizacije. Budući da je na međunarodnoj razini sve vidljiviji trend protekcionizma, trebalo bi uložiti više zajedničkog napora kako bi se očuvao otvoreni, nediskriminirajući multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima, sa snažnom i funkcionalnom Svjetskom trgovinskom organizacijom u svojem središtu, s ciljem reformiranja njezinih funkcija donošenja pravila, nadzora i rješavanja sporova.

Jačanje makroekonomske sigurnosti na globalnoj razini. Poboljšana razmjena informacija o makroekonomskim kretanjima i odgovarajuće strategije politika, kako na globalnoj razini, tako i u obje regije, ključni su za osiguranje snažnog, održivog, uravnoteženog i uključivog globalnog rasta.

3. Prelazak s vizije na djelovanje

Prelazak s vizije na djelovanje, kako bi se učinkovito proveo navedeni plan, zahtijevat će nove oblike suradnje između EU-a i LAC-a. Vodeći se prioritetima navedenima u ovoj Komunikaciji, EU će u budućnosti težiti snažnijoj strateškoj suradnji s LAC-om te promijeniti način na koji surađuje s tom regijom na političkoj razini i putem instrumenata za trgovinu, ulaganja i suradnju.

3.1. Snažnija strateška politička suradnja

Vanjsko djelovanje EU-a kad je u pitanju LAC vodit će se načelnim pragmatizmom. Univerzalni pristup partnerstvu ne odgovara mnogobrojnim i različitim okolnostima u LAC-u. Naime, partnerske zemlje imaju različite političke prioritete, potrebe i prednosti. Održavajući trenutačnu razinu uključenosti – multilateralnu, biregionalnu, subregionalnu, bilateralnu – EU bi trebao raditi na dubljem povezivanju sa zainteresiranim regionalnim skupinama i zemljama koje su voljne intenzivnije raditi na postizanju zajedničkih ciljeva i imaju kapaciteta za to.

Odnosi između EU-a i LAC-a trebali bi se i u budućnosti oblikovati u skladu s političkim dijalozima EU-a s različitim zemljama LAC-a i regionalnim skupinama. Dijalozi bi trebali pridonijeti utvrđivanju zajedničkih prioriteta, interesa i novih prilika za suradnju. Sklapanjem sporazuma o pridruživanju s nekoliko zemalja 26 ili pregovorima o njima te potpisivanjem Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji s Kubom 2016. uspostavljen je politički dijalog u više različitih područja, čime se pruža odgovarajući institucijski okvir za poboljšanje suradnje u bilateralnim i regionalnim pitanjima.

Potpora regionalnoj integraciji trebala bi i dalje biti prioritet u odnosima EU-a s LAC-om, a taj se prioritet temelji na uvjerenju da integracija unutar regije vodi do veće sigurnosti te gospodarske i društvene dobiti, što potvrđuje i iskustvo. To uključuje međuregionalne mehanizme poput CELAC-a te djelovanje na subregionalnoj razini, primjerice u okviru Pacifičkog saveza, MERCOSUR-a, Sustava integracije srednjoameričkih država (SICA) i Foruma karipskih zemalja (CARIFORUM) / Karipske zajednice (CARICOM).

Partnerstvo između EU-a i LAC-a trebalo bi postati istaknutije na globalnoj razini te bolje štititi i osiguravati globalna javna dobra, među ostalim zauzimanjem zajedničkih stajališta u multilateralnim forumima. Trebalo bi pojačati neformalna savjetovanja između zemalja EU-a i LAC-a koja prethode važnim međunarodnim konferencijama. Multilateralna suradnja trebala bi postati sastavni dio svih dijaloga s partnerima iz LAC-a na svim razinama.

