Mišljenje Europskog odbora regija – Provedba Pariškog sporazuma uz pomoć inovativne i održive energetske tranzicije na regionalnoj i lokalnoj razini

(2020/C 39/16)

Izvjestitelj	:	Witold STĘPIEŃ (PL/EPP), član Skupštine Lodzkog vojvodstva
Referentni dokument/i	:	samoinicijativno mišljenje

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Provedba Pariškog sporazuma uz pomoć brze, djelotvorne i višerazinske energetske tranzicije

1.

ističe da je za inovativnu i održivu energetsku tranziciju potrebna temeljita promjena cijelog energetskog sustava – proizvodnje, prijenosa i potrošnje – koja će izravno utjecati na infrastrukturu, tržište, okoliš i društvo. To je prilika za izgradnju sigurnijeg, poštenog i transparentnog energetskog tržišta, stvaranje prekograničnih mreža, poboljšanje pristupa energiji iz obnovljivih izvora i njezine distribucije, iskorjenjivanje problema energetskog siromaštva te zaštitu prava potrošača i proizvođača-potrošača u energetskom sustavu;

2.

uvažava zaključke posebnog izvješća Međuvladinog tijela za klimatske promjene i u potpunosti se slaže s tim da je za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina potrebno djelovati odmah te u svim sektorima provesti sveobuhvatnu tranziciju na održiv energetski sustav s niskim razinama emisija (1). Za tako opsežnu tranziciju potrebna su integrirana rješenja i bliska suradnja na svim razinama vlasti i civilnog društva kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja i postigli ciljevi Pariškog sporazuma;

3.

pozdravlja činjenicu da je Europski parlament (2) prepoznao kako je za osiguravanje pravedne tranzicije za građane EU-a i pružanje potpore regijama koje su najpogođenije dekarbonizacijom potreban pristup temeljen na predviđanjima, s obzirom na to da prelazak na klimatski neutralnu Europu čini ekonomiju konkurentnijom, štiti planet i poboljšava zdravlje i dobrobit naših građana;

4.

pozdravlja prijedlog izabrane predsjednice Ursule von der Leyen o europskom zelenom paktu s prvim europskim zakonom o klimi u koji bi trebao biti ugrađen cilj klimatske neutralnosti do 2050., a posebno uspostavu novog fonda za pravednu tranziciju koji bi trebao pomoći regijama bogatima ugljenom da se okrenu čistoj energiji te istodobno poticati europsku konkurentnost;

5.

poziva Komisiju i države članice da podrže ambicioznu srednjoročnu ciljnu vrijednost u skladu s ciljevima energetske unije, što će biti od ključne važnosti za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. (3), te da odrede ambicioznije nacionalno utvrđene doprinose u Uniji (4), uz cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova na domaćem planu u cjelokupnom gospodarstvu do 2030. za najmanje 50 % u odnosu na razine iz 1990., s posebnim naglaskom na sektorima čije emisije još nisu ograničene sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS); ponovno poziva na usvajanje ambicioznijih ali ujedno realističnih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora na razini EU-a, čiji bi udio do 2030. trebalo povisiti na 40 %, te na pružanje opsežne potpore razvoju inovativnih tehnologija koje omogućuju daljnji napredak;

6.

poziva na odgovarajući angažman i osnaživanje svih razina vlasti u osmišljavanju, provedbi i praćenju djelotvornih klimatskih i energetskih mjera usmjerenih na ciljne vrijednosti. Naglašava veliku odgovornost država članica i EU-a jer oni određuju opće uvjete. Smatra da su lokalne i regionalne vlasti u najboljem položaju da potaknu angažman svojih zajednica, privuku privatne ulagače i provedu ambiciozne i pravodobne mjere, ne samo u svojstvu upravnih tijela već i u ulozi pružatelja energetskih usluga i važnih kupaca energetskih usluga (npr. električne mreže, usluge grijanja, javni prijevoz, rasvjeta). K tome naglašava da lokalne i regionalne vlasti mogu služiti kao primjer i nadahnuće svojim zajednicama;

