Mišljenje Europskog odbora regija – Aktivno i zdravo starenje

(2020/C 39/11)

Izvjestiteljica

:

Birgitta SACRÉDEUS (SE/EPP), članica Vijeća Pokrajinske uprave Dalarna

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Prioriteti politika

1.

poziva na to da se uspostavi solidan program za javno zdravlje i da se u proračunu za istraživačke programe EU-a za razdoblje nakon 2020., uključujući i program Obzor Europa, prednost dâ promicanju zdravlja, prevenciji bolesti i smanjenju zdravstvenih nejednakosti;

2.

izražava svoju potporu Europskom partnerstvu za inovacije u području aktivnog i zdravog starenja i očekuje od Komisije da nastavi podupirati tu inicijativu. Inovacije u području pomagala važan su poticaj koji starijim osobama omogućuje da vode aktivan i zdrav život. Stoga Europski odbor regija podržava istraživanja i razvoj u tom području;

3.

poziva sve lokalne i regionalne vlasti da iskoriste mogućnosti koje se otvaraju upotrebom e-zdravstva i digitalizacijom te da učine više kako bi modernizirale zdravstvenu skrb i njegu za sve dobne skupine, koristeći se digitalnim inovacijama kako bi se smanjile zdravstvene nejednakosti i poboljšao pristup zdravstvenoj skrbi, posebno u rijetko naseljenim područjima;

4.

predlaže da se lokalne i regionalne vlasti uključe u razvoj okruženja prilagođenog starijim osobama, neovisnog načina života, skrbi u zajednici i osiguravanja pristupačnosti u okviru prostornog planiranja;

5.

uvjeren je da starenje donosi velike mogućnosti i podržava mjere europske strategije za srebrno gospodarstvo s obzirom na to da se povećanjem očekivanog životnog vijeka stvara tržište za nove proizvode i usluge po pristupačnim cijenama kojima se promiče aktivno i zdravo starenje;

6.

ističe da je za uspješan razvoj i provedbu novih, inovativnih i održivih rješenja ključno da europska industrija, kao partner, blisko surađuje s regionalnim i lokalnim predstavnicima;

7.

smatra da će izazovi demografskih promjena iziskivati istraživački rad i aktivnu europsku industriju u cilju modernizacije, osmišljavanja i proizvodnje novih inovativnih rješenja za sve starije stanovništvo, bez obzira na to jesu li posrijedi proizvodi za svakodnevnu upotrebu, infrastruktura, tehnologija ili softver; smatra kako je to prilika za EU da zauzme vodeći položaj na tržištu srebrnog gospodarstva te stvara lokalna radna mjesta i bogatstvo i izvozi revolucionarne inovacije u inozemstvo;

8.

skreće pozornost na svoju institucijsku suradnju s Regionalnim uredom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Europu te poziva lokalne i regionalne političare da se informiraju o mogućnostima koje nude sporazum o suradnji između OR-a i SZO-a te mogućnostima u okviru mreža SZO-a Zdravi gradovi i Regije za zdravlje;

9.

naglašava da je povećanje broja godina zdravog života jedan od glavnih ciljeva zdravstvene politike EU-a jer se time ne samo poboljšava stanje svakog pojedinca nego se smanjuju i troškovi javnog zdravstva i povećava vjerojatnost da će stanovništvo u starosti biti sposobno dulje raditi;

10.

slaže se sa SZO-om (1) da na aktivno i zdravo starenje utječu sljedeći čimbenici: (1) sustavi zdravstvene i socijalne skrbi, (2) čimbenici povezani s ponašanjem, (3) osobni čimbenici, (4) fizička okolina, (5) društvena okolina i (6) ekonomski čimbenici; naglašava da odgovarajuće mjere mogu pružiti učinkoviti doprinos razvoju europskog tržišta za srebrno gospodarstvo;

11.

također naglašava važnu ulogu socijalnih partnera u osiguravanju aktivnog i zdravog starenja te u tom pogledu upućuje na okvirni sporazum o aktivnom starenju i međugeneracijskom pristupu koji su 2017. usvojili europski socijalni partneri. Okvirnim sporazumom predviđa se provedba mjera kojima se starijim radnicima omogućuje da aktivno rade i ostanu na tržištu rada do dobi za umirovljenje, što doprinosi zdravom i aktivnom starenju;

