This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52018IR5877
Opinion of the Committee of the Regions — Multilevel governance and cross-sectoral cooperation tofightenergypoverty
Mišljenje Europskog odbora regija – Višerazinsko upravljanje i međusektorska suradnja u borbi protiv energetskog siromaštva
Mišljenje Europskog odbora regija – Višerazinsko upravljanje i međusektorska suradnja u borbi protiv energetskog siromaštva
COR 2018/05877
SL C 404, 29.11.2019, p. 53–57
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
29.11.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 404/53 |
Mišljenje Europskog odbora regija – Višerazinsko upravljanje i međusektorska suradnja u borbi protiv energetskog siromaštva
(2019/C 404/10)
Izvjestitelj/ica |
: |
Kata TÜTTŐ (HU/PES), predstavnica Vijeća 12. okruga Budimpešte |
PREPORUKE O POLITIKAMA
EUROPSKI ODBOR REGIJA
Uvodne napomene
1. |
podsjeća na to da je u već nekoliko prethodnih mišljenja naglasio da je pri izradi raznih politika važno u obzir uzeti energetsko siromaštvo, a izričito uvažavanje potrebe da se pri oblikovanju klimatske i energetske politike, kako sada tako i ubuduće, vodi računa o socijalnim posljedicama smatra jednom od najvažnijih političkih odluka u proteklih nekoliko godina. Zato bi o borbi protiv energetskog siromaštva trebalo voditi računa u svem relevantnom nacionalnom i europskom zakonodavstvu; |
2. |
naglašava da je jedno od glavnih pitanja u vezi sa socijalnim posljedicama problem energetskog siromaštva, koje je blisko povezano s aktualnim prioritetima Odbora regija; |
3. |
smatra da upravljanje borbom protiv energetskog siromaštva, u okviru kojeg se vodi računa ne samo o općim stajalištima EU-a već i o lokalnim i regionalnim posebnostima, može doprinijeti jačanju povjerenja građana u EU i približavanju EU-a građanima, ali i provedbi Pariškog sporazuma i energetske unije; |
4. |
pozdravlja to što se u zakonodavnom paketu Europske komisije „Čista energija za sve Europljane” prepoznaje važnost suzbijanja energetskog siromaštva i što se ono izričito spominje u nekoliko navrata; |
5. |
ističe činjenicu da će, nakon uspostave okvira na razini EU-a, sljedeći izazov biti da se na temelju općih odredbi paketa mjera za čistu energiju prilagode konkretni elementi zakonodavstva, vodeći računa o svim potrebama različitih regija, pri čemu treba, s jedne strane, očuvati sukladnosti s općim okvirom Unije i, s druge, odrediti potrebne okvire i mjere na temelju poznavanja i priznavanja različitih aspekata energetskog siromaštva; |
6. |
pozdravlja napredak koji je u zakonodavnom postupku postignut u pogledu važnih elementa paketa za čistu energiju, a posebno stajalište Europskog parlamenta o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i njegovo izričito uvažavanje potrebe da države članice prikupljaju opsežne podatke o energetskom siromaštvu, predloženu fleksibilnost u pogledu posredovanja država članica na tržištu radi rješavanja problema energetskog siromaštva i proširenje definicije „ugroženih kupaca” (članak 28.); (1) |
7. |
posebno podržava to što Europski parlament od Europske komisije traži smjernice o kriterijima za definiranje „znatnog broja kućanstava u energetskom siromaštvu” (također u kontekstu članka 3. stavka 3. točke d) Uredbe 2018/1999 o integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima) i u potpunosti prihvaća stav Europskog parlamenta da se „svaki udio kućanstava u energetskom siromaštvu može smatrati znatnim”; |
8. |
