EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018PC0278

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU

COM/2018/278 final - 2018/0139 (COD)

Bruxelles, 17.5.2018.

COM(2018) 278 final

2018/0139(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU

{SEC(2018) 230 final}
{SWD(2018) 181 final}
{SWD(2018) 182 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Tehnološke promjene prodiru u sve segmente društva i gospodarstva te mijenjaju život građana EU-a. Sektor prometa nije izuzet iz tog trenda. Nove tehnologije radikalno mijenjaju stanje u području mobilnosti. U tim okolnostima EU i njegove industrije moraju savladati izazov i postati svjetski predvodnik u inovacijama, digitalizaciji i dekarbonizaciji. Kako bi se osiguralo da se ti politički prioriteti odraze u politikama EU-a u području mobilnosti, Komisija je primijenila sveobuhvatan pristup donošenjem triju paketa o mobilnosti pod nazivom „Europa u pokretu”.

Komisija je nakon uspostave Strategije za mobilnost s niskom razinom emisije u svibnju i studenome 2017. donijela dva paketa o mobilnosti. U tim se paketima predstavlja pozitivan program kojim se provodi Strategija za mobilnost s niskom razinom emisije i kojim se osigurava nesmetan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve. Europski parlament i Vijeće trebali bi osigurati brzo donošenje tih prijedloga.

Predmetna je inicijativa dio trećeg paketa „Europa u pokretu”, kojim se ostvaruje nova strategija industrijske politike iz rujna 2017. i koji je osmišljen kao završna faza postupka kojim se Europi omogućuje da iskoristi sve prednosti modernizacije sustava mobilnosti. Vrlo je važno da budući sustav mobilnosti bude siguran, čist i učinkovit za sve građane EU-a. Cilj je da europski sustav mobilnosti postane sigurniji i dostupniji, europska industrija konkurentnija, europska radna mjesta stabilnija te da se osigura veća čistoća i bolje ispunjavanje zahtjeva suzbijanja klimatskih promjena. Za to je nužna čvrsta predanost EU-a, država članica i dionika, posebno u pogledu većih ulaganja u prometnu infrastrukturu.

Prijevoznici u pomorskom prometu moraju ispuniti niz različitih zakonskih zahtjeva o prijavi kad god brod uplovi u luku ili isplovi iz nje (pristajanje u luci). Zbog neusklađenih zahtjeva u različitim područjima politika država članica ili u državama članicama nastaje veliko administrativno opterećenje takvih prijevoznika. Godišnji broj pristajanja plovila u lukama EU-a veći je od dva milijuna. Trenutačno, osoblje u brodarskom sektoru svake godine potroši otprilike 4,6 milijuna sati na izvješćivanje.

Taj je problem Europsko vijeće istaknulo u svojoj Izjavi iz Vallette o pomorskoj politici iz 2017. 1 te u zaključcima Vijeća od 8. lipnja 2017. 2 o prioritetima za politiku EU-a o pomorskom prometu do 2020. Vijeće je naglasilo da treba smanjiti administrativno opterećenje u pomorskom prometu osiguravanjem jednostavnih, digitaliziranih i usklađenih postupaka prijave za brodove. Tu je poruku ponovilo u svojim zaključcima od 5. prosinca 2017. o digitalizaciji prometa 3 . Prijevoznici u pomorskom prometu isto tako izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog situacije.

Problem je analiziran u evaluaciji Direktive 2010/65/EU o službenom postupku prijave, koja je provedena u okviru provjere primjerenosti politike EU-a o pomorskom prometu u razdoblju od 2016. do 2017. Evaluacijom su potvrđeni zaključci analize problema.

Svrha je ovog prijedloga otkloniti neusklađenosti u trenutačnom okružju za prijavu brodova. U predloženom novom okružju jedinstvenog europskog pomorskog sučelja koordinirano se i usklađeno objedinjuje cjelokupno prijavljivanje povezano s pristajanjem u luke. Zahvaljujući tomu poboljšat će se i interoperabilnost i međusobna povezanost odgovarajućih sustava čime se, prema potrebi, omogućuje učinkovitija razmjena i ponovna upotreba podataka.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Prijedlogom se dopunjuju i podupiru ukupni ciljevi prometne politike EU-a. Osigurava se važan doprinos inicijativi za europsko područje pomorskog prometa bez prepreka te se podjednako podupiru politika EU-a o smanjenju emisija u sektoru prometa i socijalni program EU-a za promet.

Prijedlog je blisko povezan i usklađen s Direktivom o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava 4 . Kada se radi o obvezi prihvaćanja informacija i potvrda o prijevozu tereta u digitalnom obliku, koju imaju tijela koja u unutrašnjosti EU-a vrše provjere povezane s prijevozom, prijedlog je isto tako usklađen s inicijativom za upotrebu elektroničkih informacija o prijevozu tereta.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlogom se podupiru ciljevi programa Europske komisije za primjerenost i učinkovitost propisa („REFIT”) kojima se nastoji smanjiti i pojednostavniti administrativno opterećenje. Prijedlog je usklađen s općim ciljevima Komisije u pogledu povećanja konkurentnosti, besprijekornog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i veće učinkovitosti zbog digitalizacije.

Konkretno, prijedlog je dopuna aktivnostima u području digitalizacije predstavljenima u Carinskom zakoniku Unije jer se njime čini korak naprijed prema međusobno povezanijem okružju za službeni postupak prijave u području carine i prometa.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Pravni je temelj za djelovanje članak 100. stavak 2. Ugovora: „Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu utvrditi odgovarajuće odredbe za pomorski i zračni promet.”

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Jedinstveno tržište iznimno je važno za pomorski promet; tek 9 % pomorske trgovine u EU-u čini nacionalna trgovina, dok se 25 % odnosi na trgovinu unutar EU-a, a 66 % na trgovinu izvan EU-a. Osim toga, luke nisu posljednja odredišta robe koja se prevozi morem. Velika količina robe koja prolazi kroz luke dovozi se iz neke druge države članice ili dalje odvozi u drugu državu članicu putem prometnih veza sa zaleđem. Stoga je u interesu EU-a osigurati besprijekorno pristajanje plovila u lukama, u korist šireg unutarnjeg tržišta prijevoza i kako bi se povećala isplativost znatnih gospodarskih ulaganja i prekograničnih poslovnih pothvata povezanih sa sektorom.

Nije vjerojatno da će se okružje EU-a za brodare za prijavu pristajanja u lukama uskladiti djelovanjem samo na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Ne postoji međunarodni forum koji bi omogućio donošenje takvih opsežnih i obvezujućih odredbi.

Iz prošlih je iskustava vidljivo i da dobrovoljne mjere usklađivanja nisu dostatne. Postojeće neobvezujuće smjernice i redovita interakcija između država članica nisu dovele do poboljšanja situacije ni do usklađivanja sučelja, formata podataka ili postupaka prijave.

Stoga je taj problem primjereno riješiti na razini EU-a. Problem je prekogranične prirode, a značajne rezultate moguće je učinkovito postići samo donošenjem usklađenog zajedničkog okvira kojim se uzimaju u obzir paneuropske potrebe.

Proporcionalnost

Prijedlogom se nastoji izbjeći neproporcionalno opterećenje za brodare. On se nadovezuje na postojeću strukturu jedinstvenih nacionalnih sučelja te na međunarodne i EU-ove standarde i formate podataka. Stoga će troškovi država članica i dionika iz industrije biti ograničeni i jasno je da će od njih biti veće izravne i neizravne koristi od smanjenog administrativnog opterećenja i učinkovitije razmjene informacija. U procjeni učinka u pogledu troškovne učinkovitosti, djelotvornosti i proporcionalnosti prijedloga zaključeno je da se njime stvara znatna dodana vrijednost.

Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za postizanje ciljeva; u njemu se uzimaju u obzir glavni izvori problema i pruža decentralizirano, no usklađeno rješenje. EU i države članice imat će zajedničku odgovornost za okružje za prijave.

Odabir instrumenta

U procjeni učinka utvrđeno je da Direktivu 2010/65/EU treba revidirati kako bi se ostvarili njezini ciljevi. Uredba je primjereniji instrument kojim se mogu osigurati učinkovito usklađivanje sučelja, formata podataka i postupaka prijave te dosljedna i transparentna provedba tih mjera.

Predlažu se i provedbene mjere s obzirom na tehničku prirodu inicijative i vjerojatnost potrebe za njezinom budućom redovitom prilagodbom zbog tehničkih i pravnih promjena.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U evaluaciji koja je provedena od 2016. do 2017. u okviru provjere primjerenosti politike EU-a o pomorskom prometu zaključeno je da Direktiva 2010/65/EU nije dovoljno djelotvorna ili učinkovita, iako su njezini ciljevi i dalje iznimno važni. Zaključeno je da postoji znatan prostor za dodatno pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja za brodare.

Utvrđena su tri problema. Prvo, jedinstvena nacionalna pomorska sučelja za prijave brodova nisu dovoljno usklađena. Postoje razlike u sučelju, formatima podataka i postupcima prijave među državama članicama, a ponekad čak i među lukama. U Direktivi 2010/65/EU nisu propisane nikakve obvezujuće specifikacije za jedinstvena nacionalna sučelja. Posljedica toga su različita i fragmentirana okružja za prijave.

Drugo, u trenutačnom sustavu za koordinaciju prijava putem jedinstvenih nacionalnih sučelja objedinjuju se tek pojedine zakonske obveze brodova u pogledu prijave. Često se traži da se nacionalni i lokalni zahtjevi o prijavama dostave drugim kanalima umjesto posredstvom jedinstvenih nacionalnih sučelja. Ostali službeni postupci prijave u EU-u, kao što je većina carinskih formalnosti, provode se putem posebnih nacionalnih i transeuropskih carinskih informatičkih sustava.

Treće, u većini država članica i EU-u kao cjelini okružje za razmjenu podataka nije učinkovito. Stoga se od brodara često traži da iste informacije o istom pristajanju u luku dostavljaju više od jednom. Kada bi razmjene informacija između tijela bile učinkovitije, moglo bi se izbjeći takvo dvostruko prijavljivanje, što je u skladu s ciljem EU-a da se poštuje načelo „dostavljanja podataka samo jednom”.

Savjetovanja s dionicima

Ta su savjetovanja održana u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu. Od 25. listopada 2017. do 18. siječnja 2018. održano je javno internetsko savjetovanje. Upitnik je bio dostupan na svim službenim jezicima EU-a. Ukupno je sudjelovao 91 ispitanik. To je javno savjetovanje dopunjeno konkretnijim, ciljanim savjetovanjima u okviru radionica, razgovora i drugih događanja te detaljnijim internetskim upitnikom za glavne skupine dionika. U postupku savjetovanja sudjelovalo je 418 dionika.

