Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019DC0259

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije 2017.

COM/2019/259 final

Bruxelles, 7.6.2019.

COM(2019) 259 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije 2017.






Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije 2017.

1.UVOD

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) 1 usmjeren je na najteže oblike siromaštva u EU-u, kao što su oskudica hrane, siromaštvo djece i beskućništvo. Ukupna dostupna sredstva iz Fonda iznose 3,8 milijardi EUR (tekuće cijene). EU osigurava najviše 85 % sredstava, kojima se dopunjuju sredstva koja pružaju države članice, pa tako ukupna vrijednost Fonda iznosi otprilike 4,5 milijardi EUR. Države članice provode: i. operativni program za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć (OP I) i/ili ii. operativni program za socijalnu uključenost najpotrebitijih osoba (OP II). Uz pomoć u hrani i osnovnu materijalnu pomoć nužne su i prateće mjere, primjerice upućivanje socijalnim službama. U skladu s člankom 13. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 223/2014 (Uredba o FEAD-u) ovaj se sažetak temelji na informacijama iz izvješća o provedbi 2017., kako ih je prihvatila Komisija. Primjenjuju se određena ograničenja u pogledu podataka. Konkretno, vrijednosti za određeni broj pokazatelja utvrđene su na temelju informiranih procjena, dok kumulativne vrijednosti treba uzeti u obzir s oprezom (vidjeti i Prilog). Izvješća država članica sada su potpunija, ali i dalje postoje određeni nedostaci. Primjerice, izvješćivanje o horizontalnim načelima često ne uključuje informacije o mjerama poduzetima radi postupanja u skladu s tim načelima. Izvješćivanje o pratećim mjerama poboljšano je, ali je i dalje teško na temelju dostavljenih dokaza ocijeniti njihov doprinos cilju socijalne uključenosti te se i dalje ne izvješćuje sustavno o preprekama i izazovima u njihovoj provedbi.ƒ Izvješće o provedbi dostavile su sve države članice osim Ujedinjene Kraljevine. S obzirom na vremenski odmak od provedbe do izvješćivanja, ovo sažeto izvješće uključuje i kasniji razvoj događaja ako su te informacije dostupne.

2.Nedavna kretanja na razini EU-a

Iako se 2017. udio osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost smanjio s 23,5 % na 22,4 %, rizik socijalne isključenosti i dalje je problem, kojem su posebno izloženi djeca, beskućnici, osobe s invaliditetom i osobe migrantskog podrijetla. Ukupan broj osoba kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost iznosio je 113 milijuna, što je manje od razine prije krize, ali i dalje daleko od ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020. Teška materijalna oskudica dosegnula je novu nisku razinu, ali je njezina razina i dalje visoka u nekoliko država članica. Stopa beskućništva nedavno se povećala u gotovo svim državama članicama. Rizik siromaštva za djecu i dalje je znatno veći od rizika za opću populaciju. U tom je kontekstu i dalje neophodna pomoć FEAD-a najugroženijim skupinama u društvu u obliku hrane i drugih osnovnih potrepština, kao što su školski pribor i higijenski proizvodi, ili organiziranja aktivnosti za socijalnu uključenost.

Komisija je 2018. donijela ambiciozan prijedlog o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za sljedeće programsko razdoblje spajanjem FEAD-a s ESF-om i trima drugim instrumentima financiranja 2 . O prijedlogu se trenutačno pregovara sa suzakonodavcima. Cilj je Uredbe o ESF-u plus 3 , koja je popraćena procjenom učinka 4 , osigurati da su sredstva pod podijeljenim upravljanjem usmjerena na ključne izazove, odnosno na podupiranje načela europskog stupa socijalnih prava i provedbu preporuka u okviru europskog semestra. S obzirom na prethodno navedene trajne izazove, na temelju Uredbe namjerava se potaknuti socijalnu uključenost s pomoću znatnog udjela nacionalnih sredstava dodijeljenih iz fonda ESF plus (barem 25 %) i poduzeti mjere za suzbijanje materijalne oskudice utvrđivanjem cilja na razini EU-a od 4 % te minimalnih dodijeljenih sredstava od 2 % po državi članici. Time će se osigurati minimalna količina sredstava namijenjena najpotrebitijima, pri čemu Komisija procjenjuje da će potpora ostati na istoj razini kao za trenutačni FEAD. U Uredbi o ESF-u plus uvažen je i zahtjev dionika da se zadrže blaži zahtjevi za tu vrstu pomoći te pojednostavnjeni zahtjevi u pogledu prikupljanja podataka, praćenja i izvješćivanja.

Stručna skupina FEAD-a, u kojoj sudjeluju članovi upravljačkih tijela, sastala se po dva puta 2017. i 2018. kako bi razmotrila provedbu programa FEAD-a, uključujući razvoj mjera za osnovnu materijalnu pomoć (posebni cilj XI.) i socijalnu integraciju najpotrebitijih (posebni cilj X.) u fond ESF plus. Tijekom rasprava u obliku okruglog stola iznesene su informacije o trenutačnom stanju komplementarnosti FEAD-a s ESF-om. Komisija je bila domaćin sastanaka Mreže FEAD-a, na kojima je isto tako bilo riječi o budućnosti FEAD-a u novom programskom razdoblju. Do kraja 2018. održano je 13 događanja na kojima su razmijenjeni iskustvo i dobra praksa. Sudionici, a posebno države članice domaćini, predstavili su studije slučaja te razmijenili probleme i rješenja za pitanja od zajedničkog interesa u pogledu provedbe programa FEAD-a. Sastanci su posebno bili usmjereni na prateće mjere te smanjenje beskućništva i isključenosti u pogledu stanovanja. Sastanak Mreže prvi put održan je zajedno s dodjelom „Nagrada za iskorjenjivanje beskućništva za 2018.” Europske federacije nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima (FEANTSA). U drugoj polovini 2017. i 2018. održani su godišnji sastanci s predstavnicima partnerskih organizacija na razini EU-a s naglaskom na izazovima u provedbi te idejama za novo programsko razdoblje i komunikacijske aktivnosti.

Evaluacijom FEAD-a u sredini programskog razdoblja 5 potvrđeno je da FEAD pruža prijeko potrebnu pomoć najpotrebitijima. U prosjeku je u razdoblju 2014.–2017. u okviru FEAD-a pomoć dobilo 12,7 milijuna osoba godišnje. Fond je komplementaran i usklađen s nacionalnim fondovima i fondovima EU-a za smanjenje siromaštva, a posebno s ESF-om. FEAD ima zamjetan pozitivan utjecaj u gotovo svim državama članicama, a posebno u smislu novih ciljnih skupina, novih aktivnosti i veće teritorijalne pokrivenosti. Jedan zamjetan učinak bio je povećanje kapaciteta i profesionalizacije partnerskih organizacija. Međutim, postoje dosljedni dokazi o prekomjernoj regulaciji 6 koja dovodi do pretjeranih zahtjeva, kao što je zahtjev registracije krajnjih primatelja koji propisuje većina država članica. Stečena iskustva uključuju potrebu za zadržavanjem usmjerenosti na najpotrebitije, jačanjem daljnjih sinergija s ESF-om i zadržavanjem fleksibilnosti provedbe. Ta se pitanja razmatraju u prijedlogu Komisije za fond ESF plus.

Sve države članice koje provode OP I provele su 2017. strukturirane ankete među krajnjim primateljima u skladu s Uredbom o FEAD-u 7 . U ovom izvješću razmatraju se i te ankete. Cilj je bio steći uvid u socioekonomski položaj krajnjih primatelja, sadašnju i prijašnju situaciju i njihovo zadovoljstvo u odnosu na pomoć u okviru FEAD-a te prikupiti od partnerskih organizacija podatke o pružanju materijalne pomoći i vrsti provedenih pratećih mjera.

3.NAPREDAK U PROVEDBI OPERATIVNIH PROGRAMA

3.1.Financijska provedba

Financijska provedba programâ FEAD-a općenito se nastavila ubrzavati 2017. Ukupni prihvatljivi javni rashodi (nacionalni rashodi i rashodi EU-a) odobreni za potporu aktivnostima FEAD-a na terenu iznosili su 637,3 milijuna EUR, što je povećanje u odnosu na 569,5 milijuna EUR 2016. i znatno povećanje u odnosu na 2015. (444,2 milijuna EUR). Time su dodijeljena sredstva u razdoblju 2014.–2017. ukupno iznosila 1 973,5 milijuna EUR, što je 44 % ukupnih sredstava programâ (sredstva EU-a i nacionalna sredstva). Plaćanja korisnicima 2017. bila su niža nego prethodne godine (405,2 milijuna EUR 2017. u odnosu na 434,9 milijuna EUR 2016.), ali su bila nešto viša nego 2015. (395,2 milijuna EUR). Detaljna financijska raščlamba po državama članicama navedena je u tablici I. Priloga 8 .

Znatan napredak zabilježen je u zahtjevima za plaćanje podnesenima Komisiji. Države članice prijavile su 2017. ukupno 475 milijuna EUR prihvatljivih javnih rashoda u odnosu na 353,4 milijuna EUR 2016. i 46,3 milijuna EUR 2015.

