Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Digitalizacija, umjetna inteligencija i pravednost – Kako ojačati položaj EU-a u globalnom nadmetanju na području vještina i obrazovanja budućnosti uz osiguravanje socijalne uključenosti”

(razmatračko mišljenje na zahtjev finskog predsjedništva)

(2020/C 14/06)

Izvjestiteljica: Tellervo KYLÄ-HARAKKA-RUONALA

Suizvjestiteljica: Giulia BARBUCCI

Zahtjev finskog predsjedništva Vijeća:	dopis od 07/02/2019
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	10/09/2019
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	25.9.2019
Plenarno zasjedanje br.:	546
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	118/0/0

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Vještine i kompetencije imaju ključnu ulogu u osiguravanju uspjeha EU-a u globalnom nadmetanju kad su posrijedi digitalizacija i umjetna inteligencija. Uz potrebu osiguravanja visoke razine talenta, potrebno je u društvu kao cjelini osigurati nužno razumijevanje, znanje i vještine za „doba umjetne inteligencije” kako bi se u potpunosti iskoristio ukupni potencijal i uključili svi građani.

1.2.

EGSO poziva EU da na politiku obrazovanja i osposobljavanja primjenjuje sveobuhvatni pristup imajući u vidu njezinu uzajamnu povezanost s drugim područjima, kao što su podaci, istraživanje, inovacije i industrijska politika, kao i gospodarska i socijalna politika. Budući da to zahtijeva potrebna javna i privatna ulaganja, EGSO ponavlja svoju preporuku da se reformama stvori povoljno okruženje za ulaganja iz privatnog sektora i za provedbu „zlatnog pravila” čime bi se omogućilo da se iz proračuna država članica financiraju socijalno i gospodarski produktivna ulaganja koja ne ugrožavaju buduću održivost proračuna. (1)

1.3.

EGSO smatra da je intenzivna suradnja među državama članicama od ključne važnosti za postizanje uspjeha u globalnom nadmetanju. Valja poticati umrežavanje europskih sveučilišta kako bi se povećale kompetencije povezane s umjetnom inteligencijom. Također je potrebno ojačati suradnju u području strukovnog osposobljavanja. EGSO poziva na izdvajanje većih sredstava EU-a za podupiranje nužnih reformi te prekogranične razmjene i suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja, uključujući prekvalifikaciju radnika radi uspješnog snalaženja u digitalnoj tranziciji.

1.4.

Kao što je navedeno u europskom stupu socijalnih prava, EGSO naglašava da pristup kontinuiranom i cjeloživotnom učenju mora biti individualno pravo svih građana kako bi se mogli nositi s kretanjima u području digitalizacije i umjetne inteligencije te oblikovati napredak i zadržati kontrolu u ljudskim rukama. (2)

1.5.

Odbor predlaže izradu strategije EU-a u cilju unapređenja kontinuiranog učenja usmjerenog na učenike, pri čemu okosnica trebaju biti digitalizacija i uvođenje pouzdane umjetne inteligencije. U strategiji treba navesti mjere potrebne za ostvarenje cilja iz točke 1.4, uzimajući u obzir razlike u nacionalnim sustavima.

1.6.

EGSO smatra da doba umjetne inteligencije iziskuje čvrst temelj u smislu horizontalnih vještina kao što su logičko promišljanje, kritičko razmišljanje, kreativnost i sposobnost interakcije. Potrebne su i solidne sposobnosti u području znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike (STEM), kao i u području umjetnosti i društvenih znanosti. Etičko razmišljanje i poduzetnički pristup također su središnji dio vještina i kompetencija u dobu umjetne inteligencije.

1.7.

Uključivost zahtijeva da svi imaju pristup digitalnim tehnologijama i tehnologijama umjetne inteligencije te potrebnim vještinama, neovisno o rodu, dobi ili socioekonomskom podrijetlu. Javno obrazovanje u tome ima ključnu ulogu. Neformalno obrazovanje također ima važnu ulogu u jačanju uključivosti i aktivnog građanstva. Posebnu pozornost treba pridati osiguravanju vještina žena i djevojčica, kao i starijih osoba.