Poseban je napor uložen u stupanje u kontakt s malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) u sektoru pomorskog prometa putem mreže MSP-ova kako bi ih se obavijestilo o mogućnosti sudjelovanja u postupku savjetovanja. Komisija se obratila i odgovarajućim europskim socijalnim partnerima (stručnjacima iz područja pomorskog prometa i sindikatima u pomorskom sektoru 5 ) kako bi ih pozvala da sudjeluju u savjetovanju.

U okviru savjetovanja s dionicima potvrđena je analiza problema i postalo je jasnije koja je najpoželjnija opcija politike za koju skupinu dionika. Dionici iz većine kategorija izjavili su da daju prednost integriranom, sveobuhvatnom okružju za prijave koje uključuje carinske prijave i prijave u sektoru prometa. Od ukupnog broja ispitanika koji su sudjelovali u otvorenom javnom savjetovanju, njih 82 % izjavilo je da bi se ta pitanja najučinkovitije mogla riješiti na razini EU-a. Većina dionika kao svoj glavni prioritet navela je usklađivanje na razini EU-a jer bi se tako ostvarile znatne koristi i smanjilo administrativno opterećenje. Među ostalim prioritetima istaknuti su jasnoća u zaštiti podataka te učinkovitiji protok i razmjena podataka.

Brodari i agenti broda/špediteri prednost su dali centraliziranom rješenju za usklađivanje, dok su tijela država članica i luke kao najpoželjnije rješenje odabrali ono koje se temelji na postojećim jedinstvenim nacionalnim sučeljima.

Nakon pomnog razmatranja i analize tih podataka Komisija predlaže kompromisno rješenje kojim će se osigurati usklađivanje na temelju decentraliziranih, ali međusobno povezanih jedinstvenih nacionalnih sučelja.

Prikupljanje i upotreba informacija/stručnog znanja

Prijedlog se temelji na pronalaženju činjenica i na informacijama dobivenima od odgovarajućih stručnjaka te na ekonomskim modelima procjene troškova i koristi, uključujući modeliranje neizravnih učinaka i predviđenu promjenu vrste prijevoza iz cestovnog prijevoza na vodeni prijevoz. Skupina vanjskih savjetnika sastavila je prateću studiju o troškovima i učincima.

Stručnjaci Komisije zaduženi za razna područja politike aktivno su sudjelovali u tome kako bi se postigle komplementarnost i usklađenost između inicijative za okružje za prijave i ostalih politika EU-a (npr. sastavnice e-uprave, carinska politika, pitanja zaštite podataka).

Procjena učinka

Nakon što su u prvom krugu procjene odbačene dvije opcije, u procjeni učinka detaljno se razmatralo još šest glavnih opcija politike. Te se opcije temelje na dvama glavnim odabirima u pogledu politike: alatu za postizanje usklađenosti i opsegu podataka/pojedinosti u prijavi koje će trebati uvrstiti u usklađeni skup podataka.

Analizirane su tri realistične opcije strukture usklađivanja:

(a)obvezujuće tehničke specifikacije radi uspostave usklađenih pristupnika za prijavljivanje putem kojih bi se pristupalo jedinstvenim nacionalnim sučeljima (sva je odgovornost na državama članicama);

(b)usklađeni pristupnici za prijavljivanje putem kojih bi se pristupalo jedinstvenim nacionalnim sučeljima i koji bi se temeljili na modulu zajedničkog informatičkog rješenja razvijenom na razini EU-a i priključenom na svako jedinstveno nacionalno sučelje (zajednička odgovornost EU-a/država članica); ili

(c)središnji pristupnik za prijavljivanje na razini EU-a (odgovornost EU-a).

Kada je riječ o opsegu, on može biti 1. sveobuhvatan ili 2. ograničen. Sveobuhvatan opseg uključuje i carinske postupke prijave i postupke prijave u sektoru prometa, dok bi u okviru ograničene opcije okružje za prijave u sektoru prometa bilo odvojeno od okružja za službeni carinski postupak prijave.

A: usklađeni pristupnici za jedinstvena nacionalna sučelja : tehničke specifikacije

B: usklađeni pristupnici za jedinstvena nacionalna sučelja : zajedničko informatičko rješenje

C: središnji pristupnik za prijave

D: obvezni lučki inform. sustav (odbačeno)

1. Sveobuhvatno rješenje za jedinstvenu ulaznu točku

opcija A1

opcija B1

opcija C1

opcija D1

2.
Odvojene ulazne točke za carinu/pomorski promet

opcija A2

opcija B2

opcija C2

opcija D2

Premda bi najjeftinije bilo provesti opciju B2, njome bi se ostvarile znatno manje koristi za brodare (nužni kompromis). Omjer troškovne učinkovitosti bio je najpovoljniji u opciji B1. Rezultati analize troškova i koristi očigledno su pozitivni u svim opcijama.

Na temelju omjera troškova i koristi, prihvaćenosti među dionicima, očekivane djelotvornosti i ocjene rizika najpoželjnija je stoga opcija B1. Očekuje se da bi njezinim prihvaćanjem nastao ukupni dodatni trošak od 29,4 milijuna EUR u razdoblju od 2020. do 2030., a u istom bi se razdoblju ostvarile nove koristi zbog smanjenja radnih sati zaposlenika za 22–25 milijuna. Ta opcija pruža najviše koristi uz prihvatljive troškove. Odabirom te opcije osigurat će se usklađeno okružje za prijave te istodobno uvažiti postojeći ustroj jedinstvenih nacionalnih sučelja i iskoristiti dosadašnja ulaganja. Opterećenje država članica svedeno je na najmanju moguću mjeru jer se svima daje isti softverski paket, razvijen na razini EU-a.

Rasprava o izvješću o procjeni učinka održana je s Odborom za nadzor regulative, koji je dao pozitivno mišljenje s napomenama 6 .

Primjerenost propisa i pojednostavnjenje

Budući da je riječ o reviziji postojećeg zakonodavstva u području REFIT-a, Komisijina Programa za primjerenost i učinkovitost propisa, Komisija je razmatrala mogućnosti pojednostavnjenja i smanjivanja opterećenja. Analiza pokazuje da postoji mogućnost znatnog pojednostavnjenja i povećanja učinkovitosti smanjivanjem administrativnog opterećenja za brodare koji moraju ispuniti zakonske zahtjeve povezane s pristajanjem u luku.

Očekuje se da će se administrativno opterećenje smanjiti zahvaljujući 1. usklađenim sučeljima, postupcima i formatima podataka; 2. osiguravanju jedinstvene ulazne točke za prijave; 3. učinkovitijoj ponovnoj upotrebi podataka zbog koje će se prijava moći izvršiti samo jednom i dvostruko će se prijavljivanje ukloniti. Uvođenjem sveobuhvatnog mehanizma koordinacije namijenjenog brodarima za svaku prijavu pristajanja u luku te potpuno usklađenih formata podataka, postupaka prijave i sučelja zaposlenicima će se uštedjeti mnogo vremena koje će moći utrošiti na izvršavanje drugih zadaća, posebno onih koje se odnose na temeljno poslovanje, sigurnost i zaštitu.

Elementi pojednostavnjenja izražavaju se u procijenjenom brojčanom iznosu od 22–25 milijuna radnih sati zaposlenika u razdoblju od 2020. do 2030., što odgovara iznosu od 625–720 milijuna EUR koji bi brodari uštedjeli.

Od pojednostavnjenja i usklađivanja postupaka prijava posebno će korist imati mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća koja su proporcionalno osjetljivija na neučinkovitu administraciju i izgubljene radne sate.

Prijedlogom se, u skladu s „digitalnom provjerom”, ujedno pridonosi digitalizaciji i boljem protoku informacija.

Temeljna prava

Prijedlog ima učinak na pravo na zaštitu osobnih podataka zajamčeno člankom 8. Povelje. Svaka obrada osobnih podataka na temelju Prijedloga izvršava se u skladu sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti osobnih podataka, a posebno u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Opcija kojoj se daje prednost imat će utjecaj na proračun Komisije. Očekuje se da će troškovi informatičkih usluga i razvoja informatičkog sustava tijekom 11 godina, od 2020. do 2030., iznositi do 13,5 milijuna EUR. Komisija predlaže da se njezini troškovi podmire iz proračunske linije pod nazivom Aktivnosti za potporu europskoj prometnoj politici i pravima putnika uključujući komunikacijske aktivnosti (proračunska stavka 06.02.05).

Iz proračuna EU-a u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira neće trebati isplatiti dodatna sredstva ili podmiriti dodatne troškove zaposlenika. Ovom se inicijativom ne namjerava dovesti u pitanje Prijedlog Komisije o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će, koristeći se skupom mehanizama praćenja i evaluacije, pratiti napredak, učinke i rezultate ove inicijative. Na taj će se način mjeriti napredak u ostvarivanju posebnih ciljeva novog prijedloga.

Pažljivo će se odvagnuti zahtjevi za dostavu informacija (izvješća, odgovori na ankete) kako bi se izbjeglo dodatno opterećivanje dionika stvaranjem neproporcionalnih novih zahtjeva za izvješćivanje.

Izvješće o praćenju na temelju pokazatelja utvrđenih u procjeni učinka trebalo bi biti prvi korak. Nakon njega bi trebala uslijediti faza evaluacije. Komisija će pet godina nakon datuma provedbe zakonskog prijedloga pokrenuti provjeru kako bi odredila jesu li ciljevi inicijative ispunjeni. Takav se postupak provodi na temelju izvješća država članica, anketa među dionicima i ostalih vrsta podataka (npr. pritužbe) koje dostavljaju brodari. Nakon toga se zaključci evaluacije ugrađuju u buduće postupke donošenja odluka kako bi se osiguralo izvršavanje potrebnih prilagodbi radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Prijedlog se sastoji od šest poglavlja, pri čemu se u prvom predstavlja opće područje primjene, dok se u zadnjem navode neke međusektorske odredbe. U poglavljima II.–IV. navode se detaljnije informacije o području primjene i tehničkim instrumentima, dok se u poglavlju V. utvrđuje općeniti način upravljanja okružjem jedinstvenog europskog pomorskog sučelja.

I.    Opće odredbe

II.    Skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

III.    Dostava informacija

IV.    Zajedničke usluge

V.    Koordinacija aktivnosti povezanih s okružjem jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

VI.    Završne odredbe

2018/0139 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora 7 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 8 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 9 od država članica zahtijeva se da prihvate ispunjavanje obveza prijave za brodove koji dolaze u luke Unije i odlaze iz tih luka u elektroničkom obliku te da osiguraju prijenos tih podataka putem jedinstvenog sučelja kako bi se olakšao pomorski promet.

