Sažetak

Procjena učinka Prijedloga Uredbe o uspostavi programa „Carina” za suradnju u području carina

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? Koji se problem rješava?

Tijekom zadnjih godina na uspješnost carinskih službi utjecala su kretanja poput globalizacije, koja je dovela do vrlo brzog rasta količina robe i pripadajućih podataka te sve većih sigurnosnih prijetnji i međunarodnog kriminala. Kako bi se odgovorilo na ta pitanja pokrenuta je modernizacija carinske unije u okviru Carinskog zakonika Unije 1 za koju su potrebni brojni novi europski elektronički sustavi. Brze tehnološke promjene (digitalizacija, povezivost, internet stvari, lanci blokova), novi poslovni modeli (e-trgovina, optimizacija opskrbnog lanca) i smanjena javna financijska sredstva stvaraju nove izazove za carinske uprave.

U tom su kontekstu prisutne poteškoće u funkcioniranju carinske unije zbog nedovoljne ujednačenosti te neučinkovitosti carinskih uprava. Uzroci tih poteškoća su trojaki: nejednaki kapaciteti carinskih uprava; neujednačeno tumačenje i provedba zakonodavstva (CZU-a i drugog); prepreke za međusobnu suradnju carinskih uprava i suradnju s drugim dionicima.

Učinak tog problema s djelotvornošću je taj da carinska unija nije ostvarila svoj puni potencijal, čime se ugrožava funkcioniranje unutarnjeg tržišta, narušava socijalna pravednost i ugrožava konkurentnost EU-a.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

1. Opći cilj Programa je potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica, pružanje sigurnosti i zaštite unutar Unije te zaštita Unije od nepravedne i nezakonite trgovine, istodobno olakšavajući zakonite poslovne aktivnosti.

2. Posebni cilj Programa je potpora pripremi i jedinstvenoj provedbi carinskog zakonodavstva i politika, kao i carinskoj suradnji i jačanju administrativnih kapaciteta, uključujući jačanje osobnih kompetencija te razvoj i rad europskih elektroničkih sustava.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Iako je carina područje u isključivoj nadležnosti s visokim stupnjem usklađenosti zakonodavstva EU-a, za provedbu su i dalje u potpunosti nadležne države članice pa carinska unija može biti čvrsta koliko i njezin najslabiji dio. Suočavanje s globalnim i transeuropskim izazovima na učinkovit i dosljedan način diljem Europe nije moguće pojedinačnim djelovanjem EU-a ili država članica. Nužna je suradnja i operativna integracija među nacionalnim carinskim upravama. Dodana vrijednost u najvećoj se mjeri ostvaruje u području informacijskih tehnologija u kojem se Programom omogućuje razvoj i rad niza zajednički utvrđenih europskih elektroničkih sustava uz niže troškove nego na nacionalnoj razini.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto? 

Razmotrene su različite opcije politika koje uglavnom ovise o razini političkih ambicija za Program. Ključne su opcije „opcija 2. – kritična masa” i „opcija 3. – kontinuitet plus” (najpoželjnija opcija):

-opcija 2. – kritična masa: cilj je te opcije financiranje svih elektroničkih sustava CZU-a i određenih novih sustava (izvan CZU-a), čime se osigurava kontinuitet EU-ovih carinskih postupaka i usklađivanje s novim obvezama na temelju carinskog zakonodavstva EU-a. Budući da nema dodatnih ambicija osim provedbe CZU-a i već predloženog zakonodavstva, taj bi scenarij podrazumijevao temeljito preispitivanje EU-ovih ambicija u području carina.

