Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52019IP0030

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2018. (2018/2100(INI))

SL C 411, 27.11.2020, p. 82–87 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

27.11.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 411/82

P8_TA(2019)0030

Bankovna unija – godišnje izvješće za 2018.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2019. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2018. (2018/2100(INI))

(2020/C 411/10)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2017. (1),

—

uzimajući u obzir povratne informacije Komisije i Europske središnje banke (ESB) u vezi s Rezolucijom Parlamenta od 1. ožujka 2018. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2017.,

—

uzimajući u obzir izjavu dogovorenu na sastanku na vrhu država europodručja održanom 29. lipnja 2018.,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda od 16. siječnja 2018. o operativnoj učinkovitosti ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u bankama (2),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama od 24. svibnja 2018. (COM(2018)0339),

—

uzimajući u obzir odluke ESB-a od 23. veljače 2018. da banke ABLV Bank i ABLV Bank Luxembourg propadaju ili je vjerojatno da će propasti, u skladu s Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (3),

—

uzimajući u obzir činjenicu da je 31. siječnja 2018. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) pokrenulo testiranje otpornosti na stres u cijelom EU-u za 2018. (4),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticanje mjera u korist banaka u kontekstu financijske krize s početkom od 1. kolovoza 2013. („Komunikacija o bankarstvu”) (5),

—

uzimajući u obzir Godišnje statističko izvješće ESMA-e o tržištima izvedenica u EU-u od 18. listopada 2018.,

—

uzimajući u obzir objave ESB-a od 15. ožujka 2018. o nadzornim očekivanjima za nove loše kredite (6) i od 11. srpnja 2018. o daljnjim koracima u vezi s nadzornim pristupom opsegu loših kredita (7),

—

uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) iz rujna 2018. pod nazivom „Pristup lošim kreditima s makrobonitetnog stajališta”,

—

uzimajući u obzir priopćenje Europskog odbora za sistemske rizike iz rujna 2018. pod nazivom „Nadzor usporednog bankarstva br. 3”,

—

uzimajući u obzir natječaj za radno mjesto predsjednika Nadzornog odbora ESB-a s početkom od 1. siječnja 2019. (8),

—

uzimajući u obzir Komisijino izvješće Europskom parlamentu i Vijeću od 11. listopada 2017. o jedinstvenom nadzornom mehanizmu koji je uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013 (COM(2017)0591),

—

uzimajući u obzir prijedloge za izmjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (CRR) (COM(2016)0850) i Direktive br. 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (CRD IV) (COM(2016)0854),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. o izmjenama okvira Unije za kapitalne zahtjeve za kreditne institucije i investicijska društva (CON/2017/46),

—

uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike iz srpnja 2017. pod nazivom „Posljedice međunarodnih računovodstvenih standarda (IFRS) na financijsku stabilnost 9”;

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. srpnja 2017. o akcijskom planu za rješavanje problema loših kredita u Europi,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0419/2018),

A.

budući da se povjeravanje nadzora nad financijskim institucijama relevantnima za sustav ESB-u pokazalo uspješnim;

B.

budući da se bonitetni nadzor i nadzor nad suzbijanjem pranja novca ne mogu promatrati zasebno;

C.

budući da je potrebno znatno ojačati ulogu EBA-e kako bi se učinkovito provele i kontrolirale mjere za suzbijanje pranja novca;

D.

budući da je važno razjasniti postupanje s državnim potporama u sklopu mjera sustava osiguranja depozita (9);

E.

budući da je udio loših kredita te izloženosti 2. i 3. razine još uvijek zabrinjavajuće visok u bankarskim sustavima nekih država članica;

F.

budući da broj i omjeri loših kredita i dalje znatno variraju među državama članicama;

G.

budući da je sudjelovanje u bankovnoj uniji otvoreno za države članice koje još nisu uvele euro; budući da nijedna država članica EU-a dosad nije odlučila sudjelovati na toj osnovi; budući da nekoliko država članica razmatra mogućnost pridruženja bankovnoj uniji; budući da različite financijske institucije smatraju da sudjelovanje u bankovnoj uniji ima prednosti;

1.