Prenošenje znanja i poticanje kohezije kako bi se omogućila ujednačena energetska tranzicija u Europi: potpora regijama s intenzivnom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika te otocima

7.

napominje da su klimatske promjene globalni izazov te da napredak EU-a prema postizanju klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. moraju pratiti slične obveze trećih zemalja; u tom pogledu naglašava da globalnu konkurentnost EU-a ugrožavaju treće zemlje koje nisu postavile jednako ambiciozne klimatske ciljeve. Stoga poziva Komisiju i države članice da klimatske promjene zadrže kao strateški diplomatski prioritet kako bi se postigli jednaki uvjeti na globalnoj razini;

8.

ističe važnost upravljanja energetskom tranzicijom na razinama koje su najbliže građanima i razumijevanja lokalnih i regionalnih značajki te financijskih, povijesnih, geografskih i geopolitičkih ograničenja i potreba. Poziva države članice da, uz potporu institucija EU-a, pokažu veću solidarnost i osmisle ujednačenu i održivu energetsku tranziciju, potičući pritom gospodarski razvoj i socijalnu koheziju u Europi, uz pridavanje posebne pažnje i pružanje potpore regijama bogatima ugljenom, regijama s visokim emisijama ugljika i otocima, koji se suočavaju s problemima depopulacije i bit će ozbiljno pogođeni gubitkom radnih mjesta uzrokovanim tom tranzicijom;

9.

pozdravlja inicijative Komisije, među ostalim inicijativu „Tranzicija u regijama s intenzivnom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika” i inicijativu „Čista energija na otocima EU-a”, namijenjene pružanju potpore i tehničke pomoći gospodarski i socijalno osjetljivijim regijama, u kojima je tranzicija zbog njihovih obilježja otežana pa je njezino ispravno planiranje prijeko potrebno;

10.

ističe da trenutačno u 12 zemalja EU-a (uključujući Ujedinjenu Kraljevinu) postoji 41 regija bogata ugljenom na razini NUTS-2, dok je u sektoru ugljena približno 240 000 izravnih radnih mjesta u rudnicima ugljena i elektranama na ugljen te otprilike 215 000 neizravnih radnih mjesta. Osim toga, postoje regije iznimno ovisne o aktivnostima s visokim emisijama ugljika, uključujući željezo, čelik i treset. Stoga poziva EU i države članice na pružanje odgovarajuće financijske i tehničke potpore kako bi se u regijama u kojima dolazi do sustavnih promjena osigurala sigurnost opskrbe te kako bi se ublažili negativni socijalni i gospodarski aspekti tranzicije;

11.

napominje da je više od 2 200 naseljenih europskih otoka, na kojima živi 12 milijuna osoba, posebno pogođeno energetskom tranzicijom jer na njih negativno utječe spoj visokih cijena energije i velike ovisnosti o fosilnim gorivima. Istodobno, otoci mogu poslužiti kao dragocjene platforme za testiranje nadogradivih održivih energetskih rješenja za prelazak na sustav bez fosilnih goriva, a time i smanjenje postojećih subvencija za fosilna goriva;

12.

podupire uspostavu regionalnih inovacijskih centara radi povezivanja istraživačke i akademske zajednice te industrije. Napominje da bi ti centri trebali prikupljati povratne informacije, informirati i osvješćivati građane i lokalne zajednice te nuditi mogućnosti za interaktivno osmišljavanje i provođenje regionalnih strategija za inovacije;

13.

budući da su zahvaljujući prelasku na čistu energiju već otvorena 2 milijuna novih radnih mjesta u cijelom EU-u, poziva na uspostavu regionalnih centara za strukovno osposobljavanje u kontekstu energetske tranzicije kako bi se osigurala izgradnja kapaciteta (uključujući digitalne vještine) i osposobljavanje radi preusmjeravanja radnih vještina prema održivijim industrijama;

14.