Statistički kontekst

12.

naglašava da je 1. siječnja 2017. u EU-28 živjelo otprilike 511,5 milijuna ljudi. Udio mladih osoba (0 – 14 godina) u EU-28 iznosio je 15,6 %, dok su osobe u radno sposobnoj dobi (15 – 64) činile udio od 64,9 % ukupnog stanovništva. Udio starijih osoba (65 godina i više) iznosio je 19,4 % (povećanje od 2,4 postotna boda u odnosu na 2007.);

Europsko partnerstvo za inovacije u području aktivnog i zdravog starenja i Komunikacija o digitalnoj transformaciji u zdravstvu

13.

napominje da je Komisija u svibnju 2017. provela preispitivanje svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sredinom programskog razdoblja te da je u travnju 2018. predstavila Komunikaciju (2) o digitalnoj transformaciji na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi (3). U Komunikaciji su istaknuta tri prioritetna području za digitalnu transformaciju zdravstva i skrbi: — siguran pristup zdravstvenim podacima i mogućnost prekograničnog dijeljenja tih podataka; — području pružanja boljih podataka u cilju naprednih istraživanja, prevencije bolesti i personaliziranog zdravstva i skrbi; — digitalni alati za osnaživanje uloge građana i skrb usmjerenu na pojedinca;

14.

ističe da je partnerstvo pridonijelo opsežnom uvođenju prekograničnih usluga digitalnog zdravstva i skrbi;

Lokalna i regionalna važnost/značaj za OR

15.

napominje da su u 20 od 28 država članica regionalne vlasti, barem djelomično, nadležne za sustave zdravstvene skrbi (često i za socijalnu skrb). Njihovi proračuni pokrivaju troškove liječenja kroničnih bolesti i rastuće troškove dugotrajne skrbi;

16.

napominje da lokalne i regionalne vlasti ujedno definiraju, pružaju i upravljaju cijelim nizom usluga koje mogu imati pozitivan učinak i utjecati na okolnosti starenja stanovništva u njihovu okruženju. Pametnom prevencijom u području zdravstvene i socijalne skrbi, promicanjem zdravog životnog stila, podizanjem svijesti i ciljanim informativnim kampanjama lokalne i regionalne vlasti mogu doprijeti do svih građana i pomoći im u održavanju i produženju zdravog života. Te vlasti također mogu razviti inovativnu suradnju izvan svojih nadležnosti kako bi poduprle razvoj rješenja koja s pomoću integriranih oblika zdravstvene skrbi u središte stavljaju potrebe pojedinca;

17.

ističe da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u oblikovanju i promicanju inovacija koje starijim osobama olakšavaju život. Ulaganjima u srebrno gospodarstvo, promicanjem inovativnih rješenja za kućnu njegu te promicanjem samoskrbi i digitalne zdravstvene skrbi, lokalne i regionalne vlasti u Uniji mogu „demografski tsunami” pretvoriti u pravu priliku za poboljšanje javnih usluga i poticanje novih mogućnosti zapošljavanja;

Fiskalna stabilnost i izdaci povezani sa starenjem

18.

podsjeća na zaključke Vijeća za ekonomske i financijske poslove (4) u kojima se države članice pozivaju da provedu preporuke za pojedinu zemlju u pogledu održivosti javnih financija izdane u kontekstu europskog semestra te da provedu trodijelnu strategiju za upravljanje učincima starenja stanovništva na nacionalna gospodarstva i proračune, smanjenjem javnog duga, povećanjem stope zaposlenosti i produktivnosti te reformom sustava mirovinskog osiguranja, zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi;

Dugotrajna skrb te radna snaga u području socijalne i medicinske skrbi

19.

skreće pozornost na zabrinjavajuće izvješće (5) o dugotrajnoj skrbi koje je 2018. naručila Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost te zaključke tog mišljenja: (1) kućna njega i pružanje skrbi u zajednici su i dalje nedovoljno nerazvijeni i teško dostupni, (2) neformalna skrb je u porastu s obzirom na nedostatak cjenovno pristupačnih alternativa, što ima negativne posljedice za žene i njihov položaj na tržištu rada, (3) nema dovoljno radne snage u dugotrajnoj skrbi, (4) socijalne usluge i zdravstvena skrb su fragmentirani, što utječe na dugotrajnu održivost;

20.