 pozdravlja postignuća i rezultate bankovne unije u smislu pomoći u poticanju istinski jedinstvenog tržišta, jednakih uvjeta, financijske stabilnosti i veće predvidljivosti za sudionike na tržištu; naglašava važnost predanosti procesu dovršenja bankovne unije i potrebu za jamčenjem otvorenosti i jednakog postupanja prema svim državama članicama koje sudjeluju u bankovnoj uniji; podsjeća na to da se mora nastaviti s dovršetkom bankovne unije, uključujući Europski sustav osiguranja depozita i fiskalni zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju, kao i s mjerama za postizanje smanjenja rizika, čime će se doprinijeti daljnjem povećanju financijske stabilnosti i prospekata za rast;

2.

 naglašava važnost angažiranosti u procesu dovršenja unije tržišta kapitala, čime će se doprinijeti izgradnji istinski jedinstvenog tržišta kapitala u EU-u, usmjeravanju kredita u realno gospodarstvo, daljnjem omogućavanju podjele privatnog rizika, smanjenju potrebe za javnom podjelom rizika, olakšavanju prekograničnih ulaganja i dopunjavanju financiranja s pomoću banaka;

3.

 podsjeća da je bankovna unija otvorena svim državama članicama koje joj se žele pridružiti; pozdravlja sve korake koje su države članice koje su izvan europodručja poduzele kako bi pristupile bankovnoj uniji jer se time pomaže u usklađivanju bankovne unije s unutarnjim tržištem;

4.

 smatra da bi, ako se vodi računa o načelu proporcionalnosti, jedan od ciljeva bankovne unije, uz osiguravanje financijske stabilnosti, trebalo biti očuvati održive bankarske modele u EU-u i izbjegavati da se europski bankarski sustav usmjerava prema jedinstvenom modelu ili pak da se nerazmjerno kažnjavaju manje banke jer ta raznolikost omogućuje da se ispune zahtjevi građana i realiziraju njihovi projekti, a djeluje i kao instrument diversifikacije, ključne značajke za suočavanje s mogućim šokovima;

5.

 ističe da prijedlozi međunarodnih tijela trebaju biti preneseni u europsko pravo i da se pritom mora voditi računa o posebnostima europskog bankarskog sektora;

6.

 ističe da se posebno zahtjevi Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS) ne bi trebali u cijelosti prenijeti u europsko zakonodavstvo ako se neće na odgovarajući način voditi računa o posebnostima europskog bankarskog sustava i o načelu proporcionalnosti;

7.

 podsjeća na potrebu za koherentnim i sažetim skupom pravila za pravilno funkcioniranje bankovne unije, pri čemu se treba voditi računa o značaju proporcionalnosti; poziva Komisiju da kao zakonodavnom instrumentu za bankovnu uniju prednost da uredbama u odnosu na direktive te da joj jedan od prioriteta bude u potpunosti osigurati da se svo relevantno zakonodavstvo u cijelosti i ispravno provodi u svim državama članicama; poziva Komisiju da, u suradnji s Europskim nadzornim tijelima, utvrdi i ukloni prepreke unutarnjem tržištu;

8.

 smatra da odluke nadzornih i sanacijskih tijela moraju biti koherentne i transparentne, da se moraju na odgovarajući način objasniti te da ih se mora objaviti; potiče nadzorna i sanacijska tijela da što više ograničavaju primjenu odredaba na temelju kojih mogu odbiti pristup dokumentima;

Nadzor

9.

 prima na znanje nedavne procjene ESB-a o „propasti ili vjerojatnoj propasti” iz 2018.; ističe da se mora poboljšati vrijeme reakcije europskog bankovnog nadzora; duboko je zabrinut zbog toga što su se zbog nekih takvih slučajeva pojavili problemi u provedbi pravila o sprečavanju pranja novca u bankovnoj uniji; naglašava da je prijeko potrebno da EU u tom pogledu zauzme zajednički pristup s jasno dodijeljenim ovlastima; u tom pogledu pozdravlja prijedlog Komisije za jačanje EBA-e u području pranja novca;

10.

 prima na znanje rezultate testiranja otpornosti na stres koje je EBA provela na razini EU-a; pozdravlja uključivanje instrumenata 2. i 3. razine u testiranje otpornosti na stres u 2018.; smatra da bi testove otpornosti na stres trebalo tumačiti zajedno s drugim nadzornim aktivnostima koje su u tijeku; poziva jedinstveni nadzorni mehanizam, EBA-u i ESRB da pri definiranju testa otpornosti na stres primjenjuju dosljedne metodologije kako bi zajamčili visoku razinu transparentnosti tog postupka i spriječili moguće poremećaje;