ističe da, s obzirom na to da je energetsko siromaštvo općepoznati problem kojem se nametanjem izričitih obveza državama članicama u okviru zakonodavnog okvira EU-a pridaje sve više pažnje, nitko u budućnosti neće moći tvrditi da ga nije bio svjestan, te da su potrebne konkretne politike i mjere; međutim, napominje da treba detaljno utvrditi razne aspekte i učinke energetskog siromaštva, kao i pokazatelje za njihovo mjerenje, vodeći pritom pomno računa o raznolikosti lokalnih i regionalnih okolnosti kako bi se osiguralo da mjere politika budu ciljane i da se učinkovito provode; |
9. |
naglašava, međutim, da su u borbi protiv energetskog siromaštva na lokalnoj i regionalnoj razini već stečena prva iskustva, uključujući i dragocjen rad partnerstva za stanovanje u okviru Plana EU-a za gradove; |
10. |
napominje da je jedan od najboljih načina za iskorjenjivanje energetskog siromaštva na europskoj razini ulaganje u energetsku učinkovitost te pravilno funkcioniranje i konkurentnost jedinstvenog tržišta koje osigurava niske cijene; |
11. |
pozdravlja to što nova Uredba o upravljanju energetskom unijom osigurava okvir u kojem lokalne i regionalne vlasti mogu iznositi svoja stajališta i pitanje energetskog siromaštva rješavati kao prioritet; |
12. |
uviđa da je energetsko siromaštvo jedan od velikih društvenih izazova čije društvene, gospodarske i okolišne posljedice treba hitno rješavati na svim razinama vlasti i u pogledu kojeg treba zauzeti cjelovit i transverzalni stav u okviru kojeg se vodi računa o odnosu između socijalnih i okolišnih ciljeva i instrumenata; |
Što u suštini podrazumijevamo pod energetskim siromaštvom?
13. |
podsjeća na to da Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju energetsko siromaštvo definira kao „situaciju u kojoj kućanstvo ili pojedinac zbog kombinacije niskih prihoda, visokih energetskih troškova i niske energetske učinkovitosti stambenog objekta nemaju dostatna sredstva za plaćanje osnovnih energetskih usluga (rasvjete, grijanja, hlađenja, mobilnosti i električne energije) koje osiguravaju dostojan životni standard”; |
14. |
naglašava da svaki deseti Europljanin zimi ne može u dovoljnoj mjeri zagrijati svoj dom, da si svaki peti ljeti ne može priuštiti hlađenje, a da više od 80 milijuna Europljana živi u vlažnim stambenim objektima s tragovima plijesni, što je također povezano s problemima koje imaju s dovoljnim zagrijavanjem i rashlađivanjem svojih domova; |
15. |
primjećuje da – kao i drugi oblici siromaštva i u kombinaciji s njima – energetsko siromaštvo češće prijeti ženama i u većoj mjeri na njih utječe, što se prvenstveno objašnjava nejednakim prihodima i nejednakom raspodjelom kućanskih i obiteljskih dužnosti između muškaraca i žena te činjenicom da veći postotak samohranih roditelja i starijih ljudi koji žive sami čine žene; |
Potreba za cjelovitim pristupom
16. |
uviđa da je energetsko siromaštvo izuzetno složen problem čije rješavanje iziskuje zajednički i koordinirani pristup raznim socijalnim, tehničkim, gospodarskim i proračunskim aspektima; |
17. |
napominje da za procjenu stanja energetskog siromaštva i poduzimanje koraka za rješavanje tog problema treba prikupiti velik broj informacija i detaljno ih analizirati; u tom kontekstu posebno naglašava, kao što je napomenuto i u OR-ovoj procjeni teritorijalnog učinka, da su za daljnji razvoj odgovarajućih pokazatelja kojima se mjere različiti aspekti i učinci energetskog siromaštva na lokalnoj razini te za učinkovitije prikupljanje i obradu već dostupnih informacija, kako bi se one stavile na raspolaganje kreatorima politika, potrebne dodatne informacije, koje treba raščlaniti do razine NUTS 3, a po potrebi i niže; |
18. |
ističe da se u borbi protiv energetskog siromaštva treba osloniti na razne instrumente javne politike, vodeći pritom računa o pitanjima povezanima s energetskom učinkovitošću i socijalnom zaštitom; |
19. |
