—

uzimajući u obzir članke 2., 3., 6., 7., 9., 10., 11. i 49. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 9., 10. i 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir članak 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir članak 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava i Europsku socijalnu povelju,

—

uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD) koja je usvojena i otvorena za potpisivanje i ratifikaciju Rezolucijom Opće skupštine UN-a br. 2106 od 21. prosinca 1965.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (1),

—

uzimajući u obzir Protokol br. 29 o sustavu javnih elektroničkih medija u državama članicama,

—

uzimajući u obzir Europsku povelju o slobodi tiska,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,

—

uzimajući u obzir izjave, rezolucije i preporuke Odbora ministara Vijeća Europe i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe te mišljenja i popis mjerila za vladavinu prava koji je sastavila Venecijanska komisija,

—

uzimajući u obzir studiju Vijeća Europe naslovljenu „Journalists under pressure – Unwarranted interference, fear and self-censorship in Europe”(„Novinari pod pritiskom – neopravdano upletanje, strah i samocenzura u Europi”),

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvenciju UN-a protiv korupcije i Konvenciju UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja,

—

uzimajući u obzir opću napomenu br. 34 Odbora UN-a za ljudska prava,

—

uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir relevantne rezolucije Opće skupštine UN-a, Vijeća UN-a za ljudska prava te izvješća posebnog izvjestitelja UN-a o promicanju i zaštiti prava na slobodu mišljenja i izražavanja,

—

uzimajući u obzir Akcijski plan UN-a za sigurnost novinara i problem nekažnjivosti,

—

uzimajući u obzir ono što na području slobode medija radi Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), a naročito njezin predstavnik za slobodu medija,

—

uzimajući u obzir rad Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu o slobodi izražavanja i „lažnim vijestima”, dezinformacijama i propagandi koju su 3. ožujka 2017. izdali posebni izvjestitelj UN-a za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, predstavnica OESS-a za slobodu medija, posebni izvjestitelj za slobodu izražavanja Organizacije američkih država (OAS) i posebni izvjestitelj za slobodu izražavanja i pristup informacijama Afričke komisije za ljudska prava i prava naroda (ACHPR),

—

uzimajući u obzir podatke iz Svjetskog indeksa slobode medija, koji objavljuju Reporteri bez granica, i one sustava praćenja medijskog pluralizma Centra za medijski pluralizam i slobodu medija Europskog sveučilišnog instituta,

—

uzimajući u obzir političko izvješće naslovljeno „Defining Defamation: Principles on Freedom of Expression and Protection of Reputation”(„Definiranje klevete: načela slobode izražavanja i zaštita ugleda”), koje je objavila organizacija ARTICLE 19,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o Povelji Europske unije: utvrđivanje normi za slobodu medija diljem EU-a (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o programu nadzora Agencije za nacionalnu sigurnost SAD-a (NSA), nadzornim tijelima u različitim državama članicama i njihovu utjecaju na temeljna prava građana EU-a te o transatlantskoj suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima (3) te svoju Rezoluciju od 29. listopada 2015. o daljnjem postupanju nakon usvajanja Rezolucije Europskog parlamenta o elektroničkom masovnom nadzoru građana EU-a 12. ožujka 2014. (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o e-demokraciji u Europskoj uniji: potencijal i izazovi (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (6),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a (7) i od 24. listopada 2017. o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu (8),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali unutar Vijeća o slobodi medija i pluralizmu u digitalnom okruženju (9),

—

uzimajući u obzir Smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega i Smjernice Komisije za potporu EU-a slobodi medija i integritetu medija u zemljama proširenja 2014. –2020.,

—

uzimajući u obzir godišnji skup Komisije o temeljnim pravima iz 2016. godine pod nazivom „Medijski pluralizam i demokracija”i pripadajuće priloge koje je objavila Agencija Europske unije za temeljna prava,

—

uzimajući u obzir skupinu stručnjaka na visokoj razini o lažnim vijestima i dezinformiranju na internetu koju je Komisija imenovala u cilju savjetovanja o opsegu pojave lažnih vijesti te definiranja uloga i odgovornosti relevantnih dionika,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka br. 5/2016 o reviziji Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama (2002/58/EZ),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (10),

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. lipnja 2017. o sigurnosti i obrani,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za pravna pitanja (A8-0144/2018),