-opcija 3. – kontinuitet plus: tom se opcijom predlaže djelotvoran odgovori na trenutačne i buduće izazove za carinsku uniju. Cilj joj je omogućiti mjere potrebne za jačanje djelotvornosti carinskih uprava u EU-u. Konkretno, izgradnjom kapaciteta IT-a osiguralo bi se uvođenje novih carinskih projekata IT-a (izvan CZU-a) i inovacija. Suradnja bi se povećala i poboljšala u cilju jačanja kapaciteta carinskih uprava za suradnju s drugim tijelima, kako bi se osigurali usklađenost, borba protiv prijevara i povećanje sigurnosti, rad u klasterima na temelju tematskih ili geografskih aspekata te pružila potpora dubljoj integraciji nastaloj novim okruženjem IT-a. Imajući u vidu ograničena dodatna sredstva, tom bi se opcijom znatno povećala ukupna dodana vrijednost EU-a u okviru Programa.

Tko podržava koju opciju? 

Svi dionici daju prednost opciji 3. Europski parlament, Vijeće i Revizorski sud podržali su ambiciozan EU-ov program za carinu koji doprinosi boljoj i ujednačenijoj provedbi carinske unije. Savjetovanja s dionicima uglavnom su bila usmjerena na carinske uprave kao izravne korisnike Programa. One su također izrazile snažnu podršku nastavku provedbe ovog uspješnog Programa i predložile iskorištavanje znatnih prednosti neznatnim jačanjem njegovih mjera u skladu s opcijom 3.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? 

Carinske uprave izravni su korisnici Programa. U okviru opcije 3. Programom će im se osigurati potrebni (organizacijski, operativni, proračunski i metodološki) okvir za suradnju. Izgradnja administrativnih kapaciteta, uključujući kapacitete IT-a i osobne kapacitete, omogućit će im razvijanje u moderne uprave koje su u stanju nositi se s povećanim brojem osnovnih zadaća. Najpoželjnijom opcijom poboljšalo bi se funkcioniranje carinske unije i carinskih tijela znatnim jačanjem suradnje među državama članicama i s trećim zemljama, kao i jačanjem djelotvornosti carinskih uprava u cijelom EU-u. Jednako tako, tom bi se opcijom s vremenom omogućio razvoj kapaciteta IT-a u skladu s carinskom politikom EU-a. Poboljšavanjem uspješnosti carine zajedničkim rješenjima IT-a i suradnjom izravno se utječe na odvijanje zakonite trgovine robe koja ulazi u carinsko područje Unije i izlazi iz njega jer će tako carina bolje i brže otkrivati te zaustavljati nesigurnu i zabranjenu robu na granici. Građani i poduzeća uglavnom imaju neizravne koristi od djelovanja koja se provode u okviru Programa zahvaljujući komunikacijskim mrežama i europskim elektroničkim sustavima koji omogućuju razmjenu informacija i suradnju među carinskim upravama. Zbog nedostatka sveobuhvatnih kvantitativnih podataka, koristi su se uglavnom procijenile na temelju prikupljenih kvalitativnih informacija.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? 

Ne očekuju se posebni negativni gospodarski, socijalni i okolišni učinci.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Program ne obuhvaća mjere izravno usmjerene na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća. Neke neizravne koristi za poduzeća nastat će na temelju zajedničkih portala, raspoloživih alata za osposobljavanje i napretka u ostvarenju jedinstvenog prozora.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave?

Cilj je Programa financiranje mjera u korist carinskih uprava. Glavni rashodi provodit će se javnom nabavom za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava. Budući da ti sustavi nisu potpuno centralizirani, za njihovo uvođenje potrebna su ulaganja i na nacionalnoj razini.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Ne očekuju se drugi bitni učinci. 

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Kako bi se olakšala evaluacija Programa uvest će se okvir za praćenje rezultata ostvarenih Programom. Osigurat će se potpuna transparentnost uz redovito izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju i evaluaciji. Provest će se privremena evaluacija ostvarenih ciljeva Programa te njegove učinkovitosti i dodane vrijednosti na europskoj razini. Konačnom evaluacijom obradit će se dugoročni učinak i učinci održivosti na temelju Programa.