insistira, međutim, na tome da globalni transverzalni pristup ne smije nipošto poslužiti kao izlika za ostvarivanje političkih ciljeva i sektorskih, komercijalnih ili drugih interesa koji nisu povezani s borbom protiv energetskog siromaštva; |
20. |
skreće pažnju europskih lokalnih i regionalnih vlasti na činjenicu da je zauzimanje takvog globalnog pristupa izuzetno važno, ali da se može relativno jednostavno ostvariti na lokalnoj i regionalnoj razini. Međutim, da bi to bilo moguće, od ključne je važnosti razmijeniti iskustva i iskoristiti druge oblike suradnje; |
21. |
ističe da su situacije u kojima se nalaze kućanstva pogođena energetskim siromaštvom vrlo različite i da svako kućanstvo ima svoja obilježja. Osobe zahvaćene energetskim siromaštvom mogu biti najmoprimci ili vlasnici, živjeti u urbanim ili ruralnim zonama i, općenito se susretati i s drugim poteškoćama zbog čega je potreban pravedan, inovativan, otvoren i uključiv pristup u okviru kojeg svi akteri moraju surađivati; |
22. |
napominje da se energetsko siromaštvo ne odnosi samo na stanje stambenog objekta, nego da izravno utječe na fizičko i psihičko stanje ljudi i da ih sputava u društvenim odnosima, učenju, poslovnim prilikama i brojnim drugim aktivnostima; |
Podrška ne samo praćenju fenomena energetskog siromaštva nego i njegovom iskorjenjivanju!
23. |
smatra da za uspjeh javnih politika na razni Unije treba utvrditi dovoljno ambiciozne, konkretne i mjerljive ciljeve; |
24. |
naglašava da, iako krajnji cilj politike iskorjenjivanja energetskog siromaštva može biti samo njegova potpuna eliminacija, učinkovitost političkog procesa zahtijeva oblikovanje kratkoročnih ciljeva; |
25. |
poziva Europsku komisiju da predloži konkretne ciljeve za smanjenje energetskog siromaštva do 2030. i za njegovo iskorjenjivanje do 2050. godine; |
Mjere koje treba poduzeti na razini EU-a
26. |
pozdravlja činjenicu da zajamčen pristup energiji nije samo jedan od UN-ovih ciljeva održivog razvoja već da se i u okviru europskog stupa socijalnih prava, uspostavljenog u studenom 2017., posebna pozornost pridaje pitanju socijalne zaštite. Energetsko siromaštvo tipično je područje u kojem je potrebno djelovanje i na razini EU-a; |
27. |
toplo pozdravlja stratešku viziju pod nazivom „Čist planet za sve”, koju je Europska unija usvojila u studenom 2018. godine, čiji je cilj do 2050. uspostaviti klimatski neutralnu Europu, istodobno osiguravajući ne samo veći prosperitet i otvaranje radnih mjesta već i socijalnu jednakost za pravednu tranziciju; |
28. |
poziva institucije Europske unije i države članice da svima osiguraju pravo na cjenovno pristupačnu energiju i da u tu svrhu razmotre mogućnost uvođenja moratorija na prekid ili obustavu pružanja javnih usluga zbog neplaćanja, kako nijedno kućanstvo ne bi ostalo bez osnovnog grijanja ili hlađenja; |
29. |
smatra da se ograničavanje pretjeranih troškova energije ne smije prepustiti tržišnom natjecanju ili samoregulaciji tržišta i da EU stoga mora uspostaviti zakonodavne okvire kojima će državama članicama i lokalnim vlastima osigurati odgovarajuće instrumente za osiguranje cjenovno pristupačne energije. Radi održavanja niske cijene energije EU i druga tijela vlasti najprije moraju osigurati da ponuda na tržištu energije bude dovoljna, da se izbjegne monopolizacija u određivanju cijena te da metode promicanja energetske tranzicije budu ekonomične i ne izazivaju prevelik rast cijena; |
30. |
naglašava da je potrebno donijeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječile ili otklonile eventualne negativne posljedice energetske obnove kao što su povišeni troškovi stanovanja; u tom kontekstu od ključnog je značaja zajamčiti pravičnu podjelu troškova i koristi energetske učinkovitosti između vlasnika i najmoprimaca; |