1.8.

Konkurentnost zahtijeva izuzetno visoku razinu talenta i velik broj obrazovanih i osposobljenih osoba. Stručne kvalifikacije moraju se neprestano prilagođavati kako bi bile u skladu s novim kretanjima i potrebnim kompetencijama. EGSO vjeruje da se novi vrhunski talenti najbolje mogu promicati putem istraživačkih projekata. Projekti suradnje s industrijom predstavljaju jedan od načina na koji se talentirane osobe mogu zadržati u EU-u, a talentirani stranci privući.

1.9.

EGSO naglašava da je bliska suradnja između tvoraca politika, pružatelja usluga obrazovanja, socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva od ključne važnosti u pogledu digitalizacije i umjetne inteligencije te relevantnog obrazovanja i razvoja vještina. Budući da socijalni partneri, kad je riječ o pitanjima povezanima s radom, imaju posebnu ulogu utvrđenu Ugovorom, trebali bi, u skladu s relevantnim nacionalnim propisima, biti uključeni u odluke koje se odnose na ulaganja, tehnologije i organizaciju rada.

2.   Uvod

2.1.

Brz napredak u području digitalizacije i umjetne inteligencije predstavlja izazov za EU da se pripremi kako bi bio uspješan u globalnom nadmetanju. U tom pogledu poboljšanje vještina i kompetencija ima ključnu ulogu i iziskuje aktivan razvoj obrazovanja i osposobljavanja, što bi također trebalo pomoći građanima da se prilagođavaju promjenama u potražnji i da usmjeravaju napredak, prateći njegove različite oblike i implikacije.

2.2.

Ovo razmatračko mišljenje predstavlja odgovor na zahtjev finskog predsjedništva EU-a u pogledu pitanja o tome kako u kontekstu digitalizacije i umjetne inteligencije ojačati položaj EU-a u globalnom nadmetanju na području vještina i obrazovanja budućnosti uz osiguravanje socijalne uključenosti. Kako bismo ukazali na pristup usmjeren na budućnost, u ovom se dokumentu koristi pojam „doba umjetne inteligencije”.

2.3.

EGSO je već usvojio nekoliko mišljenja koja se bave posljedicama digitalizacije i umjetne inteligencije na budućnost rada, potražnjom za vještinama i potrebama za ulaganjima, kao i etičkim aspektima umjetne inteligencije. (3) Ovo je mišljenje usmjereno na međusobnu povezanost digitalnih vještina, vještina povezanih s umjetnom inteligencijom, konkurentnosti i uključivosti (ne razmatraju se druge buduće vještine koje će biti potrebne, primjerice kao odgovor na klimatske promjene).

2.4.

Digitalizacija i umjetna inteligencija na nekoliko su načina povezane s razvojem obrazovanja i osposobljavanja. One uzrokuju novu potražnju za vještinama i kompetencijama te omogućuju nove načine učenja i poučavanja. Digitalne tehnike i tehnike umjetne inteligencije također se mogu koristiti za predviđanje promjena u radnom i svakodnevnom životu, pa tako i za potrebe obrazovanja i osposobljavanja. Nadalje, obrazovanje i osposobljavanje omogućuju ljudima da usmjeravaju digitalni razvoj.

2.5.

Digitalizacija i umjetna inteligencija također su na brojne načine povezane s uključivošću. Primjerice, uz pomoć tih tehnologija osobama s invaliditetom olakšava se rad i bolje upravljanje vlastitim životom, a tehnologije mogu pomoći i u smanjenju izolacije ljudi. S druge strane, uključivost zahtijeva da svi imaju pristup tim tehnologijama i potrebnim vještinama, neovisno o rodu, dobi ili socioekonomskom podrijetlu.

2.6.

