Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52019AE5232

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Godišnja strategija održivog rasta 2020. (COM(2019) 650 final)

EESC 2019/05232

SL C 120, 14.4.2020, p. 1–6 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

14.4.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 120/1

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Godišnja strategija održivog rasta 2020.

(COM(2019) 650 final)

(2020/C 120/01)

Izvjestitelj:

Tommaso DI FAZIO

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 6.2.2020.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.2.2020.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

19.2.2020.

Plenarno zasjedanje br.:

550

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

120/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 EGSO pozdravlja strukturu godišnje strategije rasta za 2020., koja se temelji na četiri osnovna stupa, a to su: okoliš, produktivnost, stabilnost i pravednost. Konkretno, smatra da je – kao što je ispravno istaknuto u strategiji – cilj održivosti okoliša najvažnije stjecište prema kojem trebaju konvergirati odluke i napori cijelog društva, kao i sredstva koja će ono moći i htjeti koristiti za ostvarenje ciljeva određenih za 2030. godinu i za postizanje klimatske neutralnosti 2050. EGSO preporučuje da se predvidi mogućnost skraćivanja tih rokova ako pokazatelji stanja okoliša pokažu pogoršanje koje to čini nužnim.

1.2.

 EGSO pozdravlja činjenicu da se u strateškoj viziji Komisije ciljevi održivog razvoja UN-a do 2030. uključuju u sve gospodarske politike i politike zapošljavanja, čime se doprinosi europskoj socijalnoj tržišnoj ekonomiji u interesu svih i osigurava održivost, uključivost i konkurentnosti rasta.

1.3.

 EGSO je uvjeren da je održivost ključna sastavnica svake uspješne strategije za konkurentnost te da bi Europa trebala ojačati ekonomske faktore koji je potiču, a time i svoj globalni položaj inovatora, koji bi trebao biti utemeljen na modelu kružnog gospodarstva i na tranziciji prema novim održivim obrascima razvoja, čime bi se stvorila sljedeća generacija poslovnih mogućnosti koje bi bile vođene potražnjom za održivim rješenjima.

1.4.

 EGSO izražava zadovoljstvo promjenama najavljenima u godišnjoj strategiji kako bi se prevladao aktualni način razmišljanja usmjeren na kratkoročne i srednjoročne programe i ciljeve te napokon predvidjele dugoročne strategije, što je nužno zbog ulaganja potrebnih za provedbu strategije za održivost okoliša uz pomoć složenih integriranih energetskih i klimatskih planova koje su države članice sastavile, a Komisija odobrila.

1.5.

 EGSO poziva Komisiju da u stratešku viziju uključi potrebu za brzim razvojem interoperabilnih, pametnih infrastrukturnih mreža – materijalnih i nematerijalnih – koje su nužne za dovršetak i održiv razvoj dostatno opremljenog i kohezivnog europskog jedinstvenog tržišta kako bi se osigurao skladan, pravedan i uključiv razvoj.

1.6.

 EGSO podržava, smatrajući da su nužne, i od presudne važnosti, smjernice utvrđene u godišnjoj strategiji u vezi s ulaganjima u nematerijalne sektore: obrazovanje, osposobljavanje i razvoj vještina. Riječ je o dugoročnim i dalekosežnim ulaganjima u unapređenje društva, njegove kulture i međunarodne konkurentnosti.

1.7.

 EGSO se slaže i podržava smjernicu o razvijanju istraživanja i inovacija te o povećanju relevantnih financijskih sredstava, što predstavlja dugoročno ulaganje od strateške važnosti za konkurentnost EU-a kao cjeline na međunarodnoj razini, naročito u području modernizacije i zamjene čistim tehnologijama u sektorima energetike, prometa, grijanja i hlađenja zgrada, kao i u svim industrijskim sektorima, ali i u poljoprivredi i uslugama, uz pomoć sve raširenijeg korištenja inovativnih tehnologija, posebno digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i tehnologije 5G.