Politička suradnja i zajednički pristupi tih dviju regija instrumenti su za promicanje demokracije, mira i sigurnosti te rješavanje kriznih situacija. Još u osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća Latinska Amerika i Europa udružile su snage u okviru skupine Contadora kako bi promicale mir u Srednjoj Americi i postavile temelje mirovnih sporazuma iz Esquipulasa. Međunarodna kontaktna skupina (ICG) za Venezuelu još je jedan primjer inicijative koja okuplja članove iz dviju regija s ciljem promicanja političkih, demokratskih i mirnih rješenja krize u toj zemlji, čiji se učinak osjeća i daleko izvan njezinih granica. Utemeljena je na zajedničkim vrijednostima EU-a i LAC-a i na potrebi da se podupiru demokracija, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava u toj regiji. Ona je primjer pristupa utemeljenog na suradnji i pravilima u kojem se očituje vanjska politika EU-a: u suradnji s regionalnim i međunarodnim partnerima, nastoji stvoriti uvjete za postizanje političkih rješenja putem slobodnih i poštenih izbora te dostavljanje pomoći u skladu s humanitarnim načelima. Usto, EU je spreman sudjelovati u međunarodnim nastojanjima da se obnove institucije i gospodarstvo te zemlje nakon ponovnog uspostavljanja demokracije. Trebalo bi promicati zajedničke diplomatske aktivnosti utemeljene na multilateralnim i uključivim okvirima i upotrebljavati ih kao instrument biregionalnih odnosa za rješavanje kriznih situacija.

Svjestan da se u današnjem svijetu brojni međunarodni akteri natječu za utjecaj, gospodarsku prisutnost, pa čak i političke i društvene modele, EU bi se trebao istaknuti politikama utemeljenima na vrijednostima i promicati logiku komplementarnosti i obostrane koristi. Viđenje međunarodnih odnosa po kojem dobitak jedne strane znači gubitak druge strane šteti objema regijama; pristup koji EU predlaže LAC-u temelji se na otvorenom regionalizmu i rješenjima koja su korisna za sve uključene strane.

EU bi u svojim odnosima s LAC-om trebao i nastaviti s odgovornom trgovinskom i ulagačkom politikom putem trgovinskih sporazuma kako bi se promicali gospodarski interesi EU-a i vrijednosti na kojima se temelji partnerstvo između EU-a i LAC-a, pridonoseći tako promicanju demokracije, blagostanja i otpornosti te oblikovanju uključivije i održivije globalizacije.

3.2. Suradnja radi postizanja snažnog učinka

Kako bi se proveli zajednički ciljevi i pomogao iskoristiti potencijal partnerstva između EU-a i LAC-a, EU bi trebao surađivati s partnerskim zemljama iz te regije na provedbi ovog predloženog sveobuhvatnog okvira za suradnju. Ovaj bi okvir trebao obuhvaćati navedena četiri prioritetna područja – blagostanje, demokraciju, otpornost i učinkovito globalno upravljanje – uzimajući pritom u obzir potrebu za odlučnim djelovanjem u području zajedničkih interesa, pri čemu te regije nastupaju kao ravnopravni partneri.

Ovaj novi sveobuhvatni okvir trebao bi biti:

·izrađen po mjeri, uzimajući u obzir različite okolnosti u regijama;

·prilagodljiv političkim prioritetima, tako da služi unapređenju zajedničkih ciljeva i interesa partnerstava između EU-a i LAC-a, kako su definirani u političkim dijalozima na različitim razinama odnosa između EU-a i LAC-a i u konzultacijama s privatnim sektorom i skupinama civilnog društva;

·sveobuhvatan, na način da se na širenje programa partnerstva i sve složenije izazove reagira uključivanjem različitih područja politike i instrumenata;

·koherentan, tako da se osigura da različite politike i instrumenti vanjskog djelovanja EU-a u zemljama LAC-a pridonose širim ciljevima partnerstva između EU-a i LAC-a.

Suradnja radi podržavanja provedbe univerzalnog Programa održivog razvoja do 2030. i drugih zajedničkih međunarodnih obveza bit će ključna sastavnica novog okvira i iziskivat će angažman na lokalnoj razini, razini država, regionalnoj i globalnoj razini te razini civilnog društva. Dobar primjer takvih nastojanja su dijalozi o održivom razvoju koji se odvijaju na temelju sporazuma sklopljenih s više zemalja.