Obrazovanje je općenito pitanje za koje su nadležne države članice. Međutim, postoje različite vrste suradnje, primjerice razmjena dobrih praksi. Također se radi na uspostavi europskog obrazovnog područja, koje se temelji na programu Erasmus+ i drugim instrumentima koje financira EU. Priznavanje stručnih kvalifikacija još je jedan važan oblik suradnje.

2.7.

Kako bi na pitanje o digitalnim vještinama i obrazovanju te o vještinama i obrazovanju povezanim s umjetnom inteligencijom odgovorio vodeći računa o uspjehu u globalnom nadmetanju kao i o socijalnoj uključenosti, EGSO je razmotrio sljedeća tri pitanja: — Koja je vrsta vještina i kompetencija najpotrebnija u dobu umjetne inteligencije? — Kako se te vještine i kompetencije mogu na najbolji način steći i ojačati? — Kakve su politike potrebne na nacionalnoj razini i razini EU-a za promicanje tog napretka?

3.   Koja je vrsta vještina i kompetencija najpotrebnija u dobu umjetne inteligencije?

3.1.

Budući da digitalizacija i naročito umjetna inteligencija imaju značajne posljedice za svakodnevni život ljudi, kao i za razvoj poduzeća, radnih mjesta te rad u budućnosti, potrebni su razvoj i napredak na nekoliko kognitivnih razina. S jedne strane radi se o osviještenosti, znanju i razumijevanju, a s druge strane o kompetencijama i vještinama. Vrhunske kompetencije i talent nužni su za uspjeh u globalnom nadmetanju, ali uspjeh također iziskuje širok obim obrazovanih i osposobljenih osoba.

3.2.

Očito je da ljudi uvelike nisu svjesni prilika koje digitalizacija, umjetna inteligencija i robotika pružaju za potpomoć, dok je istodobno jasno da su zabrinuti u pogledu radnih mjesta, sigurnosti i privatnosti. Zbog toga je potrebna veća osviještenost u vezi s mogućnostima koje digitalizacija i umjetna inteligencija pružaju za društvo u cjelini.

3.3.

Potrebno je također znati više o prirodi i funkcioniranju umjetne inteligencije kako bi građani bolje shvatili gdje se i kako umjetna inteligencija može koristiti te o tome kritično razmišljali. Potreba za boljim razumijevanjem također postoji među poslodavcima i poduzećima, zaposlenicima, potrošačima i tvorcima politika.

3.4.

Nadalje, doba umjetne inteligencije zahtijeva sposobnost etičkog razmišljanja kako bi se usmjeravali razvoj i uporaba digitalnih rješenja i umjetne inteligencije u skladu s ljudskim pravima. Osim pitanja koja se tiču ljudi, potrebno je razumjeti okolišne i klimatske aspekte povezane s digitalizacijom i umjetnom inteligencijom – kako mogućnosti koje te tehnologije pružaju tako i rizike koje one donose. Ta etička i druga razmatranja moraju se ostvariti putem participativnog upravljanja, što znači uključivanje civilnog društva i socijalnih partnera u različita područja i postupke.

3.5.

Hitne kratkoročne potrebe u pogledu razvoja kompetencija i vještina povezane su sa smanjenjem razlika u pogledu vještina i ispravljanjem neusklađenosti vještina na tržištu rada.

3.6.

S obzirom na činjenicu da je sve teže dugoročno se pripremiti za određene struke, stručne kvalifikacije moraju se neprestano prilagođavati kako bi odgovarale novim kretanjima i kako bi se temeljile na skupu vještina i kompetencija koje su potrebne neovisno o konkretnom razvoju događaja.

3.7.

Važno je promisliti koje vještine donose dodanu vrijednost u odnosu na strojeve i robote te koje vještine svakako želimo zadržati. To ističe potrebu za snažnim temeljima u smislu horizontalnih vještina kao što su logičko promišljanje, kritičko razmišljanje, kreativnost te međuljudske vještine i sposobnost interakcije.

3.8.