(2)Trgovina i komunikacija na jedinstvenom tržištu i izvan njega počivaju na pomorskom prometu. Radi olakšavanja pomorskog prometa i dodatnog smanjenja administrativnih opterećenja za brodare trebalo bi još više pojednostavniti i uskladiti postupke dostave informacija kako bi se ispunile obveze prijave brodova određene brodarima u pravnim aktima Unije i nacionalnom pravu država članica.

(3)Svrha je ove Uredbe olakšati prijenos informacija. Primjenom ove Uredbe ne bi se trebala izmijeniti sama bit obveza prijave te ona ne bi trebala imati utjecaj na naknadnu pohranu i obradu informacija na razini Unije ili na nacionalnoj razini.

(4)U svakoj državi članici trebalo bi zadržati postojeća jedinstvena nacionalna sučelja kao osnovu za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja. Jedinstvena nacionalna sučelja trebala bi biti zajednička ulazna točka za prijave, namijenjena prijevoznicima u pomorskom prometu, u okviru koje se prikupljaju podaci deklaranata koji se zatim prosljeđuju svim relevantnim nadležnim tijelima.

(5)Pristupna sučelja tih jedinstvenih nacionalnih sučelja kojima pristupaju deklaranti trebala bi se uskladiti na razini Unije kako bi se pojednostavnio postupak prijave i dodatno smanjilo administrativno opterećenje. To usklađivanje trebalo bi postići tako da se u svakom jedinstvenom nacionalnom sučelju upotrijebi jedinstveni softver za sučelje, razvijen na razini Unije, radi slanja informacija iz jednog sustava u drugi i obratno. Države članice trebale bi snositi odgovornost za integraciju tog modula sučelja i upravljanje njime te za redovito i pravodobno ažuriranje softvera kad Komisija stavi na raspolaganje nove verzije. Komisija bi trebala izraditi modul i osigurati potrebna ažuriranja.

(6)Zbog nadolazećih novih digitalnih tehnologija sve su veće mogućnosti za povećanje učinkovitosti sektora pomorskog prometa i smanjenje administrativnog opterećenja. Kako bi se što prije iskoristile prednosti takvih novih tehnologija, Komisiju bi trebalo ovlastiti da provedbenim aktima izmijeni tehničke specifikacije, standarde i postupke koji se primjenjuju na usklađeno okružje za prijave. Tijekom revizije ove Uredbe isto bi tako trebalo uzeti u obzir nove tehnologije.

(7)Putem lako dostupnih nacionalnih web-mjesta ujednačenog izgleda i prepoznatljivosti prilagođenih korisniku deklarantima bi trebalo pružiti odgovarajuću podršku i informacije o postupcima i tehničkim specifikacijama povezanima s upotrebom jedinstvenih nacionalnih sučelja.

(8)Konvencijom o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu („Konvencija FAL”) 10 predviđeno je da bi javna tijela uvijek trebala zahtijevati samo informacije ključne za prijavu te broj stavki svesti na minimum.

(9)Kako bi se omogućilo funkcioniranje okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja, potrebno je utvrditi sveobuhvatni skup podataka za to okružje kojim bi se obuhvatili svi elementi informacija koje bi nacionalna tijela ili lučki operateri mogli zatražiti u administrativne ili operativne svrhe u trenutku pristajanja broda u luku. Budući da se opseg obveza prijave razlikuje među državama članicama, u određenoj državi članici trebalo bi oblikovati jedinstveno nacionalno sučelje na način da prihvaća skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja bez potrebe za njegovom preinakom i zanemaruje sve informacije koje nisu bitne za tu državu članicu.

(10)U Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi navesti odgovarajuće obveze prijave koje se nalaze u pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima. Te bi obveze prijave trebale biti temelj za utvrđivanje sveobuhvatnog skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja. U Prilogu bi trebalo navesti i odgovarajuće kategorije obveza prijave na nacionalnoj razini, a države članice trebale bi od Komisije zatražiti da skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja izmijeni na temelju obveza prijave navedenih u njihovu nacionalnom zakonodavstvu. Pravni akt Unije kojim se mijenja skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja na temelju obveze prijave navedene u nacionalnom zakonodavstvu trebao bi sadržavati izričitu uputu na to nacionalno zakonodavstvo.

(11)Kad god se informacije iz jedinstvenih nacionalnih sučelja prosljeđuju nadležnim tijelima, one se moraju prenositi u skladu sa zajedničkim zahtjevima o dostavi podataka, formatima i oznakama za potrebe ispunjenja obveza i službenog postupka prijave koji su propisani u zakonodavstvu Unije navedenom u Prilogu te se moraju prenositi putem informatičkih sustava utvrđenih u tom Prilogu, kao što su tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013.

(12)Pri provedbi ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir sustave SafeSeaNet koji su uspostavljeni na nacionalnoj razini i na razini Unije, čime bi se, u skladu s Direktivom 2002/59, među državama članicama trebala dodatno olakšati razmjena i distribucija informacija primljenih putem jedinstvenih nacionalnih sučelja.

(13)Luke nisu posljednja odredišta robe. Učinkovitost pristajanja brodova u luku ima utjecaj na cjelokupni logistički lanac povezan s prijevozom robe i putnika u luke i iz njih. Kako bi se osigurali interoperabilnost, multimodalnost i nesmetano povezivanje pomorskog prometa s cjelokupnim logističkim lancem te pojednostavnile druge vrste prijevoza, u okviru jedinstvenih nacionalnih sučelja trebalo bi omogućiti razmjenu bitnih informacija kao što su vrijeme dolaska i odlaska, a slične bi okvire trebalo napraviti za druge vrste prijevoza.

(14)Kako bi se poboljšala učinkovitost pomorskog prometa i ograničilo udvostručavanje informacija koje se moraju dostaviti u operativne svrhe u trenutku pristajanja broda u luku, informacije koje u jedinstvenom nacionalnom sučelju navede deklarant trebalo bi isto tako podijeliti s određenim drugim subjektima, kao što su operateri luka ili terminala.

(15)Uredbom (EU) br. 952/2013 predviđeno je da se za robu koja se unosi na carinsko područje Unije carinskim tijelima elektroničkim putem podnosi ulazna skraćena deklaracija. S obzirom na to koju važnost informacije u ulaznoj skraćenoj deklaraciji imaju za upravljanje sigurnošću i financijskim rizicima, trenutačno se razvija poseban elektronički sustav za podnošenje tih deklaracija na carinskom području Unije i upravljanje njima. Stoga neće biti moguće ulaznu skraćenu deklaraciju podnijeti putem jedinstvenih nacionalnih sučelja. Međutim, kad se uzme u obzir da su neki elementi podataka koji se dostavljaju uz ulaznu skraćenu deklaraciju potrebni i za izvršavanje drugih službenih carinskih i pomorskih postupaka prijave kada brod pristaje u luku Unije, u okružju jedinstvenog europskog pomorskog sučelja namijenjenom pomorskom prometu trebalo bi moći obrađivati elemente podataka iz ulazne skraćene deklaracije. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost da se putem jedinstvenih nacionalnih sučelja dohvate bitne informacije koje su već dostavljene u ulaznoj skraćenoj deklaraciji.

(16)Kako bi se omogućila ponovna upotreba informacija pruženih putem jedinstvenih nacionalnih sučelja i deklarantu olakšalo podnošenje informacija, potrebno je predvidjeti zajedničke baze podataka. Baza podataka o brodovima za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja trebala bi sadržavati referentni popis podataka o brodu i izuzeća od obveza prijave, kako su prijavljeni odgovarajućim jedinstvenim nacionalnim sučelja. Kako bi se deklarantu olakšalo podnošenje informacija, zajednička baza podataka o lokacijama trebala bi sadržavati referentni popis oznaka lokacija koji uključuje UN-ov sustav označavanja za lokacije trgovanja i prijevoza (UN/LOCODE), oznake svojstvene sustavu SafeSeaNet te oznake lučkih objekata kako su zabilježene u globalnom integriranom informacijskom sustavu o brodovima (GISIS) Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Nadalje, u zajedničkoj bazi podataka o opasnim ili onečišćujućim teretima (Hazmat) trebao bi se u skladu s Direktivom 2002/59/EZ i njezinim izmjenama nalaziti popis opasnih i onečišćujućih tereta koje treba prijaviti jedinstvenim nacionalnim sučeljima te obrazac FAL 7 IMO-a s obzirom na bitne elemente podataka iz konvencija i kodeksa IMO-a.

(17)Obrada osobnih podataka u okviru ove Uredbe koju vrše nadležna tijela trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća. Obrada osobnih podataka koju vrši Komisija u okviru ove Uredbe trebala bi biti u skladu s odredbama Uredbe [nova Uredba kojom se zamjenjuje Uredba 45/2001 o obradi osobnih podataka u institucijama Zajednice].

(18)Okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i jedinstvena nacionalna sučelja ne bi trebali omogućiti nijednu drugu obradu osobnih podataka osim one koja je potrebna za rad tih sustava te ih ne bi trebalo upotrebljavati za dodjeljivanje nekih novih prava pristupa osobnim podacima.

(19)Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se ova Uredba nadopunila utvrđivanjem skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i određivanjem definicija, kategorija i specifikacija podataka za elemente podataka. Iste ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji kako bi izmijenila Prilog tako da se uvrste obveze prijave koje postoje na nacionalnoj razini i uzmu u obzir nove obveze prijave donesene u pravnim aktima Unije. Komisija bi trebala osigurati poštovanje zajedničkih zahtjeva o dostavi podataka, formata i oznaka utvrđenih u pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima koji su navedeni u Prilogu. Isto je tako od posebne važnosti da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.

(20)Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 11 .

(21)

(22)Konkretno, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje i naknadnu izmjenu skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja te za donošenje funkcionalnih i tehničkih specifikacija, uspostavljanje mehanizama za kontrolu kvalitete i postupaka za uvođenje, održavanje i primjenu modula usklađenog sučelja i povezanih usklađenih elemenata u okviru jedinstvenih nacionalnih sučelja. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje tehničkih specifikacija, standarda i postupaka za zajedničke usluge u okviru okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja.