ujedno poziva da se u okviru programa Erasmus i Erasmus plus stavi veći naglasak na energetsku tranziciju kako bi se podigla razina osviještenosti, a pojedincima pogođenima tranzicijom pružile dodatne mogućnosti za poboljšanje vlastitih prilika međusobnom razmjenom ideja i znanja. Ponovno izražava potporu „strateškim partnerstvima” (5) u okviru decentraliziranog upravljanja kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima omogućila razmjena najboljih praksi u području energetskih inovacija uz pomoć prekograničnih i transnacionalnih projekata;

15.

ističe da, zahvaljujući njihovoj povijesti, regije s intenzivnom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika treba cijeniti zbog ostvarenog gospodarskog razvoja i važnosti energije za razvoj civilizacije. Mnoge od njih stekle su stručno znanje i razvile kulturnu svijest o važnosti promjene obrasca proizvodnje energije te gaje otvorenost prema inovacijama radi gospodarskog i društvenog razvoja u energetskom sektoru. Te tradicije (resurse) i mogućnosti treba iskorištavati u osmišljavanju regionalnih strategija, uključujući prijenos znanja i prekvalifikaciju, uz usmjeravanje stručnog znanja i radne snage prema tehnologijama s niskom razinom emisija ugljika i inovacijama;

Ulaganje u energetsku tranziciju u Europi otpornu na buduće promjene

16.

napominje da energetska tranzicija predstavlja sjajnu priliku za ulaganje u infrastrukturu otpornu na buduće promjene te za poticanje transformacije koja bi dovela do veće kvalitete života svih Europljana. Stoga poziva Komisiju i države članice da lokalnim i regionalnim vlastima osiguraju odgovarajuća sredstva, ovlasti i potporu za ubrzavanje energetske tranzicije diljem Europe;

17.

u tom kontekstu pozdravlja najavu izabrane predsjednice Ursule von der Leyen o uspostavi novog fonda za pravednu tranziciju te poziva na to da se odgovarajuće financiranje usko poveže s kohezijskom politikom za razdoblje 2021. –2027. kako bi se regijama razine NUTS 2 koje su bogate ugljenom a zahvaćene su tranzicijom omogućilo da ojačaju svoje operativne programe jer se one suočavaju s najvećim izazovima u ekologizaciji gospodarstva i osiguravanju pravedne energetske tranzicije za svoje građane; sredstva izdvojena u tu svrhu ne bi smjela biti ograničena predloženim pragovima iz Priloga XXII., nego bi trebala biti stavljena na raspolaganje kao dodatna sredstva. Ta bi se dodatna sredstva potom mogla upotrijebiti za jačanje programâ EFRR-a i ESF-a za te regije razine NUTS 2 tijekom sljedećih sedam godina, čime bi se aktivno promicala dodana vrijednost EU-a;

18.

uz sustavno uvođenje klimatske dimenzije u proračun, poziva na djelotvorne mjere za postupno ukidanje izravnih i neizravnih subvencija za fosilna goriva (kao što je, primjerice, postojeće oslobođenje od plaćanja poreza na gorivo za zrakoplove) kako bi se uspostavili ravnopravni uvjeti za energiju iz obnovljivih izvora, poticala promjena ponašanja i osigurala potrebna sredstva za podupiranje pravedne tranzicije; u tom kontekstu pozdravlja raspravu koju je pokrenula izabrana predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u pogledu određivanja cijena ugljika i poreza na ugljik na granici;

19.

ističe važnost stopa sufinanciranja za fondove EU-a kako bi se malim zajednicama i otocima olakšao pristup. Poziva na jačanje njihovih kapaciteta da služe kao „laboratoriji” za energetsku tranziciju, i to osmišljavanjem inovativnih rješenja i koordiniranih mjera politika usmjerenih na okvire politika, regulatorne mjere, financiranje, suradnju i angažman dionika;

20.

