Mišljenje Europskog odbora regija – Digitalna Europa za sve: Iznalaženje pametnih i uključivih rješenja na terenu

(2020/C 39/18)

Izvjestiteljica

:

Anne Karjalainen (FI/PES), članica Gradskog vijeća Kerave

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvod

1.

sastavlja, na zahtjev finskog predsjedništva Vijeća Europske unije, vjerodostojne prijedloge o tome kako lokalne i regionalne zajednice mogu osmisliti i provesti pametna i uključiva digitalna rješenja za sve građane, neovisno o tome gdje oni žive u Europskoj uniji;

2.

uzima na znanje prijedloge koje su predsjednik i prvi potpredsjednik OR-a iznijeli u strateškom dokumentu „Digitalna Europa za sve” (1) kako bi se oni uključili u strateški program iduće Europske komisije za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta;

3.

želio bi da prijedlozi doprinesu strateškim pristupima na kojima se temelji program Digitalna Europa Europske komisije, koji će odrediti sadržaj radnih programa i konkretnih prijava za financiranje za razdoblje 2021. –2022.; želio bi dati svoj doprinos u vezi s područjima programa Digitalna Europa koja imaju prioritet u pogledu ulaganja, a to su računalstvo visokih performansi, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i podupiranje najšire moguće primjene digitalnih tehnologija u različitim sektorima društva;

Društveni izazovi koje treba prevladati uz pomoć digitalnih rješenja

4.

izražava zabrinutost zbog toga što se u prioritetima političkog programa buduće Komisije, iako se ističe potreba za promicanjem pionirskih tehnologija, poput umjetne inteligencije i ekonomije platformi, ne stavlja dostatan naglasak na uključivo jedinstveno digitalno tržište;

5.

naglašava da je za održiv uspjeh jedinstvenog digitalnog tržišta potrebno da svi građani diljem Europske unije imaju koristi od njega;

6.

podupire prijedlog Europske komisije o uspostavi snažnog programa Digitalna Europa; međutim, taj je program potrebno proširiti diljem Europske unije uz pomoć mreže regionalnih digitalnoinovacijskih centara koja se financira u sklopu tog programa kako bi se svima osigurala primjerena mogućnost da imaju koristi od razmjene informacija, istorazinskog učenja i razvoja međuregionalnih partnerstava;

7.

smatra da su pristup digitalnom gospodarstvu i aktivno sudjelovanje u njemu ključni za uspješan lokalni i regionalni razvoj u budućnosti;

8.

smatra da je „digitalna kohezija” važna dodatna dimenzija tradicionalnog koncepta gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije koji je utvrđen u Ugovoru o EU-u. OR stoga predlaže otvorenu raspravu o budućoj ulozi digitalizacije u promicanju „kohezije” u Europskoj uniji. Svrha bi bila prevladavanje društvenih izazova, poput demografskih izazova, klimatskih promjena i promjenjive radne okoline, pri čemu je potrebno osigurati da nijedna osoba ili regija ne bude zapostavljena te poticati poduzetništvo;

9.

pozdravlja pristup, koji se zasniva na pojavama, koji je usvojila Komisija kako bi se istraživanje i inovacije iskoristili za prevladavanje globalnih izazova. Digitalne su tehnologije jedan od osnovnih čimbenika koji državama članicama omogućuje da se uhvate u koštac sa znatnim društvenim izazovima s kojima se lokalne i regionalne vlasti diljem EU-a suočavaju u području klimatskih promjena, demografskih promjena, promjena na tržištu rada itd.;

10.

posebice ističe potencijal postojećih i novih tehnologija u javnom sektoru u svrhu smanjenja administrativnog opterećenje i otpada, ostvarivanja veće učinkovitosti i iznalaženja novih rješenja za društvene izazove;

11.

podupire viziju Europe u kojoj digitalne tehnologije, inovacije i umjetna inteligencija mogu europskim građanima osigurati konkurentna radna mjesta, bolje zdravlje i kvalitetu života, bolje javne usluge i pristup međunarodnim tokovima znanja;

12.

poziva na snažnu europsku suradnju svih razina vlasti u EU-u kako bi se u gradovima i zajednicama bolje iskoristila, dodatno unaprijedila i proširila digitalna transformacija u čijem su središtu građani;

13.

napominje da je od temeljne važnosti da se politikama EU-a ulaže u stvaranje inovativnih ekosustava, čime bi se na lokalnoj i regionalnoj razini u cijelom EU-u poboljšale inovacije u ključnim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, internet stvari i 5G mreža, a regionalne strategije pametne specijalizacije u okviru odgovarajućih fondova EU-a izdvaja kao važnu priliku;

