(1)

Program Carina 2020., uspostavljen na temelju Uredbe Uredbom (EU) br. 1294/2013 (3), i njegovi prethodnici znatno su doprinijeli olakšavanju i jačanju osnaživanju carinske suradnje. Brojne aktivnosti u području carine carinske aktivnosti prekogranične su naravi te se odnose ili utječu na sve države članice i stoga ih pojedinačne države članice ne mogu same učinkovito i djelotvorno provoditi. Carinski program na razini Unije za cijelu Uniju , koji provodi Komisija, pruža državama članicama okvir na razini Unije za razvoj tih takvih aktivnosti suradnje, što je isplativije troškovno učinkovitije nego kada bi svaka država članica uspostavila individualne okvire individualni okvir suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi razini . Carinski program također ima ključnu ulogu u zaštiti financijskih interesa Unije i država članica osiguravanjem djelotvornog prikupljanja carinskih pristojbi i stoga predstavlja važan izvor prihoda za proračun Unije i nacionalne proračune, među ostalim i time što se usmjerava na izgradnju IT kapaciteta i povećanu suradnju u području carine. Nadalje, usklađene i standardizirane kontrole potrebne su radi praćenja nezakonitih prekograničnih robnih tokova i borbe protiv prijevara. Stoga je primjereno i u interesu učinkovitosti osigurati kontinuitet financiranja sredstvima Unije za aktivnosti u području carinske suradnje uspostavljanjem novog programa u istom području, i to programa Carina „Carina” (dalje u tekstu „Program”) . [Am. 1]

(1a)

Carinska unija, koju provode nacionalna carinska tijela zadnjih 50 godina, temelj je Unije, jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova. Carinska unija važan je primjer uspješne integracije Unije i nužna je za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u korist poduzeća i građana. U svojoj rezoluciji usvojenoj 14. ožujka 2018. pod nazivom „Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020. godine” Europski parlament izrazio je posebnu zabrinutost zbog carinskih prijevara. Unija može postati snažnija i ambicioznija samo ako joj se pružaju veća financijska sredstva, konstantna potpora postojećim politikama i veći resursi. [Am. 2]

(2)

Carinska unija znatno se razvila u zadnjih pedeset 50 godina i , a carinske uprave sada uspješno obavljaju širok raspon velik niz zadaća na granicama. Zajedničkim djelovanjem rade na olakšavanju trgovine radom trude se olakšati etičku i pravednu trgovinu i smanjenju birokracije smanjiti birokraciju , prikupljanju prihoda prikupiti prihode za nacionalne proračune i proračun EU-a te na doprinijeti zaštiti javnosti stanovništva od terorističkih prijetnji, prijetnji zdravlju i okolišu te drugih prijetnji. Konkretno, uvođenjem zajedničkog okvira (4) upravljanja rizikom na razini EU-a Unije i carinskih provjera kretanja tokova velikih količina gotovine radi borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, carina je postala predvodnik carinska tijela preuzela su vodeću ulogu u borbi protiv terorizma i , organiziranog kriminala i nepoštene konkurencije . Imajući u vidu takav široki njihov širok raspon zadaća, carina je uistinu glavno tijelo carinska tijela u stvarnosti su sada glavna tijela za kontrolu proizvoda na vanjskim granicama Unije. U tom kontekstu program Carina trebao ne bi trebao obuhvatiti ne samo carinsku suradnju, nego proširiti svoju i pružiti potporu sveukupnim zadaćama većoj zadaći carinskih tijela, kako su utvrđene u članku  iz članka  3. Uredbe (EU) br. 952/2013, to jest točnije, nadzoru međunarodne trgovine Unije, provedbi vanjskih aspekata unutarnjeg tržišta, zajedničke trgovinske politike i ostalih zajedničkih politika Unije koje imaju utjecaj utječu na trgovinu, kao i te na sigurnost lanca opskrbe. Stoga bi pravna osnova stoga će trebala obuhvatiti carinsku suradnju (članak 33. UFEU-a), unutarnje tržište (članak 114. UFEU-a) i trgovinsku politiku (članak 207. UFEU-a). [Am. 3]