11.

 podsjeća da postoje rizici povezani s javnim dugom; prima na znanje aktualni rad Bazelskog odbora za nadzor banaka u vezi s državnim rizikom; također je zabrinut zbog izrazito velike izloženosti nekih financijskih institucija koje su uložile u državni dug vlastitih vlada; ističe da bi regulatorni okvir EU-a za bonitetni tretman javnog duga trebao biti usklađen s međunarodnim standardima;

12.

 pozdravlja prijedlog Komisije koji se odnosi na jačanje uloge EBA-e u borbi protiv pranja novca u financijskom sektoru; poziva suzakonodavce da taj prijedlog usvoje bez nepotrebnog odlaganja i apelira na potrebu za pojačanom suradnjom i razmjenom informacija među nacionalnim nadzornim tijelima na temelju zajedničkih standarda unutar EU-a i podložno koordinaciji i potpori na razini EU-a u slučajevima kada su nacionalna tijela preopterećena;

13.

 i dalje je zabrinut zbog nedavnih slučajeva pranja novca u europskim bankama i zbog toga što se kao posljedica tih slučajeva pranja novca gospodarstvo EU-a može izložiti financijskoj i političkoj nestabilnosti; skreće pozornost na činjenicu da su više takvih slučajeva prijavile jurisdikcije koje su izvan EU-a; poziva na zauzimanje jedinstvenog pristupa prema bonitetnom nadzoru i nadzoru nad suzbijanjem pranja novca; također napominje da su problemi povezani s provedbom zakonodavstva o sprečavanju pranja novca otkriveni i izvan bankovne unije te da bi pristupanje bankovnoj uniji moglo pomoći državama članicama izvan europodručja da se uhvate u koštac s tim problemima;

14.

 naglašava činjenicu da su financijska tržišta međusobno usko povezana; naglašava važnost pripravnosti nadzornih tijela za bankarstvo na sve moguće ishode pregovora o Brexitu između EU27 i Ujedinjene Kraljevine te da je potrebno imati na umu da to nije zamjena za pripravnost samih privatnih subjekata; poziva Komisiju i nadzorna tijela da provedu sveobuhvatnu analizu učinaka Brexita; poziva EU27 da produbi zajedničku regulativu i zajednički nadzor te da istovremeno produbi i proširi tržišta kapitala u EU27;

15.

 poziva sve pregovarače da rade na donošenju uravnoteženog i održivog zakonodavnog paketa za smanjenje rizika u bankarskom sustavu prije europskih izbora 2019.; posebice poziva Vijeće da pregovara u dobroj vjeri, uzimajući u obzir različitost bankarskih modela u EU-u i načelo proporcionalnosti kao i uravnoteženi paket koji je donio Europski parlament; poziva Komisiju da se učinkovito uhvati u koštac s problemom banaka koje su prevelike da bi se dopustilo njihovo propadanje („too big to fail”) kao i s rizicima različitih bankarskih modela EU-a te da pritom uzme u obzir njihovu veličinu na mjerodavnim tržištima;

16.

 prima na znanje tekuće pregovore o paketu mjera o lošim kreditima; pozdravlja dopunu Europske središnje banke koja se odnosi na loše kredite i rad EBA-e u području smjernica za upravljanje lošim i restrukturiranim izloženostima; pozdravlja smanjenje obujma loših kredita tijekom proteklih godina; ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što je ukupan broj loših kredita i instrumenata razine 2 i razine 3 te njihov udio u nekim državama članicama i dalje natprosječno visok; naglašava da je rizik za financijsku stabilnost koji predstavljaju loši krediti i dalje znatan, ali da je ipak manji nego što je bio prije nekoliko godina; slaže se s Komisijom da primarnu odgovornost za smanjenje loših kredita imaju države članice, posebno preko učinkovitih stečajnih zakona, kao i same banke, ali ističe da je i za EU važno da se udio loših kredita smanji;

17.

 zabrinut je zbog toga što bankovne institucije u velikoj mjeri primjenjuju interne modele; poziva jedinstveni nadzorni mehanizam i EBA-u da nastave raditi na primjerenosti upotrebe internih modela radi utvrđivanja njihove vjerodostojnosti i postizanja jednakih uvjeta u svim institucijama;