14.

smatra da je važno da regije budu u stanju ocijeniti stanje u postojećim centrima s obzirom na kriterije i buduće zadaće digitalnoinovacijskih centara. Kako bi MSP-ovi i lokalna uprava mogli zaista imati koristi od stručnog znanja tih centara, centri i njihove mreže trebaju učinkovito poslovati na temelju visoke razine stručnosti i usluga. Regionalni i tematski obuhvat centara, kao i suradnja s lokalnim školama i sveučilištima te regionalnim ekosustavima važni su za ispunjavanje tog cilja;

15.

naglašava da bi se mreža digitalnoinovacijskih centara trebala promicati u cijelom EU-u kako bi se osiguralo da svaka regija razine NUTS2 ima jedan centar, uspostavljen uz potporu programa Digitalna Europa;

16.

napominje da bi prednost Europe trebala biti njezina sposobnost da utvrdi mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija i etička pitanja te da uskladi ta dva aspekta. Zajedničke europske temeljne vrijednosti predstavljaju dobru priliku da se uspostavi ravnoteža između demokracije i ljudskih prava s jedne i umjetne inteligencije s druge strane. Potrebno je osmisliti etičke smjernice i pravni okvir za umjetnu inteligenciju;

17.

naglašava potrebu da se lokalne i regionalne vlasti uključe u opsežnu suradnju kako bi se poboljšala interoperabilnost javnih uprava i poboljšalo pružanje javnih usluga. Razvoj prekogranične infrastrukture, interoperabilnosti i zajedničkih standarda jedna je od sastavnica programa Digitalna Europa koja može dati stvarnu europsku dodanu vrijednost. Trebalo bi nastaviti s povezivanjem velikih europskih, nacionalnih i regionalnih infrastruktura. U tu svrhu poziva na produljenje programa ISA2 (Interoperabilna rješenja za europske javne uprave) i nakon 2020.;

Osnaživanje lokalnih i regionalnih vlasti

18.

podsjeća na to da gradovi i regije – svih veličina i u svim dijelovima Europe – moraju biti dio europske digitalne transformacije. Regije i općine moraju donositi odluke o administrativnoj reevaluaciji, tehničkoj infrastrukturi, uslugama i politici u vezi s podacima. Programom Digitalna Europa trebalo bi regionalnim i lokalnim upravama osigurati sektorske programe osposobljavanja za stjecanje naprednih digitalnih vještina;

19.

pozdravlja deklaraciju pod naslovom „Suradnja, osnaživanje, održivost” koju bi mreža Eurocities trebala uskoro usvojiti i u kojoj je riječ o udruživanju snaga u cilju promicanja digitalne transformacije u europskim gradovima i zajednicama kako bi se potaknula snažna europska suradnja svih razina vlasti u EU-u i tako u gradovima i zajednicama bolje iskoristila, dodatno unaprijedila i proširila digitalna transformacija u čijem su središtu građani;

20.

slaže se s mrežom Eurocities da su gradovi i zajednice idealan poligon za testiranje digitalnih rješenja, uz osiguravanje koordiniranog sudjelovanja dionika i aktivne uključenosti građana;

21.

poziva lokalne i regionalne vlasti da potiču dijalog između svih razina vlasti te industrije, poslodavaca i sindikalnih organizacija o uvjetima rada i pravima zaposlenika u sve digitaliziranijem radnom okružju kako bi se politike država članica EU-a u području zapošljavanja razmotrile u skladu s najnovijim izazovima koje donosi tehnologija;

22.

napominje da su osiguravanje opskrbe prirodnim resursima i smanjenje ugljičnog otiska ključni vidovi održivog razvoja. Održivi je razvoj moguće ubrzati uz pomoć digitalizacije i uvođenja pametnih rješenja u poslovanje, svakodnevnicu i javne usluge, osobito u području prometa i energetske učinkovitosti;

23.

poziva regionalne i lokalne aktere da u što većoj mjeri koriste otvorene kodove. Softver i njegove sastavnice koje lokalna uprava naručuje za vlastite potrebe trebali bi, u načelu, biti obuhvaćeni licencom za upotrebu softvera kojom se kupcu, u skladu s njegovim željama i potrebama, omogućava da mijenja, razvija i distribuira proizvod odnosno da to za njega radi treća strana. To potiče istinsko stvaranje ekosustava i uspostavu otvorenog tržišnog natjecanja utemeljenog na znanju. Nadalje, većina naknade u projektima otvorenog koda isplaćuje se regionalnim i lokalnim akterima, a ne stranama izvan EU-a. Rješenja koja nisu jednokratna povećavaju povjerenje i osiguravaju transparentnost te ih građani zahvaljujući tome prihvaćaju;