U kratkoročnom i dugoročnom smislu također je važno da čitavo društvo posjeduje barem osnovne digitalne vještine. Osim digitalne pismenosti i pismenosti u području umjetne inteligencije, opće vještine također bi trebale obuhvaćati sposobnost primjene umjetne inteligencije pri stvaranju i primjeni inovativnih rješenja u svakodnevnom životu i radu. S obzirom na prilike koje im umjetna inteligencija pruža, to vrijedi za osobe svake dobi i bez obzira na podrijetlo, kao i za osobe s invaliditetom.

3.9.

U dobu umjetne inteligencije naglašena je uloga znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike (STEM), ali i umjetnosti i društvenih znanosti. Također je istaknuta potreba za multidisciplinarnim i interdisciplinarnim kompetencijama kako bi se razumjele sistemske pojave i višedimenzionalni problemi za čije se rješavanje mogu koristiti digitalizacija i umjetna inteligencija.

3.10.

Promjene u radu također naglašavaju važnost poduzetničkih vještina. Te vještine nisu potrebne samo poduzetnicima nego i svima drugima kako bi mogli upravljati vlastitim radom i životom. Te brze promjene također zahtijevaju prilagodljivost i otpornost u radnom okruženju i u širem društvu. Poduzeća moraju pronaći načine da radnicima zajamče osposobljavanje kako bi se taj prijelaz olakšao u svijetu rada.

3.11.

U dobu umjetne inteligencije također su potrebne raznovrsne vještine u području suradnje, komunikacije i poučavanja: suradnja i komunikacija između ljudi i inteligentnih sustava, kao što su umjetna inteligencija i robotika, postaju uobičajeniji na radnom mjestu i u svakodnevnom životu. Štoviše, u sve se većoj mjeri poučava o umjetnoj inteligenciji i robotici, a ne samo o programiranju.

3.12.

Osim povećanja znanja, kompetencija i vještina na razini čitavog društva, vrhunski talent potreban je kako bi se omogućilo da EU ostvari uspjeh u globalnom nadmetanju i da bude predvodnik u području inovacija i ulaganja u digitalizaciju i umjetnu inteligenciju. Osim razvojnih programera umjetne inteligencije, potrebno je još talentiranih pojedinaca i stručnjaka koji bi primjenjivali umjetnu inteligenciju u određenim sektorima, od proizvodnje do pružanja usluga. Sve to zahtijeva napredne znanstvene, matematičke i tehničke kompetencije.

3.13.

Dobre poslovne vještine također su potrebne kako bi se iskoristile poslovne prilike koje pružaju digitalizacija i umjetna inteligencija, primjerice u rastu poduzeća. Budući da bi pouzdana umjetna inteligencija mogla biti jedna od konkurentnih prednosti EU-a, etika treba biti neizostavni dio kompetencija svih razvojnih programera umjetne inteligencije i njezinih korisnika.

3.14.

Kako bi se ostvario uspjeh u nadmetanju u vještinama, važno je u potpunosti iskoristiti čitav potencijal društva. Valja pridati posebnu pozornost digitalnim vještinama žena i djevojaka i njihovu interesu za STEM kako bi ih se u većoj mjeri uključilo u napredak digitalizacije i umjetne inteligencije. Time bi se poboljšali uvjeti u nekoliko sektora i u gospodarstvu i društvu u cjelini te bi se pomoglo u prevladavanju rodne pristranosti povezane s podacima i tehnologijom.

4.   Kako se vještine i kompetencije u dobu umjetne inteligencije mogu na najbolji način steći i ojačati?

4.1.

Očigledno je da su za jačanje vještina i kompetencija u dobu umjetne inteligencije potrebne reforme postojećih sustava obrazovanja i osposobljavanja, kao i odgovarajuća sredstva. S druge strane, digitalizacija i umjetna inteligencija podrazumijevaju tako goleme promjene da je potrebno osmisliti pojam učenja i poučavanja na nov način. Stoga je od presudne važnosti pripremiti nastavnike i sve podučavatelje za nov način razmišljanja i novu kulturu.

4.2.