Kad je riječ o financijskom izvršenju, Komisija je do 31. prosinca 2018. platila ukupno 955 milijuna EUR u obliku međuplaćanja. Do tada je financijska provedba, izražena kao razina međuplaćanja koje je izvršila Komisija, premašila 25 % ukupnih dodijeljenih sredstava za razdoblje 2014.–2020.

3.2.Stvarna provedba

Pomoć u okviru FEAD-a 2017. pružalo je 26 država članica, što je znatan napredak u odnosu na prethodnu godinu. Cipar, Mađarska i Hrvatska počeli su pružati pomoć 2017., a Portugal je nastavio s podjelom hrane, koja je bila obustavljena 2016. Pomoć u hrani i/ili osnovnu materijalnu pomoć te prateće mjere (OP I, vidjeti sliku 1.) pružale su 22 države članice od njih 26, a četiri su provodile programe socijalne uključenosti (OP II, vidjeti sliku 1.). Osim Ujedinjene Kraljevine, jedina država članica koja 2017. nije pružala pomoć bila je Rumunjska, koja je zbog institucijskih promjena morala preoblikovati svoj operativni program.

Nekoliko operativnih programa izmijenjeno je 2017. i 2018., što je pokazalo da je moguće povećati djelotvornost oblika intervencija ili posebnih načina provedbe. Promjene su se najčešće odnosile na način utvrđivanja ciljnih krajnjih primatelja, kriterije prihvatljivosti za krajnje primatelje i/ili omjer pružene pomoći u hrani i materijalne pomoći. Neke izmjene operativnog programa bile su povezane s primjenom paušalnih stopa, čime se pojednostavnjuje upravljanje Fondom. Često su se uvodile druge promjene za koje nije bila potrebna formalna izmjena, kao što je proširenje pratećih mjera ili njihova prilagodba novim potrebama.

Slika 1.: Vrsta pomoći pružene 2017.

OP

Vrsta pomoći

Država članica

OP I

Hrana

BE, BG, CY, EE, ES, FI, FR, HU, IT, LT, MT, PL, PT, SI (14)

Osnovna materijalna pomoć

AT (1)

Oboje

CZ, EL, HR, IE, LU, LV, SK (7)

OP II

Socijalna uključenost

DE, DK, NL, SE (4)

Procijenjeno je da je 2017. pomoć u okviru FEAD-a primilo 12,9 milijuna osoba, što je više od godišnjeg prosjeka od 12,7 milijuna osoba kojima je pružena pomoć u razdoblju 2014.–2017. Među osobama kojima je pomoć pružena 2017., više od 12 milijuna (95 %) primilo je pomoć u hrani, oko 580 000 (4,5 %) primilo je osnovnu materijalnu pomoć 9 i 36 600 (0,3 %) sudjelovalo je u programima socijalne uključenosti (OP II) 10 .

U četirima državama članicama koje su provodile programe socijalne uključenosti pomoć je primilo 25 % osoba više nego 2016. Nizozemska i Švedska zabilježile su izvanredan godišnji porast od 333 % za Nizozemsku odnosno 117 % za Švedsku donošenjem različitih strategija za uključivanje krajnjih primatelja u predložene aktivnosti za socijalnu uključenost (objašnjene su u nastavku). Sve četiri države članice ispunile su ili premašile većinu svojih godišnjih ciljeva.

Polovina država članica pomoć je pružila većem broju osoba nego 2016., iako se ukupan broj krajnjih primatelja općenito smanjio sa 16 milijuna 2016. na 12,9 milijuna 2017., a glavni je razlog taj što Rumunjska 2017. nije pružala pomoć. Rumunjska je 2016. pomoć pružila 3,3 milijuna osoba, ali je, kako je prethodno objašnjeno, 2017. morala prestati pružati pomoć. To je smanjenje djelomično nadoknadilo 13 država članica (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Danska, Francuska, Irska, Luksemburg, Latvija, Nizozemska, Poljska i Švedska), koje su zajedno pružile pomoć 362 000 krajnjih primatelja više nego 2016. Nadalje, Cipar, Mađarska, Hrvatska i Portugal pokrenuli su pružanje pomoći 2017., čime je ukupan broj osoba koje su primile pomoć uvećan za dodatnih 340 000. Usto, Irska, koja je 2016. pružala samo pomoć u hrani, pružila je 2017. osnovnu materijalnu pomoć otprilike 5 000 osoba.

Od 12,9 milijuna osoba koje su 2017. primile pomoć u hrani, osnovnu materijalnu pomoć ili pomoć za socijalnu uključenost, 30 % činila su djeca. To znači da je 4 milijuna djece primilo pomoć. Kao i prethodnih godina, oko polovine primatelja pomoći bile su žene (6 milijuna). Migranti, osobe stranog podrijetla ili manjine činili su 10 % (1,1 milijun osoba). Nadalje, 8 % krajnjih primatelja bile su osobe u dobi od 65 godina ili starije (1 milijun), 3 % osobe s invaliditetom (433 000) i 3 % beskućnici (370 000).

Procijenjeni broj beskućnika koji su primili pomoć u okviru FEAD-a povećao se 2017. za 71 % na više od 370 000. Oko dvije trećine dodatnih beskućnika kojima je pružena pomoć nalazilo se u Italiji, koja je proširila svoj program podjele gotovih obroka kako bi pomoć primilo više osoba. Belgija i Češka isto su tako znatno povećale broj beskućnika kojima je pružena pomoć, pri čemu je Belgija pružala pomoć u hrani, a Češka pomoć u hrani i osnovnu materijalnu pomoć. Bugarska, Irska, Latvija, Švedska i Slovačka isto su tako zabilježile povećanje u toj ciljnoj skupini, dok su Hrvatska, Mađarska i Portugal 2017. prvi put pružali pomoć služeći se sredstvima FEAD-a 11 .

OP I – Pomoć u hrani

Većina država članica povećala je količinu podijeljene hrane unatoč općenitom smanjenju ukupne količine hrane podijeljene u 2017., koja se u odnosu na 2016. smanjila za 3 %, ponajprije zbog toga što Rumunjska 2017. nije pružala pomoć u hrani. U 2017. pomoć u hrani pružila je 21 država članica. Pet država članica (Španjolska, Francuska, Poljska, Italija i Bugarska) bile su odgovorne za 85 % ukupne količine hrane podijeljene u 2017. (vidjeti sliku 2.). Dvije trećine pomoći u hrani sastojalo se od mliječnih proizvoda te brašna, kruha, krumpira i drugih škrobnih proizvoda. Najveće povećanje u tonama hrane podijeljene u 2017. zabilježeno je u Italiji i Bugarskoj, u kojima je proširen program pomoći u hrani. Italija je podijelila 24 000, a Bugarska 19 000 tona hrane više nego 2016. Nadalje, Irska je 2017. zahvaljujući uključivanju dodatnih prehrambenih proizvoda i partnerskih organizacija u program učetverostručila količinu podijeljene hrane (dodatne 623 tome). Druge države članice, uključujući Belgiju, Cipar, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Litvu, Latviju, Poljsku, Portugal i Slovačku, isto su tako povećale količinu podijeljene hrane.

Slika 2.: Pružena pomoć u hrani u razdoblju 2014.–2017. (u tisućama tona)

Izvor: zajednički pokazatelj ostvarenja u okviru FEAD-a (ID 11), 2014.–2017.

Većina država članica koje su pružale pomoć u hrani odlučilo se za podjelu paketa prehrambenih proizvoda za potrošnju u domaćinstvu, najčešće u obliku jedne ili više vrsta standardiziranih paketa hrane. To je bio slučaj u Bugarskoj, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Španjolskoj, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Malti, Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj. U drugim državama članicama partnerske organizacije prilagodile su pomoć potrebama ciljne skupine (Finska, Hrvatska, Irska i Slovenija). Neke države članice dijelile su i gotove obroke školskoj djeci (Cipar, Češka, Hrvatska i Italija) ili beskućnicima (Finska, Mađarska, Italija, Latvija, Poljska i Slovačka). Pomoć u hrani koju su pružale partnerske organizacije u Bugarskoj, Cipru, Mađarskoj i Španjolskoj u potpunosti je financirana iz FEAD-a. U ostalim državama članicama partnerske organizacije pružale su pomoć u hrani u okviru FEAD-a zajedno s prehrambenim proizvodima financiranima ili doniranima iz drugih izvora.

OP I – Osnovna materijalna pomoć

Države članice pružile su 2017. 25 % više osnovne materijalne pomoći nego 2016. (9,4 milijuna EUR). Osnovnu materijalnu pomoć pružale su Austrija, Češka, Grčka, Hrvatska, Irska, Luksemburg, Latvija i Slovačka. Većina osnovnih proizvoda podijeljena je u trima državama članicama: Austriji, Češkoj i Grčkoj (vidjeti sliku 3.). Osim Austrije, sve su te države članice pružale osnovnu materijalnu pomoć uz pomoć u hrani. Do znatnog povećanja osnovne materijalne pomoći došlo je uglavnom zahvaljujući tome što je Češka povećala predviđeni iznos za 1,1 milijun EUR u nastojanju da ispuni potrebe najpotrebitijih u zemlji. Nadalje, Hrvatska i Irska, koje su 2017. prvi put pružale osnovnu materijalnu pomoć, pridonijele su ukupnom iznosu s otprilike 1 milijunom EUR u robi. Vrijednost podijeljene robe povećala se i u Latviji i Slovačkoj. Međutim, vrijednost pomoći koju su pružile Austrija i Grčka bila je za 530 000 EUR manja nego 2016.