U okviru Europskog konsenzusa o razvoju EU bi trebao nastaviti njegovati sve raznolikiju i prilagođeniju suradnju sa zemljama LAC-a na različitim stupnjevima razvoja, dajući prednost zemljama kojima je pomoć najpotrebnija, posebice zemljama koje su najmanje razvijene, nestabilne i u stanju sukoba, i u kojima je mogućnost prikupljanja financijskih sredstava najmanja.

EU bi trebao prepoznati preostale slabosti i strukturna ograničenja pri postizanju održivog rasta s kojima se suočavaju mnogobrojne zemlje sa srednjim dohotkom i težiti iskorištavanju prednosti koje obje regije imaju od suradnje i zajedničkog blagostanja. Usto, trebao bi nastaviti, gdje je to potrebno, razvojnu suradnju, dijalog o politikama te razmjenu iskustava i stručnog znanja u pitanjima poput iskorjenjivanja siromaštva, upravljanja, izbjegličkih kriza i ostalih zajedničkih interesa.

U dijalozima i inicijativama za pokretanje suradnje u području javne politike i reforme uzet će se u obzir različitosti partnerskih zemalja, promicati zajednički interesi i utvrditi zajednički prioriteti i izazovi. Usto, EU prepoznaje važnu ulogu suradnje naprednijih zemalja u razvoju u LAC-u s drugim zemljama u razvoju te njihov učinak na globalna javna dobra i globalne izazove. Budući da te zemlje trebaju manje koncesijskih oblika pomoći ili ih uopće ne trebaju, EU bi trebao razviti inovativne oblike suradnje s njima radi promicanja globalne provedbe Programa održivog razvoja do 2030.

Radi podržavanja novog okvira za suradnju EU bi trebao upotrebljavati svoje instrumente i programe, u potpunosti i na komplementaran način, istodobno uvodeći inovativne načine promicanja ciljeva partnerstva između EU-a i LAC-a. Posebnu važnost treba pridavati:

·dijalozima o politikama, kako bi se utvrdila i potaknula međusobna očekivanja EU-a i LAC-a u pogledu domaćih reformi te bilateralne, regionalne i multilateralne suradnje;

·dijeljenju znanja i stručnosti u područjima od zajedničkog interesa, među ostalim u području javnih politika, jačanja institucija i regulatornog okruženja;

·promicanju i mobilizaciji javnog i privatnog financiranja, kako bi se potaknulo investiranje s visokim gospodarskim, okolišnim i društvenim povratom ulaganja, među ostalim mješovitim financiranjem i potporama ulaganju te putem strukturiranog dijaloga radi postizanja povoljnije ulagačke klime, s naglaskom na zemlje kojima je pomoć najpotrebnija;

·trostranoj suradnji, putem koje se mobiliziraju i povećavaju kapaciteti za suradnju, među ostalim radi postizanja ciljeva održivog razvoja.

Europska investicijska banka i institucije država članica za financiranje razvoja igraju važnu ulogu u financiranju održivog razvoja u LAC-u, u kontekstu smanjenog priljeva službene razvojne pomoći.

Konačno, suradnja između EU-a i LAC-a bila bi još bolja kad bi se instrumenti te suradnje poboljšali tako da se pojednostavni struktura instrumenata za vanjsko financiranje i poveća fleksibilnost za suočavanje s izazovima i maksimalno iskorištavanje prilika koje pruža biregionalno partnerstvo.

3.3. Naša društva preuzimaju kontrolu

EU bi trebao i dalje promicati blisku suradnju s civilnim društvom, skupinama za strateško promišljanje, lokalnim vlastima, poslovnim sektorom, organizacijama poslodavaca i radnika, kulturnim organizacijama, akademskom zajednicom i mladima. Tom bi se suradnjom nastavilo pridonositi političkom dijalogu i dijalogu o politikama između EU-a i LAC-a kako bi se oni bavili temama koje su od interesa građanima obiju regija. Mogućnost civilnog društva da se uključi u učinkovito zagovaranje interesa i promiče odgovornost i transparentnost vladâ trebala bi biti stalna svrha inicijativa za suradnju. U tome veliku ulogu igra i Zaklada EU–LAC.