pozdravlja prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. –2027. i njegov naglasak na održivom razvoju te ponovno poziva da se više od 30 % proračunskih sredstava izdvoji za uključivanje klimatske politike u druge politike; poziva na veću potporu izradi strategija pametne specijalizacije kako bi se inovativni proizvodi i postupci dodatno razvili i uveli na europsko tržište (6); pozdravlja predloženo područje istraživanja u okviru programa Obzor Europa usmjereno na klimatski neutralne i pametne gradove kako bi se potaknuli istraživanje i inovacije diljem EU-a;

21.

preporučuje da se u okviru potprograma za prelazak na čistu energiju u sklopu programa LIFE stopa financiranja poveća s predloženih 60 % na 70 % za profitne organizacije i 100 % za javna tijela i neprofitne organizacije te da se nastavi privlačiti lokalne i regionalne vlasti i manje organizacije kao što su lokalne energetske agencije; pozdravlja uspostavu fonda InvestEU i predlaže iskorištavanje te prilike za olakšavanje energetske tranzicije, posebice u osjetljivim regijama; predlaže da se u okviru tih programa nagrađuju projekti koji se provode u tranzicijskim regijama tako što će im se dodjeljivati dodatni bodovi;

22.

s obzirom na okvir za državne potpore u razdoblju nakon 2020., poziva na povećanje razine dopuštenih državnih potpora kao i na dovoljnu fleksibilnost za projekte povezane s energetskom tranzicijom u regijama bogatima ugljenom, regijama s visokim emisijama ugljika i otocima te lokalnim zajednicama kako bi se potaknula ulaganja poslovnog sektora;

23.

traži uspostavu mehanizama kojima će se u većoj mjeri podupirati i financirati projekti energetske tranzicije u regijama klasificiranima kao regije s intenzivnom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika, i to iz niza razloga: 1) ne treba čekati da tranzicija u tim regijama izazove nepovratne posljedice; 2) treba omogućiti povećanje iznosa maksimalnih potpora za sva poduzeća, posebno velika poduzeća, zbog njihovih mogućnosti ulaganja u ta područja i uloge pokretača promjena; 3) treba omogućiti druge mjere za ublažavanje učinaka tranzicije, kao što je povećanje iznosa potpore iz EFRR-a; 4) regije bogate ugljenom treba uvrstiti u područja koja imaju pravo na posebne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkama (a) i (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a tome treba prilagoditi i pravila EU-a o državnim potporama za pomoć tim regijama;

24.

ponovno poziva na smanjenje birokracije i pojednostavljenje mehanizama povezanih s pripremom projekata i jačanjem kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti; ponovno poziva na nastavak pružanja prilagođene tehničke pomoći gradovima i regijama kako bi mogli osigurati ulaganja za ambiciozne projekte, odnosno kako bi mogli pristupiti programima Europske investicijske banke JASPERS i ELENA i osmislili projekte koje će treće strane biti spremne financirati, uključujući manje projekte; s tim u vezi pozdravlja prijedloge izabrane predsjednice Komisije Ursule von der Leyen o europskoj banci za klimu;

25.

poziva na veću sinergiju među različitim izvorima financiranja na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te snažniju sinergiju između financiranja javnim i privatnim sredstvima radi ostvarivanja djelotvornijeg prelaska na čistu energiju;

26.

podupire razvoj financijskog instrumenta za regije s intenzivnom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika u cilju pružanja financijske i tehničke pomoći već od vrlo rane faze razvoja projekta. Preporučuje da se nove regionalne strategije povežu sa sveobuhvatnim planovima za napuštanje fosilnih goriva i neodrživih praksi, uz istodobno otvaranje prilika za visokokvalitetno zapošljavanje;

Strateško poticanje inovacija i upotreba tehnologije

27.

ističe da lokalne i regionalne vlasti već djeluju kao posrednici i katalizatori socijalnih, vladinih i tehnoloških inovacija, i to osiguravanjem organizacijskih i institucijskih platformi na kojima dionici mogu surađivati i zajedno razvijati strategije za pravednu, održivu i inovativnu energetsku tranziciju;

28.