svjestan je da nedostaci u pogledu socijalnih usluga i suradnje s primarnom zdravstvenom zaštitom mogu dovesti do neprimjerene uporabe zdravstvenih usluga, npr. u vezi s korištenjem usluga hitne pomoći i posjećivanjem hitnih službi bolnica, te do prekomjernog trajanja hospitalizacije starijih osoba. To može biti posljedica nedostatka koordinacije i usklađenosti između bolničkog sektora i sektora skrbi;

21.

poziva na novu raspravu o povezivanju socijalnih usluga i usluga zdravstvene skrbi kako bi se osiguralo pravovremeno otpuštanje pacijenata, izbjeglo sprečavanje protoka informacija zbog ograničenja nadležnosti i omogućila koordinirana i cjelovita rješenja za skrb; s tim u vezi također poziva na bolju koordinaciju između bolničkog sektora i sektora skrbi kako bi se osigurala racionalizacija liječenja i skrbi. Time će se zajamčiti da ograničenja nadležnosti ne ometaju protok informacija, što će pak omogućiti cjelovita rješenja za skrb u korist pacijenata;

22.

ukazuje na nedostatak odgovarajuće kvalificiranih radnika u službama za socijalnu i zdravstvenu skrb zbog sve većeg broja starijih osoba kojima je potrebna skrb u Europi. Stoga je u području skrbi potrebno zaposliti više djelatnika, djelomično kako bi se izbjeglo da odgovornost za skrb snose isključivo članovi obitelji; nadalje ukazuje na to da žene često snose nerazmjeran teret neformalne skrbi te poziva na pružanje veće potpore neformalnim pružateljima skrbi;

Potpuno nove mogućnosti za zdravstvo, skrb i socijalne usluge putem digitalizacije

23.

skreće pozornost na rezultate savjetovanja Europske komisije, (6) koji upućuju na činjenicu da većina Europljana trenutačno nema pristup digitalnoj zdravstvenoj skrbi te ponavlja preporuku iz mišljenja OR-a o digitalizaciji zdravstvene skrbi da bi Komisija trebala promicati konvergenciju između europskih, nacionalnih i regionalnih digitalnih planova, strategija i sustava financiranja kako bi se dovršilo masovno uvođenje integriranih, digitalnih i osobnih usluga skrbi;

24.

ističe da će e-zdravstvo, digitalizacija i elektronička razmjena podataka između pacijenata i njihovih njegovatelja te pružatelja usluga zdravstvene skrbi olakšati skrb prilagođenu pacijentu i prijelaz s institucionalizirane skrbi na skrb u zajednici te istodobno pružiti pojedincima bolje mogućnosti da donose informirane odluke o vlastitoj njezi i skrbi;

25.

smatra da se brzi razvoj digitalizacije, uključujući umjetne inteligencije, treba pomnije pratiti kako bi se omogućila buduća inovativna rješenja za bolje informiranje građana i pacijenata, povećanje sposobnosti stručnjaka za preventivno djelovanje, kao i za razvoj i financijsku sigurnost pružatelja usluga zdravstvene skrbi;

26.

primjećuje veličinu europskog tržišta za kućne robote i ostala pomagala za starije osobe te ponavlja preporuke iznesene u izvješću o srebrnom gospodarstvu iz 2018. (7) da bi tržište robotike trebalo razviti kako bi se pomoglo pružateljima skrbi i pružila potpora starijim i nemoćnim osobama;

Pristupačnost

27.

pozdravlja činjenicu da su oba suzakonodavca donijela Europski akt o pristupačnosti (8);

28.

prima na znanje poboljšanja koje taj pravni akt donosi u pogledu pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, bankomatima, e-knjigama i e-čitačima, internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama za e-trgovinu te uređajima za naplatu karata;

Skrb za starije osobe

29.

zabrinut je zbog nedostatka liječnika i medicinskih tehničara u gerijatrijskoj medicini u Europi te poziva države članice i njihove regije, kao i organizacije liječnika i medicinskih tehničara, da iznesu prijedloge o načinima na koje se ta zanimanja mogu učiniti privlačnijima, odnosno o tome kojim se opcijama osposobljavanja i prekvalifikacije i sustavima naknada mogu privući stručnjaci kako bi više liječnika za specijalizaciju biralo gerijatrijsku medicinu i manje njih napuštalo tu granu profesije, te da razmotre mogućnost ponovnog zapošljavanja umirovljenih djelatnika;