24.

ističe da bi, u kontekstu interoperabilnih javnih usluga, digitalne informacije koje obrađuju javne uprave mogle biti u skladu s otvorenim specifikacijama/normama i biti dostupne za pristup i ponovnu upotrebu kao otvoreni podaci, osim ako se primjenjuju posebna ograničenja (npr. za zaštitu osobnih podataka, povjerljivosti ili prava intelektualnog vlasništva) (2). Stoga se slaže s tim da je potrebno „osigurati jednake uvjete za programe s otvorenim kodom i pokazati da se aktivno i pošteno razmišlja o uporabi programa s otvorenim kodom, uzimajući u obzir ukupne troškove vlasništva nad rješenjem” (3), uz davanje prednosti otvorenim specifikacijama;

25.

podupire prijedlog koji je GU CNECT iznio tijekom Digitalne skupštine 2019. o izradi „lokalnog DESI indeksa” kojim bi se dopunio postojeći indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) koji se sastavlja svake godine na nacionalnoj razini; preporučuje blisku suradnju GU-a CNECT, Europskog odbora regija, programa ESPON (Europska mreža za praćenje prostornog planiranja) i drugih inicijativa i institucija u cilju osmišljavanja koncepta tog indeksa, koji bi GU CNECT zatim svake godine trebao pripremati, uz nacionalni DESI indeks;

26.

smatra lokalni DESI indeks važnim alatom za procjenu teritorijalnog učinka i usmjeravanje budućih politika EU-a u cilju promicanja veće digitalne uključivosti i utvrđivanja specifičnih izazova u području digitalne nejednakosti. OR naglašava da bi lokalni DESI indeks bio koristan i za gradove i regije u Europi kako bi se utvrdili zajednički izazovi i uspješne prakse te promicalo istorazinsko učenje i suradnja gradova i regija;

27.

predlaže – na temelju pozitivnog iskustva s inicijativom WIFI4EU – da se osmisle slične inicijative koje bi bile jednostavne za upotrebu i podrazumijevale ograničeno administrativno opterećenje korisnika. Sličan sustav kupona mogao bi se uvesti za digitalnu reviziju na lokalnoj razini, u okviru kojeg bi lokalne vlasti koje u njemu sudjeluju dobile kupon za inicijalnu procjenu dostupnosti i kvalitete digitalnih usluga u zajednici, a rezultati bi se zatim koristili za utemeljenu raspravu u lokalnom vijeću i s lokalnim građanima. Izvješća o tim revizijama trebala bi sadržavati i savjete o povezivanju sa sličnim inicijativama u drugim lokalnim tijelima vlasti u EU-u te, prema potrebi, o pristupu dodatnoj potpori EU-a;

28.

ističe da se digitalna transformacija treba temeljiti na održivom i konkurentnom podatkovnom gospodarstvu u EU-u u čijem su središtu ljudi te da to gospodarstvo mora biti zasnovano na kvaliteti podataka i poštovanju prava i privatnosti pojedinca. U Europi treba razviti globalni pristup i uspostaviti okvir za upravljanje podacima – pri čemu podatke treba smatrati javnim dobrom i resursima demokracije i lokalnog razvoja – i utvrditi vodeća načela u području podataka radi rješavanja problema neusklađenosti i rascjepkanosti;

29.

poziva na jačanje zaštite osobnih podataka, osobito na rješavanje pitanja primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u područjima od općeg interesa, te naglašava potrebu za europskom definicijom pojma podataka od općeg interesa na teritorijalnoj razini;

30.

naglašava potrebu za rješavanjem suštinskog pitanja podataka, i samog po sebi i u kontekstu umjetne inteligencije, kao i načina na koji se time bave lokalne i regionalne vlasti. Odbor bi u tom pogledu mogao doprinijeti olakšavanjem razmjene najboljih praksi i detaljnijim promišljanjem o upravljanju osobnim i javnim podacima od strane lokalnih i regionalnih vlasti. OR nadalje ističe ulogu otvorenih podataka u širenju digitalnih inovacija za teritorijalne jedinice, koji mogu poslužiti i kao demokratski pandan i kao izvor oživljavanja angažmana građana. Istodobno poziva na ozbiljno promišljanje o načelima protoka podataka s obzirom na izazove u pogledu zaštite podataka od općeg interesa i suvereniteta nad njima u odnosu na digitalne divove;