Parlamentarna dimenzija ključna je sastavnica političke suradnje između EU-a i LAC-a. Konstruktivna i aktivna uloga Europskog parlamenta i drugih parlamentarnih tijela u biregionalnom partnerstvu trebala bi se nastaviti i u budućnosti.

EU bi trebao nastaviti blisku suradnju s regionalnim i biregionalnim organizacijama, poput Gospodarskog odbora Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku i Karibe (ECLAC), Organizacije američkih država, Iberoameričkog glavnog tajništva, Talijansko-latinskoameričkog američkog instituta, Međuameričke razvojne banke ili Srednjoameričke razvojne banke.

4. Ususret zajedničkom programu

U ovoj se Komunikaciji iznosi niz prijedloga za jačanje partnerstva između Europske unije i LAC-a. Ona odražava snažan interes EU-a za produbljivanje odnosa sa zemljama Latinske Amerike i Kariba i regionalnim skupinama te nastavak stabilnog i pouzdanog partnerstva s tom regijom.

EU vjeruje da bi se u okviru partnerstva trebalo jače zauzimati za vrijednosti i ključne interese – blagostanje, demokraciju, otpornost i učinkovito globalno upravljanje – te s tim ciljem bolje i usmjerenije iskorištavati različite dimenzije odnosa između EU-a i LAC-a. EU će nastojati osnažiti stratešku političku suradnju, ulažući veći napor u stvaranje partnerstva sa zemljama ili skupinama u regiji koje su voljne uložiti više kako bi promicale zajedničke ciljeve. Zalagat će se za unapređenje progresivnih trgovinskih i ulagačkih politika utemeljenih na pravilima, zajedno s LAC-om nastojeći očuvati i reformirati snažan multilateralni trgovinski sustav. Surađivat će na mjerama kojima će se ostvariti velik učinak u okviru zajedničkih prioriteta i Programa održivog razvoja do 2030.

Nadalje, partnerstvo između EU-a i LAC-a znatno nadilazi odnose između vlada. Veze među narodima dviju regija dinamične su kao i dosada; naši građani su ti koji ih spajaju, koji istražuju i uvode inovacije te otvaraju radna mjesta, a upravo njima donositelji odluka polažu račune. Treba učiniti više da im se pomogne ispuniti njihov potencijal.

Na taj bi se način trebalo postići udruživanje snaga i resursa radi objedinjenijeg i dosljednijeg vanjskog djelovanja u LAC-u. Ova će se Komunikacija provoditi u bliskoj suradnji s državama članicama EU-a, zbog čijih je raznolikih veza s LAC-om partnerstvo EU-a i LAC-a još jače. Kad god je to izvedivo, trebala bi se uzeti u obzir mogućnost zajedničkog kreiranja programa i inicijativa kako bi se pojačalo vanjsko djelovanje Europe.

Ovo je vizija EU-a za budućnost partnerstva između EU-a i LAC-a. Dijalog s partnerima iz LAC-a omogućit će postizanje zajedničke budućnosti zajedničkim snagama.

Popis akronima (abecednim redom)

(1)

Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa. Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku (2016.).

(2)

Sve zemlje LAC-a osim Argentine, Bolivije, Brazila, Paragvaja, Urugvaja i Venezuele. Najvažniji od njih su sporazumi o pridruživanju s Meksikom, Čileom i Srednjom Amerikom, Sporazum o gospodarskom partnerstvu s Forumom karipskih zemalja (CARIFORUM) i sporazumi o slobodnoj trgovini s Kolumbijom, Peruom i Ekvadorom.

(3)

Pariški sporazum (2015.).

(4)

Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030. (2015.).

(5)

Ujedinjeni narodi, Izvješće o međunarodnim migracijama za 2017.