(23)Ova bi se Uredba trebala temeljiti na Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 12 kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima države članice priznaju određena sredstva elektroničke identifikacije fizičkih i pravnih osoba koja su obuhvaćena prijavljenim sustavom elektroničke identifikacije druge države članice. U Uredbi (EU) br. 910/2014 navode se uvjeti pod kojima korisnici mogu sredstva svoje elektroničke identifikacije i autentikacije upotrijebiti za prekogranični pristup javnim uslugama na internetu.

(24)Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe. Trebalo bi prikupljati informacije kako bi se iskoristile u toj evaluaciji i omogućile procjenu učinkovitosti zakonodavstva s obzirom na njegove ciljeve.

(25)Direktivu 2010/65/EU stoga bi trebalo staviti izvan snage s učinkom od dana primjene ove Uredbe.

(26)U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 13 provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.
Opće odredbe

Članak 1.
Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za usklađeno i interoperabilno okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja, utemeljeno na jedinstvenim nacionalnim sučeljima, kako bi se olakšao elektronički prijenos informacija povezan s obvezama prijave za brodove koji dolaze u luke Unije, u njima borave i odlaze iz njih.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja” znači pravni i tehnički okvir za elektronički prijenos informacija povezan s obvezama i postupcima prijave pristajanja brodova u luke Unije, koji se sastoji od mreže jedinstvenih nacionalnih sučelja i uključuje usklađeno sučelje te zajedničke usluge za upravljanje korisnicima i pristupom, identifikaciju brodova, oznake lokacije i informacije o opasnim i onečišćujućim teretima;

(2)„obveza prijave” znači informacije koje se zahtijevaju u pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima koji su navedeni u Prilogu te nacionalnim zakonodavstvom na koje se upućuje u Prilogu, a koje se trebaju dostaviti u administrativne i operativne svrhe povezane s dolaskom broda u luku, boravkom u luci i odlaskom iz luke u državi članici („pristajanje u luku”);

(3)„element podataka” znači najmanja jedinica informacije s jedinstvenom definicijom i preciznim tehničkim obilježjima kao što su format, duljina i vrsta slovnog znaka;

(4)„lučki informacijski sustav” znači elektronički sustav kojim se olakšava razmjena operativnih ili administrativnih informacija između različitih lučkih subjekata;

(5)„deklarant” znači brodar ili neka druga fizička ili pravna osoba koja podliježe obvezama prijave;

(6)„pružatelj podatkovnih usluga” znači fizička ili pravna osoba koja deklarantu pruža usluge informacijske i komunikacijske tehnologije ili usluge unosa podataka povezane s obvezama prijave.

Poglavlje II.
Skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

Članak 3.
Utvrđivanje skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

1.Komisija utvrđuje cjeloviti popis elemenata podataka („skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja”) na temelju obveza prijave utvrđenih u pravnim aktima Unije i međunarodnim pravnim aktima koji su navedeni u Prilogu te u nacionalnom zakonodavstvu na koje se upućuje u Prilogu. Komisija osigurava poštovanje zajedničkih zahtjeva o dostavi podataka, formata i oznaka utvrđenih u pravnim aktima Unije koji su navedeni u Prilogu.

2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 18. kako bi se ova Uredba dopunila u svrhu utvrđivanja i izmjene skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja. Delegirani akt kojim se umeće ili mijenja neki element podataka u skupu podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja na temelju obveze prijave navedene u nacionalnom zakonodavstvu sadržava izričitu uputu na to nacionalno zakonodavstvo.

3.Država članica na temelju obveza prijave iz nacionalnog zakonodavstva od Komisije može zatražiti određivanje novih elemenata podataka u skupu podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja. Najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe države članice Komisiju obavješćuju o odredbama nacionalnog zakonodavstva i odgovarajućim obvezama prijave koje sadržavaju elemente podataka za uvrštenje u skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja. Države članice precizno utvrđuju te elemente podataka. Komisija na temelju tih obavijesti procjenjuje potrebu za umetanjem ili izmjenom pojedinog elementa podataka u skupu podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja.

4.Komisija je ovlaštena i za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 18. radi izmjene Priloga na način da se unese ili izmijeni upućivanje na obvezu prijave sadržanu u pravnom aktu Unije ili međunarodnom pravnom aktu, ili upućivanje na nacionalno zakonodavstvo.

Članak 4.
Zahtjev za dostavu ostalih informacija

1.Ako država članica na temelju svojeg nacionalnog zakonodavstva planira uvesti ili izmijeniti obvezu prijave koja bi uključivala dostavu drugih informacija osim onih uvrštenih u skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja, ta država članica o tome odmah obavješćuje Komisiju. U toj obavijesti država članica precizno utvrđuje informacije koje nisu obuhvaćene skupom podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i naznačuje željeni rok primjene predmetne obveze prijave.

2.Komisija u skladu s člankom 3. stavkom 2. procjenjuje potrebu za izmjenom skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja.

Poglavlje III.
Dostava informacija

Članak 5.
Jedinstvena nacionalna sučelja

1.Svaka država članica uspostavlja jedinstveno nacionalno sučelje u kojem se, u skladu s ovom Uredbom i ne dovodeći u pitanje članak 6., sve informacije potrebne za ispunjenje obveza prijave dostavljaju jednom u okviru skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i u skladu s njim, kako bi te informacije postale dostupne odgovarajućim tijelima država članica.

Države članice odgovorne su za razvoj, dostupnost, održavanje, sigurnost i funkcioniranje svojih jedinstvenih nacionalnih sučelja.

2.Komisija za potrebe jedinstvenih nacionalnih sučelja izrađuje i nadograđuje usklađeni modul sučelja za prijave. Taj modul uključuje mogućnost razmjene informacija između informacijskog sustava kojim se koriste deklarant i jedinstvenog nacionalnog sučelja.

3.Države članice osiguravaju:

(a)kompatibilnost jedinstvenog nacionalnog sučelja s modulom sučelja za prijave;

(b)pravodobnu integraciju modula sučelja za prijave i svih njegovih naknadnih ažuriranja u skladu s rokovima provedbe utvrđenima u provedbenim aktima iz stavka 11.;

(c)povezivanje s odgovarajućim sustavima nadležnih tijela kako bi se putem jedinstvenog nacionalnog sučelja omogućio prijenos podataka koje treba prijaviti tim tijelima, kao i prijenos podataka u te sustave u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom te u skladu s tehničkim specifikacijama tih sustava;

(d)osiguranje web-mjesta za internetsku podršku.

4.Jedinstvena nacionalna sučelja isto tako omogućuju deklarantima da dostave informacije koristeći se digitalnim proračunskim tablicama usklađenima na razini Unije te uključuju funkciju ekstrakcije elemenata podataka za prijavu iz tih proračunskih tablica.

5.Države članice osiguravaju da tražene informacije stignu do tijela zaduženih za primjenu predmetnog zakonodavstva i da su ograničene na potrebe svakog od tih tijela. Države članice na taj način osiguravaju poštovanje zakonskih zahtjeva povezanih s prijenosom informacija, uključujući osobne podatke, koji su propisani u pravnim aktima Unije navedenima u Prilogu te, prema potrebi, upotrebljavaju tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013. One ujedno osiguravaju interoperabilnost s informacijskim sustavima kojima se ta tijela koriste.

6.U okviru jedinstvenih nacionalnih sučelja predviđena je tehnička mogućnost za deklarante da bitne informacije odvojeno stave na raspolaganje pružateljima lučkih usluga na odredištu.

7.Ako država članica za obavljanje službenog postupka prijave ne traži sve elemente skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja, u jedinstvenom nacionalnom sučelju prihvaćaju se unosi koji sadržavaju samo elemente podataka koje zahtijeva ta država članica. Prihvaćaju se i unosi deklaranta, uključujući dodatne elemente podataka iz skupa podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja.

8.Država članica pohranjuje informacije dostavljene njezinu jedinstvenom nacionalnom sučelju u trajanju potrebnom za osiguravanje ispunjenja zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi, a ako je poštovanje pravnih akata Unije navedenih u Prilogu moguće osigurati jedino pohranom informacija u jedinstvenom nacionalnom sučelju, u trajanju potrebnom za poštovanje tih akata. Države članice brišu te informacije odmah nakon isteka tih rokova.

9.U jedinstvenim nacionalnim sučeljima u elektroničkom se obliku usklađenom na razini Unije javno objavljuje vrijeme dolaska i odlaska brodova, i to procijenjeno i stvarno vrijeme.

10.Za jedinstvena nacionalna sučelja na razini se Unije uspostavljaju ujednačena internetska adresa i usklađene web-stranice za podršku.

11.Komisija provedbenim aktima donosi i uspostavlja:

(a)funkcionalne i tehničke specifikacije, mehanizme za kontrolu kvalitete i postupke za uvođenje, održavanje i primjenu modula usklađenog sučelja za prijave iz stavka 2.;

(b)usklađenu proračunsku tablicu u digitalnom obliku navedenu u stavku 4.;

(c)usklađene tehničke specifikacije za objavu vremena dolaska i odlaska iz stavka 9.;

(d)jedinstveni format internetskih adresa i usklađenu strukturu web-mjesta za podršku iz stavka 10.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 19. stavka 2.

Komisija provedbenim aktima mijenja tehničke specifikacije, standarde i postupke kako bi u obzir uzela dostupnost novih tehnologija.

Članak 6.
Ostali načini prijavljivanja

1.Države članice deklarantima mogu dopustiti dostavljanje informacija drugim kanalima za prijavu, kao što su lučki informacijski sustavi, pod uvjetom da je upotreba tih kanala za deklarante dobrovoljna. U tom slučaju države članice osiguravaju da se bitne informacije putem tih drugih kanala proslijede jedinstvenom nacionalnom sučelju.

2.Države članice uspostavljaju alternativne načine dostave informacija u slučaju privremenog kvara nekog od elektroničkih sustava iz članka 5. i iz članaka od 9. do 12.

3.Ovom se Uredbom ne sprječava razmjena informacija među carinskim tijelima država članica ni između carinskih tijela i gospodarskih subjekata koji upotrebljavaju tehnike elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013.

Članak 7.
Načelo „samo jednom”

1.Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 3. države članice osiguravaju da deklarant informacije na temelju ove Uredbe mora dostaviti samo jednom za svako pristajanje u luku te da se relevantne informacije stave na raspolaganje ili ponovno upotrijebe u skladu sa stavkom 2.