(3)

Program Opći cilj Programa trebao bi biti pomoć državama članicama i Komisiji pružanjem okvira za djelovanja čiji je cilj potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima , kako bi se ostvario dugoročan cilj da sve carinske uprave u Uniji djeluju zajedno kao jedna, te bi on trebao doprinijeti zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica; zaštiti Unije zaštititi Uniju od nepoštene i nezakonite trgovine te podržavanju zakonitih poslovnih trgovačke prakse, a istodobno poticati zakonite poslovne aktivnosti; pružanju sigurnosti , jamčeći sigurnost i zaštite zaštitu Unije i njezinih građana i olakšavanju zakonite trgovine, te time povećati zaštitu potrošača , i olakšati zakonitu trgovinu kako bi poduzeća i građani uživali koristi od potpunog potencijala unutarnjeg tržišta i svjetske trgovine. [Am. 4]

(3a)

Budući da je izgledno da će se neki sustavi iz članka 278. Carinskog zakonika Unije moći tek djelomično uvesti do 31. prosinca 2020., što znači da će se neelektronički sustavi nastaviti upotrebljavati nakon tog datuma, a u nedostatku zakonodavnih izmjena za produljenje tog roka, trgovačka društva i carinska tijela neće moći obavljati svoje dužnosti i ispunjavati pravne obveze povezane s carinskim postupcima, jedan od primarnih konkretnih ciljeva Programa trebalo bi biti pružanje pomoći državama članicama i Komisiji pri uspostavi takvih elektroničkih sustava. [Am. 5]

(3b)

Carinsko upravljanje i kontrola pripadaju dinamičnom području politika koje se suočava s novim izazovima zbog stalnih promjena globalnih poslovnih modela i opskrbnih lanaca, kao i zbog promjene obrazaca potrošnje i digitalizacije, kao što je e-trgovina, uključujući internet stvari, analitiku podataka, umjetnu inteligenciju i tehnologiju lanca blokova. Programom bi se trebalo podupirati carinsko upravljanje u takvim situacijama i omogućiti korištenje inovativnih rješenja. Takvi izazovi dodatno naglašavaju potrebu za provedbom suradnje među carinskim tijelima te za jedinstvenim tumačenjem i provedbom carinskog zakonodavstva. Kad su javne financije pod pritiskom, obujam svjetske trgovine se povećava, a prijevare i krijumčarenje sve su veći izvor zabrinutosti; Program bi trebalo doprinijeti rješavanju tih izazova. [Am. 6]

(3c)

Kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost i izbjegla preklapanja, Komisija bi trebala koordinirati provedbu Programa s povezanim programima i fondovima Unije. To se prije svega odnosi na program Fiscalis, program EU-a za borbu protiv prijevara i program jedinstvenog tržišta te Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama, Program potpore reformama, program Digitalna Europa, Instrument za povezivanje Europe, Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te provedbene propise i mjere. [Am. 7]

(3d)

S obzirom na nadolazeće povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije, za financijsku omotnicu ovog Programa ne uzimaju se u obzir troškovi nastali zbog potpisivanja sporazuma o povlačenju i mogući budući odnos između Ujedinjene Kraljevine i Unije. Potpisivanje tog sporazuma, isključivanje Ujedinjene Kraljevine iz svih postojećih carinskih sustava i suradnje te prestanak njezinih pravnih obveza na tom području moglo bi prouzročiti dodatne troškove, koji se ne mogu točno procijeniti u trenutku uspostave Programa. Komisija bi stoga trebala razmotriti rezerviranje dostatnih resursa kako bi se pripremila na takve potencijalne troškove. Međutim, ti se ne bi smjeli pokrivati iz omotnice Programa jer će proračun predviđen Programom biti dovoljan samo za pokrivanje troškova koji se mogu realno predvidjeti u trenutku uspostave Programa. [Am. 8]

(4)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (5), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(5)