ističe da je na tržištu već dostupna široka lepeza tehničkih rješenja za troškovno učinkovitu i klimatski neutralnu Europu i da se uz pomoć postojećih tehnologija u međusobno povezanom energetskom sustavu može smanjiti do 86 % emisija CO2 (7);

29.

naglašava potrebu za poticanjem razvoja inovativnih rješenja za pohranu energije neovisnih o sirovinama koje su oskudne ili izrazito geografski koncentrirane; također ističe potrebu za postizanjem napretka na polju tehnologija i komercijalnih procesa hvatanja, uporabe i skladištenja CO2 u slučaju industrijskih procesa koje, s obzirom na postojeća saznanja, nije moguće u potpunosti dekarbonizirati (npr. integralna industrija čelika);

30.

ističe da su glavne prepreke brzom uvođenju tehnologija s niskim emisijama ugljika povezane s nedostatkom financijskih i ljudskih resursa, postojećim politikama, propisima i organizacijskim strukturama koje i dalje ovise o lancima vrijednosti utemeljenima na fosilnim gorivima te sociokulturnim čimbenicima poput nedovoljne društvene prihvaćenosti, s obzirom na to da bi u regijama s industrijom ugljena posljedice mogle biti zatvaranje radnih mjesta i depopulacija. Stoga se slaže da bi inovacije trebale proizlaziti iz specifičnog lokalnog konteksta i da bi se odmah trebao uzimati u obzir učinak na cjelokupni sustav i zajednicu, uz neutraliziranje procesa za koje ne postoji društvena prihvaćenost;

31.

poziva na dodatno administrativno pojednostavljenje i smanjenje regulatornih prepreka razvoju i primjeni novih i inovativnih tehnologija i poslovnih modela;

32.

poziva na unapređenje cjelovitosti i funkcioniranja sustava EU-a za trgovanje emisijama, uz istodobno pružanje potpore osjetljivim regijama i skupinama osiguravanjem pouzdane i cjenovno prihvatljive opskrbe energijom;

Za kompleksne izazove potrebna su zajednička rješenja: omogućiti doprinos primjeni Pariškog sporazuma na svim razinama

33.

naglašava da je potreban angažman svih aktera (građana, industrije, privatnih dionika), a posebice uključivanje onih koji su neskloni sudjelovanju u tom procesu, i to isticanjem svih posrednih koristi energetske tranzicije: bolje kvalitete zraka, zdravlja, okoliša, zelenih površina, biološke raznolikosti, jeftinije energije itd.;

34.

pozdravlja usvajanje paketa „Čista energija za sve” (8) i naglašava važnost istinskog sudjelovanja građana i regionalne suradnje u izradi i provedbi nacionalnih energetskih i klimatskih planova (9). Poziva države članice da uspostave trajni višerazinski klimatski i energetski dijalog s lokalnim i regionalnim vlastima i drugim dionicima u energetskoj tranziciji (10) te da ojačaju sustavnu horizontalnu i vertikalnu koordinaciju postupka donošenja političkih i tehničkih odluka, s obzirom na to da je navedeni dijalog s regionalnim i lokalnim vlastima i energetskim agencijama od ključne važnosti zbog njihovog podrobnog poznavanja lokalnog područja;

35.

ističe da je hitno potrebno u potpunosti iskoristiti komplementarnost između nacionalno utvrđenih doprinosa i lokalno ili regionalno utvrđenih doprinosa, i to podupiranjem dobrovoljnih lokalnih i regionalnih integriranih planova (11), usklađivanjem zahtjeva u vezi s izvješćivanjem i ostvarivanjem najvećeg mogućeg učinka u svim sektorima (12) i razinama vlasti;

36.

ističe da se više od 9 000 lokalnih i regionalnih vlasti diljem Europe obvezalo na ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova i borbu protiv klimatskih promjena sudjelovanjem u inicijativama kao što je europski Sporazum gradonačelnika i osmišljavanjem strategija i akcijskih planova kojima se izravno uzimaju u obzir potrebe njihovih zajednica i vizija održive budućnosti;