1.8.

 EGSO izražava žaljenje zbog toga što je samo mali dio komunikacije Komisije posvećen godišnjem pregledu rasta u Uniji te da se ta analiza svodi na sljedeće navode: „Kratkoročni gospodarski izgledi zasjenjeni su znatno nepovoljnijim gospodarskim i geopolitičkim okruženjem te velikom nesigurnošću”, i: „Međutim, ulaganja i potencijalni rast i dalje su ispod razina prije krize.” Na to bi stanje mogao utjecati i neujednačen proces Brexita. EGSO smatra da je najveći prioritet poticanje održivog rasta, prije svega u slabije razvijenim zemljama i regijama, i veliko povećanje europskog BDP-a kako bi se stvorili prosperitet i bogatstvo nužni za podupiranje predmetne strategije.

1.9.

 S druge strane, EGSO podržava sve navedene strateške smjernice za rast i europski semestar 2020. Također se slaže s problemima za koje je utvrđeno da otežavaju postizanje pojedinačnih ciljeva, naročito kad su posrijedi ulaganja potrebna za provedbu programa koji se tiču okoliša, koja – za vrijeme trajanja tekućeg Pakta o stabilnosti i njegovih strogih pravila – mogu otežati osiguravanje ujednačene provedbe energetskih i klimatskih planova u državama članicama. Lako bi se moglo dogoditi da se ciljevi sanacije okoliša ostvare samo u državama članicama EU-a koje ispunjavaju uvjete Pakta o stabilnosti, ili ih čak premašuju, što bi značilo da cilj za EU u cjelini ne bi bio postignut, mada bi i to donijelo djelomičan rezultat na razini planeta. Time bi se ujedno udaljilo od ambicije da cijeli EU postane referentna vrijednost za sve druge zemlje svijeta.

1.10.

 EGSO stoga poziva na razmatranje i usvajanje mjera za reguliranje ulaganja kojima bi se – uz uvažavanje ograničenja Pakta o stabilnosti, ili uz izuzeće od njih i od pravila o državnim potporama – svim zemljama omogućilo da ulažu koliko je potrebno za ostvarivanje vlastitih ciljeva utvrđenih u integriranim energetskim i klimatskim planovima koje je odobrila Komisija.

1.11.

 EGSO pozdravlja prijedlog iz strategije rasta za 2020. da se iskoriste sva financijska sredstava i poluge koji su već dostupni u okviru postojećih instrumenata predviđenih u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. Taj je prijedlog objavljen prilikom predstavljanja u Europskom parlamentu 15. siječnja 2020. EGSO ujedno poziva i na povećanje financijskih sredstava ako to bude potrebno za postizanje ciljeva.

1.12.

 EGSO se nada da će Komisija na djelotvoran i proaktivan način pratiti rezultate koje različite države članice trebaju ostvariti na temelju dogovorenih energetskih i klimatskih planova, pri čemu potiče na potporu za rješavanje problema (kako financijskih tako i metodoloških), a ne na sankcije.

1.13.

 EGSO se slaže s time da je potrebno povećati stabilnost i otpornost financijskog sustava i postrožiti propise kojima se uređuju financijska tržišta radi jačanja međunarodne uloge europske valute te radi poduzimanja mjera predostrožnosti u odnosu na eventualne buduće krize do kojih bi moglo doći u nekom drugom dijelu svijeta, a koje bi, zbog globalizacije, mogle utjecati na Europu. To se može učiniti uz pomoć strožih makrobonitetnih pravila i drugih mjera čiji je cilj zaštititi financijsku stabilnost država članica. Osim tekućeg procesa dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala, predstojeću stratešku reviziju monetarne politike ESB-a (1) trebalo bi posebno usmjeriti na poticanje gospodarskog rasta u europodručju i jačanje međunarodne uloge eura.