2.Države članice osiguravaju:

(a)da se informacije i podaci o identifikaciji broda koji se dostavljaju u jedinstveno nacionalno sučelje unose u bazu podataka o brodovima za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja iz članka 10. te da se ne moraju ponovno dostavljati za naknadna pristajanja u luke na području Unije;

(b)da se sve bitne informacije primljene u skladu s ovom Uredbom stave na raspolaganje drugim jedinstvenim nacionalnim sučeljima putem sustava SafeSeaNet u skladu s tehničkim zahtjevima utvrđenima Direktivom 2002/59/EZ;

(c)da se tijekom plovidbe ili pri dolasku u iduću luku u Uniji ne traži ponovno dostava informacija o prijavi, pod uvjetom da brod tijekom plovidbe nije pristao u luci izvan Unije. Ova se točka ne primjenjuje na informacije primljene na temelju Uredbe (EU) br. 952/2013 osim ako je takva mogućnost predviđena u toj uredbi;

(d)da se bitne informacije o ulaznoj skraćenoj deklaraciji iz članka 127. Uredbe (EU) br. 952/2013 daju na uvid u jedinstvenim nacionalnim sučeljima te da ih se, prema potrebi, može ponovno upotrijebiti za ispunjenje drugih obveza prijave navedenih u Prilogu.

3.Deklarant je dužan osigurati pravodobno podnošenje, točnost i potpunost informacija dostavljenih u skladu s ovom Uredbom te poštovanje svih tehničkih zahtjeva u pogledu jedinstvenih nacionalnih sučelja. Deklarant je i dalje odgovoran za ažuriranje svih informacija u slučaju njihove izmjene nakon podnošenja.

4.Komisija provedbenim aktima donosi popis relevantnih informacija iz stavka 2. točaka (b), (c) i (d). Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 19. stavka 2.

Članak 8.
Povjerljivost

Države članice, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom, poduzimaju potrebne mjere kako bi se osigurala povjerljivost poslovnih i drugih osjetljivih informacija koje se razmjenjuju u skladu s ovom Uredbom.

Poglavlje IV.
Zajedničke usluge

Članak 9.
Sustav upravljanja korisnicima i pristupom za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

1.Komisija uspostavlja zajednički sustav upravljanja korisnicima i pristupom namijenjen deklarantima i pružateljima podatkovnih usluga koji se koriste jedinstvenim nacionalnim sučeljima te tijelima koja pristupaju tim sučeljima. Sustav omogućuje registraciju jednog korisnika priznatu na razini EU-a, federalizirani model upravljanja korisnicima i praćenje korisnika na razini EU-a.

2.Kako bi pristupio jedinstvenim nacionalnim sučeljima u različitim državama članicama, smatra se da je deklarant ili pružatelj podatkovnih usluga koji je registriran u sustavu upravljanja korisnicima i pristupom za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja registriran i za pristup jedinstvenim nacionalnim sučeljima u svim državama članicama.

3.Svaka država članica imenuje nacionalno tijelo odgovorno za upravljanje korisnicima, to jest deklarantima i pružateljima podatkovnih usluga, što uključuje registraciju novih korisnika te izmjenu i ukidanje postojećih računa u instrumentu autentikacije korisnika.

4.Komisija provedbenim aktima donosi tehničke specifikacije, standarde i postupke za uspostavu instrumenta iz stavka 1. radi prikupljanja, pohrane i pružanja vjerodajnica korisnika. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 19. stavka 2.

Članak 10.
Baza podataka o brodovima za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

1.Komisija u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a) uspostavlja bazu podataka o brodovima za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja, koja sadržava informacije i podatke o identifikaciji brodova kao i zapise o izuzećima od obveza prijave brodova.

2.Države članice osiguravaju dostavu novih podataka o brodovima u bazu podataka o brodovima za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i dostupnost tih informacija radi lakše prijave brodova.

3.Komisija provedbenim aktima donosi tehničke specifikacije, standarde i postupke za uspostavu baze podataka iz stavka 1. radi prikupljanja, pohrane i pružanja podataka o brodovima i izuzećima koja se na njih odnose. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 19. stavka 2.

Članak 11.
Zajednička baza podataka o lokacijama

1.Komisija uspostavlja zajedničku bazu podataka o lokacijama, koja sadržava referentni popis oznaka lokacija 14 i oznaka lučkih objekata kako su zabilježene u globalnom integriranom informacijskom sustavu o brodovima (GISIS) Međunarodne pomorske organizacije (IMO).

2.Države članice informacije iz baze podataka o lokacijama stavljaju na raspolaganje na nacionalnoj razini putem jedinstvenih nacionalnih sučelja.

3.Komisija provedbenim aktima donosi tehničke specifikacije, standarde i postupke za uspostavu zajedničke baze podataka o lokacijama iz stavka 1. radi prikupljanja, pohrane i pružanja oznaka lokacija i lučkih objekata. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 19. stavka 2.

Članak 12.
Zajednička baza podataka o opasnim ili onečišćujućim teretima (Hazmat)

1.Komisija uspostavlja zajedničku bazu podataka o opasnim ili onečišćujućim teretima (hazmat) koja sadržava popis opasnih i onečišćujućih tereta o kojima treba dostaviti obavijest u skladu s Direktivom 2002/59/EZ 15 i obrascem FAL 7 IMO-a s obzirom na bitne elemente podataka iz konvencija i kodeksa IMO-a.

2.Baza podataka povezana je s relevantnim unosima u bazu podataka MAR-CIS koju je izradila Europska agencija za pomorsku sigurnost radi informacija o povezanim opasnostima i rizicima od opasnih i onečišćujućih tereta.

3.Tijekom postupka prijave putem jedinstvenih nacionalnih sučelja baza podataka upotrebljava se na nacionalnoj razini i na razini Unije podjednako kao referentni alat i alat za provjeru.

4.Države članice informacije iz zajedničke baze podataka o opasnim ili onečišćujućim teretima (hazmat) stavljaju na raspolaganje na nacionalnoj razini putem jedinstvenih nacionalnih sučelja.

5.Komisija provedbenim aktima donosi tehničke specifikacije, standarde i postupke za uspostavu zajedničke baze podataka o opasnim ili onečišćujućim teretima (hazmat) iz stavka 1. radi prikupljanja, pohrane i pružanja referentnih informacija o takvim teretima. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 19. stavka 2.

Poglavlje V.
Koordinacija aktivnosti povezanih s okružjem jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

Članak 13.
Nacionalni koordinatori

Svaka država članica imenuje nadležno tijelo koje će preuzeti ulogu nacionalnog koordinatora za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja. Nacionalni koordinator:

(a)djeluje kao nacionalna kontaktna točka za sva pitanja povezana s provedbom ove Uredbe;

(b)koordinira način na koji nadležna nacionalna tijela u državi članici primjenjuju ovu Uredbu;

(c)koordinira aktivnosti usmjerene na osiguranje poveznice s odgovarajućim sustavima nadležnih tijela iz članka 5. stavka 3. točke (c);

(d)djeluje kao jedinstvena točka za kontakt s Komisijom za sva pitanja povezana s okružjem jedinstvenog europskog pomorskog sučelja.

Članak 14.
Višegodišnji plan provedbe

Kako bi se olakšala pravodobna provedba ove Uredbe, Komisija nakon odgovarajućih savjetovanja sa stručnjacima donosi višegodišnji plan provedbe koji se revidira svake godine i koji sadržava:

(a)razvojni plan za razvoj i ažuriranje modula sučelja za prijave predviđene tijekom sljedećih 18 mjeseci;

(b)okvirne rokove u skladu s kojima države članice moraju naknadno integrirati modul sučelja za prijave u jedinstvene nacionalne sučelja;

(c)razdoblja testiranja u kojima države članice i deklaranti moraju ispitati svoju vezu s bilo kojom novom verzijom modula sučelja;

(d)okvirne rokove u kojima države članice i deklaranti moraju postupno ukinuti starije verzije modula sučelja.

Poglavlje VI.
Završne odredbe

Članak 15.
Troškovi

Iz općeg proračuna Europske unije pokrivaju se troškovi za sljedeće aktivnosti:

(a)razvoj i održavanje alata IKT-a kojima se podupire provedba ove Uredbe na razini Unije;

(b)promidžbu okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja na razini Unije i u relevantnim međunarodnim organizacijama.

Članak 16.
Suradnja s drugim tijelima zaduženima za sustave ili usluge za olakšavanje trgovine i prometa

Ako su drugim pravnim aktima Unije uspostavljeni sustavi ili usluge za olakšavanje trgovine i prometa, Komisija koordinira aktivnosti povezane s tim sustavima ili uslugama kako bi se ostvarile sinergije i izbjeglo udvostručavanje.

Članak 17.
Preispitivanje i izvješćivanje

1.Države članice osiguravaju postojanje postupaka za prikupljanje podataka, uključujući statističke podatke, upotrebom, među ostalim, anketa o funkcioniranju okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja te o svojim rezultatima izvješćuju Komisiju. Sljedeći pokazatelji obuhvaćeni su izvješćem:

(a)provedba usklađenog skupa podataka;

(b)instalacija softvera za usklađeni pristupnik za prijavljivanje;

(c)upotreba drugih sustava za prijavljivanje iz članka 6. stavaka 1. i 2.;

(d)zahtjevi za dostavu drugih informacija iz članka 4.

2.Države članice organiziraju prikupljanje i izradu podataka potrebnih za mjerenje promjena u pokazateljima opisanima u stavku 1. i te informacije Komisiji dostavljaju dvaput godišnje.

Najkasnije šest godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija preispituje primjenu ove Uredbe i Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o procjeni funkcioniranja okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja na temelju prikupljenih podataka i statistika. U izvješću o procjeni iznosi se, prema potrebi, evaluacija najnovijih tehnologija koje bi mogle biti razlog za izmjenu ili zamjenu modula sučelja za prijave.

Članak 18.
Izvršavanje delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije završetka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.

3.Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati dodijeljene ovlasti iz članka 3. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje s nacionalnim stručnjacima koje su imenovale države članice u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva.

5.Kad donosi delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. To se razdoblje produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 19.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže Odbor za olakšavanje digitalnog prometa i trgovine. Navedeni je odbor odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 16 .

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 20.
Stavljanje izvan snage Direktive 2010/65/EU

Direktiva 2010/65/EU stavlja se izvan snage od dana primjene ove Uredbe.

