—

uzimajući u obzir Protokol o uključivanju schengenske pravne stečevine u okvir Europske unije (11997D/PRO/02),

—

uzimajući u obzir članak 4. stavak 2. Akta o pristupanju Europskoj uniji iz 2005.,

—

uzimajući u obzir nacrte odluka Vijeća o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj od 29. rujna 2010. (14142/2010) i od 8. srpnja 2011. (14142/1/2010),

—

uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća o okviru za punu primjenu odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Bugarskoj i u Rumunjskoj od 7. prosinca 2011. (14302/3/11),

—

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 8. lipnja 2011. o nacrtu odluke Vijeća o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (1),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 9. i 10. lipnja 2011., 22. i 23. rujna 2011., 25. i 26. listopada 2012., 7. i 9. ožujka 2013., i 5. i 6. prosinca 2013.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. listopada 2011. o pristupanju Bugarske i Rumunjske schengenskom području (2),

—

uzimajući u obzir osmo polugodišnje izvješće Komisije o funkcioniranju schengenskog područja od 15. prosinca 2015. (COM(2015) 0675),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o funkcioniranju schengenskog područja (3),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2017/1908 od 12. listopada 2017. o provedbi određenih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (4),

—

uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća od 18. travnja 2018. o provedbi preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (15820/1/2017),

—

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 13. lipnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o provedbi preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (5),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0365/2018),

A.

budući da su Bugarska i Rumunjska prihvatile schengensku pravnu stečevinu prilikom pristupanja u Europsku uniju 2007.; budući da je Bugarska 2008. izdala svoju izjavu o spremnosti da pokrene evaluacije koje provodi Radna skupina za schengensku evaluaciju (SCH-EVAL), čiji su članovi stručnjaci iz država članica Schengena; budući da je Rumunjska 2007. i 2008. izdala svoju izjavu o spremnosti da pokrene evaluacije koje provodi skupina SCH-EVAL;

B.

budući da su stručnjaci SCH-EVAL-a i Vijeće u svojim odlukama od 9. i 10. lipnja 2011. potvrdili završetak evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine za Bugarsku i Rumunjsku i pripremljenost tih dviju država za provedbu svih odredaba schengenske pravne stečevine; budući da je Vijeće u svojem Nacrtu odluke od 8. srpnja 2011. potvrdilo da su nužni uvjeti za primjenu odredaba schengenske pravne stečevine ispunjeni u svim područjima, odnosno u pogledu zaštite podataka, zračnih granica, kopnenih granica, policijske suradnje, Schengenskog informacijskog sustava, morskih granica i viza; budući da je, osim izazova u pogledu upravljanja vanjskim granicama Europske unije, završetak evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine doveo do toga da obje zemlje iz temelja restrukturiraju svoje sustave nadzora granica i ulože u povećanje kapaciteta svojih tijela za izvršavanje zakonodavstva; budući da je u skladu s Aktom o pristupanju Europskoj uniji iz 2005. uspješan završetak evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine jedini preduvjet za punu primjenu schengenske pravne stečevine, uključujući ukidanje provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama; budući da su čelnici država i vlada u Vijeću u brojnim prigodama potvrdili da su Bugarska i Rumunjska pripremljene za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine, kao što su i Komisija i Parlament, u najskorije vrijeme u Komunikaciji Komisije od 27. rujna 2017. i Rezoluciji Parlamenta od 30. svibnja 2018.;

C.

budući da je Vijeće u svojem Nacrtu odluke od 29. rujna 2010. predložilo punu primjenu schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj te ukidanje provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama; budući da je u svojoj Zakonodavnoj rezoluciji od 8. lipnja 2011. Parlament odobrio tu odluku i zatražio od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako je namjerava bitno izmijeniti;

D.

budući da je Predsjedništvo Vijeća u rujnu 2011. predstavilo prijedlog za djelomičnu primjenu odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj, odnosno ukidanje provjera osoba samo na unutarnjim morskim i zračnim granicama, te istodobno predvidjelo odvojenu odluku u kasnijoj fazi u vezi s kopnenim granicama;

E.

budući da je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u nekoliko navrata potvrdilo svoju posvećenost donošenju daljnjih odluka o ukidanju provjera osoba na unutarnjim granicama za Bugarsku i Rumunjsku na temelju pristupa u dva koraka; budući da je donošenje te odluke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove više puta odgođeno;

F.

budući da je Odlukom Vijeća od 12. listopada 2017. Bugarskoj i Rumunjskoj dodijeljen pasivni pristup Viznom informacijskom sustavu; budući da je u svojem Nacrtu odluke od 18. travnja 2018. Vijeće predložilo punu provedbu preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u objema državama članicama;

G.

budući da ni Aktom o pristupanju Europskoj uniji iz 2005. ni mehanizmom evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine nisu predviđeni različiti vremenski okviri za ukidanje provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama; budući da su sva prijašnja proširenja schengenskog područja bila utvrđena jednim zakonskim aktom;

H.

budući da se schengenskim prostorom, jednim od najvećih postignuća Europske unije, jedinstvenim po svom uređenju, omogućuje slobodno kretanje ljudi u unutarnjim schengenskim granicama; budući da je to ostvareno na temelju različitih kompenzacijskih mjera, kao što su uspostava Schengenskog informacijskog sustava, za poticanje veće razmjene informacija, kao i osnivanje evaluacijskog mehanizma za provjeru provedbe schengenske pravne stečevine u državama članicama te jačanje uzajamnog povjerenja u funkcioniranje schengenskog prostora;

I.

budući da održavanje graničnih kontrola na unutarnjim granicama Unije ili ponovno uvođenje takvih kontrola u schengenskom prostoru ima ozbiljne posljedice za život europskih građana i svih onih koji imaju koristi od načela slobodnog kretanja unutar EU-a te ozbiljno ugrožava njihovo povjerenje u europske institucije i europsku integraciju; budući da to za sobom povlači izravne operativne troškove i troškove ulaganja za prekogranične radnike, turiste, cestovne prijevoznike tereta i javnu upravu, što vrlo negativno utječe na gospodarstva država članica i funkcioniranje unutarnjeg tržišta Unije; budući da održavanje unutarnjih graničnih kontrola za Bugarsku i Rumunjsku negativno utječe na izvoz iz država članica i uvoz u njih, kao i na prijevoz prema nekima od najvećih putničkih i teretnih luka na jugu Europe, što znači gubitak koristi i veću potrošnju; budući da se procijenjeni troškovi povezani s ponovnim uvođenjem graničnih kontrola za EU procjenjuju na između 0,05 milijardi EUR i 20 milijardi EUR jednokratnih troškova i 2 milijarde EUR godišnjih operativnih troškova (6);

J.

budući da se čini da su zadržavanje kontrola unutarnjih granica u Uniji i ponovno uvođenje takvih kontrola u schengenskom području povezani s navodnim prijetnjama javnoj politici i unutarnjoj sigurnosti, a ne s čvrstim dokazima o stvarnom postojanju opasne prijetnje; budući da ukidanje kontrola na unutarnjim granicama kao rezultat pune primjene schengenske pravne stečevine u državama članicama koje su već pristupile nije dovelo do viših stopa kriminala; budući da je proširenje schengenskoga područja iz 2007. povezano s nižim stopama kaznenih djela krađe i provale u novim i postojećim državama članicama u schengenskom području te da nije dovelo do povećanog osjećaja nesigurnosti među građanima EU-a (7);

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.