1.14.

 EGSO naglašava važnost toga da se u središtu strategije rasta za 2020. zadrži dobrobit građana, i to očuvanjem i jačanjem socijalnih postignuća zahvaljujući kojima je EU glavna referentna točka na svijetu.

1.15.

 Kad je riječ o temeljnom stupu socijalnih prava, EGSO izražava zadovoljstvo što se ta prava potvrđuju u strategiji održivog rasta za 2020. EGSO se nada da će se u okviru ciljeva europskog semestra posebna pozornost posvetiti rodnom pitanju, s posebnim naglaskom na pravu žena na rad, na ujednačavanju plaća, na zaštiti radnih mjesta majki – među ostalim radi promjene negativnog demografskog trenda – kao i na znatnom poboljšanju zakonodavstva o zaštiti obitelji, uključujući poboljšanje roditeljskog dopusta očeva, te na osiguravanju povoljnog radnog okruženja u cilju sprečavanja svih oblika fizičkog i psihičkog nasilja nad ženama. U pogledu rodne ravnopravnosti potrebna je dosljedna i ravnomjerna primjena zakonodavstva o razvodu kako bi se osiguralo da oba bračna druga uvijek imaju jednaka prava u odnosu na maloljetnu djecu.

1.16.

 EGSO smatra da EU mora ojačati svoj položaj na međunarodnoj sceni u cilju očuvanja prosperiteta, sigurnosti i vrijednosti na kojima se temelji i preuzeti vodeću ulogu na svjetskoj razini zahvaljujući podupiranju sveopćeg, odlučnog i dosljednog ostvarivanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja i multilateralnog svjetskog poretka utemeljenog na pravilima u čijem je središtu Organizacija Ujedinjenih naroda, te pritom odlučno braniti načela demokracije i zaštite planeta kao i vladavinu prava i temeljna prava.

1.17.

 EGSO je uvjeren da dovršenje dostatno opremljenog i povezanog jedinstvenog tržišta, usmjerenog na potrebe građana i poduzeća, može dati ključan doprinos rastu, te mora biti u središtu ravnomjerne i uključive europske integracije, revitalizirane, ažurirane i prilagođene novim tehnologijama i infrastrukturama na potpuno interoperabilnom digitalnom jedinstvenom tržištu. U tranziciji predviđenoj u Europskom zelenom planu poseban bi se naglasak stavio na ulogu modela poduzeća u čijem su središtu građani, primjerice poduzeća socijalne ekonomije.

1.18.

 EGSO smatra da je, uz temeljito administrativno pojednostavljenje, sveobuhvatan proces digitalizacije i intenzivnu izgradnju kapaciteta svih dionika – potrebno unaprijediti infrastrukturu za pojačano upravljanje jedinstvenim tržištem na europskoj i nacionalnoj razini.

1.19.

 EGSO smatra da bi se prilikom provedbe predložene strateške vizije moglo naići na rizike i otpor ako ne budu postojali novi mehanizmi upravljanja uz pomoć kojih bi se građani i poduzeća, kao i javni i privatni akteri na lokalnoj i regionalnoj razini, mogli uključiti kao proaktivni protagonisti u proces „odozdo prema gore” u okviru kojeg bi se saslušale i uvažile konkretne potrebe i problemi na terenu.

1.20.

 EGSO stoga preporučuje uvođenje novih struktura upravljanja na različitim razinama kako bi se osiguralo sudjelovanje i uključenost lokalnih aktera i civilnog društva u osmišljavanju i provedbi pravednih mjera koje odgovaraju stvarnim okolnostima u kojima se provode.

2.   Godišnja strategija održivog rasta 2020. koju je predložila Komisija

2.1.