Kako bi se podržao postupak pristupanja i pridruživanja trećih zemalja, Program bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica i zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata i partnerskih zemalja Europske politike susjedstva, ako su ispunjeni određeni svi uvjeti. Usto, može biti otvoren i ostalim trećim zemljama u skladu s pod uvjetima utvrđenima u posebnim sporazumima Unije i tih dotičnih zemalja koji obuhvaćaju njihovo sudjelovanje o njihovu sudjelovanju u bilo kojem programu Unije , ako je to sudjelovanje u interesu Unije i ako ima pozitivan učinak na unutarnje tržište bez utjecaja na zaštitu potrošača . [Am. 9]

(6)

Uredba Program bi trebao biti obuhvaćen Uredbom (EU, Euratom) [2018/XXX] 1046 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se Financijskom se uredbom utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima. [Am. 10]

(7)

Djelovanja provedena u okviru programa Carina 2020. pokazala koja su se pokazala primjerenima pa trebalo bi ih stoga trebalo zadržati , dok se ona koja su se pokazala neprimjerenima trebaju prekinuti . Kako bi se osigurala što jednostavnija i fleksibilnija provedba Programa, a time i bolje ostvarivanje njegovih ciljeva, djelovanja bi se trebala definirati samo u pogledu ukupnih kategorija s popisom oglednih primjera konkretnih aktivnosti. Program Carina bi trebao bi suradnjom i izgradnjom kapaciteta ujedno promicati i pružiti potporu uvođenju i iskorištavanju inovacija radi daljnjeg poboljšavanja sposobnosti za ispunjavanje temeljnih prioriteta carine. [Am. 11]

(8)

Uredbom [2018/XXX] u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama uspostavlja se instrument za opremu za carinsku provjeru (7) (dalje u tekstu „instrument CCE”). Kako bi se očuvala dosljednost i horizontalna koordinacija svih aktivnosti suradnje u području carine i opreme za carinsku provjeru, primjereno je njihovu provedbu obuhvatiti jednim pravnim aktom i skupom pravila, to jest ovom Uredbom a pod tim aktom i pravilima misli se na ovu Uredbu . Stoga bi instrumentom CCE trebalo podržati samo kupnju, održavanje i nadogradnju prihvatljive opreme, a ovim bi Programom trebalo poduprijeti sve povezane mjere poput mjera suradnje u procjeni potrebe za opremom ili, prema potrebi, osposobljavanja u odnosu na kupljenu opremu. [Am. 12]

(9)

Razmjene carinskih i povezanih informacija ključne su za pravilno funkcioniranje carine i obuhvaćaju znatno više od razmjena unutar carinske unije. Prilagodbe ili proširenja europskih elektroničkih sustava na treće zemlje koje nisu pridružene Programu i na međunarodne organizacije zaista bi moglo biti u interesu Unije ili država članica. Stoga bi, ako je to opravdano takvim interesom, troškovi prilagodbe ili proširenja europskih elektroničkih sustava za potrebe suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama trebali biti prihvatljivi troškovi u okviru Programa.

(10)

Imajući u vidu sve veću važnost globalizacije, Programom bi i dalje trebalo predvidjeti mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka u smislu članka 238. Financijske uredbe. Ti vanjski stručnjaci uglavnom bi trebali biti predstavnici državnih tijela, uključujući tijela trećih zemalja koje nisu pridružene, kao i predstavnici akademske zajednice i predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarskih subjekata i civilnog društva. [Am. 13]

(11)

U skladu s obvezom Komisije navedenom u njezinoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. naslovljenoj „Preispitivanje proračuna EU-a” (8), kad je riječ o osiguravanju usklađenosti i pojednostavnjenja programa financiranja sredstva bi se trebala dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđena djelovanja u okviru Programa imaju ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja, uzimajući u obzir činjenicu da se iznos dodijeljen ovom Programu izračunava ne uzimajući u obzir mogućnost nepredviđenih troškova, što međutim isključuje dvostruko financiranje. Djelovanja u okviru ovog Programa trebala bi osigurati dosljednost u upotrebi sredstava Unije kojima se podupiru carinska unija i carinska tijela. [Am. 14]

(11a)