(6)

Eurostat 2019. Ulaganja u LAC prelaze iznos izravnih stranih ulaganja u Kinu (176,1 milijarda EUR, osim Hong Konga), Indiju (76,7 milijardi EUR) i Rusiju (216,1 milijarda EUR) zajedno.

(7)

Težište je na ključnim područjima, poput sigurnosti i vladavine prava, okolišne održivosti i klimatskih promjena, poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom i ishrane, uključivog gospodarskog rasta radi otvaranja radnih mjesta, reforme za upravljanje javnim financijama, modernizacije javnog sektora i regionalne integracije.

(8)

Godišnja izvješća EIB-a dostupna su putem poveznice http://www.eib.org/en/infocentre/publications/all/index.htm .

(9)

 Novi Europski konsenzus o razvoju – naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost, SL 2017/C 210/01.

(10)

Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici, COM(2015) 0497; Pregovaračke smjernice za Sporazum o partnerstvu između Europske
unije i njezinih država članica, s jedne strane, i članica Skupine afričkih,
karipskih i pacifičkih država, s druge strane, COUNCIL (2018) 8094/18/ADD1. Ova se Komunikacija treba tumačiti i u kontekstu sporazuma između EU-a i pojedinih zemalja ili podregija LAC-a koji već postoje ili se o njima pregovara; pokrivaju gotovo čitavu regiju i važan su instrument za ostvarivanje vizije koja se iznosi u ovoj Komunikaciji.

(11)

U skladu s Akcijskim planom Komisije o financiranju održivog rasta. „Akcijski plan o financiranju održivog rasta”, COM(2018) 97.

(12)

U okviru te se inicijative pruža dugoročni okvir za pomoć otocima u proizvodnji održive i jeftine energije.

(13)

U 2018. u urbanim je područjima živjelo 81 % stanovništva LAC-a i 74 % Europljana. Odjel UN-a za gospodarske i socijalne poslove (2018.) Revizija razvoja urbanizacije u svijetu.

(14)

Prema ILO-u 2014. je udio neformalnog zapošljavanja u sektorima izvan sektora poljoprivrede iznosio 46,8 %. Neslužbeno gospodarstvo u EU-27 2012. iznosilo je 18,4 % nacionalnog BDP-a. Europska komisija i OECD (2017.), Sažetak politike o neformalnom poduzetništvu.

(15)

Takvi sporazumi već su potpisani s Brazilom, Čileom i Kolumbijom.

(16)

EUROCLIMA+ program je koji financira EU, a njime se podupire provedba Pariškog sporazuma,  http://euroclimaplus.org/ .

(17)

Međuamerička razvojna banka (2012.), Povećanje mogućnosti za održavanje rasta: Platforma Međuameričke razvojne banke za bioraznolikost za Latinsku Ameriku i karipske zemlje.

(18)

ECLAC (2018.), Socijalna panorama Latinske Amerike.

(19)

ECLAC (2018.), Socijalna panorama Latinske Amerike.

(20)

 Smanjenje porezne osnovice i prijenos dobiti odnosi se na strategije izbjegavanja plaćanja poreza iskorištavanjem nedostataka i neusklađenosti u poreznim pravilima kako bi se dobit umjetno premjestila u jurisdikcije s nižim porezom ili bez poreza (OECD).

(21)

U skladu s deklaracijom s Drugog sastanka ministara vanjskih poslova CELAC-a i EU-a u srpnju 2018. i Strategijom za sigurnost građana iz 2014.

(22)

UNHCR (2019.).

(23)

Ugovor o zabrani nuklearnog oružja (Ugovor iz Tlatelolca), na snazi od 1968.

(24)

Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena inicijativa je EU-a za pomoć najranjivijim zemljama svijeta, uključujući male otočne države u razvoju i najnerazvijenije zemlje, u suočavanju s klimatskim promjenama.

(25)

U okviru tog programa unapređuje se suradnja u području klimatske politike između Europe i najvećih svjetskih gospodarstava, prije svega zemalja skupine G20, i to daljnjom provedbom nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC).

(26)

Meksiko, Čile, Srednja Amerika, MERCOSUR.