 Čini se da se sada svi slažu oko toga da je za budućnost Europe potrebna nova dugoročna globalna strategija održivog i uključivog rasta – popraćena potpunim provedbenim planom za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. – koja bi obuhvaćala sve aspekte koji utječu na europsko društvo i europske građane te na poduzeća i okoliš u kojem ona posluju, kao i na industriju i njezinu konkurentnost, od ulaganja i javne nabave do trgovine, vještina, inovacija te potpore malim i srednjim poduzećima (MSP).

2.2.

 Prilikom pripreme nacionalnih politika i strategija koje će doprinijeti njihovim programima za stabilnost ili konvergenciju i nacionalnim programima reformi, države članice trebale bi uzimati u obzir prioritete koje Komisija određuje u dokumentu o godišnjem pregledu rasta EU-a.

2.3.

 U Komunikaciji o Godišnjoj strategiji održivog rasta u Europskoj uniji 2020. (2) predstavlja se stajalište Komisije o političkim prioritetima koje države članice trebaju uzeti u obzir prilikom izrade ekonomskih politika za 2020. Ta se komunikacija temelji na uključivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. u europske politike, a posebno na:

—

održivosti okoliša, povećanju produktivnosti, pravednosti i makroekonomskoj stabilnosti kao stupovima nove paradigme ekonomske politike EU-a u predstojećim godinama;

—

potrebi da se ta nova paradigma rasta razvija tako da bi se na učinkovit način mogli rješavati dugoročni problemi koji će vjerojatno iz temelja promijeniti europsko društvo;

—

ostvarivanju europskog političkog i gospodarskog vodstva na globalnoj razini na temelju nove paradigme kao poticaja za potencijalni rast;

—

uravnoteženju u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju troškova i koristi takvih politika i strukturnih reformi: koristi moraju biti raspodijeljene, a troškovi koje snose najranjiviji segmenti društva moraju biti ograničeni;

—

znatnim javnim i privatnim ulaganjima kako bi se maksimalno povećale sinergije među različitim strateškim ciljevima, među ostalim, kako bi se moglo uložiti „rekordne iznose u najnaprednije istraživanje i inovacije” i u osposobljavanje, a naročito za „postizanje postojećih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030.”;

—

optimizaciji ključnog faktora proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. kako bi se ostvarile te političke ambicije. „Na temelju postojećih i novih mehanizama Plan ulaganja za održivu Europu osigurat će ulaganja nužna za provedbu europskog zelenog plana. Mehanizam za pravednu tranziciju bit će usmjeren na najpogođenije regije i njime ćemo se pobrinuti da nitko ne bude zapostavljen.”

—

jačanju ekonomskog upravljanja i demokratske odgovornosti koji moraju ići ruku pod ruku: veća demokratska odgovornost u okviru europskog semestra i, općenitije, namjera Komisije da nastavi s dijalogom s državama članicama i da ih pozove na uključivanje nacionalnih parlamenata, socijalnih partnera i relevantnih zainteresiranih strana.

2.4.

 EU i države članice sada bi trebali pretvoriti te prioritete u strategiju i niz mjera koje se mogu provesti. Kako bi održivost bila temelj politike i djelovanja, europske institucije, države članice i regije trebale bi objediniti niz instrumenata za omogućavanje sudjelovanja svih građana, a pritom poboljšavati kvalitetu njihova života i konkurentnost gospodarstva EU-a.

2.5.

 U svojoj rezoluciji od 30. listopada 2019. EGSO je naglasio da moramo „istodobno djelovati na svim razinama i stvoriti dinamiku djelovanja kako bismo prevladali goruće gospodarske, društvene i okolišne izazove” (3) pozivajući na „sveobuhvatnu strategiju EU-a za održivost do 2050. godine u cilju provedbe UN-ova Programa održivog razvoja do 2030.” (4).

2.6.