A.

budući da su pravo na slobodu izražavanja i slobodu mišljenja temeljna ljudska prava i neophodni uvjeti za potpuni razvoj pojedinaca i njihovo puno sudjelovanje u demokratskom društvu, za ostvarivanje načela transparentnosti i odgovornosti te za ostvarivanje drugih ljudskih prava i temeljnih sloboda;

B.

budući da je pluralizam neodvojiv od slobode, demokracije i vladavine prava;

C.

budući da su pravo pojedinaca na informiranje i pravo da budu informirani dio osnovnih demokratskih vrijednosti na kojima je Europska unija utemeljena;

D.

budući da se ne smije podcijeniti važnost pluralističkih, neovisnih i pouzdanih medija kao čuvara i nadzornika demokracije i vladavine prava;

E.

budući da su medijska sloboda, pluralizam i neovisnost ključne sastavnice prava na slobodu izražavanja; budući da mediji imaju bitnu ulogu u demokratskom društvu jer djeluju kao mehanizmi javne kontrole, a pritom pomažu u informiranju i osnaživanju položaja građana širenjem njihova razumijevanja aktualne političke i društvene situacije te poticanjem njihova svjesnog sudjelovanja u demokratskom životu; budući da bi tu ulogu trebalo proširiti i na novinarstvo na internetu i novinarstvo građana, kao i na rad blogera, korisnika interneta, aktivista na društvenim medijima i branitelja ljudskih prava kako bi se uzela u obzir današnja medijska stvarnost koja je stubokom izmijenjena, uz istovremeno poštovanje prava na privatnost; budući da je mrežna neutralnost ključno načelo otvorenog interneta;

F.

budući da lažne vijesti, zlostavljanje na internetu i osvetnička pornografija predstavljaju sve veći razlog za zabrinutost u našim društvima, posebno među mladima;

G.

budući da se širenjem lažnih vijesti i dezinformacija na društvenim medijima ili internetskim pretraživačima uvelike ugrozila vjerodostojnost tradicionalnih medija, čime se ograničava njihova sposobnost da djeluju kao mehanizmi kontrole;

H.

budući da javna tijela nemaju samo dužnost da se suzdrže od ograničavanja slobode izražavanja, već i pozitivnu obvezu da donesu pravni i regulatorni okvir koji pogoduje razvoju slobodnih, neovisnih i pluralističkih medija;

I.

budući da se, u skladu s člancima 2. i 4. ICERD-a i člankom 30. Opće deklaracije o ljudskim pravima, sloboda izražavanja nikada ne smije koristiti u svrhu obrane oblika izražavanja kojima se krše Konvencija i Deklaracija, poput govora mržnje ili propagande na temelju ideja ili teorija o superiornosti jedne rase ili skupine osoba određene boje kože ili etničke pripadnosti, ili kojima se želi opravdati ili promicati rasna mržnja ili bilo koji oblik diskriminacije;

J.

budući da su javna tijela dužna štititi neovisnost i nepristranost javnih medija, posebno u njihovoj ulozi dionika koji služe demokratskim društvima, a ne zadovoljavati interese aktualnih vlada;

K.

budući da ta tijela također trebaju zajamčiti da mediji poštuju mjerodavne zakone i propise;

L.

budući da su nedavna politička događanja u brojnim državama članicama u kojima su nacionalizam i populizam sve češća pojava dovela do toga da se na novinare vrši sve veći pritisak te im se prijeti, što pokazuje da Europska unija treba zajamčiti, promicati i braniti medijsku slobodu i pluralizam;

M.

budući da, prema mišljenju Vijeća Europe, zlouporabe i zločini koje protiv novinara počine državni i nedržavni dionici imaju ozbiljan i štetan učinak na slobodu izražavanja; budući da rizik od neopravdanog uplitanja i njegova učestalost povećava osjećaj straha među novinarima, građanima novinarima, blogerima i drugim akterima u području informiranja, što dovodi do potencijalno visokog stupnja autocenzure, čime se narušava pravo građana na informiranje i sudjelovanje;

N.

budući da je posebni izvjestitelj UN-a za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja u rujnu 2016. podsjetio da vlade trebaju ne samo poštovati novinarstvo već i zajamčiti zaštitu novinara i njihovih izvora, po potrebi, snažnim zakonima, kaznenim progonom počinitelja i visokom razinom sigurnosti;