Države članice uglavnom su dijelile školski pribor i higijenske proizvode obiteljima s djecom. Češka, Hrvatska i Slovačka pomoć su usmjerile i na beskućnike te su im dijelile higijenske i druge proizvode. Proizvodi podijeljeni obiteljima s djecom uključivali su pisaći pribor i školsku opremu (Austrija, Hrvatska, Irska i Latvija) te školske torbe (Austrija, Hrvatska i Latvija). Latvija i Slovačka dijelile su i proizvode za osobnu higijenu, dok je Hrvatska dijelila odjeću i proizvode za dojenčad, sportsku opremu i drugu odjeću. Beskućnici su uglavnom dobivali proizvode za osobnu higijenu. U Češkoj su dobivali i kuhinjsku opremu, odjeću i rublje za domaćinstvo, a u Hrvatskoj vreće za spavanje ili pokrivače te rublje za domaćinstvo.

Slika 3.: Ukupna novčana vrijednost osnovne materijalne pomoći u razdoblju 2014.–2017. (u milijunima EUR)

Izvor: zajednički pokazatelj ostvarenja u okviru FEAD-a (ID 15), 2014.–2017. Napomena: osnovna materijalna pomoć nije se pružala 2014.

Države članice utvrdile su prihvatljive krajnje primatelje preko upravljačkih tijela služeći se podacima o socijalnoj sigurnosti ili preko partnerskih organizacija služeći se njihovim znanjem i razumijevanjem socioekonomske situacije i potreba ciljnih skupina. To je u skladu s pravnom osnovom programa FEAD-a jer je na svakoj državi članici da odluči kako će na temelju objektivnih kriterija i uz savjetovanje s dionicima utvrditi najpotrebitije. U nekim državama članicama (Italija, Litva, Latvija i Slovenija) upravljačko tijelo zahtijevalo je od krajnjih primatelja da ispune obrazac zahtjeva kako bi ostvarili pravo na pomoć. Druge države članice služile su se drugim metodama. U Luksemburgu je stručnjak ocjenjivao svaki pojedinačni slučaj krajnjih primatelja, dok su u Finskoj partnerske organizacije uglavnom održavale „otvorena događanja” na kojima bi dijelile hranu svima koji su je zatražili. Gotovi obroci za beskućnike obično su se dijelili svima koji su ih zatražili ili došli na mjesta na kojima se dijelila pomoć (Finska, Mađarska, Italija, Latvija, Poljska i Slovačka).

OP I – Prateće mjere

Države članice izvijestile su da su prateće mjere koje su se provodile zajedno s pružanjem pomoći u hrani i/ili osnovne materijalne pomoći pridonijele povećanju socijalne uključenosti najpotrebitijih. Strukturirana anketa među krajnjim primateljima pokazala je da su u Italiji, primjerice, pomoć u hrani i prateće mjere bile ključne za marginalizirane osobe i njihove obitelji. Pruženom pomoći nije se samo nastojalo ispuniti njihove osnovne potrebe i olakšati im situaciju, nego je omogućeno i postizanje socijalne uključenosti. U Bugarskoj je anketa pokazala da su zahvaljujući pratećim mjerama krajnji primatelji bolje informirani o socijalnim i zdravstvenim uslugama. Ojačali su i svoju sposobnost upravljanja obiteljskim proračunom, a neki su našli posao nakon uključivanja u program. Nadalje, na 12. sastanku Mreže FEAD-a u listopadu 2018. došlo je do važne razmjene dobre prakse među tijelima ili partnerskim organizacijama sedam država članica koje su predstavile i podijelile svoje pristupe.

Većina država članica provodila je više od tri vrste pratećih mjera, dok se nekoliko njih odlučilo naglasak staviti na jednu ili dvije aktivnosti. Prateće mjere provedene 2017. uključivale su 12 :

·socijalno savjetovanje / psihosocijalne usluge (Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Francuska, Hrvatska, Mađarska, Latvija, Slovenija i Slovačka), kao što je besplatna psihološka pomoć za djecu u javnim školama (na zahtjev roditelja/skrbnika) ili savjetovanje o teškim životnim prilikama,

·savjetovanje o prehrani / savjete o zdravoj prehrani (Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Luksemburg, Latvija, Malta, Poljska, Portugal, Slovenija i Slovačka), uključujući savjete o pripremi, čuvanju i recikliranju hrane te organizaciju radionica i tečajeva kuhanja u svrhu poticanja zdrave prehrane,

·financijsko savjetovanje / pomoć u upravljanju financijama (Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka) kako bi se, primjerice, krajnjim primateljima pomoglo da smanje svoje dugove,

·upućivanje drugim javnim institucijama ili nevladinim organizacijama koje pružaju socijalne i medicinske usluge (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Španjolska, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Luksemburg i Latvija),

·društvene aktivnosti i aktivnosti razonode (Estonija, Finska, Francuska, Litva, Luksemburg, Latvija, Malta i Slovenija), kao što su društveni obroci, kulturne aktivnosti i organizirani godišnji odmori, ljetni kampovi za djecu, karnevalske/božićne proslave i sport,

·obrazovne aktivnosti i osposobljavanje u vještinama / programi za stjecanje vještina (Estonija, Španjolska, Francuska, Latvija i Slovenija), uključujući integraciju na tržište rada, učenje jezika ili radionice za poticanje učenja među djecom,

·razne kućanske vještine (Belgija, Francuska, Hrvatska, Luksemburg, Latvija, Malta, Poljska i Slovenija), uglavnom kuhanje, ali i čišćenje, šivanje, recikliranje itd., te

·druge usluge / aktivnosti, uključujući pružanje savjeta o tome što učiniti u slučaju nužde/katastrofe (Bugarska), organizaciju aktivnosti povezanih s obnovljivom energijom (Luksemburg i Malta) i pravno savjetovanje (Slovenija).

Neke države članice smatrale su da su prateće mjere osobito važne za posebne skupine među najpotrebitijima. Primjerice, za djecu u dobi od 15 godina ili manje (Austrija), djecu u javnim školama (Cipar), samohrane roditelje ili velike obitelji (Litva), socijalno ugrožene starije osobe (Češka) i osobe koje su izolirane zbog problema s pokretljivošću ili zdravstvenih problema i/ili niske razine povjerenja u formalne institucije (Slovačka). U tim je slučajevima cilj aktivnosti bio povezati ih s posebnim socijalnim ili zdravstvenim službama koje bi im mogle dalje pomoći. Nadalje, u nekim državama članicama partnerske organizacije mogle su provedbom pratećih mjera prikupiti informacije o potrebama krajnjih primatelja i poboljšati pomoć koja im se pruža (Malta i Slovačka).

OP II – Socijalna uključenost

Pomoć za socijalnu uključenost 2017. pružale su četiri države članice: Njemačka, Danska, Nizozemska i Švedska. Iako je njegov početak 2016. bio težak, projekt „Starije osobe u susjedstvu” u Nizozemskoj bio je vrlo uspješan 2017. Projektom se nastojalo ublažiti socijalnu isključenost ugroženih starijih osoba. Nakon što je intenzivirala kontakte s ciljnom skupinom, Nizozemska je uspjela uključiti trostruko više osoba nego 2016. Što je najvažnije, nakon godine dana njegova trajanja u programu je i dalje sudjelovalo oko 52 % starijih osoba kojima je pružena pomoć, njih 39 % izjavilo je da je unaprijeđena njihova društvena mreža, a njih 43 % poboljšalo je svoje digitalne i financijske vještine.

Njemačka je bila posebno djelotvorna u pružanju pomoći novopristiglim odraslim osobama (uglavnom iz romske zajednice) i beskućnicima te poboljšanju njihova pristupa mjerama savjetovanja i potpore. Više od 80 % novopristiglih odraslih osoba i beskućnika kojima je pružena pomoć moglo se služiti socijalnim uslugama nakon sudjelovanja u aktivnostima za socijalnu uključenost 2017. Dobar napredak ostvaren je i u pogledu ciljne skupine novopristigle djece predškolske dobi i njihovih roditelja, ali će biti potrebno dodatno djelovanje kako bi se ostvario cilj od 19 700 djece i roditelja do 2020.

Danska je ponudila pristup skloništima i socijalnim službama te tako poboljšala uvjete beskućnika. Do 2017. uključene su 484 osobe, što je 68 % cilja utvrđenog za programsko razdoblje 2014.–2020. (1 400). Socijalnim uslugama koje se nude u okviru programa služilo se 15 % više beskućnika no što se očekivalo.

