Sažetak
|
Procjena učinka Inicijative za poboljšanje lanca opskrbe hranom – nepoštene trgovačke prakse
|
A. Potreba za djelovanjem
|
O kakvu je problemu riječ i zašto je to problem na razini EU-a?
|
Pregovaračka moć subjekata u lancu opskrbe hranom razlikuje se, a slabije strane (npr. poljoprivrednici) žrtve su nepoštenih trgovačkih praksi. Nacionalni programi za nepoštene trgovačke prakse razlikuju se i nema znatnije koordinacije među državama članicama. Zbog toga su subjekti u određenim državama članicama nedovoljno zaštićeni, u državama članicama primjenjuju se različiti uvjeti poslovanja te dolazi do nesigurnosti u prekograničnoj trgovini.
|
Što bi trebalo postići?
|
Poduzimanjem mjera u pogledu nepoštenih trgovačkih praksi pridonosi se stvaranju jednakih uvjeta na tržištu i omogućuje djelotvorna zaštita za subjekte suočene s nepoštenim trgovačkim praksama. To pridonosi ciljevima ZPP-a za primjeren životni standard osoba koje se bave poljoprivredom, većoj otpornosti slabijih subjekata te boljem funkcioniranju lanca opskrbe hranom.
|
Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a (supsidijarnost)?
|
Djelovanje na razini EU-a osigurava minimalni zajednički okvir, unaprjeđuje zaštitu od nepoštenih trgovačkih praksi i smanjuje negativne posljedice za lanac opskrbe hranom. Pridonosi i primjerenom životnom standardu poljoprivrednog stanovništva (članak 39. UFEU-a) te koordinaciji i razmjeni najboljih praksi među državama članicama, što bi bez djelovanja na razini EU-a bilo teško postići.
|
B. Rješenja
|
Kojim se različitim opcijama mogu ostvariti ciljevi? Daje li se prednost određenoj opciji?
|
Opcije su razvrstane po stupnju usklađenosti, području primjene zabrana nepoštenih trgovačkih praksi, obuhvaćenim proizvodima, obuhvaćenim subjektima, provedbi te koordinaciji u državi članici. Opcija kojoj se daje prednost uključuje djelomičnu usklađenost pravila o nepoštenim trgovačkim praksama, obuhvaćanje poljoprivrednih i prerađenih proizvoda, zaštitu MSP-ova, minimalne zahtjeve za provedbu te mehanizam za provedbu na razini EU-a.
|
Koja su stajališta različitih dionika? Tko podržava koju opciju?
|
Većina dionika koji su se odazvali na otvoreno javno savjetovanje snažno podržava djelovanje na razini EU-a, uključujući kad je riječ o provedbi. (Veliki) trgovci na malo ne slažu se s tvrdnjom o učestalim nepoštenim trgovačkim praksama i protive se mjerama EU-a.
|
C. Učinci opcije kojoj se daje prednost
|
Koje su prednosti opcije kojoj se daje prednost (odnosno glavnih opcija ako se ne daje prednost jednoj opciji)?
|
Mali subjekti ostvaruju prednost od zaštite koju pruža zakonodavstvo o nepoštenim trgovačkim praksama, čime se povećava njihova učinkovitost. Posljedica tih prednosti trebali bi biti pozitivni socijalni i ekonomski učinci u društvu.
|
Koji su troškovi opcije kojoj se daje prednost (odnosno glavnih opcija ako se ne daje prednost jednoj opciji)?
|
Troškovi društava koji se odnose na usklađivanje ne bi trebali biti znatni. Očekuju se neutralni ili čak pozitivni utjecaji na društvo i okoliš, a mogli bi nastati troškovi za nacionalne uprave (vidjeti u nastavku).
|
Kakvi su učinci na MSP-ove i konkurentnost?
|
MSP-ovi bi bili bolje zaštićeni i očekuje se općenito povećanje konkurentnosti.
|
Hoće li to znatno utjecati na nacionalne proračune i uprave?
|
Većina je država članica već uspostavila neki oblik pravila o nepoštenim trgovačkim praksama te će njihovi administrativni troškovi biti ograničeni. Druge će države članice snositi nešto više troškove, ali iskustvo država članica koje imaju zakonodavstvo o nepoštenim trgovačkim praksama pokazuje da su troškovi provedbe uglavnom niski i da ih postojeće strukture mogu podnijeti.
|
Hoće li biti drugih bitnih učinaka?
|
Obuhvatit će se i dobavljači iz trećih zemalja.
|
Proporcionalnost?
|
Obuhvaćeni su samo MSP-ovi, nepoštene trgovačke prakse koje uzrokuju najviše štete i područja u kojima države članice ne mogu same postići ciljeve. Očekuju se samo minimalni troškovi. Države članice mogu zadržati svoje programe i donositi zakonodavne akte izvan područja primjene politike.
|
D. Daljnje mjere
|
Kada će se politika preispitati?
|
Politiku će na temelju izvješća država članica na godišnjoj osnovi pratiti ad hoc stručna skupina. Sveobuhvatno preispitivanje provest će se nakon četiri godine.
|