Osmišljavanje energetske tranzicije u čijem je središtu čovjek

37.

potvrđuje da se građanima i energetskim zajednicama nude dosad nezabilježene mogućnosti da postanu „proizvođači-potrošači” (aktivni sudionici na tržištu) i pozdravlja formalnu uspostavu lokalnih energetskih zajednica u paketu mjera za čistu energiju te poziva na utvrđivanje jasnog skupa prava i obveza te uvjeta za potporu na nacionalnoj razini kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal tih struktura;

38.

kako bi potrošači postali neovisniji i odgovorniji za vlastitu potrošnju energije, ponovno poziva na uvođenje pametnih mreža i brojila (pod uvjetom da je zadovoljen ekonomski interes krajnjih potrošača) koja su pristupačna, isplativa i efikasna, znatno smanjuju prijevare, jednostavna su za upotrebu, sigurna i prilagođena potrebama i očekivanjima potrošača u pogledu informacija, upravljanja potrošnjom i nižih računa;

39.

potiče Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste potencijal decentralizirane proizvodnje proizvođača-potrošača poticanjem razvoja energetskih mreža i jamčenjem regulatorne sigurnosti za mala i velika ulaganja u području energije te unapređenjem pristupa potrošača digitaliziranim sustavima prijenosa i distribucije, uslugama i platformama;

40.

ističe potrebu za jasnim tržišnim pravilima, stabilnim politikama, pojednostavljenim i fleksibilnim administrativnim postupcima te ciljanim programima financijske potpore kako bi se ubrzala energetska tranzicija;

Jačanje sinergija za sustavne promjene u svim sektorima

41.

potvrđuje da je toplinski sektor ključna sastavnica za povezivanje sektorâ i najisplativije rješenje kojim se omogućuje integracija udjela energije iz varijabilnih obnovljivih izvora do 87 % i više s već dostupnim tehnologijama, uz istodobno osiguravanje fleksibilnosti i jamčenje stabilnosti cjelokupnog integriranog sustava održive energije (13). Primjećuje da trenutačno postoje ekstremni gubici energije, kao što je višak topline prilikom proizvodnje električne energije, koji bi teoretski mogli opskrbljivati cjelokupni fond zgrada u Europi (14), koji je izravno odgovoran za 36 % emisija CO2, a gotovo 75 % tog fonda smatra se energetski neučinkovitim (15);

42.

naglašava da je u okviru održive energetske tranzicije potrebno voditi računa o energetskom sustavu u cjelini, u kojem su proizvodnja, opskrba, distribucija i potrošnja međusobno povezane; u potpunosti podupire osnovni zahtjev da se postigne učinkovitost i obvezu da se postojeći cilj od 32 % poveća na 40 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine kako bi se do 2050. usporilo antropogeno globalno zagrijavanje i ostvarila klimatska neutralnost te poziva na stvaranje integriranog i međusektorskog energetskog tržišta s reguliranim energetskim gubicima i mogućnošću učinkovite opskrbe energijom iz obnovljivih izvora;

43.

skreće pozornost na izazove s kojima se suočavaju najudaljenije regije u provedbi održive energetske tranzicije. U tom pogledu Odbor poziva Europsku komisiju da uzme u obzir ograničenja svojstvena tim regijama i donese zakonodavstvo kojim će im se omogućiti barem ravnopravan položaj s drugim europskim regijama;

44.

ističe da energetska tranzicija predstavlja priliku da se uspostavi sigurniji energetski sustav koji će biti otporniji na buduće promjene, i to povećanjem energetske učinkovitosti i smanjenjem potrošnje, povećanjem udjela energije iz obnovljivih izvora te izgradnjom infrastrukture i uspostavom međupovezanosti u cijeloj Europi kako bi se moglo brzo odgovoriti na poremećaje u opskrbi. Stoga podupire stvaranje sinergija između urbanih i ruralnih područja radi povezivanja njihova potencijala u području proizvodnje obnovljive energije i zbrinjavanja energetskog otpada u okviru optimizirane i otpornije energetske infrastrukture s malim energetskim gubicima;