18.

 prima na znanje tekuće pregovore o Europskom sustavu financijskog nadzora; vjeruje da jedinstveno tržište iziskuje odgovarajuće nadzorne ovlasti na razini EU-a; naglašava da je glavna zadaća Europskog sustava financijskog nadzora osigurati učinkovito nadzorno djelovanje;

19.

 pozdravlja Komunikaciju Komisije o financijskoj tehnologiji; prepoznaje veliki potencijal financijske tehnologije i potrebu za poticanjem inovacija; primjećuje, međutim, potrebu za jasnom regulacijom i odgovarajućim nadzorom kojima se štite potrošači i osigurava financijska stabilnost, kao i jednaki uvjeti za sudionike na financijskim tržištima; smatra da bi poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom i obavljaju istu vrstu djelatnosti kao i drugi sudionici financijskog sustava trebala podlijegati istim pravilima poslovanja; naglašava potrebu za stalnim poboljšanjem kiberotpornosti financijskog sektora EU-a;

20.

 i dalje je zabrinut zbog razmjera bankarstva u sjeni u EU-u; podsjeća da se procjenjuje da je ono krajem 2017. činilo oko 40 % financijskog sustava EU-a; potiče vlasti na razini EU-a, na nacionalnoj i na globalnoj razini da nastave pomno pratiti rizike koje te aktivnosti predstavljaju i da ih što prije riješe kako bi se osigurali pošteno tržišno natjecanje, transparentnost i financijska stabilnost; poziva Komisiju da hitno utvrdi preostale nedostatke u postojećim uredbama;

21.

 podsjeća na početnu raspravu o ulozi ESB-a i kao monetarnog i kao nadzornog tijela; smatra da je ESB sve u svemu uspio zadržati te dvije funkcije odvojenima; međutim, vjeruje da je potrebna daljnja rasprava kako bi se izbjegao rizik od sukoba interesa između te dvije zadaće; naglašava važnost suradnje između EBA-e kao regulatornog tijela i jedinstvenog nadzornog mehanizma kao nadzornog tijela u bankovnoj uniji, uz poštovanje podjele odgovornosti;

22.

 smatra da bi daljnje usklađivanje praksi koje se odnose na procjenu toga propada li neka banka ili bi mogla propasti, kao i jasnije razdvajanje nadzornih ovlasti i ovlasti za ranu intervenciju, pomogli nadležnim tijelima da prije sanacije učinkovitije upravljaju kriznim situacijama;

Rezolucija

23.

 skreće pozornost na dogovor koji je postignut na sastanku na vrhu država europodručja održanom 29. lipnja 2018. i koji se odnosi na to da će Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) osigurati zajednički zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju te da će ESM biti preustrojen kako bi pružao učinkovitu pomoć u pogledu stabilizacije na temelju strogih uvjeta kojima se jamči odgovornost i poštovanje načela sprječavanja moralnog hazarda te se štiti načelo da porezni obveznici nisu odgovorni za bankovne rizike; podsjeća na stajalište Parlamenta da bi taj mehanizam trebao biti u potpunosti uključen u institucionalni okvir Unije i naglašava potrebu za odgovarajućim demokratskim nadzorom;

24.

 podsjeća na to da je redovni postupak u slučaju nesolventnosti procedura koja se primjenjuje kada se smatra da sanacija nije u javnom interesu; svjestan je toga da razlike u zakonodavstvu o nesolventnosti odražavaju snažne nacionalne postupke; smatra da bi zakonodavstvu o nesolventnosti moglo koristiti daljnje usklađivanje u Uniji kako bi se zajamčila jedinstvena pravila i jednaki uvjeti za sve banke, ulagače i vjerovnike;

25.

 ponovno potvrđuje svoj stav da je potrebno pojasniti pravila za preventivnu dokapitalizaciju; napominje da preventivna dokapitalizacija može biti instrument za upravljanje kriznim situacijama, ali vjeruje da njegova uporaba mora biti strogo ograničena na iznimne slučajeve u kojima banka poštuje usklađene razine minimalnog regulatornog kapitala i stoga je solventna, i u kojima je osigurana sukladnost s pravilima EU-a o državnim potporama; podsjeća na to da je cilj sanacijskog sustava EU-a osigurati da su porezni obveznici zaštićeni, da troškove upravljanja propadanjem banaka snose njihovi dioničari i vjerovnici te da je očuvana stabilnost financijskog sustava u cjelini; ističe da se pravila o sanaciji kreditnih institucija moraju još bolje primjenjivati;