30.

uvjeren je u vrijednost uzajamnog učenja i zalaže se za poticanje mobilnosti zdravstvenih djelatnika, među ostalim i liječnika specijaliziranih za gerijatriju, u duhu programa Erasmus Plus;

31.

dijeli zabrinutost koju je izrazilo Europsko društvo za gerijatrijsku medicinu u pogledu zahtjeva u vezi sa stručnim znanjem liječnika koji rade u domovima za skrb te smatra da bi stručno osposobljavanje moglo biti korisno i za pružatelje skrbi i za štićenike radi pružanja najbolje moguće skrbi. Podrazumijeva se da svaka država članica donosi vlastite političke odluke u tom pogledu;

Povezivanje informacija

32.

prepoznaje da mjere politike u području aktivnog starenja predstavljaju društveni izazov koji zahtijeva širok raspon stručnih znanja i postupaka, od medicine i psihologije, sociologije i socijalne gerontologije, sve do tehnologije, urbanističkog planiranja i gospodarstva;

33.

napominje da mnogi gradovi i regije razvijaju politiku aktivnog starenja koja nudi dobre prilike za razmjenu ideja; poziva općine i regije koje još ne sudjeluju u transnacionalnoj suradnji i lokalnim partnerstvima da se upoznaju s prednostima uzajamnog učenja kao i s mogućnostima brojnih inicijativa EU-a, uključujući Europsko partnerstvo za inovacije u području aktivnog i zdravog starenja, Interreg, URBACT (9) i mnoge druge;

34.

dijeli zabrinutost javnosti zbog nedostupnosti određenih lijekova na tržištu i traži od Komisije da ispita razloge sve težeg pristupa cjepivima i lijekovima u cijeloj Uniji; ističe da stariji pacijenti obično koriste više lijekova i da njihovo zdravlje može biti ozbiljno ugroženo ako ne mogu pravodobno primati propisane lijekove;

35.

podsjeća da je pristup sigurnim, djelotvornim, kvalitetnim i cjenovno pristupačnim osnovnim lijekovima prioritet za europske građane i ključna obveza EU-a u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i europskog stupa socijalnih prava; i dalje je uvjeren da europska farmaceutska industrija može isporučiti te proizvode i dodatno ojačati svoju ulogu u inovacijama i svoj globalni vodeći položaj u toj industriji;

36.

preporučuje da se prouče međunarodne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za gradove prilagođene starijim osobama (10), posebice u pogledu alata za donositelje političkih odluka i planere na lokalnoj razini, „Stvaranje okruženja prilagođenog starijim osobama u Europi. Alat za donositelje političkih odluka i planere na lokalnoj razini” (11); čvrsto vjeruje da pristupačno i sigurno fizičko okruženje za osobe s invaliditetom može koristiti cjelokupnom stanovništvu te poziva lokalne i regionalne vlasti da promiču izgradnju stambenog prostora bez prepreka, moderniziraju postojeću infrastrukturu i uklone prepreke za mobilnost i pristup javnom prijevozu ili objektima;

37.

skreće pozornost na preporuke iz svog mišljenja „Zdravlje u gradovima” i poziva lokalne vlasti da razvijaju „politike usmjerene na osiguravanje kvalitetnog i zdravog aktivnog starenja (eng. healthy and active ageing), što se odnosi kako na fizičku, mentalnu i socijalnu dobrobit tako i na dobrobit u pogledu ljudskih odnosa, promicanjem sudjelovanja u rekreativnim aktivnostima koje nude gradovi, kao i u međugeneracijskim programima za borbu protiv usamljenosti i izoliranosti”;

38.

također podsjeća na svoje mišljenje o zdravstvenim sustavima i preporuku da „države članice EU-a moraju dodatno razviti primarnu zdravstvenu zaštitu kako bi se odgovorilo na izazov starenja stanovništva, stvorili bolji lanci skrbi i bolje racionaliziralo stacionarno liječenje”;

39.

uvjeren je da se temelji za aktivno i zdravo starenje postavljaju rano u životu, te u skladu sa svojim mišljenjem „Lokalne i regionalne inicijative za promicanje zdrave i održive prehrane” preporučuje „promicanje zdravih prehrambenih navika i, istodobno, usmjeravanje mlađih generacija ka održivijim prehrambenim izborima”;