Švedska je 2017. udvostručila broj mobilnih građana EU-a/EGP-a s privremenim boravkom kojima je pružena pomoć (s 505 u 2016. na 1 097). Usredotočila se na aktivnosti za poticanje integracije u zajednicu, kao što su pružanje informacija o lokacijama skloništa i zakonskim pravima i obvezama migranata te pružanje usluga prevođenja i zdravstvenih savjeta. Kad je riječ o potonjem, 64 % osoba kojima je pružena pomoć izjavilo je da su se zahvaljujući toj pomoći mogli bolje brinuti o svojem zdravlju i higijeni.

Prepreke u provedbi

Pomno praćenje programa i snažna suradnja uspostavljena između tijela i partnerskih organizacija pridonijeli su prevladavanju mnogih nastalih prepreka. Evaluacije i ankete provedene 2017. isto su tako pomogle pri utvrđivanju problema te su državama članicama pružile korisne informacije za njihovo rješavanje.

Države članice uglavnom su se suočavale sa sljedećim preprekama:

(I)poteškoćama u uključivanju krajnjih primatelja i/ili prikupljanju informacija od njih zbog zakonskih ograničenja, kulturoloških razlika i rizika stigmatizacije (Njemačka, Danska, Italija, Nizozemska, Švedska i Slovačka);

(II)složenim postupcima javne nabave i/ili nadzornim sustavima koji su prouzročili kašnjenja u podjeli i/ili zahtjevne postupke (Španjolska, Francuska, Italija, Luksemburg i Portugal);

(III)nedostatnim kapacitetom partnerskih organizacija, zbog čega nisu mogle pružati pomoć češće / u širim razmjerima ili sudjelovati u programu (Estonija, Španjolska i Portugal);

(IV)lošom kvalitetom ili manjkom određene robe (Estonija, Španjolska i Francuska);

(V)problemima u planiranju i logistici pružanja pomoći koji su u nekim slučajevima doveli do kašnjenja u podjeli ili do neprovedbe podjele robe (Latvija, Malta, Poljska i Slovačka);

(VI)pritužbama krajnjih primatelja na težinu paketa hrane, ograničenu raznolikost, nedostatak određene robe i izostanak informacija o vremenu/mjestu podjele (Belgija, Španjolska, Finska i Malta); te

(VII)problemima upravljačkih tijela ili partnerskih organizacija s prikupljanjem podataka o praćenju, zbog kojih su države članice morale ažurirati vrijednosti određenih pokazatelja o kojima su izvijestile 2015. i 2016. (Mađarska, Hrvatska, Španjolska, Njemačka, Danska i Švedska).

Dvije države članice suočile su se s drugim preprekama koje su utjecale na ukupnu količinu podijeljene hrane i ukupan broj krajnjih primatelja kojima je 2017. pružena pomoć. U Rumunjskoj je podjela hrane obustavljena 2017. zbog institucijskih promjena i naknadnog preoblikovanja operativnog programa. Portugal je nastavio dijeliti hranu 2017., ali samo do studenoga i samo u kopnenom dijelu zemlje, ne i u autonomnim regijama.

Nekoliko zemalja izvijestilo je o padu broja krajnjih primatelja zbog smanjenja razina siromaštva, što su dobre vijesti, ali je ujedno problem jer je u nekim slučajevima zemlja promijenila parametre koje upotrebljava za definiranje siromaštva i/ili prihvatljivosti za FEAD (Estonija, Latvija, Slovenija i Slovačka).

Horizontalna načela

Države članice smatrale su da se Europski socijalni fond (ESF) i FEAD uzajamno podupiru i dopunjuju. Bugarska je izvijestila da su programi FEAD-a i ESF-a pridonijeli ostvarivanju ciljeva strategija Europa 2020. u pogledu smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti u EU-u. U Češkoj su mnoge partnerske organizacije FEAD-a radile i na projektima financiranima iz ESF-a i smatrale su da se njihove aktivnosti uzajamno dopunjuju. Nadalje, komplementarnost s inicijativama financiranima iz ESF-a u mnogim je slučajevima proizlazila iz pratećih mjera (npr. upućivanja krajnjih primatelja na aktivnosti ESF-a). Austrija, Cipar, Češka, Estonija, Hrvatska, Mađarska, Italija, Luksemburg, Malta i Slovenija imali su koordinacijske/radne skupine za osiguravanje komplementarnosti programa s ESF-om. Danska, Njemačka, Finska, Francuska i Latvija imale su druge oblike koordinacije. Tim mehanizmima osigurano je čvrsto polazište za koordiniranje i izbjegavanje mogućeg dvostrukog financiranja. Primjerice, u Njemačkoj je 2017. obustavljen projekt FEAD-a jer je novi projekt ESF-a bio usmjeren na istu skupinu osoba.

Neke države članice donijele su sveobuhvatne pristupe ravnopravnosti spolova i nediskriminaciji te su to horizontalno načelo uvažile u različitim fazama projektnog ciklusa 13 . Primjerice, sve države članice osigurale su da se pomoć temelji isključivo na potrebama te da nema diskriminacije na temelju spola, etničkog podrijetla itd. Nadalje, neke države članice osmislile su smjernice ili radionice o ravnopravnosti spolova ili nediskriminaciji za partnerske organizacije (Njemačka i Latvija), primjenjivale su rodno osjetljiv pristup pri odabiru partnerskih organizacija ili zaposlenika (Danska, Hrvatska i Slovačka) i/ili su uzimale u obzir posebne potrebe ciljnih skupina kao što su samohrani roditelji ili osobe s invaliditetom (Češka, Španjolska, Mađarska, Malta, Poljska, Švedska i Slovačka).

U Slovačkoj je ravnopravnost spolova bila sastavni dio svih faza projekta. Donesenim mjerama bili su obuhvaćeni: i. odabir zaposlenika (bez diskriminacije na temelju spola, dobi, etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili invaliditeta); ii. obveze partnerskih organizacija (od kojih se zahtijevalo da poštuju ravnopravnost spolova tijekom cijelog razdoblja provedbe); te iii. odabir pomoći u hrani i osnovne materijalne pomoći uzimajući u obzir posebne potrebe krajnjih primatelja na temelju spola, dobi i obiteljske situacije.

Kako bi smanjile bacanje hrane, neke države članice (u prvom redu Bugarska, Estonija, Španjolska, Italija, Litva, Latvija, Malta, Poljska i Slovenija) dijelile su hranu s dugim rokom trajanja, a višak hrane preraspodijelile su drugim (dobrotvornim) organizacijama ili dodatnim krajnjim primateljima 14 . Druge države članice usredotočile su se na smanjenje podjele neželjenih proizvoda tako da su osigurale da izbor prehrambenih proizvoda odgovara potrebama i ukusima ciljnih skupina (Cipar, Irska, Portugal i Slovačka). Usto, u Luksemburgu je 34 %, a u Hrvatskoj 4 % podijeljene hrane bilo donirano. Udio donirane hrane koja se upotrebljava u programu i dalje je malen, ali se mogu očekivati poboljšanja kao posljedica dodatnih pojednostavnjenja koja su stupila na snagu u kolovozu 2018.

Neke države članice uzele su u obzir šire klimatske i ekološke aspekte. Odlučile su se za održive materijale (Austrija, Češka, Luksemburg i Poljska), vodile su računa o smanjenju emisija pri transportu i emisija ugljika (Finska, Mađarska, Luksemburg i Latvija), dobavljačima su propisale zahtjeve u pogledu okoliša (Francuska i Hrvatska) i/ili organizirale obrazovne radionice o pitanjima zaštite okoliša za krajnje primatelje (Belgija, Latvija i Poljska).

U većini država članica vrste hrane podijeljene krajnjim primateljima odabrane su uz savjetovanje s nutricionistima i/ili partnerskim organizacijama 15 . Pri donošenju odluka u obzir su uzete i potrebe i prehrambene navike krajnjih primatelja. Kako bi krajnjim primateljima pomogle u održavanju uravnotežene prehrane, mnoge države članice nudile su hranu koja ima manji udio ugljikohidrata, soli, šećera i masti, a obiluje bjelančevinama, vlaknima, vitaminima i mineralima (Bugarska, Češka, Španjolska, Hrvatska, Litva, Portugal, Slovenija i Slovačka). Usto, u Litvi je hrana odabrana za podjelu morala biti u skladu s nacionalnim propisima o prehrambenoj vrijednosti i prikladnosti za podjelu. Mnoge države članice pratećim su mjerama omogućile sate/radionice kuhanja za krajnje primatelje (Belgija, Francuska, Hrvatska, Luksemburg, Latvija, Malta, Poljska i Slovenija) i/ili pružale savjete o zdravoj i uravnoteženoj prehrani (Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Luksemburg, Latvija, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka).

Španjolska je provela detaljno ocjenjivanje pružene hrane kako bi osigurala da podijeljena hrana pomaže krajnjim primateljima u održavanju zdrave i uravnotežene prehrane. Hrana je morala biti u skladu s nekoliko zahtjeva, kao što su: i. zadovoljavanje prehrambenih potreba krajnjih primatelja; ii. doprinos raznovrsnoj prehrani; iii. zadovoljavanje potreba tijela za energijom i održavanje zdrave uravnoteženosti; iv. smanjenje prehrambenih nedostataka u populaciji kojoj se pruža pomoć; i v. zadovoljavanje potreba najosjetljivijih posebnih skupina stanovništva (djece). Usto, bilo je potrebno zadovoljiti fizičke, kemijske, mikrobiološke i kontaminacijske zahtjeve te zahtjeve označivanja za nabavljenu hranu. Nadalje, hrana je odabrana uz savjetovanje s nutricionistima.