45.

ističe važnost kružnog gospodarstva kao sastavnog dijela održive energetske tranzicije, uz primjenu koncepata životnog ciklusa na ponudu i potražnju infrastrukture, proizvoda i usluga. Javna nabava može poslužiti kao izvrstan instrument za ublažavanje klimatskih promjena. To se mora poduprijeti putem zahtjeva za ekološki dizajn, normi i informacijskih sustava za podatke o životnom ciklusu, kako u EU-u tako i u državama članicama. Naglašava da je nabava inovacija strateški instrument za potporu tom integriranom pristupu, u okviru kojeg lokalne i regionalne vlasti mogu imati ključnu ulogu u osiguravanju višesektorske provedbe i daljnjeg razvoja;

46.

naglašava da, kako bi se postigla višerazinska tranzicija koja se odnosi i na regije i na općine, lokalne i regionalne vlasti mogle bi imenovati upravitelje energijom koji bi učinkovito koordinirali klimatske i energetske politike na različitim razinama;

47.

potiče svoje članove da uspostave međuregionalnu skupinu koja bi okupljala predstavnike regija s intenzivnom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika, kao i stručnjake i relevantne dionike, i koja bi radila na konkretnim prijedlozima za inovativnu i održivu energetsku tranziciju i razmjenjivala primjere najbolje prakse diljem EU-a.

---

(1)  U skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, 70–85 % električne energije na svjetskoj razini trebalo bi dolaziti iz izvora obnovljive energije do 2050. Prema statističkim podacima Europske agencije za okoliš (EEA) za 2017., sektor opskrbe energijom najviše pridonosi (28 %) izravnim emisijama stakleničkih plinova u EU-u.

(2)  Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom (2019/2582 (RSP)).

(3)  COM(2018) 773 final.

(4)  U nacionalno utvrđenim doprinosima EU i njegove države članice obvezali su se da će do 2030. emisije stakleničkih plinova na domaćem planu smanjiti za najmanje 40 % u odnosu na 1990.

(5)  CDR 3950/2018 (SL C 168, 16.5.2019., str. 49.).

(6)  COM(2018) 374 final.

(7)  Projekt Heat Roadmap Europe, scenarij za 2050. u odnosu na 1990., Quantifying the Impact of Low-carbon Heating and Cooling Roadmaps („Kvantificiranje učinka planova za grijanje i hlađenje s niskim emisijama ugljika”) (en)

(8)  U paketu „Čista energija za sve” utvrđuju se ciljevi za 2030.: obvezujući cilj u pogledu energije iz obnovljivih izvora od najmanje 32 % i cilj energetske učinkovitosti od najmanje 32,5 %, uz mogućnost njihove revizije i utvrđivanja viših ciljnih vrijednosti tijekom 2023.

(9)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(10)  CDR 830/2017 (SL C 342, 12.10.2017., str. 111.).

(11)  Poput akcijskih planova za održivu energiju i klimatsku politiku (SECAP) u okviru Sporazuma gradonačelnika.

(12)  Uključujući električnu energiju, grijanje i hlađenje, promet, otpad, poljoprivredu i njihove podsektore.

(13)  Projekt Heat Roadmap Europe, scenarij za 2050. u odnosu na 1990., Quantifying the Impact of Low-carbon Heating and Cooling Roadmaps („Kvantificiranje učinka planova za grijanje i hlađenje s niskim emisijama ugljika”) (en).

(14)  Guidelines for the Energy System Transition. The Energy Union Perspective („Smjernice za tranziciju energetskog sustava. Perspektiva energetske unije”) (en).

(15)  EASME, High energy performing buildings – Support for innovation and market uptake under Horizon 2020 energy efficiency („Zgrade visoke energetske učinkovitosti – Potpora inovacijama i uvođenju na tržište u okviru cilja energetske učinkovitosti programa Obzor 2020.”)