O.

budući da se novinari i drugi medijski akteri u Europskoj uniji i dalje suočavaju s nasiljem, prijetnjama, uznemiravanjem ili javnim prozivanjem, i to uglavnom zbog njihovih istražnih aktivnosti u cilju zaštite javnog interesa od zlouporabe moći, korupcije, kršenja ljudskih prava ili kriminalnih aktivnosti;

P.

budući da je jamčenje sigurnosti i zaštite novinara i drugih medijskih aktera preduvjet kako bi oni mogli u potpunosti ostvariti svoju ulogu i izvršiti svoju zadaću stvarnog informiranja građana te efektivnog sudjelovanja u javnoj raspravi;

Q.

budući da su, prema mišljenju Platforme Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara, više od polovice slučajeva zlostavljanja medijskih djelatnika počinili državni akteri;

R.

budući da istraživačko novinarstvo treba poticati kao oblik građanskog angažmana i vrijednog građanskog ponašanja uz potporu komunikacije, učenja, obrazovanja i osposobljavanja;

S.

budući da radikalni razvoj medijskog sustava, brz rast internetske dimenzije medijskog pluralizma i sve veće korištenje pretraživača i platformi društvenih medija kao izvora vijesti istodobno predstavljaju izazov i priliku za promicanje slobode izražavanja, demokratizaciju proizvodnje vijesti uključivanjem građana u javne rasprave, i za pretvaranje sve većeg broja korisnika informacija u proizvođače informacija; budući da se, međutim, koncentracijom moći medijskih konglomerata, operatera platformi i internetskih posrednika, te kontrolom medija koju vrše ekonomske korporacije i politički akteri stvaraju negativne posljedice za pluralizam javne rasprave i pristup informacijama te se utječe na slobodu, integritet, kvalitetu i uredničku nezavisnost novinarstva i radiotelevizijskih medija; budući da su ravnopravni uvjeti na europskoj razini potrebni kako bi se zajamčilo da pretraživači, platforme društvenih medija i drugi visokotehnološki divovi poštuju pravila jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a, u područjima kao što su e-privatnost i tržišno natjecanje;

T.

budući da je novinarima potreban izravan, trenutačan i neopterećen pristup informacijama od strane javnih uprava kako bi se nadležna tijela prikladno nadzirala;

U.

budući da se informacije dobivene na temelju prava na istragu i informacije dobivene putem zviždača međusobno nadopunjuju te su ključne za sposobnost novinara da ispune svoju zadaću djelovanja u javnom interesu;

V.

budući da je novinarima potrebna potpuna pravna zaštita kako bi koristili i širili takve informacije od javnog interesa u okviru svoje profesije;

W.

budući da je pravo osobe da zatraži i dobije informacije od javnih uprava i dalje fragmentirano i nepotpuno diljem Europske unije;

X.

budući da medijski sektor ima ključnu ulogu u svakom demokratskom društvu; budući da je zbog posljedica gospodarske krize, uz istodobni razvoj platformi društvenih medija i drugih visokotehnoloških divova i vrlo selektivnih prihoda od oglašavanja, znatno povećana nesigurnost radnih uvjeta i socijalna nesigurnost medijskih aktera, uključujući neovisne novinare, što dovodi do znatnog pada profesionalnog i socijalnog standarda i standarda kvalitete novinarstva, što bi moglo negativno utjecati na njihovu uredničku neovisnost;

Y.

budući da je Europski audiovizualni opservatorij Vijeća Europe osudio stvaranje digitalnog duopola, pri čemu su Google i Facebook zaslužni za do 85 % cjelokupnog rasta tržišta digitalnog oglašavanja u 2016., čime se ugrožava budućnost tradicionalnih medijskih poduzeća koji se financiraju oglašavanjem, poput komercijalnih televizijskih kanala, novina i časopisa koji dopiru do dosta uže publike;

Z.