Upućivanja na Direktivu 2010/65/EU tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 21.
Stupanje na snagu

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Primjenjuje se od [Ured za publikacije – unijeti datum četiri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

3.Funkcionalnosti iz članka 7. stavka 2. točke (d) i one povezane sa službenim carinskim postupkom prijave navedenim u dijelu A točki 7. Priloga stupaju na snagu kad elektronički sustavi iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013, koji su potrebni za primjenu tih službenih postupaka, postanu operativni u skladu s programom rada koji je Komisija utvrdila na temelju članaka 280. i 281. Uredbe (EU) br. 952/2013.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski učinak

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni učinak na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog uredbe o okružju jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

1.2.Odgovarajuća područja politike 

Pomorski promet

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 17  

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Opći je cilj inicijative dati doprinos nesmetanom funkcioniranju jedinstvenog tržišta te olakšati trgovinu i promet uklanjanjem postojećih komplikacija i razlika u postupcima prijave brodova koji pristaju u luke EU-a.

Inicijativom se stoga pridonosi ostvarenju sljedećih ukupnih ciljeva Komisije:

– boljem funkcioniranju jedinstvenog tržišta (smanjenju administrativnog opterećenja; uklanjanju prepreka i povećanju konkurentnosti),

– stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta,

– otvaranju radnih mjesta i poticanju rasta.

1.4.2.Posebni ciljevi

Posebni cilj br. 1

Uskladiti postupke prijave, sučelja i formate podataka kako bi se podržala uspostava europskog područja pomorskog prometa bez prepreka.

Posebni cilj br. 2

Smanjiti administrativno opterećenje u prijavljivanju brodova omogućavanjem jedinstvene ulazne točke za prijave u pomorskom prometu.

Posebni cilj br. 3

Prijevoznicima u pomorskom prometu osigurati veću učinkovitost u podnošenju digitalnih prijava olakšavanjem razmjene/ponovne upotrebe podatka kako bi se primijenilo načelo „dostavljanja podataka samo jednom”.

1.4.3.„”Očekivani rezultati i učinak

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Prijedlogom se nastoji uspostaviti potpuno usklađeno i sveobuhvatno okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja koje se temelji na trenutačnom sustavu jedinstvenih nacionalnih sučelja. Izradom obvezujućih tehničkih specifikacija sučelja, donošenjem zajedničkih zahtjeva i postupaka za podatke te utvrđivanjem jasnih pravila i prava u pogledu dostave i razmjene informacija pojednostavnit će se okružje za prijave. Zbog toga će brodari moći, odaberu li koristiti se usklađenom ulaznom točkom za prijave, na isti način prijaviti isti skup podataka, neovisno o njihovu odredištu.

Glavna korist očituje se u znatnom smanjenju administrativnog opterećenja za brodare. Procjenjuje se da će se u razdoblju od 2020. do 2030. uštedjeti 22–25 milijuna radnih sati zaposlenika, što odgovara vrijednosti od 625 do 720 milijuna EUR (u skupini EU 28). Procjenjuje se da će se zbog manjeg opterećenja i veće učinkovitosti povećati konkurentnost pomorskog prometa, a posljedica toga bit će promjena u vrsti prijevoza jer se procjenjuje da će se 3 395 milijuna tonskih kilometara tereta 2030. pretežito prevoziti vodama, a ne cestama. To znači da će se 2030., u odnosu na polazno stanje, prometna aktivnost u sektoru vodnog prometa povećati za 0,3 %, što će pozitivno utjecati na stvaranje radnih mjesta i rast u tom sektoru. Procjenjuje se da će se zbog te promjene u načinu prometovanja, u odnosu na polazno stanje, ukupne emisije CO2 smanjiti za 1 880 tisuća tona. Time će se u razdoblju od 2020. do 2030. ostvariti neizravne koristi u iznosu od otprilike 145 milijuna EUR, izraženo kao sadašnja vrijednost. Osim toga, očekuju se koristi u smislu poboljšanja učinkovitosti u cjelokupnom multimodalnom/logističkom lancu zbog bolje upotrebe podataka u lukama, povećanja zadovoljstva zapovjednikâ brodova poslom i veće privlačnosti te struke, što će dovesti do većih mogućnosti za odabir boljih kadrova, te veće sigurnosti i zaštite zato što zapovjednici brodova mogu više vremena provoditi na komandnom mostu umjesto da izvršavaju administrativne zadaće.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Posebni cilj

Operativni ciljevi

Pokazatelj napretka

Izvori podataka

uskladiti postupke prijave, sučelja i formate podataka

utvrditi tehnički skup podataka s usklađenim formatima podataka

razviti i provesti zajedničko usklađeno informatičko rješenje za pristupnike jedinstvenog nacionalnog sučelja za prijavu (pristupna sučelja)

utvrđen skup podataka koji je potvrdila skupina stručnjaka

% država članica koje su uvele usklađeno informatičko rješenje za pristupnike jedinstvenog nacionalnog sučelja za prijavu (sinkronizirana, ažurirana verzija) u odnosu na ukupno (navesti: ukupan broj država članica)

% smanjenja vremena potrebnog za prijavu svakog pristajanja u luku u odnosu na ukupno (navesti: prosječno vrijeme za svako pristajanje u luku)

izvješća država članica; ankete upućene brodarima; broj pritužbi brodara u pogledu pristupa usklađenom sučelju; broj postupaka protiv država članica koji su u tijeku zbog kršenja obveze provedbe

smanjiti administrativno opterećenje uvođenjem jedinstvene ulazne točke za prijave

smanjiti elemente podataka koji se traže izvan usklađenog okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

% elemenata podataka koji se traže izvan usklađenog okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja u odnosu na ukupan broj (navesti: ukupan broj elemenata podataka kako ga danas navode skupina dijela C i skupina za e-manifest)

izvješća država članica; anketa upućena brodarima

povećati učinkovitost omogućavanjem dostavljanja podataka samo jednom

smanjiti statičke elemente podataka koji su dostavljeni više od jednom

% statičkih elemenata koji se traže više od jednom za pristajanje u luku u odnosu na ukupno (navesti: ukupan broj elemenata podataka koji se traže u luci)

% statičkih elemenata koji se traže više od jednom na području EU-a (navesti: ukupan broj elemenata podataka koji se traže u EU-u)

izvješća država članica; anketa upućena brodarima

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.    Usklađeno okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja za brodove temeljit će se na već postojećem okviru (struktura jedinstvenih nacionalnih sučelja).

2.    Uvijek bi trebalo ponuditi okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja; ako brodari odluče tim kanalom obavljati službeni postupak prijave, primatelji podataka (tijela, carinski sustavi, sustavi za prijave) moraju prihvatiti tako dostavljene podatke i ne zahtijevati dodatne i zasebne prijave putem drugih postupaka prijave.

3.    Jedinstvena nacionalna sučelja nastavit će funkcionirati uglavnom kao mehanizam koordinacije koji će služiti ponajprije kao usmjerivač (s, prema potrebi, tehničkim pretvaračem za različite formate podataka) za prosljeđivanje dvosmjernih informacija između prijevoznika u pomorskom prometu i primatelja podataka (npr. lučke uprave, sučelja i sustavi za prijave carinskih službi, tijela za graničnu kontrolu, mreža SafeSeaNet, tijela za obradu statističkih podataka) kako bi se pojednostavnio postupak prijave u pomorskom sektoru. Svi drugi načini obrade vršit će se i dalje povezanim pozadinskim sustavima primatelja podataka.

4.    Iz inicijative neće proizaći novi zahtjevi o prijavi, već će se njome koordinirati postupak prijave između pružatelja podataka u sektoru pomorskog prometa i primatelja podataka kako je navedeno u temeljnim pravnim aktima na koje se upućuje u revidiranom pravnom aktu. Svi zahtjevi o prijavi putem okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja u potpunosti su u skladu s važećim tehničkim specifikacijama iz temeljnih pravnih akata i informatičkim sustavima kojima se podupire provedba tih temeljnih pravnih akata.

5.    U okružju jedinstvenog europskog pomorskog sučelja postojat će jasno utvrđena i pravedna podjela odgovornosti i dužnosti svih povezanih subjekata, uključujući jamstvo nadležnih nacionalnih tijela da će u odnosu na pružatelje podataka i povezane primatelje podataka preuzeti potpunu odgovornost i nadležnost za posredničke usluge u okviru jedinstvenih nacionalnih sučelja (npr. funkcionalnu i pravnu odgovornost, omogućavanje visoke razine dostupnosti, osiguravanje dvosmjernog protoka informacija itd.).

1.5.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može biti posljedica različitih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante): prekomjerno administrativno opterećenje za brodare zbog dvostrukih prijava podataka neusklađenih formata i zbog neusklađenih sučelja u cijelom EU-u.

Očekivana ostvarena dodana vrijednost Unije (ex post): predloženo djelovanje može se najučinkovitije i najdjelotvornije provesti na razini Unije jer je za ostvarenje značajnih rezultata i pravo usklađivanje potreban usklađeni okvir kojim se ispunjuju paneuropske potrebe.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Na temelju iskustva stečenog primjenom Direktive 2010/65/EU utvrđeno je da za usklađivanje u tom području nisu dovoljne dobrovoljne mjere. Uvođenjem obvezujućih specifikacija i informatičkih sustava/aplikacija slično se usklađivanje uspješnih postupaka prijava provodi, na primjer, u okviru Carinskog zakonika Unije (razina EU-a).

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Ciljevi prijedloga u skladu su s općenitom prometnom politikom EU-a te konkretnom politikom o pomorskom prometu. Inicijativom se podupire politika EU-a o smanjenju emisija u prometnom sektoru i pridonosi ciljevima socijalnog programa EU-a za promet. Prijedlog je ujedno u skladu s ciljevima Komisije u okviru programa REFIT koji se odnose na administrativno opterećenje i pojednostavnjenje te s ukupnim ciljevima Komisije koji se odnose na konkurentnost, besprijekorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i digitalizaciju.

Konkretno, prijedlogom se stvara dodana vrijednost tako što se omogućuje koordinacija različitih zahtjeva koji se odnose na prijave na temelju referentnih pravnih akata. Mehanizmom upravljanja uvrštenim u prijedlog jamči se da će se izmjene u temeljnom zakonodavstvu primjereno i pravodobno odraziti u tehničkom skupu podataka te provesti potrebna ažuriranja specifikacija i softvera.

Inicijativa je i dalje dobro usklađena s Direktivom o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava te je povezana i čvrsto usklađena s provedbom Carinskog zakonika Unije.

Prijedlogom se dopunjuje i inicijativa za e-dokumente koja se odnosi na to da tijela koja u zaleđu EU-a vrše provjere povezane s prijevozom moraju prihvatiti informacije i potvrde o prijevozu tereta u digitalnom obliku. Jednako kao i inicijativom za e-dokumente, i usklađenim okružjem za prijave u pomorskom prometu poduprijet će se digitalizacija i pojednostavniti postupak za prijevoznike u sektoru prometa premda su dvjema inicijativama obuhvaćeni različiti aspekti zahtjeva o prijavi informacija u različitim fazama tijekom prijevoza tereta. Dva su prijedloga izrađena vodeći posebno računa o iskorištavanju sinergija kada je riječ o aspektima interoperabilnosti podataka.