Usmjerenost na građane

31.

poziva sve razine vlasti da ulažu napore kako bi se u kontekstu digitalizacije u većoj mjeri uključili i osnažili građani te kako bi im se omogućilo da sudjeluju u zajedničkom stvaranju novih digitalnih rješenja kojima bi se zadovoljile različite potrebe građana, posebno u kontekstu pametnijih gradova i projekata na razini zajednice. Umjesto razvoja proizvoda zasnovanog na tehnologiji pozornost treba posvećivati razvoju metoda, usluga i proizvoda kojima je u središtu čovjek, što uključuje dizajn usmjeren na korisnika, zajedničko stvaranje i brzo pokusno uvođenje;

32.

ističe da je digitalizacija pitanje povjerenja, bez kojeg nije moguće osmisliti javne e-usluge ni pružiti potrebnu zaštitu potrošačima;

33.

naglašava potrebu za razvojem lokalnih javnih kapaciteta radi hvatanja u koštac s digitalnim izazovima i izgradnje autonomije lokalnih vlasti u odnosu na digitalne divove. Stvaranje lokalnih javnih platformi i platformi civilnog društva kako bi se, među ostalim, pružilo digitalno osposobljavanje korak je u pravom smjeru;

34.

napominje da su digitalne tehnologije građanima pružile nove mogućnosti da se povežu i šire informacije, ali i da su dovele do pojave novih rizika, kao što su kibernapadi i prijevare, krađa podataka, prijetnje građanskim slobodama i javnom djelovanju, osobito na lokalnoj razini, i pokušaji destabilizacije naših demokracija. Od ključne je važnosti ulagati u kibersigurnost jer su povjerenje i osviještenost temelj Digitalne Europe za sve;

35.

ističe važnost pismenosti u području umjetne inteligencije kako bi građani mogli sudjelovati u društvenoj raspravi o umjetnoj inteligenciji i kritički ocijeniti iznesene tvrdnje;

36.

naglašava važnost zaštite potrošača kad su u pitanju digitalne usluge. Izvršavanje postojećih pravila i njihovo poznavanje mogu poboljšati pristup građana pravosuđu i povećati njihovo povjerenje u sektor e-trgovine. U tom bi pogledu, primjerice, planirani Akt o digitalnim uslugama trebao doprinijeti poboljšanju stanja;

37.

podsjeća na to da 2017. godine 43 % stanovništva EU-a nije posjedovalo dostatne digitalne vještine (4), a samo petina poduzeća izjavila je da je za svoje osoblje osigurala osposobljavanje u području IKT-a (5). Odbor regija naglašava da bi se lokalni i regionalni akteri trebali pobrinuti za to da se digitalne vještine sustavno razvijaju na svim razinama obrazovanja, od ranog obrazovanja do naobrazbe kojom se stječu strukovne ili visokoškolske kvalifikacije, te kao ključan dio cjeloživotnog učenja, i to primjenom Europskog okvira digitalnih kompetencija (DigComp) i drugih sličnih kvalifikacijskih okvira za digitalne vještine. Odbor naglašava da digitalnim obrazovanjem istodobno treba razvijati vještine kritičkog razmišljanja kako bi se korisnicima digitalne tehnologije omogućilo da budu manje pasivni u potrošnji sadržaja i kako bi ih se osnažilo da racionalno promišljaju o društvenoj primjeni digitalnih tehnologija;

38.

poziva na razmjenu dobrih praksi u pogledu razvoja digitalnih vještina izvan formalnog obrazovnog sustava, posebno u slučaju osjetljivih skupina, i to, među ostalim, boljim iskorištavanjem inicijativa u području digitalnih vještina kao što su Europski tjedan programiranja, Dan sigurnijeg interneta, Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta te životopis u formatu Europass;

39.

naglašava da digitalna transformacija mijenja radne navike, opis radnih mjesta i zanimanja, zbog čega neka radna mjesta neizbježno postaju zastarjela, te stoga javni sektor i poduzeća moraju biti spremni preobraziti se i prekvalificirati svoju radnu snagu. Kako bi se kontinuirano poboljšavale vještine građana tijekom radnog vijeka, potrebne su različite mjere i mehanizmi;

40.

ističe da pristupačne javne internetske usluge i mobilne aplikacije moraju biti takve da ih svi korisnici u svim situacijama mogu koristiti, neovisno o nepovoljnom položaju ili invaliditetu. Direktivu o pristupačnosti potrebno je provesti bez odlaganja;