40.

poziva na učinkovitije iskorištavanje i širenje rezultata europskih projekata usmjerenih na zdravo i aktivno starenje te na promicanje integrirane skrbi, koji se financiraju u okviru različitih programa EU-a;

41.

napominje da se tjelesna aktivnost i dalje doživljava kao nešto za djecu i mlade, no ne i za odrasle (28 % odraslih osoba nikada se ne bavi tjelovježbom (12)); ističe da tjelesna aktivnost i dalje predstavlja ključan element za zdravo starenje i poziva lokalne i regionalne vlasti da zajedno s lokalnim dionicima (sportskim organizacijama, nevladinim organizacijama, udrugama starijih osoba itd.) rade na povećanju pristupačnosti sportskih objekata, teretana i tjelesne aktivnosti te na proširenju mreža biciklističkih i pješačkih staza;

42.

ohrabren je činjenicom da rezultati istraživanja (13) potvrđuju potrebu za sprečavanjem bolesti ili čimbenika rizika, koji mogu dovesti do invaliditeta, u bilo kojoj dobi; stoga poziva donositelje odluka da povećaju udio sredstava namijenjenih za prevenciju u proračunima za zdravstvo (trenutačno u prosjeku 3 %);

Budućnost Europskog partnerstva za inovacije u području aktivnog i zdravog starenja

43.

smatra da partnerstvo nakon 2020. treba biti čvrsto ugrađeno u političke prioritete Unije i usko povezano s jedinstvenim digitalnim tržištem, europskim stupom socijalnih prava i ciljevima održivog razvoja u području zdravstva; poziva na uspostavljanje kontakta i suradnje s članom nove Komisije koji će u najvećoj mjeri biti nadležan za područje politike aktivnog i zdravog starenja kako bi se izgradilo novo inovativno partnerstvo;

44.

uvjeren je da će za buduće partnerstvo biti potrebna i snažnija povezanost s Direktivom o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti te novijim politikama i praksama, kao što su elektronički recepti i interoperabilnost elektroničkih zdravstvenih kartona;

45.

očekuje da će se buduće partnerstvo baviti mogućnostima međuregionalne javne nabave, identificirati prepreke i omogućiti brže uvođenje i širenje inovativnih rješenja za e-zdravstvo;

46.

napominje da jedan od najvećih izazova s kojima se Europa suočava u području aktivnog i zdravog starenja predstavljaju provedba i razvoj prekograničnih inovativnih rješenja, zbog čega podržava inicijativu „I2M” (Inovacije za tržište) Europskog partnerstva za inovacije u području aktivnog i zdravog starenja. Cilj je te inicijative poboljšati koordinaciju između ponude (poduzeća, novoosnovanih poduzeća i istraživača) i potražnje (pružatelja zdravstvenih usluga, donositelja odluka i osiguravajućih društava); uvjeren je da dijalog između dviju strana može povećati korisnost digitalnih inovacija i ojačati gospodarstvo i znanost, što pak donosi pogodnosti za krajnje korisnike.

---

(1)  https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/67215/WHO_NMH_NPH_02.8.pdf;jsessionid=F15F61D4E71955EDF2E37D4E8CFE8698?sequence=1

(2)  https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/communication-enabling-digital-transformation-health-and-care-digital-single-market-empowering

(3)  OR je odgovorio na Komunikaciju mišljenjem o digitalizaciji zdravstvenog sektora.

(4)  https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2018/05/25/public-finances-conclusions-on-age-related-spending/

(5)  https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=hr&pubId=8128&furtherPubs=yes

(6)  https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/ehealth/docs/2018_consultation_dsm_en.pdf

(7)  https://ec.europa.eu/health/home_hr

(8)  http://www.europarl.europa.eu/legislative-train/theme-deeper-and-fairer-internal-market-with-a-strengthened-industrial-base-labour/file-jd-european-accessibility-act

(9)  https://urbact.eu/

(10)  https://www.who.int/ageing/publications/Global_age_friendly_cities_Guide_English.pdf

(11)  http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0018/333702/AFEE-tool.pdf?ua=1

(12)  https://www.euronews.com/2019/03/28/over-a-quarter-of-europeans-do-not-exercise-at-all-eurostat

(13)  https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1878764916300699