26.

 poziva Komisiju da na temelju pravila o državnim potporama ocijeni oporavak i sanaciju kreditnih institucija; poziva Komisiju da preispita regulativu u svjetlu Direktive o oporavku i sanaciji banaka; traži od Komisije da predloži transparentnu primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na Direktivu o oporavku i sanaciji banaka (BRRD);

27.

 ističe važnost pristupa likvidnosti za banke u postupku sanacije, tijekom i neposredno nakon postupka sanacije; sa zanimanjem prati aktualne rasprave o mogućem instrumentu za osiguravanje likvidnosti u sanaciji;

28.

 poziva Komisiju da redovito ocjenjuje je li bankarski sektor imao koristi od implicitnih subvencija i državnih potpora od početka krize, među ostalim i putem nekonvencionalne potpore za likvidnost te da objavi izvješće na tu temu; upozorava na učinak narušavanja koji državne potpore mogu imati u pogledu funkcioniranja unutarnjeg tržišta; podsjeća na stroge zahtjeve za primjenu članka 107. stavka3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije i ponovno poziva Komisiju da na godišnjoj osnovi preispita jesu li ti zahtjevi i dalje ispunjeni;

29.

 pozdravlja zaključak koji je Europski revizorski sud iznio u svojem izvješću o operativnoj učinkovitosti ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u bankama i u skladu s kojim su organizacijski ustroj ESB-a i njegovo raspoređivanje resursa za ocjenu planova oporavka i nadzor nad bankama u kriznoj situaciji zadovoljavajući, uz napomenu da postoje otvorena pitanja u pogledu razmjene informacija i učinkovitosti koordinacije; podsjeća da su suradnja i razmjena informacija među tijelima presudni za neometano provođenje mjera sanacije;

30.

 pozdravlja revidirani memorandum o razumijevanju između ESB-a i Jedinstvenog sanacijskog odbora; naglašava da racionalizirana i u nekim slučajevima automatizirana razmjena informacija povećava učinkovitost i pomaže osigurati da teret izvješćivanja koji je na bankama bude minimalan;

Osiguranje depozita

31.

 prima na znanje sporazum postignut na sastanku na vrhu država europodručja koji je održan 29. lipnja 2018., a odnosi se na Europski sustav osiguranja depozita (EDIS), kao i Komunikaciju Komisije od 11. listopada 2017. o EDIS-u; naglašava da bi se trebao nastaviti postupak uspostave EDIS-a kako bi se dovršila bankovna unija; prepoznaje koristi podjele rizika i daljnjeg smanjenja rizika;

o

o o

32.

 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskoj središnjoj banci, Jedinstvenom odboru za sanaciju, parlamentima država članica i nadležnim tijelima kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (40) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(1)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0058.

(2)  „Tematsko izvješće br. 02/2018: Operativna učinkovitost ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u bankama”, Europski revizorski sud, 16. siječnja 2018., https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=44556

(3)  Priopćenje za medije, „ESB je utvrdio da banka ABLV propada ili je vjerojatno da će propasti”, Europska središnja banka, 24. veljače 2018., https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2018/html/ssm.pr180224.en.html

(4)  Priopćenje za medije, „EBA pokreće testiranje otpornosti na stres u cijelom EU-u za 2018.”, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, 31. siječnja 2018., http://www.eba.europa.eu/-/eba-launches-2018-eu-wide-stress-test-exercise

(5)  SL C 216, 30.7.2013., str. 1.

(6)  Priopćenje za medije, „ESB izlaže svoja nadzorna očekivanja u pogledu novih loših kredita”, Europska središnja banka, 15. ožujka 2018., https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2018/html/ssm.pr180315.en.html

(7)  Priopćenje za tisak, „ESB objavljuje daljnje korake u nadzornom pristupu opsegu loših kredita”, Europska središnja banka, 11. srpnja 2018., https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2018/html/ssm.pr180711.en.html

(8)  SL C 248 A, 16.7.2018., str. 1.

(9)  Predmet T-98/16, akt kojim je postupak pokrenut podnesen 4. ožujka 2016. – Italija protiv Komisije (SL C 145, 25.4.2016., str. 34.)

Top