Kupovina softvera potrebnog za obavljanje strogog nadzora granica treba biti prihvatljiva za financiranje u sklopu Programa. Kako bi se olakšala razmjena podataka, također bi trebalo promicati nabavu softvera koji se može upotrebljavati u svim državama članicama. [Am. 15]

(12)

Za djelovanja izgradnje kapaciteta u području informacijskih tehnologija (IT) iskoristit će se najveći veći dio proračuna u okviru Programa. Posebnim odredbama trebalo bi opisati zajedničke odnosno nacionalne komponente europskih elektroničkih sustava. Nadalje, trebalo bi jasno definirati područje primjene djelovanja i odgovornosti Komisije i država članica. Kako bi se zajamčila usklađenost i koordinacija aktivnosti za jačanje IT kapaciteta, Programom bi trebalo predvidjeti da Komisija razvije i ažurira višegodišnji strateški carinski plan („MASP-C”) u cilju stvaranja elektroničkog okruženja kojim se osiguravaju dosljednost i interoperabilnost carinskih sustava u Uniji. [Am. 16]

(13)

Odlukom br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) od Komisije se zahtijeva da izradi višegodišnji strateški plan za carinu radi stvaranja usklađenog i interoperabilnog elektroničkog carinskog okružja za Uniju. Razvoj i rad elektroničkih sustava uključenih u višegodišnji strateški plan uglavnom se financiraju u okviru Programa. Kako bi se osigurala usklađenost i koordinacija Programa i višegodišnjeg strateškog plana, relevantne odredbe Odluke trebalo bi uključiti u ovu Uredbu. Budući da su sve relevantne odredbe Odluke br. 70/2008/EZ sada preuzete ili Uredbom (EU) br. 952/2013 ili ovom Uredbom, Odluku br. 70/2008/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(14)

Ovu Komisija bi Uredbu trebalo provoditi prema programima trebala donijeti programe rada za potrebe ove Uredbe . S obzirom na srednjoročnu i dugoročnu prirodu ciljeva koji se žele postići i oslanjajući se na stečeno iskustvo, programi rada trebali bi obuhvaćati nekoliko godina. Prelaskom s godišnjih na višegodišnje programe rada smanjit će se administrativno opterećenje za Komisiju i države članice. [Am. 62]

(14a)

U skladu s nalazima sadržanima u dvama tematskim izvješćima koja je Europski revizorski sud nedavno donio u području carina, odnosno u tematskom izvješću br. 19/2017 od 5. prosinca 2017. pod nazivom „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a” i tematskom izvješću br. 26/2018 od 10. listopada 2018. pod nazivom „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”, cilj poduzetih aktivnosti u okviru programa „Carina” za suradnju u području carina trebao bi biti borba protiv navedenih nedostataka. [Am. 17]

(14b)

Europski parlament donio je 4. listopada 2018. rezoluciju o borbi protiv carinskih prijevara i zaštiti vlastitih sredstava EU-a. Zaključke iz te rezolucije trebalo bi uzeti u obzir tijekom provedbe mjera u okviru Programa. [Am. 18]

(15)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10). [Am. 63]

(16)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11), prisutna je potreba za procjenom ovog programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Instrumenta na terenu.

(17)

Kako bi se primjereno odgovorilo na promjene u prioritetima politika, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene popisa pokazatelja za mjerenje ostvarivanja posebnih ciljeva Programa u pogledu uspostave i ažuriranja višegodišnjeg strateškog plana za područje carine te u pogledu uspostave višegodišnjih programa rada . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim savjetovanja na razini stručnjaka, i da se savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 64]

(18)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (16), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (17). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(19)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila navedena u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna bespovratnim sredstvima, nagradama, javnom nabavom i neizravnim izvršenjem, kao i provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravilima donesenima na temelju članka 322. UFEU-a usto se uređuje zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, imajući u vidu da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.

(20)

Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti najbolje rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. [Am. 19]

(21)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice djelujući pojedinačno, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)

Ovom se Uredbom zamjenjuje Uredba (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, koju bi stoga trebalo staviti izvan snage,