Strukturirane ankete među krajnjim primateljima

Ankete među krajnjim primateljima koje su 2017. provele države članice koje su provodile OP I pokazale su da je pomoć pružena u okviru FEAD-a poboljšala situaciju u kućanstvima krajnjih primatelja. Krajnji primatelji općenito su smatrali da je primljena pomoć poboljšala njihovu situaciju ili situaciju drugih članova njihova kućanstva. To je, primjerice, bio slučaj za 75 % krajnjih primatelja u Belgiji, 93 % u Estoniji, 93 % u Finskoj, 87 % u Irskoj, 76 % u Hrvatskoj i 73 % u Slovačkoj. Usto, većina je izjavila da godinu dana prije oni ili njihova kućanstva ne bi mogli kupiti proizvode podijeljene u okviru FEAD-a. To je, primjerice, vrijedilo za 64 % krajnjih primatelja u Estoniji, 60 % u Finskoj, 52 % u Luksemburgu i 80 % u Slovačkoj.

Ankete su pokazale da su prateće mjere smatrane korisnima ili vrlo korisnima u većini država članica, a zabilježena je i pozitivna korelacija između provedbe pratećih mjera i općenitog zadovoljstva FEAD-om. Ankete su isto tako pokazale da su većina krajnjih primatelja obuhvaćenih programom bili građani država članica u kojima se pružala pomoć (90 % u Finskoj, 67 % u Francuskoj, 70 % u Italiji, 87 % u Sloveniji), osim u Luksemburgu, gdje su većina krajnjih primatelja bili nedržavljani. Nekoliko država članica izvijestilo je i da je većina osoba kojima je 2017. pružena pomoć i prethodnih godina primala pomoć u okviru FEAD-a (to je izjavilo njih 85 % u Estoniji, 96 % u Španjolskoj, 76 % u Finskoj i 81 % u Francuskoj).

Ankete su poslužile i za isticanje određenih područja u kojima je potrebno poboljšati pružanje pomoći, primjerice u smislu količine i raznolikosti podijeljene hrane te načina njezine podjele krajnjim primateljima. Krajnji primatelji u Španjolskoj zatražili su raznolikiju hranu u skladu s njihovom kulturnom raznolikošću. Neki krajnji primatelji u Estoniji naveli su da su imali poteškoća u primanju pomoći u hrani zbog težine paketa hrane ili udaljenosti od mjesta na kojima se dijeli pomoć. Partnerske organizacije u Italiji istaknule su veliko administrativno opterećenje proizišlo iz rada s volonterima pri pružanju pomoći.

Evaluacije

Države članice koje su provodile OP II provele su evaluacije ili istraživačke studije programa kako bi ocijenile sustav pomoći i stekle uvid u situaciju različitih ciljnih skupina. Njemačka je ispitala početnu situaciju ciljnih skupina i kako je na nju utjecala pomoć pružena u okviru FEAD-a. Rezultati su upotrijebljeni za oblikovanje drugog kruga financiranja iz FEAD-a.

Neke države članice koje su provodile OP I dopunile su strukturirane ankete među krajnjim primateljima drugim evaluacijama ili istraživačkim studijama. Francuska je provela komparativnu studiju programa u šest država članica koja je pokazala da su najraznolikiju hranu krajnjim primateljima dijelile Francuska i Češka. Litva je provela potpuno ocjenjivanje programa na temelju kojeg su utvrđena određena područja u kojima je potrebno poboljšanje, uključujući potrebu za jačanjem komplementarnosti programa s nacionalnim socijalnim i zdravstvenim politikama i politikama rada te za poticanjem razmjena najbolje prakse među partnerskim organizacijama.

4.ZAKLJUČAK

Tijekom 2017. program FEAD-a napredovao je prema planu kad je riječ o provedbi na terenu. Većina država članica imala je dobro uspostavljen program koji pravilno funkcionira i koji upravljačka tijela neprekidno nadziru i unaprjeđuju. Pružanje osnovne materijalne pomoći, koje je na početku kasnilo, nedavno je postalo druga najvažnija komponenta pomoći u okviru programa OP I. Broj osoba iz nekoliko posebnih ciljnih skupina kojima je pružena pomoć, a posebno beskućnika, bio je veći nego prije. Međutim, u 2017. neke države članice još su bile u ranoj fazi provedbe i/ili su naišle na prepreke u pružanju pomoći, što je dovelo do ukupnog pada brojki kad je riječ o pružanju pomoći u hrani.

Nakon četiri godine provedbe mnoge najpotrebitije osobe u EU-u primaju djelotvornu pomoć. Unatoč ograničenom proračunu, FEAD-om se dopunjuju nacionalne aktivnosti za suzbijanje materijalne oskudice te borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Općenito smanjenje rizika siromaštva u EU-u pokazuje da je postignut znatan napredak prema ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. U nekim državama članicama to je utjecalo na način utvrđivanja prihvatljivosti krajnjih primatelja. Pomoć u okviru FEAD-a u 2017. primilo je ukupno 12,9 milijuna osoba u skladu s podacima i procjenama partnerskih organizacija.

U brojnim slučajevima FEAD-om su obuhvaćene posebne skupine među najpotrebitijima, skupine koje u protivnom ne bi primile nikakvu pomoć. To je, primjerice slučaj s osobama koje ne primaju vladinu pomoć jer su neposredno iznad granice siromaštva ili osobama do kojih je teže doprijeti jer su beskućnici, imaju invaliditet, žive na udaljenim područjima ili ne govore lokalni jezik. Uloga partnerskih organizacija bila je ključna u tom pogledu jer one imaju potrebno znanje i iskustvo da dopru do tih skupina i pruže im relevantnu pomoć. U evaluaciji u sredini programskog razdoblja istaknuto je da im je FEAD pomogao da postanu profesionalnije.

Prateće mjere, inovativna komponenta FEAD-a u usporedi s fondom prethodnikom, postale su vidljivije i razrađenije. Njima se omogućuje da se osnovna pomoć u hrani i materijalna pomoć dopune posebnim savjetima i smjernicama te usmjerenim aktivnostima za socijalnu uključenost, što dovodi do naglašenijeg pristupa uključenosti. Navedeno ne ovisi o tome financiraju li se prateće mjere iz FEAD-a. Njihova pozitivna uloga potvrđena je i strukturiranim anketama.

Fleksibilnost FEAD-a, zahvaljujući kojoj države članice (i partnerske organizacije) mogu donositi odluke o tome kako i kada pružiti pomoć ciljnim skupinama, bila je ključna za uspostavljanje odnosa uzajamnog povjerenja s krajnjim primateljima. U različitim državama članicama, a posebno onima u kojima se provode aktivnosti za socijalnu uključenost, partnerskim organizacijama bilo je potrebno određeno vrijeme da dopru do ciljnih skupina i uspostave pozitivne odnose s njima. Bile su potrebne različite strategije, a partnerske organizacije morale su se prilagoditi različitim situacijama. Dodatnom poboljšanju kapaciteta partnerskih organizacija za dopiranje do ciljnih skupina pridonijele su stalne razmjene dobre prakse u okviru Mreže FEAD-a i Stručne skupine FEAD-a, kao i savjetovanja s partnerskim organizacijama na razini EU-a i nacionalnoj razini. Strukturirane ankete među krajnjim primateljima isto su tako bile ključne kako bi se državama članicama omogućilo utvrđivanje prednosti i nedostataka programa te bolje upoznavanje s ciljnim skupinama.

Nekoliko država članica u znatnoj je mjeri prilagodilo program radi povećavanja njegove učinkovitosti i većeg učinka na ciljne skupine, ali i dalje postoje područja u kojima je potrebno poboljšanje. Države članice donijele su dugoročne planove, reorganizirale partnerske organizacije i/ili postupak podjele i redovito prikupljale povratne informacije od krajnjih primatelja. Neke su provele i revizije i evaluacije programa. Nadalje, različite države članice povećale su financiranje za tekuće projekte koji dokazano dobro funkcioniraju (umjesto pokretanja novih projekata), povećale broj ili vrstu obuhvaćenih ciljnih skupina, poboljšale ili proširile vrste robe koju dijele krajnjim primateljima i pronašle nove načine za uključivanje krajnjih primatelja i stjecanje njihova povjerenja. Države članice trebale bi, uključujući u okviru tematskih godišnjih revizorskih sastanaka, riješiti preostale nedostatke u pogledu potpunosti godišnjeg izvješćivanja, postojećih problema u pružanju pomoći i povezanih problema u financijskoj provedbi.