budući da je Komisija u kontekstu politike proširenja dužna zahtijevati potpunu usklađenost s kriterijima iz Kopenhagena, što uključuje i slobodu izražavanja i slobodu medija, te da EU stoga treba u tom području dati primjer najviših standarda; budući da države članice, jednom kada pristupe EU-u, trebaju neprestano i nedvosmisleno poštovati obveze u području ljudskih prava u skladu s Ugovorima EU-a i Poveljom EU-a o temeljnim pravima i budući da bi poštovanje slobode izražavanja i slobode medija u državama članicama trebalo podlijegati redovitom nadzoru; budući da u globalnom kontekstu EU može biti vjerodostojan samo ako se unutar njega štiti i poštuje sloboda tiska i medija;

AA.

budući da rezultati istraživanja dosljedno pokazuju da su žene manjina u medijskim sektorima, osobito u kreativnim ulogama, i u velikoj su mjeri podzastupljene na višim položajima na kojima se donose odluke; budući da studije o sudjelovanju žena u novinarstvu ukazuju na to da, iako postoji relativno dobra ravnoteža spolova među osobama koje tek stupaju u novinarsku profesiju, postoji znatna neravnoteža među spolova u pogledu raspodjele odgovornosti za donošenje odluka;

AB.

budući da se odredbe Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Ugovora o Europskoj uniji, kojima se jamči poštovanje tih načela, provode pozitivnim djelovanjem za promicanje slobode i pluralizma medija, promicanje kvalitete, pristupačnosti i dostupnosti informacija (pozitivna sloboda), međutim, potrebno je i neuplitanje javnih tijela kako bi se izbjegla štetna agresija (negativna sloboda);

AC.

budući da nezakonit i proizvoljan nadzor, posebno kada se provodi masovno, nije u skladu s ljudskim pravima i temeljnim slobodama, među ostalim ni sa slobodom izražavanja – koja podrazumijeva i slobodu tiska i zaštitu povjerljivosti novinarskih izvora – kao ni s pravom na privatnost i zaštitu podataka; budući da internet i društveni mediji imaju važnu ulogu u širenju govora mržnje i poticanju radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma, zbog toga što na njima kruži nezakonit sadržaj, što je posebno štetno za mlade; budući da borba protiv takvih pojava zahtijeva tijesnu i koordiniranu suradnju između svih relevantnih aktera na svim razinama upravljanja (lokalna, regionalna i nacionalna), kao i s civilnim društvom i privatnim sektorom; budući da bi učinkoviti zakoni i aktivnosti koji se odnose na sigurnosna i protuteroristička pitanja te mjere namijenjene suzbijanju i sprečavanju govora mržnje i nasilnog ekstremizma uvijek trebali podlijegati obvezama povezanim s temeljnim pravima kako bi se izbjegli svi sukobi sa zaštitom slobode izražavanja;

AD.

budući da su, imajući u vidu mišljenje Vijeća Europe, aktivnosti zviždača ključan aspekt slobode izražavanja i imaju ključnu ulogu u otkrivanju i prijavljivanju nepravilnosti i prijestupa te u jačanju demokratske odgovornosti i transparentnosti; budući da su zviždači ključni izvor informacija u borbi protiv organiziranog kriminala, u istraživanju, utvrđivanju i objavljivanju slučajeva korupcije u javnom i privatnom sektoru te otkrivanju sustava privatnih poduzeća za izbjegavanje plaćanja poreza; budući da odgovarajuća zaštita zviždača na razini EU-a te na nacionalnoj i međunarodnoj razini te promicanje kulture prepoznavanja važne uloge zviždača u društvu čine preduvjet za osiguravanje učinkovitosti takve uloge;

AE.

budući da je u kontekstu borbe protiv korupcije i nepravilnosti u EU-u istraživačkom novinarstvu potrebno posvetiti posebnu pozornost i dodijeliti posebnu financijsku potporu, s obzirom na to da je ono alat koji služi za javno dobro;

AF.

budući da je prema rezultatima praćenja medijskog pluralizma vlasništvo nad medijima i dalje u velikoj mjeri koncentrirano i to predstavlja znatan rizik za raznolikost informacija i stajališta zastupljenih u medijskom sadržaju;

AG.

budući da medijska pokrivenost europskih pitanja i rada institucija i agencija EU-a treba biti podložna kriterijima medijskog pluralizma i slobode medija, na ravnopravnoj osnovi s pokrivenošću državnih vijesti, te joj se treba pružiti višejezična potpora kako bi bila dostupna maksimalnom broju građana EU-a;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.