41.

podsjeća na to da se digitalizacijom poboljšava dostupnost javnih usluga osobama koje se mogu i žele koristiti internetom. Digitalizacija istodobno može biti problematična za osobe kojima su digitalne usluge možda najpotrebnije, čime se povećava rizik od digitalne nejednakosti. Stoga bi lokalne vlasti trebale pratiti razvoj digitalne nejednakosti i tražiti načine za sprječavanje digitalne isključenosti;

42.

zahtijeva da se rodna perspektiva uključi u sve digitalne mjere. Pozdravlja inicijative kao što je deklaracija Digital4Her, kojom se promiče integracija žena u tehnološki sektor;

Infrastruktura

43.

naglašava da svi europski građani imaju pravo na povezanost, čime im se omogućuje sudjelovanje u digitalnom društvu i osigurava pristup digitalnim uslugama. Ugrađena i sveprisutna digitalna infrastruktura omogućit će svima, neovisno o lokaciji, da iskoriste prednosti digitalnog doba. Politika EU-a trebala bi u budućnosti biti usmjerena na smanjivanje troškova uvođenja i korištenja širokopojasne mreže u lokalnim zajednicama, neovisno o njihovoj veličini i gustoći naseljenosti;

44.

posebno ističe poteškoće u uvođenju digitalne infrastrukture u najudaljenijim regijama zbog njihovih ograničenja i udaljenosti od europskog kontinenta. Stoga naglašava da je potrebno osigurati da te regije, kao i druge europske regije, uključujući udaljene regije, uživaju puno pravo na povezivost;

45.

ističe da digitalne usluge i usluge e-uprave iziskuju brzu i neprekidnu širokopojasnu vezu, koja bi trebala biti dostupna i u područjima u kojima postojeći komercijalni uvjeti ne podupiru tu vrstu povezivanja. Optičke mreže trebale bi se po mogućnosti temeljiti na otvorenom pristupu, pri čemu vlasnik mreže, npr. regionalna zadruga, svim zainteresiranim operatorima omogućuje da svoje usluge nude krajnjim korisnicima. Postojeće mreže optičkih vlakana trebalo bi otvoriti tržišnom natjecanju;

46.

pozdravlja ulaganja u okviru programa Digitalna Europa u naprednu digitalnu infrastrukturu visokog kapaciteta kao što su 5G mreže, koje su potrebne za uvođenje digitalnih usluga i tehnologija u cijeloj Europi. Odbor smatra da u tom kontekstu širokopojasna mreža ima bitnu ulogu u razvoju inovativnih i konkurentnih digitalnih usluga, pod uvjetom da brza normizacija 5G tehnologije osigura interoperabilnost telekomunikacijskih mreža;

47.

ističe da je potrebno uspostaviti pouzdane podatkovne veze velikih brzina u Europi, ne samo za potrebe digitalnih usluga i podatkovnog gospodarstva nego i za potpuno iskorištavanje potencijala naprednih tehnologija u područjima kao što su automatizacija i pametna poljoprivreda. Što se tiče komunikacijskih tehnologija za pametne i interoperabilne sustave i usluge, trebalo bi podržavati načela tehnološke neutralnosti;

Financiranje i sinergije s drugim politikama EU-a

48.

očekuje da se u novom programu Digitalna Europa izdvoje dostatna sredstava za vještine, računalstvo visokih performansi, inovacijske centre i poticanje usvajanja tehnologija umjetne inteligencije;

49.

predlaže da se program Digitalna Europa provodi uz pomoć rasprostranjenih regionalnih mreža digitalnoinovacijskih centara, koje će se financirati iz tog programa i biti uključene u digitalne strategije izrazito regionalnog karaktera koje dopiru do svih dijelova društva (i koje će se financirati u okviru programa ESIF-a);

50.

smatra da je važno program Digitalna Europa i druge europske programe koji obuhvaćaju digitalne mjere, kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe i ESF+, povezati na način koji osigurava najveću moguću jasnoću i komplementarnost kako bi se izbjeglo udvostručavanje i ostvarile sinergije.

---

(1)  COR-2019-03082-00-00-TCD-TRA.

(2)  Novi europski okvir za interoperabilnost – Promicanje neometanih usluga i protoka podataka za europske javne uprave (https://ec.europa.eu/isa2/sites/isa/files/eif_brochure_final.pdf)

(3)  Ibid.

(4)  DESI 2019.

(5)  Poduzeća koja svojim zaposlenicima osiguravaju osposobljavanje radi razvoja vještina u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, 2017.