Kontinuirano učenje mora biti pravo svih građana kako bi se mogli nositi s tekućim i budućim promjenama u gospodarstvu i društvu i usmjeravati napredak; pritom je potrebno primjenjivati načelo jednakih mogućnosti i načelo „nitko se ne smije zapostaviti”. Svrha kontinuiranog učenja jest učiti za rad, ali ono također doprinosi osobnom i profesionalnom ispunjenju, socijalnoj uključenosti i aktivnom građanstvu.

4.3.

U okviru školskog obrazovanja učenici trebaju steći osnovne digitalne vještine, ali prvenstveno se moraju postaviti temelji za kontinuirano učenje. Prema tome, u okviru školskog obrazovanja svi bi trebali steći kompetencije i vještine da nauče kako učiti i razvijati dublje vještine za doba umjetne inteligencije, uključujući razumijevanje socijalnih i etičkih pitanja te toga kako zadržati kontrolu u ljudskim rukama.

4.4.

Umjesto da učenje smatramo ukupnošću obrazovnih sadržaja, trebamo nastojati osmisliti koncept individualiziranog učenja. Koncept učenja za doba umjetne inteligencije zahtijeva prikladne metode procjene individualiziranih potreba za učenjem, kao i prilagođeno pružanje prilika za učenje, pri čemu je potrebno zaštititi posebnu ulogu javnog obrazovanja. Iziskuje i nove vrste aktivnosti koje pojedinci trebaju provoditi kako bi si postavili ciljeve.

4.5.

Sama umjetna inteligencija pruža prilike za učenje koje je u većoj mjeri usmjereno na učenika. Planom učenja koji se temelji na umjetnoj inteligenciji može se analizirati potražnja za vještinama i kompetencijama, omogućiti samoocjenjivanje, pomoći u stvaranju individualiziranih odabira u učenju te kombinirati formalne, neformalne i informalne oblike učenja. Umjetna inteligencija također se može koristiti za pružanje sadržaja za učenje i osposobljavanje usmjereno na učenika.

4.6.

Kako bi omogućile personalizirani odabir u učenju i ojačale prilike za interdisciplinarne i međuinstitucionalne studije, obrazovne ustanove trebale bi pružati modularne elemente učenja koji se mogu fleksibilno kombinirati.

4.7.

Uz osnovno obrazovanje i strukovno osposobljavanje postoji jasna potreba za usavršavanjem i prekvalifikacijom. Ta vrsta učenja sve se više odvija u radnom okruženju. Suradnja između obrazovnih ustanova i socijalnih partnera putem stvaranja mreža koje obuhvaćaju i velike kompanije i MSP-ove od presudne je važnosti za poboljšanje osposobljavanja potrebnog na radnom mjestu.

4.8.

Budući da broj ljudi koji sudjeluju u kontinuiranom učenju neprestano raste, potrebne su lako nadogradive metode. Jedna od obećavajućih prilika za to jesu masovni otvoreni internetski tečajevi (MOOC). Primjerice, mogu se koristiti za povećanje općeg znanja o umjetnoj inteligenciji (npr. tečaj „Elementi umjetne inteligencije” osmišljen u Finskoj) ili za poboljšanje vještina i kompetencija potrebnih za primjenu umjetne inteligencije i korištenje, npr., virtualne ili proširene stvarnosti.

4.9.

Neformalno obrazovanje ključno je za promicanje uključivih obrazovnih sustava i za omogućavanje cjeloživotnog i općeživotnog učenja. Stoga bi trebalo staviti veći naglasak na procjenu i vrednovanje rezultata neformalnog obrazovanja i informalnog učenja na što usporedljiviji način te na davanje podrške svim dionicima u tom pogledu, kao što je predložio EGSO u jednom od svojih prethodnih mišljenja (4).

4.10.

Organizacije mladih imaju važnu ulogu u osnaživanju mladih ljudi kao radnika i građana. One osiguravaju obrazovanje koje je u skladu s potrebama pojedinaca, pa su tako u stanju doprijeti do mladih ljudi koji su izvan dohvata formalnog obrazovanja i dopunjavati formalno obrazovanje pružanjem drukčijeg skupa vještina i kompetencija.