1.6.Trajanje i financijski učinak

 Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

   Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   Financijski učinak od GGGG do GGGG

X Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

Provedba s razdobljem uspostave od 2020. do 2027.

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja

X Izravno upravljanje Komisije

X koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

   koje obavljaju izvršne agencije

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

tijelima iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe;

tijelima javnog prava;

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

osobama kojima je povjerena provedba određenih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Za upravljanje je zadužena Komisijina Glavna uprava za mobilnost i promet (GU MOVE), s tim da tehničku podršku prema potrebi pružaju stručnjaci, posebno iz Glavne uprave za informatiku (stručno znanje u području informatičkog razvoja i poslovanja, uključujući pravilnu upotrebu sastavnica e-uprave) i iz Europske agencije za pomorsku sigurnost (za posebne unose za potrebe prijave u pomorskom sektoru). Europska agencija za pomorsku sigurnost taj će posao obavljati u skladu s trenutačnom uredbom o osnivanju te agencije i neće imati ovlast za izvršavanje dodatnih zadaća izvan područja rada određenog njezinim trenutačnim mandatom. Obično se angažiraju postojeći ljudski resursi.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Izvješćivanje država članica o funkcioniranju softvera – redovita razmjena unutar okvira upravljanja (stručna skupina i podskupine).

Ankete upućene brodarima radi praćenja stvarnog učinka djelovanja.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje metoda upravljanja, mehanizama za financiranje provedbe, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Kako bi se kontrolirali troškovi (ekonomija razmjera) i smanjilo opterećenje za države članice, a istodobno i dalje jamčilo pravo usklađivanje sučelja i skupa podataka, predlaže se razvoj informatičkih rješenja na razini EU-a (ugovaranje usluga IKT-a) kojim će, radi djelotvornosti kontrole, upravljati Komisija. Očekuje se da će zbog takvog načina upravljanja količina pogrešaka biti mala, dok će se postići visoka razina transparentnosti za države članice koje će sudjelovati u stručnoj skupini za praćenje. Djelovanje je vrlo složeno u smislu rješenja IKT-a te će biti potrebna koordinacija među različitim područjima politika u Komisiji, no financiranje nije zahtjevno te ima tek nekoliko rizika u smislu upravljanja ugovorima i njihove provedbe.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

Sigurnosni rizici i rizici od kiberincidenata (kontinuitet poslovanja)

Rizik od neprovedbe/nesinkronizacije (neusklađivanje država članica)

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer „troškovi kontrole ÷ vrijednost povezanih sredstava kojima se upravlja”) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Mali troškovi kontrole: ograničen broj ugovora i malo opterećenje povezano s kontrolom.

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprječavanje i zaštitu, na primjer iz strategije borbe protiv prijevara.

GU MOVE uspostavio je organizacijsku strukturu i sustave unutarnje kontrole koji su prikladni za postizanje njegovih ciljeva politike i kontrole. Tim se postupcima unutarnje kontrole nastoji osigurati odgovarajuće upravljanje rizicima povezanima sa zakonitošću i pravilnošću osnovnih transakcija. Općim sustavom kontrole GU-a MOVE osigurat će se djelotvornost i troškovna učinkovitost kontrola, posebno s pomoću strategije GU-a MOVE za borbu protiv prijevara, izrađene na temelju metodologije OLAF-a.

   

.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

1.a: Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Dif./nedif. 18

zemalja EFTA-e 19

zemalja kandidatkinja 20

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

06 02 05: Aktivnosti za potporu europskoj prometnoj politici i pravima putnika uključujući komunikacijske aktivnosti

Dif.

NE

NE

NE

NE

·Zatražene nove proračunske linije: Nije primjenjivo.

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
[Naslov………………………………………]

Dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[XX.YY.YY.YY]

DA/NE

DA/NE

DA/NE

DA/NE

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

Obveze koje se predlažu za 2020. (4,339 milijuna EUR) financirat će se sredstvima koja su već predviđena u financijskom programu za 2020.

Napomena: procijenjeni učinak na rashode i zapošljavanje 2021. i narednih godina iz ovog zakonodavnog financijskog izvještaja dodan je radi boljeg prikaza i njime se ne dovodi u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir, uključujući kada je riječ o izvoru financiranja ove inicijative.

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj 1.a

Naslov Konkurentnost za rast i zapošljavanje

GU: MOVE

Godina N

2020.

Godina N+1

2021.

Godina N+2

2022.

Godina N+3

2023.

Godina N+4

2024.

Godina N+5

2025.

Godina N+6

2026.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

06 02 05: Aktivnosti za potporu europskoj prometnoj politici i pravima putnika uključujući komunikacijske aktivnosti

Preuzete obveze

(1)

4,339

1,676

1,046

Plaćanja

(2)

1,349

1,669

1,321

0,848

0,828

0,542

0,504

7,061

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 21  

Broj proračunske linije

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za GU MOVE

Preuzete obveze

= 1 + 1a + 3

4,339

1,676

1,046

7,061

Plaćanja

= 2 + 2a

+ 3

1,349

1,669

1,321

0,848

0,828

0,542

0,504

7,061






UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

4,339

1,676

1,046

7,061

Plaćanja

(5)

1,349

1,669

1,321

0,848

0,828

0,542

0,504

7,061

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
pod NASLOVOM 1.a
višegodišnjeg financijskog okvira

Preuzete obveze

= 4 + 6

4,339

1,676

1,046

7,061

Plaćanja

= 5 + 6

1,349

1,669

1,321

0,848

0,828

0,542

0,504

7,061

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova: Nije primjenjivo.

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Preuzete obveze

(4)

Plaćanja

(5)

• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA od 1. do 4.
višegodišnjeg financijskog okvira

(referentni iznos)

Preuzete obveze

= 4 + 6

Plaćanja

= 5 + 6





Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5.

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

Godina N

2020.

Godina N+1

2021.

Godina N+2

2022.

Godina N+3

2023.

Godina N+4

2024.

Godina N+5

2025.

Godina N+6

2026.

UKUPNO

GU: MOVE

• Ljudski resursi

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

3,038

• Ostali administrativni rashodi

UKUPNO GU MOVE

Odobrena sredstva

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

3,038

UKUPNA odobrena sredstva
pod NASLOVOM 5.
višegodišnjeg financijskog okvira
 

(Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

3,038

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

Godina N

2020.

Godina N+1

2021.

Godina N+2

2022.

Godina N+3

2023.

Godina N+4

2024.

Godina N+5

2025.

Godina N+6

2026.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA od 1. do 5.
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Preuzete obveze

4,773

0,434

0,434

2,110

0,434

1,480

0,434

10,099

Plaćanja

1,783

2,103

1,755

1,282

1,262

976

938

10,099

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

Godina N

2020.

Godina N+1

2021.

Godina N+2

2022.

Godina N+3

2023.

Godina N+4

2024.

Godina N+5

2025.

Godina N+6

2026.

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 22

Prosječni trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

CILJ: osiguravanje i održavanje usklađenog softvera i specifikacija za usklađeno sučelje, postupke i formate podataka

Usklađena sučelja, postupci i skupovi podataka

Troškovi softvera

0,189

0,234

0,185

0,119

0,116

0,076

0,071

0,990

Usluge upravljanja

0,378

0,468

0,371

0,238

0,232

0,152

0,141

1,981

Usluge upravljanja dionicima

0,567

0,701

0,555

0,356

0,348

1,228

0,212

2,967

Tehničke specifikacije

0,151

0,187

0,148

0,095

0,093

0,061

0,057

0,792

Infrastrukture

0,063

0,078

0,062

0,040

0,039

0,025

0,024

0,330

Međuzbroj za posebni cilj br. 1.

1.349

1,669

1,321

0,848

0,828

0,542

0,504

7,061

UKUPNI TROŠAK

1.349

1,669

1,321

0,848

0,828

0,542

0,504

7,061

3.2.3.Procijenjeni učinak na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

Godina N

2020.

Godina N+1

2021.

Godina N+2

2022.

Godina N+3

2023.

Godina N+4

2024.

Godina N+5

2025.

Godina N+6

2026.

UKUPNO

NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

3,038

Ostali administrativni rashodi

Međuzbroj za NASLOV 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

3,038

Izvan NASLOVA 5. 23
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali rashodi 
administrativne prirode

Međuzbroj
izvan NASLOVA 5.
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

0,434

3,038

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostali administrativni rashodi pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina N

2020.

Godina N+1

2021.

Godina N+2

2022.

Godina N+3

2023.

Godina N+4

2024.

Godina N+5

2025.

Godina N+6

2026.

• Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

XX 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

2

2

2

2

2

2

2

XX 01 01 02 (Delegacije)

XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)

10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 24

XX 01 02 01 (UO, UNS, AO iz „globalne omotnice”)

2

2

2

2

2

2

2

XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, AO i MSD u delegacijama)

XX 01 04 yy  25

– u sjedištu

– u delegacijama

XX 01 05 02 (UO, UNS, AO – neizravno istraživanje)

10 01 05 02 (UO, UNS, AO – izravno istraživanje)

Ostale proračunske linije (navesti)

UKUPNO

4

4

4

4

4

4

4

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili proračunski naslov.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

praćenje politike, mehanizam upravljanja (upravljanje dionicima) i koordinacija projekta (aktivnosti upravljanja programom)

Vanjsko osoblje

podupiranje rada na praćenju politike, mehanizma upravljanja i koordinacije projekta (aktivnosti potpore programa)

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

X    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

   Prijedlog/inicijativa uključivat će reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

Nije primjenjivo: proračunska linija za potporu politici – reprogramiranje nije potrebno

   Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.

Nije primjenjivo.

3.2.5.Doprinos trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.



3.3.Procijenjeni učinak na prihode

X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na razne prihode

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu

Učinak prijedloga/inicijative 26

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

Članak ….

