(1)

Skupno financiranje rješenje je iz područja financijske tehnologije koje malim i srednjim poduzećima, a osobito start-upovima i scale-upovima osigurava alternativni pristup financiranju kako bi se potaklo inovativno poduzetništvo u Uniji i time ojačala unija tržišta kapitala. To pak doprinosi stvaranju diversificiranijeg financijskog sustava koji je manje ovisan o bankovnom financiranju, čime se ograničavaju sistemski i koncentracijski rizici. Druge koristi od promicanja inovativnog poduzetništva preko skupnog financiranja su oslobađanje zamrznutog kapitala za ulaganja u nove i inovativne projekte, ubrzanje učinkovite raspodjele resursa i diversifikacija imovine.

(2)

Na temelju Uredbe (EU) XXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (3) pravne osobe mogu podnijeti zahtjev nacionalnom nadležnom tijelu da im izda odobrenje za rad kao pružateljima usluga skupnog financiranja.

(3)

Uredbom (EU) XXX/XXXX [Uredba o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja] predviđaju se jedinstveni, razmjerni i izravno primjenjivi zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad i za nadzor pružatelja usluga skupnog financiranja ▌.

(4)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost u pogledu osoba i opsega djelatnosti obuhvaćenih područjem primjene Uredbe (EU) XXX/XXXX odnosno Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) te kako bi se izbjeglo da ista djelatnost podliježe različitim odobrenjima za rad u Uniji, pravne osobe koji imaju odobrenje za rad kao pružatelji usluga skupnog financiranja na temelju Uredbe (EU) XXX/XXXX [Uredba o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja] trebalo bi isključiti iz područja primjene Direktive 2014/65/EU.

(5)

Budući da je izmjena predviđena ovom Direktivom izravno povezana s Uredbom (EU) XXX/XXXX [Uredba o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja], datum od kojeg su države članice obvezne primjenjivati nacionalne mjere kojima se prenosi ta izmjena trebalo bi odgoditi kako bi se podudarao s datumom primjene utvrđenim u toj Uredbi.

(5a)

Mali ulagatelji koriste virtualne valute kao zamjenu za drugu imovinu. Za razliku od drugih financijskih instrumenata, virtualne valute trenutačno uglavnom nisu regulirane. Zbog toga na tržištima virtualnih valuta nedostaje transparentnosti, događaju se zlouporabe i ona pate od nedostatka osnovne zaštite ulagatelja. Komisija bi trebala preispitivati virtualne valute i predlagati jasne smjernice kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima se virtualne valute mogu klasificirati kao financijski instrumenti i, ako je potrebno, dodati virtualne valute u popis financijskih instrumenata, kao novu kategoriju. Ako Komisija zaključi da je primjereno regulirati virtualne valute, o tome bi trebala podnijeti prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.