(1) Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.). Uredba je u kolovozu izmijenjena revizijom Financijske uredbe: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1537946431022&uri=CELEX%3A02014R0223-20180802
(2) Inicijativa za zapošljavanje mladih, Program za zapošljavanje i socijalne inovacije i Zdravstveni program.
(3) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/budget-may2018-european-social-fund-plus-regulation_en.pdf.
(4) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/budget-may2018-esf-egf-swd_en.pdf.
(5) Radni dokument službi Komisije: Evaluacija Fonda europske pomoći za najpotrebitije u sredini programskog razdoblja, SWD(2019) 148, i njezin sažetak, SWD(2019) 149.
(6)  *Prekomjerna regulacija odnosi se na situaciju u kojoj države članice pri provedbi na nacionalnoj razini prelaze ono što se strogo zahtijeva zakonodavstvom EU-a. Time se mogu povećati koristi, ali i stvoriti dodatni troškovi poduzećima i javnim tijelima koji se pogrešno pripisuju zakonodavstvu EU-a.
(7) Članak 17. stavak 4. Uredbe (EU) br. 223/2014.
(8) Nekoliko država članica ažuriralo je određene vrijednosti zajedničkih pokazatelja uloženih sredstava iz FEAD-a za 2015. i 2016. Stoga se vrijednosti navedene u ovom odjeljku mogu razlikovati od vrijednosti objavljenih prethodnih godina.
(9)  U operativnim programima u kojima se pružaju oba oblika pomoći moguće je određeno preklapanje jer neke osobe mogu biti ubrojene više puta.
(10) Navedene brojke temeljile su se na procjenama partnerskih organizacija. Moguće je da su krajnji primatelji ubrojeni više puta.
(11)  Francuska nije dostavila procjenu za pokazatelj 14f (beskućnici).
(12) U Belgiji, Cipru, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Litvi, Malti i Rumunjskoj prateće mjere nisu se financirale iz FEAD-a.
(13) Članak 5. stavak 11. Uredbe (EU) br. 223/2014.
(14) Članak 5. stavak 13. Uredbe (EU) br. 223/2014.
(15) Članak 5. stavak 13. Uredbe (EU) br. 223/2014.
Top

Bruxelles, 7.6.2019.

COM(2019) 259 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije 2017.


I.Zajednički pokazatelji uloženih sredstava (za OP I i OP II) 2014.–2020. 1

Država članica

Pokazatelj br. 1

Pokazatelj br. 2

Pokazatelj br. 2a

Pokazatelj br. 2b

Pokazatelj br. 3

Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda odobrenih u dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu operacijama (u EUR)

Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda nastalih na teret korisnika i plaćenih u provedbenim operacijama (u EUR)

Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda nastalih na teret korisnika i plaćenih u provedbenim operacijama povezanima s pružanjem pomoći u hrani, prema potrebi (u EUR)

Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda nastalih na teret korisnika i plaćenih u provedbenim operacijama povezanima s pružanjem osnovne materijalne pomoći (u EUR)

Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda prijavljenih Komisiji (u EUR)

Razdoblje

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

AT

3 028 336,00

8 908 034,00

2 740 730,00

8 512 250,92

2 713 082,00

7 788 517,83

3 001 183,21

5 632 630,47

BE

14 075 586,71

51 149 686,46

12 625 165,73

41 564 785,66

12 142 596,27

40 080 896,45

17 468 341,37

36 283 173,47

BG

61 334 509,62

107 498 974,20

33 050 738,66

47 743 184,57

31 921 242,82

45 844 223,44

30 088 715,07

36 163 632,76

CY

563 081,00

615 608,77

306 951,91

359 479,68

289 131,40

289 131,40

174 560,71

217 609,50

CZ

7 745 877,66

15 017 097,44

4 075 180,92

5 391 104,47

2 142 161,76

2 845 861,32

1 462 155,64

1 817 473,94

2 273 212,68

3 510 618,99

EE

1 486 262,00

4 332 130,00

1 486 262,00

4 326 576,00

1 486 262,00

4 326 576,00

1 511 798,43

3 650 830,43

EL

47 311 127,97

69 665 872,90

9 170 407,05

24 747 545,10

8 917 369,09

21 432 276,42

253 037,96

3 315 268,68

8 449 421,36

21 695 155,27

ES

92 985 998,82

324 901 983,31

83 408 475,80

301 075 953,06

78 902 737,70

286 315 330 63

97 264 360,87

252 142 840,52

FI

3 786 000,00

14 703 000,00

1 794 388,55

7 293 888,25

1 674 399,71

6 919 405,95

5 511 968,90

7 286 611,75

FR

83 008 489,27

322 781 115,65

83 074 444,23

257 650 239,90

82 299 567,87

257 300 533

38 476 798,78

82 903 682,38

HR

906 206,15

14 847 816,27

7 467 772,82

7 599 657,96

5 735 282,70

5 735 895,69

1 280 780,28

1 280 780,28

3 174 686,65

3 305 400,67

HU

5 816 672,04

115 461 946,72

3 651 523,77

3 652 594,31

3 646 200,74

3 646 200,74

2 923 952,48

2 925 023,02

IE

2 563 518,92

3 447 361,92

2 468 932,41

3 337 932,41

2 383 842,90

3 252 842,90

85 089,51

85 089,51

IT

56 385 000,00

208 310 000,00

47 129 486,21

154 774 838,94

47 129 486,21

154 774 838,94

65 544 642,27

98 556 589,27

LT

32 834 000,00

60 857 522,24

3 326 872,20

31 251 615,13

3 326 872,20

31 251 615,13

13 807 520,38

24 812 207,38

LU

605 862,00

2 252 945,00

825 705,45

1 723 139,05

553 264,08

1 057 552,28

158 510,63

366 525,53

536 440,60

762 818,42

LV

6 889 465,00

26 757 876,00

5 569 223,00

13 486 773,80

4 407 316,00

10 659 359,47

859 310,00

1 834 647,52

5 572 251,88

12 182 832,45

MT

4 640 777,00

680 231,71

1 599 813,23

615 056,52

1 534 638,04

654 410,28

1 129 371,44

PL

94 442 666,52

250 950 646,36

78 914 725,71

178 333 626,21

78 914 725,71

178 333 626,21

87 044 132,62

161 570 133,33

PT

78 225 561,20

101 641 489,43

1 208 117,97

22 197 957,10

730 330,87

21 636 824,69

20 906 493,82

RO

3 798 721,24

180 098 390,41

170 526 432,36

170 526 432,36

72 331 978,39

76 622 690,32

SI

3 731 600,00

14 480 428,64

3 616 926,98

8 317 103,44

3 482 887,94

8 002 328,84

3 939 039,48

6 655 713,32

SK

16 670 333,20

25 879 077,17

6 881 743,48

11 000 624,95

6 084 968,62

9 831 509,05

623 727,00

623 727,00

10 765 617,06

10 895 245,25

DE

18 186 090,19

33 088 906,69

8 468 224,84

20 458 520,51

2 634 528,82

2 634 528,82

DK

719 657,12

958 264,55

682 572,75

909 597,40

611 708,06

814 524,37

NL

135 637,63

4 719 940,63

805 841,79

1 555 254,79

569 909,64

667 510,64

SE

53 828,00

5 509 113,00

1 755 536,00

2 226 958,00

691 828,02

839 865,02

Ukupno

637 290 088,26

1 973 476 004,76

405 186 181,94

1 331 617 447,20

377 485 703,11

1 265 597 898,87

7 435 693,02

17 112 030,29

475 023 008,01

874 767 733,08


II.Zajednički pokazatelji ostvarenja za podijeljenu pomoć u hrani (OP I) 2014.–2020. 2

Država članica

Pokazatelj br. 4

Pokazatelj br. 5

Pokazatelj br. 6

Pokazatelj br. 7

Pokazatelj br. 8

Pokazatelj br. 9

Količina voća i povrća (u tonama)

Količina mesa, jaja, ribe, morskih plodova (u tonama)

Količina brašna, kruha, krumpira, riže i drugih škrobnih proizvoda (u tonama)

Količina šećera (u tonama)

Količina mliječnih proizvoda (u tonama)

Količina masti, ulja (u tonama)