4.11.

Postoji pozitivna korelacija između mekih vještina koje traže poslodavci i vještina koje se razvijaju u okviru organizacija mladih. Neformalno obrazovanje također ima važnu ulogu u prekvalifikaciji i usavršavanju, kao i u razvijanju digitalnih vještina među starijim osobama.

4.12.

Za uspjeh u globalnoj utrci za talentom bit će potrebna suradnja u području istraživanja i obrazovanja. Istraživački projekti učinkovit su oblik visokog obrazovanja i dobar način promicanja novih vrhunskih talenata. Mreže povezanih istraživačkih centara izvrsnosti i inovacijskih centara predstavljaju važne oblike razmjene kompetencija. Kada se istraživački projekti oslanjaju na suradnju između sveučilišta i industrije, talentirane osobe često prelaze na rad u poduzeću. Istraživački projekti na visokoj razini tako mogu pomoći i u zadržavanju talenta u EU-u i u privlačenju stranog talenta.

5.   Kakve su politike potrebne za jačanje vještina i kompetencija potrebnih u dobu umjetne inteligencije?

5.1.

EGSO smatra da ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje mora biti važan dio strategija u području digitalizacije i umjetne inteligencije te da digitalizacija i umjetna inteligencija trebaju biti ključna dimenzija obrazovne politike i obrazovnih sustava usmjerenih na budućnost. EU bi trebao nastojati preuzeti ulogu globalnog predvodnika u tom području.

5.2.

Digitalizacija i umjetna inteligencija povećale su važnost kontinuiranog učenja, što predstavlja jedan od glavnih načina jačanja EU-a u globalnom nadmetanju u području vještina i obrazovanja i to na uključiv način. EGSO predlaže izradu strategije EU-a u kojoj bi se iznijele mjere potrebne za poboljšanje kontinuiranog učenja usmjerenog na učenika, pri čemu okosnica strategije trebaju biti digitalizacija i uvođenje pouzdane umjetne inteligencije, a razlike u nacionalnim sustavima moraju se uzeti u obzir. U skladu s time potrebno je povećati ambiciju obrazovnog područja EU-a: nije dovoljno da samo četvrtina građana sudjeluje u kontinuiranom učenju; to mora biti pravo svih građana.

5.3.

EGSO poziva na intenzivnu suradnju među državama članicama u području obrazovanja i osposobljavanja. Potrebno je u potpunosti iskoristiti zajedničke programe obrazovanja i osposobljavanja, uključujući magistarske i doktorske studije u području umjetne inteligencije. EGSO smatra da je inicijativa za mrežu europskih sveučilišta dobar način jačanja visokih kompetencija povezanih s umjetnom inteligencijom. Potrebna je i međunarodna suradnja s vodećim organizacijama za istraživanje i obrazovanje na području pouzdane umjetne inteligencije, a u području strukovnog osposobljavanja treba poticati suradnju. Nadalje, potrebno je dodatno promicati priznavanje kvalifikacija kako bi se omogućila fleksibilna mobilnost radnika između država članica.

5.4.

EGSO poziva na izdvajanje većih sredstava EU-a za inicijative u području obrazovanja i osposobljavanja povezanog s umjetnom inteligencijom. Potrebno je dodatno istražiti prilike koje pružaju program Erasmus+ i drugi instrumenti financiranja kako bi se poboljšala prekogranična razmjena i suradnja. Povećano financiranje istraživačkih programa – kao što je inicijativa za europsku mrežu centara izvrsnosti u području umjetne inteligencije u okviru programa Obzor 2020. – također je od ključne važnosti za stvaranje i privlačenje vrhunskih talenata.

5.5.