 U toj rezoluciji EGSO je naglasio i da taj „prelazak na novu paradigmu zahtijeva promjene u

—

upravljanju, tj. namjenske mehanizme upravljanja u cilju bržeg rješavanja hitnih problema i rješavanja složenih pitanja, čija bi uloga bila povezati razinu EU-a i razinu država članica, a ne zamijeniti djelovanja ni na jednoj od tih razina,

—

integriranju ciljeva održivog razvoja u postupke EU-a za gospodarsko i društveno praćenje i određivanje proračuna”,

—

te da je on prilika da se u europski semestar uključe „novi, poboljšani, mjerljivi i dopunski društveni, gospodarski i okolišni pokazatelji koji bi omogućili nadziranje i praćenje svih aspekata i načela europskog stupa socijalnih prava te 17 ciljeva održivog razvoja”.

2.7.

 Održivost je ključna sastavnica svake uspješne strategije za konkurentnost te bi Europa trebala ojačati ekonomske faktore koji je potiču, a time i svoj globalni položaj inovatora, koji bi trebao biti utemeljen na modelu kružnog gospodarstva, čime bi se stvorila sljedeća generacija poslovnih mogućnosti koje bi bile vođene potražnjom za održivim rješenjima. Snažan rast tržišne potražnje za održivim rješenjima iziskuje dosljednost ciljeva politika usmjerenih na održivost.

2.8.

 U svojem dodatnom mišljenju o Godišnjem pregledu rasta za 2019. (5) EGSO je istaknuo:

—

potrebu za povećanjem javnih i privatnih ulaganja, posebno u socijalnu i obrazovnu infrastrukturu,

—

usklađivanje s UN-ovim ciljevima održivog razvoja do 2030. i Planom za energetsku i klimatsku tranziciju,

—

jačanje strukturnih reformi, posebno u pogledu strukturnih neravnoteža i postojećih suficita,

—

korištenje fondova za fizička, digitalna i okolišna ulaganja te za razvoj vještina i kvalifikacija,

—

središnju ulogu zaštite socijalnih prava koja je potrebno uključiti u europski semestar kao jednako važna kao i makroekonomski i proračunski ciljeve,

—

oporezivanje kojim se potiču produktivna ulaganja i potrošnja u realnom gospodarstvu,

—

savjetovanja sa socijalnim partnerima u različitim fazama europskog semestra,

—

isključivanje imovine od strateške važnosti iz privatizacije.

2.9.

 Na makroekonomskom planu postoji „jasna potreba za novom europskom gospodarskom strategijom u vidu pozitivnog diskursa za budući razvoj gospodarstva EU-a u globalnom kontekstu, koja bi doprinijela poboljšanju otpornosti EU-a na gospodarske šokove te gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj održivosti gospodarskog modela EU-a, čime bi se vratilo povjerenje, stabilnost i zajedničko blagostanje u korist svih Europljana” (6).

2.10.

 Potrebno je sljedeće: „održiv i uključiv rast, smanjenje nejednakosti, uzlazna konvergencija, osiguravanje rasta produktivnosti i konkurentnosti u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., povoljni uvjeti za ulaganje i poduzeća, kvalitetna radna mjesta i adekvatne plaće, borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti, stabilne i održive javne financije, stabilan financijski sektor te postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. i ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma” (7).

2.11.

 Uvjeren da se realna budućnost EU-a može temeljiti samo na neraskidivoj vezi između čvrste gospodarske osnove i snažne socijalne dimenzije (8), „EGSO se dosljedno zalaže za uzlaznu konvergenciju i djelotvorniju socijalnu politiku na razini EU-a i država članica” (9), popraćenu izradom „jasnog i koordiniranog plana kojim će se utvrditi prioriteti za provedbu stupa socijalnih prava i ostvarivanje postojećih socijalnih prava i standarda”. „Novim postupkom europskog semestra trebali bi se ostvariti socijalni ciljevi u okviru praćenja socijalne neravnoteže te bi trebalo uvesti nove i mjerljive pokazatelje, zajedno s ciljanim preporukama po zemljama u području socijalne politike” (10).