Razdoblje

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

AT

BE

2 422,21

5 237,56

256,40

1 477,99

3 640,44

7 747,10

488,31

488,31

3 893,09

11 040,21

420,50

1 117,65

BG

4 839,14

5 918,77

2 393,75

2 731,98

12 727,02

16 326,53

2 850,47

2 867,31

530,34

681,98

217,00

261,34

CY

16,01

16,01

8,43

8,43

26,69

26,69

8,43

8,43

CZ

134,74

188,81

144,09

214,63

267,22

376,08

99,23

129,83

156,62

180,30

86,73

121,99

EE

16,00

93,00

189,00

578,00

197,00

710,00

97,00

285,00

95,00

278,00

EL

2 274,18

6 116,95

1 897,20

3 017,27

1 296,69

2 267,91

435,54

1 236,37

693,46

1 517,42

387,45

973,90

ES

16 844,84

50 107,46

5 039,40

13 657,76

13 001,89

56 471,04

38 206,33

110 964,79

2 124,74

13 282,37

FI

197,88

456,45

1 269,26

3 028,65

134,98

311,85

FR

7 619,62

28 948,51

4 697,76

15 367,46

9 865,82

40 168,17

2 152,08

10 291,97

39 914,37

164 408,91

2 821,20

12 746,99

HR

1 690,39

1 690,39

434,35

434,35

2 177,09

2 177,09

461,20

461,20

946,41

946,41

405,67

405,67

HU

115,96

115,96

30,96

30,96

541,16

541,16

98,86

98,86

187,01

187,01

98,86

98,86

IE

247,54

295,19

23,80

23,80

254,13

302,77

124,67

152,50

6,51

IT

4 986,28

17 638,23

814,32

2 119,92

37 443,00

72 120,15

34,75

3 811,73

3 590,25

56 677,06

4 067,09

8 708,24

LT

362,36

577,33

338,74

927,89

2 755,38

12 300,07

715,94

2 670,10

359,24

875,71

832,52

2 410,37

LU

339,00

626,00

282,00

703,00

228,00

510,00

60,00

163,00

642,00

1 135,00

63,00

220,00

LV

26,92

26,92

295,94

577,69

1 275,09

3 508,88

168,65

381,24

138,07

399,22

167,03

493,45

MT

61,97

155,94

16,56

41,84

65,65

165,40

42,80

107,70

PL

13 537,63

33 404,42

11 437,63

29 754,67

15 804,22

48 951,53

5 685,29

20 626,04

14 953,03

40 639,03

5 211,17

14 929,29

PT

127,40

2 712,40

72,35

1 915,35

108,27

3 794,27

981,00

266,34

5 758,34

19,09

1 389,09

RO

22 210,00

80 692,00

22 247,00

30 164,00

SI

1 795,32

4 990,33

2 313,03

5 119,37

379,38

879,66

SK

542,31

837,81

533,27

823,85

2 530,79

3 909,82

361,54

558,54

144,62

223,42

361,54

558,54

Ukupno

56 204,50

154 707,66

29 103,83

97 073,29

107 270,13

361 085,64

13 833,53

67 450,00

107 120,42

401 188,67

17 757,97

89 039,41

Država članica

Pokazatelj br. 10

Pokazatelj br. 11

Pokazatelj br. 11a

Pokazatelj br. 11b

Pokazatelj br. 12

Pokazatelj br. 13

Količina gotove i druge hrane (koja nije obuhvaćena drugim kategorijama) (u tonama)

Ukupna količina podijeljene pomoći u hrani (u tonama)

Udio hrane za koju su iz OP-a plaćeni samo prijevoz, podjela i skladištenje (u %)

Udio prehrambenih proizvoda sufinanciranih iz FEAD-a u ukupnoj količini hrane koju su podijelile partnerske organizacije (u %) 3

Ukupan broj podijeljenih obroka koji se djelomično ili u cijelosti financiraju iz OP-a (izraženo brojem) 4

Ukupan broj podijeljenih paketa s hranom koji se djelomično ili u cijelosti financiraju iz OP-a (izraženo brojem) 5

Razdoblje

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

2017.

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

AT

BE

1 637,94

3 478,45

12 758,89

30 587,27

50,00

978 223,00

4 796 568,00

1 789 069,00

6 565 321,00

BG

216,57

334,81

23 774,29

29 122,72

100,00

7 986 845,00

10 039 842,00

265 000,00

CY

59,56

59,56

100,00

280 941,00

280 941,00

CZ

227,43

343,64

1 116,06

1 555,28

70,00

256 295,00

289 143,00

312 663,00

400 087,00

EE

80,00

228,00

674,00

2 172,00

40,00

48 120,00

138 778,00

EL

1 395,63

2 372,64

8 380,15

17 502,46

74,47

2 945 999,00

3 171 727,00

23 887 242,00

182 910 200,00

ES

14 178,87

70 459,06

89 396,07

314 942,48

100,00

28 673 863,00

107 282 352,00

4 163 826,00

15 776 095,00

FI

240,42

561,94

1 842,54

4 358,89

23,00

55 754,00

123 194,00

271 723,00

658 499,00

FR

6 325,08

21 586,56

73 395,93

293 518,57

29,68

57 714 869,00

283 365 371,00

HR

1 213,65

1 213,65

7 328,76

7 328,76

3,70

79,86

1 296 547,00

1 296 547,00

299 821,00

299 821,00

HU

165,84

165,84

1 238,65

1 238,65

100,00

928 484,00

928 484,00

98 855,00

98 855,00

IE

165,55

197,25

815,69

978,02

43,00

1 574 590,00

1 840 983,00

245 566,00

357 472,00

IT

7 196,83

18 336,70

58 132,52

179 412,03

70,00

17 307 881,00

52 098 256,00

49 647 761,00

152 609 723,00

LT

1 066,88

1 839,48

6 431,06

21 600,95

54,76

1 034 848,00

4 479 324,00

LU

158,00

1 636,00

1 772,00

4 993,00

34,00

30,00

26 198,00

46 158,00

LV

2 071,70

5 387,40

84,50

307 170,00

514 275,00

335 533,00

988 346,00

MT

11,13

28,00

198,11

498,88

29,00

12 145,00

25 973,00

PL

889,16

889,16

67 518,44

189 194,45

67,60

2 455 137,00

4 111 947,00

7 499 637,00

19 904 531,00

PT

8,39

8,39

601,84

16 558,84

0,01

19 577,00

877 000,00

RO

11 085,00

166 398,00

15 096 901,00

SI

587,84

841,78

5 075,57

11 831,14

70,20

855 463,00

2 712 321,00

SK

138,14

208,43

4 612,21

7 120,41

91,02

11 391,00

12 859,00

361 542,00

558 547,00

Ukupno

35 903,35

135 814,78

367 194,04

1 306 359,76

65 059 120,00

186 787 118,00

148 624 458,00

688 134 323,00

III.Zajednički pokazatelji rezultata za podijeljenu pomoć u hrani 6 (OP I) 2014.–2020.

Država

članica

Pokazatelj br. 14

Pokazatelj br. 14a

Pokazatelj br. 14b

Pokazatelj br. 14c

Pokazatelj br. 14d

Pokazatelj br. 14e

Pokazatelj br. 14f

Ukupan broj osoba koje primaju pomoć u hrani

Broj djece u dobi od 15 godina ili manje

Broj osoba u dobi od 65 godina ili više

Broj žena

Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, manjina

Broj osoba s invaliditetom

Broj beskućnika

Razdoblje

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

AT

BE

311 205

1 110 401

88 141

295 276

21 980

71 895

98 913

345 813

102 269

381 864

9 788

31 270

20 414

63 162

BG

361 361

640 418

8 647

14 310

123 280

228 847

241 575

424 841

49 444

101 655

49 323

72 874

1 111

1 335

CY

1 972

1 972

1 814

1 814

986

986

769

769

CZ

108 308

169 983

46 625

71 801

9 739

14 419

49 390

80 407

35 941

55 869

13 489

16 623

26 514

42 708

EE

28 453

84 577

10 097

29 697

551

1 488

14 505

43 028

4 909

14 646

4 267

13 155

1 000

3 022

EL

263 976

673 976

70 888

179 043

15 499

33 456

139 742

353 308

5 000

727

1 000

ES

1 423 288

6 816 589

433 373

2 004 080

93 149

452 290

744 664

3 548 415

351 827

1 754 002

24 809

122 554

20 997

114 742

FI

284 352

687 367

40 784

97 067

71 194

153 493

119 834

257 838

26 424

55 022

8 046

13 920

2 375

4 484

FR

4 459 019

17 120 670

1 547 553

6 018 102

178 253

789 676

2 348 631

9 288 523

1 010 198

HR

208 401

208 401

51 883

51 883

45 842

45 842

104 793

104 793

17 053

17 053

5 774

5 774

1 003

1 003

HU

25 260

25 260

24 522

24 522

738

738

12 630

12 630

1 263

1 263

4 440

4 440

IE

95 922

150 527

40 971

60 971

12 889

20 210

49 136

74 832

13 738

17 385

5 969

8 678

13 234

20 307

IT

2 700 012

8 287 350

454 901

2 202 340

197 756

755 853

860 537

3 514 874

379 446

2 783 547

38 501

139 142

217 407

440 772

LT

193 795

935 237

52 994

228 582

9 927

28 174

97 880

359 072

2 201

9 040

19 140

71 409

449

1 521

LU

12 453

33 424

3 764

10 101

233

553

6 469

17 750

8 469

22 746

498

1 159

48

143

LV

63 799

194 172

14 223

46 657

8 158

20 367

32 832

105 539

434

2 963

7 196

21 318

1 045

1 693

MT

13 246

30 297

6 528

14 548

776

1 624

7 448

16 934

860

2 022

65

151

PL

1 365 491

4 123 031

390 528

1 283 555

112 086

260 321

687 879

2 071 984

6 231

36 377

210 615

628 844

26 290

85 329

PT

37 615

895 038

10 922

218 973

1 855

89 525

20 218

389 114

5 693

5 693

778

778

21

21

RO

6 347 777

1 277 604

1 555 962

2 879 267

1 101 702

SI

166 448

550 192

31 868

116 257

26 662

76 398

87 420

287 035

13 847

44 733

6 082

17 897

2 545

7 412

SK

175 448

350 451

77 529

153 078

4 864

8 908

92 816

185 679

9 714

18 949

3 920

4 755

Ukupno

12 299 824

49 437 110

3 408 555

14 400 261

934 693

4 609 301

5 806 406

24 350 770

1 032 185

5 323 016

415 317

2 288 187

342 813

1 808 047

IV.Zajednički pokazatelji ostvarenja za podijeljenu osnovnu materijalnu pomoć (OP I) 2014.–2020.