Europski socijalni fond i Europski fond za prilagodbu globalizaciji trebali bi se koristiti za pružanje potpore uključivom razvoju digitalnih vještina i vještina povezanih s umjetnom inteligencijom, uključujući i program – o kojem bi se javnost podrobno obavještavala – za potporu radnicima u stjecanju novih vještina kako bi se mogli nositi s digitalnom tranzicijom.

5.6.

Podaci i digitalna infrastruktura imaju ključnu ulogu u omogućivanju uporabe digitalnih alata i umjetne inteligencije u području obrazovanja i učenja. Dostupnost, kvaliteta, pouzdanost, pristupačnost, interoperabilnost i slobodan protok podataka stoga su od presudne važnosti za obrazovanje i učenje u dobu umjetne inteligencije. To valja uzeti u obzir u politici postupanja s podacima, zajedno s pitanjima zaštite podataka i privatnosti. Ulaganja u digitalnu infrastrukturu u svim područjima također su od ključne važnosti za povećanje digitalnih prilika za obrazovanje i učenje te za izbjegavanje digitalnog jaza.

5.7.

Ulaganja u inovacije povezane s umjetnom inteligencijom također predstavljaju polje usko povezano s obrazovanjem. Javni i privatni sektor moraju izdvajati više sredstava za inovacije. EU također mora pridati potrebnu pozornost industrijskoj strategiji, osigurati povoljno okruženje za europsku industriju te poticati inovacije i ulaganja usmjerene na misije kako bi odgovorio na glavne gospodarske, socijalne i okolišne izazove.

5.8.

Dakle, s obzirom na njezinu stratešku ulogu i uzajamnu povezanost s drugim politikama, uključujući i gospodarsku i socijalnu politiku, EU treba primijeniti sveobuhvatan pristup politici obrazovanja i osposobljavanja. To treba poduprijeti potrebnim javnim i privatnim ulaganjima te olakšati reformama kako bi se stvorilo pogodno okruženje za ulaganja privatnog sektora; također je potrebno osigurati odgovarajući proračun EU-a i obvezu poštovanja „zlatnog pravila”, čime se omogućuje da se iz proračuna država članica financiraju socijalno i gospodarski produktivna ulaganja koja ne ugrožavaju buduću održivost proračuna. (5) U skladu s tim, obrazovanje i vještine trebali bi imati značajnu ulogu u europskom semestru. Održavanje prvog zajedničkog sastanka ministara obrazovanja i financija država članica EU-a tijekom finskog predsjedanja EU-om tome bi dalo dobar poticaj.

5.9.

Konačno, Odbor naglašava važnost snažnog uključivanja civilnog društva u razvoj politike obrazovanja i osposobljavanja te povezanih politika, kao i u osmišljavanje i provedbu novih programa obrazovanja i osposobljavanja, uključujući etičke aspekte. Potrebna je suradnja između vlada, obrazovnih ustanova, socijalnih partnera, potrošačkih organizacija i drugih relevantnih organizacija civilnog društva.

5.10.

Socijalni partneri imaju posebnu ulogu kako je utvrđeno Ugovorom. Budući da imaju posebnu funkciju u pogledu pitanja povezanih s radom, trebaju biti uključeni, u skladu s relevantnim nacionalnim pravilima, u odluke koje se odnose na ulaganja, tehnologije i organizaciju rada. EGSO napominje da je digitalizacija jedan od šest prioriteta u programu rada europskog socijalnog dijaloga u razdoblju 2019.–2021.

---

(1)  ŚL C 190, 5.6.2019., str. 24.

(2)  Načelo europskog stupa socijalnih prava br. 1 Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje: Svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada.

(3)  SL C 240, 16.7.2019., str. 51., SL C 228, 5.7.2019., str. 16., SL C 62, 15.2.2019., str. 292., SL C 440, 6.12.2018., str. 1., SL C 110, 22.3.2019., str. 41, SL C 367, 10.10.2018., str. 15., SL C 434, 15.12.2017., str. 36., SL C 288, 31.8.2017., str. 43.

(4)  SL C 13, 15.1.2016., str. 49.

(5)  SL C 190, 5.6.2019., str. 24.