2.12.

 U okviru mjera za jačanje jedinstvenog tržišta potrebno je poticati „stvaranje okvira prilagođenog razvoju raznih oblika poduzeća koja su spremna odgovoriti na izazove s kojima se društvo suočava”. Potrebno je „osigurati zajedničko funkcioniranje i integriranje različitih oblika poduzeća, no svako od tih područja zaslužuje posebnu pozornost u smislu zakonodavnih mjera i javnih ulaganja”, odnosno pristup „jedinstveno rješenje za sve” nije prihvatljiv (11).

2.13.

 EGSO je naglasio da će se promjene „koje nove tehnologije, umjetna inteligencija i velike količine podataka sa sobom donose u proizvodnim procesima i gospodarstvu općenito znatno odraziti i na tržište rada” te da je važno „da se ti procesi promjene odvijaju u okviru uspješnog socijalnog dijaloga i uz poštovanje prava i kvalitete života radnika” (12).

3.   Opće napomene

3.1.

 EGSO smatra da je od najveće važnosti preporučiti jačanje održivog gospodarskog rasta koji će omogućiti stvaranje novih trajnih radnih mjesta i osigurati prosperitet potreban za podupiranje ulaganja koja će povećati rast ukupne produktivnosti faktora u kružnom gospodarstvu i intenzivirati strukturne reforme u svrhu unapređenja upravljanja i povećanja odgovornosti, naročito u području digitalizacije i okoliša, kao i u svrhu razvijanja vještina i kvalifikacija te zaštite socijalnih prava potrebnih u okviru novog Europskog zelenog plana.

3.2.

 Prijelaz na novi model razvoja mora se temeljiti na konkurentnoj održivosti kao temelju uspješnog europskog socijalnog tržišnog gospodarstva te bi i u budućnosti trebao ostati vodeće načelo pod uvjetom da se građani i regije zaštite od troškova promjena do kojih će neizbježno doći, i to uz pomoć ulaganja u učinkovite i integrirane sustave socijalne zaštite zaštiti.

3.3.

 Financijska kriza skrenula je pozornost na važnost stabilnosti i povezanosti tržišta kapitala i financija, na kojima je fragmentacija i dalje prepreka rastu poduzeća i ulaganja: potrebno je usvojiti dodatne mjere, naročito u financijskom sektoru, kako bi se vratilo povjerenje tržišta i povjerenje u sve države članice.

3.4.

 EU-u je potrebna nova gospodarska strategija koja bi promicala kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski razvoj te nudila punu i produktivnu zaposlenost i pristojna radna mjesta za sve. EGSO je uvjeren da dovršenje dobro opremljenog i povezanog jedinstvenog tržišta, usmjerenog na potrebe građana i poduzeća, mora biti u središtu ravnomjerne i uključive europske integracije, revitalizirane, ažurirane i prilagođene novim tehnologijama i infrastrukturama na potpuno interoperabilnom digitalnom jedinstvenom tržištu. U tranziciji predviđenoj u Europskom zelenom planu poseban bi se naglasak stavio na ulogu modela poduzeća u čijem su središtu građani, primjerice poduzeća socijalne ekonomije.

3.5.

 EGSO smatra da je – uz temeljito administrativno pojednostavljenje, sveobuhvatan proces digitalizacije i intenzivnu izgradnju kapaciteta svih dionika – potrebno unaprijediti infrastrukturu za pojačano upravljanje jedinstvenim tržištem na europskoj i nacionalnoj razini, uz proaktivno uključivanje građana, potrošača i poduzeća u cilju poticanja pojednostavljenog i korisnicima prilagođenog osmišljavanja te pravovremene, transparentne i učinkovite provedbe i primjene pravila jedinstvenog tržišta kao osnove za uspješnu tranziciju prema učinkovitoj Europskoj uniji temeljenoj na digitalizaciji, koja bi bila dosljedna, uravnotežena i održiva iz gospodarskog, ekološkog i socijalnog aspekta.