31. |
smatra da bi lokalne i regionalne vlasti trebale olakšati pružanje besplatnih i neovisnih savjeta javnosti i podržavati aktivnije sudjelovanje kućanstava u proizvodnji energije; |
32. |
smatra da bi europsko zakonodavstvo moglo biti puno ambicioznije, a da nacionalne vlade trebaju iskreno i angažirano surađivati s lokalnim i regionalnim vlastima na osiguranju učinkovitog višerazinskog upravljanja; |
33. |
smatra da je nužno pojednostaviti i proširiti pristup sredstvima EU-a jer se energetsko siromaštvo često javlja – ili pogoršava – kad su osobama i skupinama pogođenima energetskim siromaštvom ograničene mogućnosti djelovanja i kad im je smanjen pristup uslugama javne uprave. Nadalje, ukazuje na činjenicu da obnova i uvođenje mjera za energetsku učinkovitost mogu biti ograničene slabom financijskom sposobnošću stanara i pravilima o najmu kojima se otežava povrat troškova; stoga naglašava da treba osigurati odgovarajuće poticaje za ulaganje u poboljšanje energetske učinkovitosti, kako za najmoprimce tako i za vlasnike, te zaštitu ranjivih potrošača; |
34. |
poziva na užu suradnju između Opservatorija za energetsko siromaštvo, Sporazuma gradonačelnika i Eurostata; |
35. |
ističe da je u instrumente za iskorjenjivanje energetskog siromaštva nužno uključiti i preobrazbu potrošača energije u proizvođače-potrošače i da u tu svrhu na svim razinama treba poticati inicijative koje energetski siromašnim potrošačima omogućavaju da postanu proizvođači energije; |
Uloga lokalnih i regionalnih vlasti
36. |
napominje da su lokalne i regionalne vlasti u prvim redovima složene borbe protiv energetskog siromaštva jer mogu točno utvrditi koje su osobe njime pogođene i koji su njegovi uzroci te mogu izravno savjetovati i usmjeravati građane. Povrh toga, velik dio mjera borbe protiv energetskog siromaštva može se provesti na lokalnoj razini; |
37. |
ističe da se zbog izuzetne složenosti problema energetskog siromaštva u različitim regijama Europske unije ne može provesti jedinstveno rješenje. Lokalne i regionalne vlasti također moraju usvojiti novi globalni pristup pronalaženju odgovarajućih sredstava, i pritom uključiti urede lokalnih uprava koje posjeduju stručno znanje u raznim područjima, kako bi pronašle najbolje rješenje. Lokalna i regionalna tijela putem vlastitih energetskih poduzeća, stambenih udruga, suradnje s privatnim sektorom, financiranja projekata, savjetovanja itd. imaju određene ključne nadležnosti u pogledu politike energetske učinkovitosti i proizvodnje energije; |
38. |
ukazuje na to da bi politike upravljanja energetskim siromaštvom lokalnim i regionalnim vlastima mogle donijeti i druge koristi jer doprinose uspjehu drugih politika i podržavaju politike usmjerene na energetsku učinkovitost, smanjenje emisija stakleničkih plinova te poboljšanje zdravlja građana, socijalne uključenosti i socijalne zaštite, a time i opće kvalitete života i održivosti; |
39. |
naglašava da učinkovita borba protiv energetskog siromaštva može lokalnim i regionalnim vlastima pomoći da dodatno prošire socijalne temelje mjera za borbu protiv klimatskih promjena jer uključuje društvene skupine koje su dosad bile manje aktivne i nisu bile u središtu pozornosti; |
40. |
insistira, međutim, na činjenici da će sve to biti moguće samo ako se pravni i financijski instrumenti lokalnih i regionalnih tijela vlasti ojačaju na odgovarajući način; |
Stambeni fond i energetska učinkovitost
41. |
naglašava da je energetska učinkovitost važna poveznica između ciljeva povezanih s klimatskom neutralnošću i ciljeva povezanih s pravednom energetskom tranzicijom, uključujući upravljanje energetskim siromaštvom; |