Za razne „namjenske” prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    Izjava iz Vallete: Prioriteti za politiku EU-a o pomorskom prometu do 2020.: konkurentnost, dekarbonizacija, digitalizacija za osiguravanje globalne povezivosti, učinkovito unutarnje tržište i pomorski klaster na svjetskoj razini, Valletta, 29. ožujka 2017., https://www.eu2017.mt/en/Documents/Valletta_Declaration_on_the_EU_maritime_transport_policy.pdf
(2)    Zaključci Vijeća o Prioritetima za politiku EU-a o pomorskom prometu do 2020.: konkurentnost, dekarbonizacija, digitalizacija za osiguravanje globalne povezivosti, učinkovito unutarnje tržište i pomorski klaster na svjetskoj razini, koje je Vijeće usvojilo na svojem 3545. sastanku održanom 8. lipnja 2017., http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9976-2017-INIT/hr/pdf
(3)    Zaključci Vijeća o digitalizaciji prometa koje je Vijeće usvojilo na svojem 3581. sastanku održanom 5. prosinca 2017. http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-15431-2017-INIT/hr/pdf
(4)    Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).
(5)    http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=480&langId=en&intPageId=1844
(6)    http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia&year=&serviceId=10305&s=Search
(7)    SL C , , str. .
(8)    SL C , , str. .
(9)    Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/6/EZ (SL L 283, 29.10.2010, str. 1.).
(10)    Konvencija Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu („Konvencija FAL”), koja je donesena 9. travnja 1965. i izmijenjena 8. travnja 2016., standard 1.1.
(11)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(12)    Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.–114.).
(13)    Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(14)    „UN-ov sustav označavanja za lokacije trgovanja i prijevoza”.
(15)    SL L 208 od 5.8.2002., str. 10.–27.
(16)    SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(17)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.
(18)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva/nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(19)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(20)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.
(21)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(22)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj kilometara izgrađenih cesta itd.)
(23)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(24)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjak; AO = agencijsko osoblje; MSD = mlađi stručnjaci u delegacijama.
(25)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(26)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.
Top

Bruxelles,17.5.2018.

COM(2018) 278 final

PRILOG

Prjedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o uspostavi okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU

{SEC(2018) 230 final}
{SWD(2018) 181 final}
{SWD(2018) 182 final}


PRILOG
Skup podataka za okružje jedinstvenog europskog pomorskog sučelja

A.Obveze prijave koje proizlaze iz pravnih akata Unije

Ova kategorija obveza prijave obuhvaća informacije koje treba dostaviti u skladu sa sljedećim odredbama:

1.Prijava brodova koji dolaze u luke država članica i odlaze iz tih luka

Članak 4. Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

2.Granična kontrola osoba

Članak 7. Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o uspostavi Zakonika Zajednice o pravilima koja uređuju kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.).

3.Obavijest o opasnim ili onečišćujućim teretima koji se prevoze na brodu

Članak 13. Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

4.Obavijest o otpadu i ostacima

Članak 6. Direktive 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28.12.2000., str. 81.).

[Novi prijedlog o stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ:

4. Obavijest o brodskom otpadu, uključujući ostatke

Članci 6. i 7. Direktive 201X/XX/EU Europskog parlamenta i Vijeća].

5.Obavijest o informacijama o sigurnosnoj zaštiti

Članak 6. Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (SL L 129, 29.4.2004., str. 6.).

Do donošenja usklađenog obrasca na međunarodnoj razini, za utvrđivanje informacija koje se zahtijevaju u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 725/2004 upotrebljava se obrazac iz Dodatka ovom Prilogu. Obrazac se može dostaviti u elektroničkom obliku.

6.Informacije o osobama na brodu

Članak 4. stavak 2. i članak 5. stavak 2. Direktive Vijeća 98/41/EZ od 18. lipnja 1998. o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice (SL L 188, 2.7.1998., str. 35.).

7.Službeni carinski postupak prijave

(a)Službeni postupak prijave dolaska:

obavijest o dolasku (članak 133. Uredbe (EU) br. 952/2013 1 ),

podnošenje robe carini (članak 139. Uredbe (EZ) br. 952/2013),

deklaracija za privremeni smještaj robe (članak 145. Uredbe (EU) br. 952/2013),

carinski status robe (članci od 153. do 155. Uredbe (EU) br. 952/2013),

elektroničke prijevozne isprave koje se upotrebljavaju za provoz (članak 233. stavak 4. točka (e) Uredbe (EU) br. 952/2013),

(b)službeni postupak prijave odlaska:

carinski status robe (članci od 153. do 155. Uredbe (EU) br. 952/2013);

elektroničke prijevozne isprave koje se upotrebljavaju za provoz (članak 233. stavak 4. točka (e) Uredbe (EU) br. 952/2013);

obavijest o izlasku (članak 269. stavak 2. Uredbe (EU) 952/2013);

izlazna skraćena deklaracija (članci 271. i 272. Uredbe (EU) br. 952/2013);

obavijest o ponovnom izvozu (članci 274. i 275. Uredbe (EU) br. 952/2013).

8.Siguran ukrcaj i iskrcaj brodova za rasuti teret

Članci 7. i 8. Direktive 2001/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2001. o utvrđivanju usklađenih zahtjeva i postupaka za siguran ukrcaj i iskrcaj brodova za rasuti teret.

9.Nadzor države luke

Članak 9. Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke.

10.Statistički podaci o pomorskom prometu

Članak 5. Direktive 2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem.

B.Obrasci FAL i obveze koje proizlaze iz međunarodnih pravnih instrumenata

Ova kategorija obveza prijave obuhvaća informacije koje treba dostaviti u skladu s Konvencijom FAL i drugim odgovarajućim međunarodnim pravnim instrumentima.

1.Obrazac FAL 1: opća izjava;

2.Obrazac FAL 2: izjava o teretu;

3.Obrazac FAL 3: izjava o brodskim zalihama;

4.Obrazac FAL 4: izjava o osobnim stvarima članova posade;

5.Obrazac FAL 5: popis posade;

6.Obrazac FAL 6: popis putnika;

7.Obrazac FAL 7: opasne tvari;

8.Pomorska zdravstvena izjava.

C.Nacionalne zakonske odredbe

Ova kategorija obveza prijave obuhvaća elemente podataka u sljedećim kategorijama:

1.pomorski promet;

2.sigurnost u pomorskom prometu;

3.okoliš;

4.granična kontrola;

5.sigurnost;

6.carina;

7.zaštita zdravlja;

8.vojska;

9.lučke usluge;

10.statistički podaci;

11.fiskalne informacije.


DODATAK

OBRAZAC ZA PRUŽANJE INFORMACIJA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI
ZA SVE BRODOVE PRIJE ULASKA U LUKU DRŽAVE ČLANICE EU-a

(PRAVILO 9. poglavlja XI.-2 Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS) iz 1974. I ČLANAK 6. STAVAK 3. UREDBE (EZ) br. 725/2004)

Podaci o brodu i podaci za kontakt

Broj IMO

Ime broda

Luka upisa

Država zastave

Vrsta broda

Pozivni znak

Bruto tonaža

Pozivni brojevi Inmarsat (ako postoje)

Ime kompanije i identifikacijski broj kompanije

Ime osobe za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i podaci za kontakt 24 sata na dan

Luka dolaska

Lučki objekt dolaska (ako je poznat)

Informacije o luci i lučkim objektima

Očekivani datum i sat dolaska broda u luku (ETA)

Glavna svrha pristajanja

Informacije koje se zahtijevaju u pravilu 9.2.1. poglavlja XI.-2 SOLAS-a

Ima li brod valjanu međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda (ISSC)?

DA

ISSC

NE – zašto?

Izdala (ime uprave ili priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu)

Datum isteka (dd/mm/gggg)

Nalazi li se na brodu odobreni plan sigurnosne zaštite broda?

DA

NE

Razina postojeće sigurnosne zaštite na brodu?

Razina sigurnosne

zaštite 1

Razina sigurnosne

zaštite 2

Razina sigurnosne

zaštite 3

Položaj broda u vrijeme sastavljanja ovog izvješća

Navedite posljednjih deset pristajanja u lučkim objektima kronološkim redoslijedom (počevši od posljednjeg pristajanja):

Br.

Od (dd/mm/gggg)

Do (dd/mm/gggg)

Luka

Zemlja

UN/LOCODE

(ako postoji)

Lučki objekt

Razina sigurnosne zaštite

1.

SZ =

2.

SZ =

3.

SZ =

4.

SZ =

5.

SZ =

6.

SZ =

7.

SZ =

8.

SZ =

9.

SZ =

10.

SZ =

Jesu li na brodu poduzete ikakve posebne ili dodatne mjere sigurnosne zaštite osim onih u odobrenom planu sigurnosne zaštite broda?

Ako je odgovor DA, u nastavku navedite posebne ili dodatne mjere koje su poduzete na brodu.

DA

NE

Br.

(kao prethodno)

Posebne ili dodatne mjere koje su poduzete na brodu

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Navedite kronološkim redoslijedom (počevši od posljednje) aktivnosti brod-brod koje su obavljene tijekom posljednjih deset pristajanja u prethodno navedenim lučkim objektima. Prema potrebi proširite tablicu u nastavku ili nastavite na posebnoj stranici – unesite ukupan broj aktivnosti brod-brod:

Jesu li se postupci sigurnosne zaštite na brodu navedeni u odobrenom planu sigurnosne zaštite broda provodili tijekom svake od navedenih aktivnosti brod-brod?

Ako je odgovor NE, u posljednjem stupcu u nastavku navedite pojedinosti o mjerama sigurnosne zaštite koje su primijenjene umjesto tih mjera.

DA

NE

Br.

Od (dd/mm/gggg)

Do (dd/mm/gggg)

Položaj ili geografska dužina i širina

Aktivnost brod-brod

Mjere sigurnosne zaštite primijenjene umjesto odobrenih mjera

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Općeniti opis tereta na brodu

Prevozi li brod kao teret bilo kakve opasne tvari obuhvaćene nekom od sljedećih klasa kodeksa IMDG: 1, 2.1, 2.3, 3, 4.1, 5.1, 6.1, 6.2, 7. ili 8.?

DA

NE

Ako je odgovor DA, potvrdite da je priložen manifest o opasnim tvarima (ili odgovarajući izvadak)

Potvrdite da je priložen primjerak popisa posade

DA

Potvrdite da je priložen primjerak popisa putnika

DA

Druge informacije o sigurnosnoj zaštiti

Postoji li neko drugo pitanje povezano sa sigurnosnom zaštitom koje želite prijaviti?

DA

Navedite pojedinosti:

NE

Agent broda u predviđenoj luci dolaska

Ime i prezime:

Podaci za kontakt (tel.):

Podaci o osobi koja daje informacije

Naslov ili položaj (prekrižite nepotrebno):

Zapovjednik/brodski časnik za sigurnosnu zaštitu/osoba za sigurnosnu zaštitu u kompaniji/agent broda (kao prethodno)

Ime i prezime:

Potpis:

Datum/sat/mjesto popunjavanja izvješća

(1)    Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).
Top