3.6.

 EGSO ističe ono što je već naveo u vezi s potrebom „što hitnijeg premošćivanja infrastrukturnog, teritorijalnog i kulturnog digitalnog jaza koji danas predstavlja kočnicu u gospodarskom i društvenom razvoju EU-a i izvor nejednakosti životnih uvjeta i prilika za građane i poduzeća” (13).

3.7.

 EGSO smatra da bi se prilikom provedbe predložene strateške vizije moglo naići na rizike i otpor koji bi mogli usporiti proces njezine provedbe ako ne budu postojali novi mehanizmi upravljanja uz pomoć kojih bi se građani i poduzeća, kao i javni i privatni akteri na lokalnoj i regionalnoj razini, mogli uključiti kao proaktivni protagonisti u proces „odozdo prema gore” u okviru kojeg bi se saslušale i uvažile konkretne potrebe i problemi na terenu. Stoga europskim i nacionalnim institucijama preporučuje uvođenje novih struktura upravljanja kojima bi se moglo osigurati sudjelovanje i uključenost lokalnih aktera i civilnog društva u osmišljavanje i provedbu pravednih mjera koje odgovaraju stvarnim okolnostima u kojima se provode.

Bruxelles, 19. veljače 2020.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1)  Uvodna izjava predsjednice ESB-a Christine Lagarde na konferenciji za medije 12. prosinca 2019..

(2)  Godišnja strategija održivog rasta 2020. (COM (2019) 650 final).

(3)  Rezolucija EGSO-a o „Doprinosu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora programu rada Komisije za 2020. godinu i nadalje” (SL C 47, 11.2.2020., str. 1.).

(4)  Transforming our World: The 2030 Agenda for Sustainable Development („Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”)

(5)  SL C 190, 5.6.2019., str. 24.

(6)  Mišljenje EGSO-a od 17. srpnja 2019.„Prema otpornijem i održivijem europskom gospodarstvu” (SL C 353, 18.10.2019., str. 23.).

(7)  Mišljenje EGSO-a od 17. srpnja 2019.„Nova vizija za dovršetak ekonomske i monetarne unije” (SL C 353, 18.10.2019., str. 32.).

(8)  Mišljenje EGSO-a od 19. listopada 2017.„Utjecaj socijalne dimenzije i europskog stupa socijalnih prava na budućnost Europske unije” (SL C 81, 2.3.2018., str. 145.), točke 1.2 i 2.2.

(9)  Primjerice, u sljedećim mišljenjima: „Načela učinkovitih i pouzdanih sustava socijalne skrbi” (SL C 13, 15.1.2016., str. 40.), „Utjecaj socijalne dimenzije i europskog stupa socijalnih prava na budućnost Europske unije” (SL C 81, 2.3.2018., str. 145.) i „Prijedlog preporuke Vijeća o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti” (SL C 440, 6.12.2018., str. 135.).

(10)  Mišljenje EGSO-a od 25. rujna 2019.„Europski stup socijalnih prava – evaluacija početne faze provedbe i preporuke za budućnost” (SL C 14, 15.1.2020., str. 1.).

(11)  Mišljenje EGSO-a od 17. srpnja 2019.„Poticanje jedinstvenog tržišta pogodnog za poduzetništvo i inovacije” (SL C 353, 18.10.2019., str. 6.), točke 1.3 i 1.5.

(12)  Mišljenje EGSO-a od 17. srpnja 2019.„Poticanje jedinstvenog tržišta pogodnog za poduzetništvo i inovacije” (SL C 353, 18.10.2019., str. 6.), točke 1.3 i 1.5.

(13)  Mišljenje EGSO-a od 18. listopada 2017.„Preispitivanje provedbe Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja”, (SL C 81, 2.3.2018., str. 102.), točka 1.8.

Top