42. |
smatra da je jedna od glavnih zadaća lokalnih i regionalnih vlasti poboljšati energetsku učinkovitost stambenog fonda te ih stoga potiče da se ne usmjeravaju isključivo na socijalni smještaj, posebice u onim državama članicama gdje ga nema mnogo; |
43. |
naglašava da obvezu godišnje obnove 3 % zgrada u vlasništvu središnjih vlada država članica radi povećanja njihove energetske učinkovitosti treba popratiti ambicioznim ulaganjem i podrškom kako bi se ubrzalo i renoviranje drugih dijelova stambenog fonda jer bez toga napori koji se ulažu u iskorjenjivanje energetskog siromaštva, a kamoli ostvarenje klimatskih ciljeva, u doglednoj budućnosti nemaju šanse uspjeti; |
44. |
upozorava na to da čim više sredstava EU-a treba namijeniti za opću obnovu stambenog fonda, pri čemu treba voditi računa o energetskom siromaštvu kako bi se izbjeglo odgađanje energetske obnove stambenih objekata najsiromašnijih najmoprimaca i vlasnika jer bi se time pogoršalo energetsko siromaštvo i, povrh toga, otežalo ostvarenje klimatskih ciljeva; |
45. |
poziva države članice da u nacionalna zakonodavstva što prije, a najkasnije do ožujka 2020., prenesu izmijenjenu Direktivu o energetskim svojstvima zgrada (2) jer je poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih zgrada u EU-u izravno povezano s potpunom provedbom postojećeg zakonodavnog okvira; |
Važnost Sporazuma gradonačelnika
46. |
pozdravlja to što je Sporazum gradonačelnika pitanje energetskog siromaštva uključio u treći stup i time odigrao vodeću ulogu u potrazi za rješenjima i održavanju tog pitanja na dnevnom redu; ističe dragocjenu ulogu Sporazuma gradonačelnika u razmjeni znanja i iskustava te u potpori i orijentacijskim smjernicama koje pruža europskim lokalnim i regionalnim zajednicama i drugim akterima; |
47. |
naglašava da Sporazum gradonačelnika može i dalje računati na podršku OR-a zbog velike vrijednosti koju njegova uloga i duboki društveni korijeni imaju za europske građane; |
48. |
poziva europske lokalne i regionalne vlasti i njihove čelnike da pristupe Sporazumu gradonačelnika i drugim mrežama za zaštitu klime i aktivno sudjeluju u njihovim aktivnostima, s posebnim naglaskom na razmjeni dobrih lokalnih praksi; |
49. |
podsjeća na to da grupa članova Odbora regija ima ulogu ambasadora Sporazuma gradonačelnika, čija je zadaća obavještavati o njegovim aktivnostima i poticati pridruživanje što većeg broja članova te smatra da te ambasadore treba na odgovarajući način podržati u njihovim aktivnostima; |
Opservatorij za energetsko siromaštvo
50. |
ističe da je za planiranje i provedbu odgovarajućih rješenja i mjera javne politike potrebno točno definirati pojam energetskog siromaštva i izmjeriti njegove parametre; |
51. |
izražava žaljenje zbog toga što dvije trećine država članica ne koriste kvantitativne mjere za praćenje razvoja energetskog siromaštva; |
52. |
napominje da je Opservatorij za energetsko siromaštvo, koji je uspostavila Europska komisija, u svom dosadašnjem radu u potpunosti zadovoljio ciljeve koji su mu određeni u vrijeme osnutka; |
53. |
budući da se predviđeno trajanje Opservatorija bliži kraju, poziva Europsku komisiju da razmotri uvjete za produženje njegovog rada odnosno da njegov cilj i zadaće proširi u onoj mjeri u kojoj je to potrebno te da razvije mogućnosti za prikupljanje i evaluaciju podataka jer će informacije koje Opservatorij prikuplja i dalje biti nužne za oblikovanje budućih javnih politika. |
Bruxelles, 27. lipnja 2019.
Predsjednik
Europskog odbora regija
Karl-Heinz LAMBERTZ
(1) P8_TA-PROV(2019)0226, usvojeno 26.3.2019.
(2) Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).