Država članica

Pokazatelj br. 15

Pokazatelj br. 15a

Pokazatelj br. 15b

Pokazatelj br. 15c

Ukupna novčana vrijednost podijeljene robe (u EUR)

Ukupna novčana vrijednost robe za djecu (u EUR)

Ukupna novčana vrijednost robe za beskućnike (u EUR)

Ukupna novčana vrijednost robe za ostale ciljne skupine (u EUR)

Razdoblje

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

AT

2 406 846,32

7 347 771,31

2 406 846,32

7 347 771,31

BE

BG

CY

CZ

1 685 195,96

2 222 588,46

727 371,70

952 898,30

239 937,13

338 235,73

717 889,21

931 456,51

EE

EL

3 035 089,21

6 326 641,97

216 656,70

753 322,17

8 888,94

49 685,33

2 809 543,57

5 523 635,37

ES

FI

FR

HR

868 331,47

868 331,47

302 222,97

302 222,97

36 764,00

36 764,00

529 344,51

529 344,51

HU

IE

94 586,51

94 586,51

85 089,51

85 089,51

9 497,00

9 497,00

IT

LT

LU

158 510,63

366 525,36

158 510,63

366 525,36

LV

815 378,32

1 613 039,70

815 378,32

1 613 039,70

MT

PL

PT

RO

SI

SK

344 214,00

610 350,00

321 078,00

568 584,00

7 416,00

10 428,00

15 720,00

31 338,00

Ukupno

9 408 152,42

19 449 834,78

4 874 643,52

11 622 927,96

293 006,07

435 113,06

4 240 504,92

7 391 796,75

(16)

Kategorije robe podijeljene djeci 7

AT

BE

BG

CY

CZ

EE

EL

ES

FI

FR

HR

HU

IE

IT

LT

LU 8

LV

MT

PL

PT

RO

SI

SK

16a

Oprema za novorođenčad

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

16b

Školske torbe

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

16c

Pisaći pribor, vježbenice, olovke, pribor za slikanje i druga potrebna školska oprema (ne uključuje odjeću)

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

16d

Sportska oprema (sportska obuća, dresovi, kupaći kostimi itd.)

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

16e

Odjeća (zimski kaput, obuća, školska uniforma itd.)

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

(17)

Kategorije robe podijeljene beskućnicima 9

AT

BE

BG

CY

CZ

EE

EL

ES

FI

FR

HR

HU

IE

IT

LT

LU

LV

MT

PL

PT

RO

SI

SK

17a

Vreće za spavanje/pokrivači

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

17b

Kuhinjska oprema (lonci, tave, pribor za jelo itd.)

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

17c

Odjeća (zimski kaput, obuća itd.)

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

17d

Rublje za domaćinstvo (ručnici, posteljina)

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

17e

Higijenski proizvodi (kutija prve pomoći, sapun, četkica za zube, britvica za jednokratnu uporabu itd.)

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Ne

Da

V.Zajednički pokazatelji rezultata za podijeljenu osnovnu materijalnu pomoć 10 (OP I) 2014.–2020.

Država članica

Pokazatelj br. 19

Pokazatelj br. 19a

Pokazatelj br. 19b

Pokazatelj br. 19c

Pokazatelj br. 19d

Pokazatelj br. 19e

Pokazatelj br. 19f

Ukupan broj osoba koje primaju osnovnu materijalnu pomoć

Broj djece u dobi od 15 godina ili manje

Broj osoba u dobi od 65 godina ili više

Broj žena

Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, manjina

Broj osoba s invaliditetom

Broj beskućnika

Razdoblje

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

AT

44 861

119 068

38 446

102 904

21 533

57 562

21 085

48 520

BE

BG

CY

CZ

97 467

138 884

45 160

64 480

15 875

19 236

45 669

68 539

34 238

49 060

9 260

10 644

16 005

23 224

EE

EL

194 975

617 490

45 386

155 062

11 860

29 935

104 595

320 559

97

1 097

ES

FI

FR

HR

72 029

72 029

16 412

16 412

13 252

13 252

38 440

38 440

8 292

8 292

3 192

3 192

614

614

HU

IE

4 673

4 673

4 031

4 031

2 350

2 350

673

673

IT

LT

LU

12 453

33 424

3 764

10 101

233

553

6 469

17 750

8 469

22 746

498

1 159

48

143

LV

18 331

63 663

15 110

47 299

9 558

32 246

104

1 462

711

2 388

MT

PL

PT

RO

SI

SK

134 259

272 886

65 511

132 023

36

47

70 329

143 302

2 584

5 176

1 236

1 738

Ukupno

579 048

1 322 117

233 820

532 312

41 256

63 023

298 943

680 748

72 861

130 753

16 245

22 559

18 000

26 816

VI.Zajednički pokazatelji ostvarenja za pomoć za socijalnu uključenost 11 (OP II) 2014.–2020.

Država članica

Pokazatelj br. 20

Pokazatelj br. 20a

Pokazatelj br. 20b

Pokazatelj br. 20c

Pokazatelj br. 20d

Pokazatelj br. 20e

Pokazatelj br. 20f

Ukupan broj osoba koje primaju pomoć za socijalnu uključenost

Broj djece u dobi od 15 godina ili manje

Broj osoba u dobi od 65 godina ili više

Broj žena

Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, manjina

Broj osoba s invaliditetom

Broj beskućnika

Razdoblje

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

2017.

Sveukupno

DE

33 787

61 858

4 041

6 686

508

912

16 156

29 492

24 524

45 286

898

1 729

7 862

15 000

DK

484

958

10

33

60

128

484

958

49

51

484

958

NL

1 217

1 498

1 217

1 498

920

1 130

358

445

130

133

SE

1 097

1 602

25

50

3

777

1 102

1 041

1 545

1 049

1 546

Ukupno

36 585

65 916

4 066

6 736

1 735

2 446

17 913

31 852

26 407

48 234

1 077

1 913

9 395

17 504

(1) Države članice mogu mijenjati iskazane vrijednosti za pokazatelje za prethodne godine. Stupac „Sveukupno”, u kojem se nalazi zbroj vrijednosti za svaki pokazatelj od 2014. nadalje, uključuje sve promjene koje su države članice uvele za vrijednosti objavljene za razdoblje 2014.–2016. u izvješćima o provedbi za 2017.
(2) Pokazatelji od 4 do 11 uključuju sve oblike tih proizvoda: npr. svježe, konzervirane i smrznute namirnice.
(3) Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija.
(4) Definicija onoga što se smatra obrokom može se odrediti na razini partnerskih organizacija/operacije/upravljačkog tijela. Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju procjene partnerskih organizacija.
(5) Definicija onoga što se smatra paketom s hranom može se odrediti na razini partnerskih organizacija/operacije/upravljačkog tijela. Paketi ne moraju biti standardizirane veličine ni sadržaja. Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju procjene partnerskih organizacija.
(6) Vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija. Ne očekuje se niti se zahtijeva da se temelje na informacijama dobivenima od krajnjih primatelja pomoći. Pokazatelj br. 14 (uključujući pokazatelje od 14a do 14f) odnosi se na procjenu broja osoba koje primaju pomoć po financijskoj godini, što znači da kumulativne vrijednosti za ukupan broj osoba treba tumačiti s oprezom jer se ista osoba mogla ubrojati za svaku godinu.
(7) Popis uključuje sve relevantne kategorije kojima je obuhvaćeno najmanje 75 % podijeljene robe.
(8) Luksemburg je distribuirao higijenske proizvode kao što su pasta za zube, gelovi za tuširanje, šampon i toaletni papir. Pri izvješćivanju te proizvode nije naveo pod pokazateljem 17e, nego kao „dodatne kategorije robe podijeljene drugim ciljnim skupinama” (pokazatelj 18a-1).
(9) Popis uključuje sve relevantne kategorije kojima je obuhvaćeno najmanje 75 % podijeljene robe.
(10) Vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija. Ne očekuje se niti se zahtijeva da se temelje na informacijama dobivenima od primatelja pomoći. Pokazatelj br. 19 (uključujući pokazatelje od 19 a do 19f) odnosi se na procjenu broja osoba koje primaju pomoć po financijskoj godini, što znači da kumulativne vrijednosti za ukupan broj osoba treba tumačiti s oprezom jer se istoj osobi pomoć mogla pružiti više puta.
(11) Pokazatelj br. 20 (uključujući pokazatelje od 20a do 20f) odnosi se na procjenu broja osoba koje primaju pomoć po financijskoj godini, što znači da kumulativne vrijednosti za ukupan broj osoba treba tumačiti s oprezom jer se istoj osobi pomoć mogla pružiti više puta.
Top